Amandmani koje je usvojio Europski parlament 12. prosinca 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog fonda za obranu ( – C8-0268/2018 – )(1)
* Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označava se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.
Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavi Europskog fonda za obranu
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 173. stavak 3., članak 182. stavak 4., članak 183. i članak 188. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(-1a) Obrana se smatra jasnim primjerom toga kako se veća učinkovitost može postići ako se neke nadležnosti i aktivnosti koje trenutačno provode države članice te odgovarajuća odobrena sredstava prenesu na europsku razinu, čime bi se pokazala europska dodana vrijednost i omogućilo ograničavanje cjelokupnog opterećenja javne potrošnje u Uniji.
(-1b)Geopolitički kontekst Unije dramatično se promijenio tijekom posljednjeg desetljeća. Stanje u regijama koje su europski susjedi nestabilno je i Unija se suočava sa složenim i zahtjevnim okruženjem u kojem se usporedno pojavljuju nove prijetnje, kao što su hibridni napadi i kibernapadi, i vraćaju uobičajeniji izazovi. U tom kontekstu i europski građani i njihovi politički čelnici smatraju da je potrebno zajednički učiniti više u području obrane. 75% Europljana podržava zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku. U Rimskoj deklaraciji čelnika 27 država članica i Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Komisije od 25. ožujka 2017. istaknuto je da će Unija ojačati svoju zajedničku sigurnost i obranu te promicati razvoj konkurentnije i integriranije obrambene industrije.
(1)U svojoj Komunikaciji od 30. studenoga 2016. o europskom akcijskom planu obrane, usvojenom 30. studenoga 2016. Komisija se obvezala da će upotpunjavati, jačati i objedinjavati nastojanja država članica temeljena na suradnji u pogledu razvoja obrambenih tehnoloških i industrijskih sposobnosti kojima se može reagirati na sigurnosne izazove te poticati konkurentna, inovativna i učinkovita europska obrambena industrija i stvoriti integriranije obrambeno tržište u cijeloj Uniji. Pritom je posebice predložila pokretanje Europskog fonda za obranu („Fond”) radi potpore ulaganjima u zajednička istraživanja i razvoj obrambenih proizvoda i tehnologija, čime će se poticati sinergije i veća troškovna učinkovitost, te radi poticanja država članica na zajedničku nabavu i održavanje vojne opreme. Taj bi Fond dopunjavao financiranja na nacionalnoj razini koja se već koriste za tu namjenu te bi trebao poticati države članice na veću DzԾčԳ suradnju i ulaganja u području obrane. Iz Fonda bi se podupirala suradnja tijekom čitavog ciklusa razvoja obrambenih proizvoda i tehnologije.
(1a) Komisija je 7. lipnja 2017. donijela Komunikaciju o pokretanju Europskog fonda za obranu. Predložen je pristup u dva koraka: kao prvo, u svrhu testiranja pristupa, usvajanjem Uredbe (EU) 2018/1092 Europskog parlament i Vijeća1a na raspolaganje su stavljena početna sredstva i za istraživanje i za razvoj u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira („VFO”) za razdoblje 2014. – 2020.; kao drugo, osnovao bi se namjenski fond u sklopu VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. kojim bi se povećala sredstva za financiranje istraživanja temeljenih na suradnji u području inovativnih obrambenih proizvoda i tehnologija te za kasnije faze razvojnog ciklusa, uključujući izradu prototipova. Za ta dva koraka trebao bi postojati dosljedan i usklađen pristup.
(1b) Obrambeni sektor karakteriziraju sve veći troškovi obrambene opreme i visoki troškovi istraživanja i razvoja koji ograničavaju pokretanje novih obrambenih programa te izravno utječu na konkurentnost i inovacijski kapacitet industrije Unije. S obzirom na veliko povećanje troškova, razmjere jednokratnih troškova za istraživanje i razvoj i male serije koje se mogu nabavljati na nacionalnoj razini, države članice sve su manje u mogućnosti pojedinačno razvijati novu generaciju velikih obrambenih sustava i nove obrambene tehnologije.
(1c) Europski parlament u svojoj je Rezoluciji od 14. ožujka 2018. o sljedećem VFO-u: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u za razdoblje nakon 2020. ponovno naveo da podupire stvaranje europske obrambene unije, s posebnim programom Unije za istraživanja u području obrane i programom industrijskog razvoja uz ulaganja država članica, kako bi se izbjegla preklapanja i povećala strateška autonomija, ali i učinkovitost europske obrambene industrije. Također je ponovio da Unija može biti snažnija i ambicioznija samo ako bude imala na raspolaganju dodatna financijska sredstva te je stoga pozvao na kontinuirano pružanje potpore u kontekstu postojećih politika kojima se povećavaju sredstva za vodeće programe Unije te na to da se dodatne odgovornosti poprate dodatnim financijskim sredstvima.
(1d)Situacija u obrambenom sektoru dodatno je pogoršana zbog znatnih rezova u proračunima za obranu diljem Europe u posljednjih 10 godina, što se posebno odrazilo na rashode za istraživanje i razvoj te opremu. Između 2006. i 2013. stvarne razine rashoda za obranu u državama članicama koje sudjeluju u Europskoj obrambenoj agenciji (EDA) smanjene su za 12%. S obzirom na to da su istraživanje i razvoj u području obrane osnova za razvoj budućih vrhunskih tehnologija, takvi trendovi posebno zabrinjavaju i predstavljaju ozbiljan izazov za mogućnost dugoročnog održavanja konkurentnosti obrambene industrije Unije.
(1e) Unatoč međupovezanosti rastućih troškova i smanjenja potrošnje, planiranje u području obrane i izdaci za obranu u smislu istraživanja i razvoja te nabave opreme u velikoj su mjeri ostali na nacionalnoj razini s vrlo ograničenom suradnjom među državama članicama u pogledu ulaganja u obrambenu opremu. Osim toga, od provedenih programa samo ih nekoliko bude povezano i s prioritetima u pogledu sposobnosti Unije – u 2015. samo je 16% opreme nabavljeno putem zajedničke europske nabave, što je daleko ispod dogovorenog zajedničkog referentnog udjela od 35%.
(2)Fond će pridonijeti uspostavi snažne, konkurentne i inovativne obrambene industrijske i tehnološke baze te upotpunjavati inicijative Unije za razvoj integriranijeg europskog obrambenog ٰžšٲ, posebice dvije direktive(1), o nabavi i o transferima EU-a u obrambenom sektoru, koje su donesene 2009. Stoga je presudno da se ispune ključni regulatorni preduvjeti, a posebno potpuna provedba tih direktiva. Svrha Fonda je da bude temelj stabilne europske obrambene industrijske politike.
(3)U skladu s integriranim pristupom te kako bi se pridonijelo povećanju konkurentnosti i inovacijskih kapaciteta obrambene industrije Unije, treba uspostaviti Europski fond za obranu. Cilj Fonda trebalo bi biti povećanje konkurentnosti, inovativnosti, učinkovitosti te tehnološke i industrijske autonomije obrambene industrije Unije, čime bi se pridonosilo ٰٱš autonomiji Unije podupiranjem prekogranične suradnje država članica te poduzeća, istraživačkih centara, nacionalnih vlada, međunarodnih organizacija i sveučilišta diljem Unije u fazi istraživanja i u fazi razvoja obrambenih proizvoda i tehnologija. Radi razvoja inovativnijih rješenja te otvorenog unutarnjeg ٰžšٲ Fond bi trebao podupirati prekogranično sudjelovanje malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u području obrane. Kako bi se potaknulo otvoreno unutarnje tržište, Fond bi trebao olakšavati proširenje prekogranične suradnje među pravnim subjektima, a osobito prekogranično sudjelovanje MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije.
(3a) Europska sigurnost ovisi o snažnim i čvrstim odnosima sa strateškim partnerima diljem svijeta te bi se Programom trebala povećati konkurentnost europskog obrambenog industrijskog ٰžšٲ daljnjim jačanjem partnerstava putem istraživanja i razvoja, čime bi se promicalo europske strateške kapacitete i sposobnosti.
(4)Faza istraživanja ključan je element jer uvjetuje kapacitete europske industrije i njezinu autonomiju u razvijanju proizvoda te neovisnost država članica kao krajnjih korisnika u području obrane. Faza istraživanja, koja je povezana s razvojem obrambenih sposobnosti, može uključivati znatne rizike, posebno u vezi s niskim stupnjem razvijenosti i disruptivnosti tehnologija. Faza razvoja, koja slijedi nakon faze istraživanja i tehnološke faze, uključuje i znatne rizike i troškove koji sprečavaju daljnje iskorištavanje rezultata istraživanja i nepovoljno utječu na konkurentnost i inovativnost obrambene industrije Unije. Fond bi trebao poticati povezanost faza istraživanja i razvoja obrambenih proizvoda i tehnologija kako bi se premostila „dolina smrti”.
(5)Fond ne bi trebao podupirati osnovna istraživanja, koja bi trebalo podupirati u okviru drugih programa, s izuzetkom osnovnih istraživanja u području obrane na kojima bi se mogla temeljiti rješenja za prepoznate ili očekivane probleme ili mogućnosti.
(6)Fond bi mogao podupirati djelovanja usmjerena na nove proizvode i tehnologije te na moderniziranje postojećih proizvoda i tehnologija ako upotreba postojećih informacija potrebnih za provedbu djelovanja usmjerenih na modernizaciju ne podliježe ograničenju od strane nepridruženih trećih zemalja ili subjekata iz nepridruženih trećih zemalja. Pri podnošenju zahtjeva za financijska sredstva Unije, pravni subjekti trebali bi biti obvezni dostaviti relevantne informacije kako bi se utvrdilo nepostojanje ograničenja. Financiranje sredstvima Unije ne bi trebalo biti moguće u nedostatku takvih informacija.
(6a) Fondom bi se trebale adekvatno podupirati aktivnosti istraživanja i razvoja u području disruptivnih obrambenih tehnologija. S obzirom na to da se disruptivne tehnologije mogu temeljiti na konceptima ili idejama koji potječu od netradicionalnih dionika u istraživanju i razvoju, Fond bi trebao omogućiti dovoljnu fleksibilnost u savjetovanju s dionicima, kao i financiranju i upravljanju aktivnostima.
(7)Kako bi se osiguralo da se pri provedbi ove Uredbe poštuju međunarodne obveze Unije i njezinih država članica, djelovanja u vezi s proizvodima ili tehnologijama čiji su uporaba, razvoj ili proizvodnja zabranjeni međunarodnim pravom ne bi smjela dobivati financijska sredstva iz Fonda. U tom pogledu, prihvatljivost djelovanja povezanih s novim obrambenim proizvodima ili tehnologijama, kao što su oni posebno izrađeni za provođenje smrtonosnih napada bez ljudske kontrole nad odlukama o napadu, također bi trebala podlijegati kretanjima u međunarodnom pravu.
(7a) Kad je riječ o izvozu proizvoda koji bi proizašli iz aktivnosti istraživanja ili razvoja u okviru Programa, trebalo bi posebno voditi računa o članku 7. stavku 1. Ugovora UN-a o trgovini oružjem iz 2013. u kojem stoji da države stranke izvoznice, čak i ako izvoz nije zabranjen, moraju objektivno i bez diskriminacije te uzimajući u obzir relevantne faktore procijeniti izglede da će konvencionalno oružje ili predmeti: (a) doprinijeti miru i sigurnosti ili ih ugroziti, ili (b) moći biti korišteno za i. počinjenje ili olakšavanje ozbiljne povrede međunarodnog humanitarnog prava, ii. počinjenje ili olakšavanje ozbiljne povrede međunarodnog prava o ljudskim pravima, iii. počinjenje ili olakšavanje čina koji predstavlja povredu prema međunarodnim konvencijama ili protokolima u vezi s terorizmom čija je država izvoznica stranka ili iv. počinjenje ili olakšavanje čina koji predstavlja povredu prema međunarodnim konvencijama ili protokolima u vezi s transnacionalnim organiziranim kriminalom čija je država izvoznica stranka.
(8)Teškoće u postizanju dogovora o konsolidiranim zahtjevima u pogledu obrambenih sposobnosti i zajedničkih tehničkih specifikacija ili standarda ometaju DzԾčԳ suradnju među državama članicama te među pravnim subjektima iz različitih država članica. Posljedica nedostatka takvih zahtjeva, specifikacija i standarda sve su veća rascjepkanost obrambenog sektora i tehnička složenost, kašnjenja, ▌povećani troškovi, nepotrebno udvostručavanje sposobnosti, kao i smanjena interoperabilnost. Sporazum o zajedničkim tehničkim specifikacijama trebao bi biti preduvjet za djelovanja koja uključuju višu razinu tehnološke spremnosti. Aktivnosti država članica kojima se pospješuje interoperabilnost i koje vode do utvrđivanja zajedničkih zahtjeva u pogledu obrambenih sposobnosti i prateće studije, kao i djelovanja usmjerena na potporu razvoju zajedničke definicije tehničkih specifikacija ili standarda trebali bi također biti prihvatljivi za potporu iz Fonda kako bi se izbjeglo da se zbog konkurentnih specifikacija ili standarda naruši interoperabilnost.
(9)Budući da je cilj Fonda podupiranje konkurentnosti, učinkovitosti, industrijske autonomije i inovativnosti obrambene industrije Unije jačanjem i upotpunjavanjem aktivnosti temeljenih na suradnji povezanih s istraživanjem i tehnologijom u području obrane te umanjivanjem rizika u fazi razvoja projekata suradnje, djelovanja koja se odnose na istraživanja i razvoj obrambenih proizvoda ili tehnologije trebala bi biti prihvatljiva za financiranje. Prihvatljiva će biti i nadogradnja postojećih obrambenih proizvoda i tehnologija, uključujući njihovu interoperabilnost.
(10)S obzirom na to da je poseban cilj Fonda jačanje suradnje među pravnim subjektima i državama članicama diljem Europe, djelovanje bi trebalo biti prihvatljivo za financiranje samo ako u njegovoj provedbi surađuju barem tri pravna subjekta u konzorciju s poslovnim nastanom u barem tri različite države članice. Za svaki dodatni pravni subjekt u konzorciju trebalo bi biti dozvoljeno da ima poslovni nastan u pridruženoj zemlji ▌. U svakoj bi vrsti suradnje pravni subjekti s poslovnim nastanom u državama članicama trebali činiti većinu u konzorciju. Najmanje tri od tih prihvatljivih pravnih subjekata s poslovnim nastanom u barem dvije različite države članice i/ili pridružene zemlje ne smiju biti pod ▌kontrolom, izravnom ili neizravnom, istog subjekta ili se međusobno kontrolirati. Kako bi se pojačala suradnja među državama članicama, Fond može podupirati zajedničku pretkomercijalnu nabavu.
(11)U skladu s [referenca će se na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: člankom94. Odluke Vijeća 2013/755/EU(2)], subjekti s poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje podložno pravilima i ciljevima Fonda i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.
(12)Budući da je Fond usmjeren na jačanje konkurentnosti, učinkovitosti i autonomije obrambene industrije Unije, za potporu bi u načelu trebali biti prihvatljivi samo subjekti s poslovnim nastanom u Uniji ili pridruženim zemljama koji nisu pod kontrolom nepridruženih trećih zemalja ili subjekata iz nepridruženih trećih zemalja. Osim toga, kako bi se osigurala zaštita ključnih sigurnosnih i obrambenih interesa Unije i njezinih država članica, infrastruktura, postrojenja, imovina i sredstva koje korisnici i njihovi podizvođači upotrebljavaju u djelovanjima koja se financiraju iz Fonda ▌trebali bi se nalaziti na ▌području Unije ili pridruženih trećih zemalja.
(13)U određenim okolnostima, ako je to potrebno za postizanje ciljeva djelovanja, trebalo bi biti moguće odstupiti od načela da korisnici i njihovi podizvođači ne smiju biti pod kontrolom nepridruženih trećih zemalja ili subjekata iz nepridruženih trećih zemalja. S obzirom na to, pravni subjekti s poslovnim nastanom u Uniji koji su pod kontrolom nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje mogu biti prihvatljivi ako su ispunjeni relevantni i strogi uvjeti koji se odnose na sigurnosne i obrambene interese Unije i njezinih država članica. Sudjelovanje takvih subjekata ne bi trebalo biti u suprotnosti s ciljevima Fonda. Podnositelji zahtjeva trebali bi dostaviti sve relevantne informacije o infrastrukturi, postrojenjima, imovini i sredstvima koji se upotrebljavaju u djelovanju. U svakom slučaju, odstupanje ne bi trebalo dozvoliti podnositeljima zahtjeva koji su pod kontrolom nepridružene treće zemlje na koju se primjenjuje bilo koja restriktivna mjera Unije ili subjekta iz nepridružene treće zemlje na kojeg se primjenjuje bilo koja restriktivna mjera Unije.
(14)Ako konzorcij želi sudjelovati u prihvatljivom djelovanju, a financijska je pomoć Unije u obliku bespovratnih sredstava, konzorcij bi trebao imenovati jednog od svojih članova kao koordinatora koji će biti glavna točka za kontakt.
(15)Ako razvojnim djelovanjem koje se podupire iz Fonda upravlja voditelj projekta kojeg su imenovale države članice ili pridružene zemlje, Komisija bi se prije izvršenja plaćanja korisnicima trebala savjetovati s voditeljem projekta kako bi on mogao osigurati da korisnici poštuju rokove. ▌Voditelj projekta trebao bi Komisiji dostaviti svoje primjedbe o napretku djelovanja kako bi Komisija mogla potvrditi jesu li uvjeti za isplatu ispunjeni.
(16)Kako bi se osiguralo da su financirana djelovanja financijski održiva, korisnici trebaju dokazati da su troškovi djelovanja koji se ne financiraju sredstvima Unije podmireni drugim sredstvima financiranja.
(17)Državama članicama bi za zajedničko razvijanje i stjecanje obrambenih sposobnosti na raspolaganju trebale biti različite vrste financijskih mehanizama. Financijski alati koje je razvila Komisija trebali bi osigurati različite vrste mehanizama koje države članice mogu upotrebljavati za rješavanje poteškoća povezanih sa razvojem temeljenim na suradnji i nabavom u pogledu financiranja. Upotreba takvih financijskih mehanizama mogla bi dodatno potaknuti pokretanje DzԾčԾ obrambenih projekata temeljenih na suradnji, doprinijeti izbjegavanju udvostručavanja i povećati učinkovitost izdvajanja za obranu, uključujući za projekte koji se podupiru u okviru Europskog fonda za obranu.
(18)S obzirom na specifičnosti obrambene industrije kod koje potražnja dolazi gotovo isključivo od država članica i pridruženih zemalja, koje ujedno kontroliraju cjelokupnu nabavu obrambenih proizvoda i tehnologija, uključujući i izvoz, funkcioniranje obrambenog sektora je jedinstveno i ne slijedi konvencionalna pravila i poslovne modele po kojima funkcioniraju tradicionalnija ٰžšٲ. Industrija stoga ne može provoditi velike projekte istraživanja i razvoja u području obrane financirane vlastitim sredstvima pa države članice i pridružene zemlje obično u cijelosti financiraju troškove istraživanja i razvoja. Kako bi se postigli ciljevi Fonda, osobito u pogledu poticanja suradnje među poduzećima iz različitih država članica i pridruženih zemalja, te uzimajući u obzir specifičnosti obrambenog sektora, prihvatljive troškove trebalo bi pokriti u cjelokupnom iznosu za djelovanja koja se provode prije faze razvoja prototipova.
(19)Faza prototipa ključna je faza u kojoj države članice ili pridružene zemlje obično odlučuju o svojem konsolidiranom ulaganju te započinju proces nabave budućih obrambenih proizvoda i tehnologija. Zbog toga se u toj fazi države članice i pridružene zemlje dogovaraju o potrebnim obvezama, uključujući podjelu troškova i vlasništvo nad projektom. Kako bi se osigurala vjerodostojnost njihovih obveza, financijska pomoć Unije u okviru Fonda obično ne bi trebala biti veća od 20% prihvatljivih troškova.
(20)Za djelovanja izvan faze prototipa trebalo bi predvidjeti do 80% financiranja. Ta djelovanja koja su bliže finalizaciji proizvoda i tehnologije još uvijek mogu uključivati znatne troškove.
(21)Dionici u obrambenom sektoru suočavaju se s posebnim neizravnim troškovima, kao što su troškovi za sigurnost. Osim toga, dionici rade na specifičnom tržištu na kojem – bez potražnje kupaca – ne mogu pokrivati troškove istraživanja i razvoja kao u civilnom sektoru. Stoga je opravdano dopustiti paušalnu stopu od 25 % kao i mogućnost da se ▌naplaćuju neizravni troškovi koji su izračunati u skladu s uobičajenim računovodstvenim praksama korisnika, ako njihova nacionalna tijela prihvaćaju te prakse u okviru usporedivih programa financiranja te ako su te prakse priopćene Komisiji. ▌
(21a)Projektima u kojima sudjeluju prekogranični MSP-ovi i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije podupire se otvaranje lanaca opskrbe i pridonosi ciljevima Fonda. Stoga bi takva djelovanja trebala biti prihvatljiva za povećanu stopu financiranja od koje bi koristi imali svi subjekti koji sudjeluju u konzorciju.
(22)Kako bi se osiguralo da financirana djelovanja pridonesu konkurentnosti i učinkovitosti europske obrambene industrije, važno je da prethodno postoji namjera država članica o zajedničkoj nabavi konačnog proizvoda ili upotrebi predmetne tehnologije, osobito u okviru prekogranične nabave kojom države članice zajedno organiziraju postupke nabave, posebice uz određivanje središnjeg tijela za nabavu. Budući da su ministarstva obrane država članica jedini kupci i da su obrambene industrije jedini pružatelji obrambenih proizvoda, ministarstva obrane država članica trebaju radi olakšavanja nabave biti uključena u projekt od tehničke specifikacije pa sve do završetka projekta.
(22a)Kako bi odgovorile na sve veću nestabilnost i sukobe u svom susjedstvu te na nove sigurnosne i geopolitičke prijetnje, države članice i Unija trebaju koordinirati odluke o ulaganjima te im je stoga potrebna zajednička definicija prijetnji, potreba i prioriteta, uključujući očekivane potrebe vojnih kapaciteta, koje se mogu utvrditi postupcima kao što je Plan za razvoj sposobnosti (CDP).
(23)Promicanje inovacija i tehnološkog razvoja obrambene industrije Unije trebalo bi se odvijati u skladu sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije. Stoga bi doprinos djelovanja tim interesima i prioritetima u pogledu istraživanja i sposobnosti u području obrane koje su zajednički dogovorile države članice trebao biti kriterij za dodjelu. Na temelju sveobuhvatnog strateškog plana istraživanja i Plana za razvoj sposobnosti, uključujući slučajeve strateškog konteksta Plana za razvoj sposobnosti, na razini Unije su u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) utvrđeni zajednički nedostaci u pogledu istraživanja i sposobnosti u području obrane. Drugim postupcima Unije, kao što su Koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane i stalna strukturirana suradnja, poduprijet će se provedba relevantnih prioriteta utvrđivanjem i iskorištavanjem mogućnosti za pojačanu suradnju u cilju zadovoljavanja ambicija EU-a u pogledu sigurnosti i obrane. Prema potrebi, u obzir se trebaju uzeti i regionalni i međunarodni prioriteti, uključujući one u kontekstu Organizacije sjevernoatlantskog ugovora, ako su u skladu s prioritetima Unije i ne sprečavaju nijednu državu članicu ili pridruženu zemlju da sudjeluje, istovremeno vodeći računa i o tome da bi trebalo izbjegavati nepotrebna udvostručavanja.
(24)Prihvatljivim djelovanjima razvijenima u kontekstu stalne strukturirane suradnje (PESCO) u institucionalnom okviru Unije trebalo bi osigurati pojačanu kontinuiranu suradnju pravnih subjekata iz različitih država članica i tako izravno doprinijeti ciljevima Fonda. Odabrani projekti te vrste stoga bi trebali imati pravo na povećanu stopu financiranja.
(24a)Fond bi trebao uzeti u obzir Akcijski plan za vojnu mobilnost u okviru sljedećeg instrumenta za povezivanje Europe i Europski instrument mirovne pomoći kako bi pružio potporu, između ostalog, misijama ZVSP-a/ZSOP-a te nastojanjima za suzbijanje hibridnih prijetnji, koji zajedno s planom CDP, Koordiniranim godišnjim preispitivanjem u području obrane (CARD) i PESCO-om pomažu pri koordiniranju planiranja sposobnosti, njihova razvoja, nabave i operacija.
(25)Komisija će uzeti u obzir druge aktivnosti koje se financiraju u skladu s okvirnim programom Obzor Europa kako bi se izbjegla nepotrebna udvostručavanja, osigurali međusobni utjecaji i sinergije između civilnih i obrambenih istraživanja te zajamčilo da Obzor Europa ostane isključivo civilni istraživački program.
(26)Kibersigurnost i kiberobrana postaju sve veći izazovi, stoga su Komisija i Visoka predstavnica prepoznali potrebu za uspostavljanjem sinergija između djelovanja u području kiberobrane unutar područja primjene Fonda i inicijativa Unije u području kibersigurnosti, kao što su one najavljene u Zajedničkoj komunikaciji o kibersigurnosti. Sinergije između civilne i obrambene dimenzije kibersigurnosti osobito treba tražiti budući centar za kompetencije u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja. On bi mogao aktivno podupirati države članice i druge relevantne dionike pružanjem savjeta i stručnog znanja te olakšavanjem suradnje u vezi s projektima i djelovanjima te na zahtjev država članica u svojstvu voditelja projekta u vezi s Europskim fondom za obranu.
(27)Integrirani pristup trebalo bi osigurati objedinjavanjem aktivnosti obuhvaćenih pripremnim djelovanjem u pogledu istraživanja u području obrane koje je Komisija pokrenula u smislu članka [58. stavka 2. ٴč (b)] Uredbe (EU, Euratom) 2018/… Europskog parlamenta i Vijeća („Financijska uredba”) i europskim programom industrijskog razvoja u području obrane uspostavljenog Uredbom (EZ) br. … Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se uskladili uvjeti za sudjelovanje, osmislio usklađeniji niz instrumenata, povećao učinak inovacija i suradnje te gospodarski učinak uz izbjegavanje nepotrebnog udvostručavanja i rascjepkanosti. Uz takav integrirani pristup Fond bi pridonio i boljoj iskorištenosti rezultata istraživanja u području obrane premošćivanjem jaza između istraživanja i razvoja uzimajući u obzir specifičnosti obrambenog sektora te promicanjem svih oblika inovacija, te u mjeri u kojoj se eventualno mogu očekivati pozitivne posljedice u civilnoj domeni, uključujući disruptivne inovacije kod kojih bi trebalo prihvatiti mogućnost neuspjeha.
(28)Financijski instrumenti i proračunska jamstva trebali bi obuhvatiti i ciljeve politika Fonda u skladu s komponentama politike […] fonda InvestEU.
(29)Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za uklanjanje tržišnih nedostataka ili rješavanje neoptimalnih ulagačkih situacija, na proporcionalan način, a mjerama se ne bi smjelo udvostručiti ni istisnuti privatna sredstva niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Mjerama bi se trebala ostvarivati jasna europska dodana vrijednost.
(30)Vrste financiranja i načine provedbe predviđene ovom Uredbom trebalo bi odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve mjera i ostvariti rezultate uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik nepoštovanja. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe paušalnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku[125. stavku1.] Financijske uredbe.
(31)Komisija bi trebala uspostaviti godišnje ili višegodišnje programe rada u skladu s ciljevima Fonda. U programima rada trebala bi se uzeti u obzir početna iskustva stečena Europskim programom industrijskog razvoja u području obrane te pilot-projektom i Pripremnim djelovanjem za istraživanja u području obrane. ▌
(32)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebale biti dodijeljene provedbene ovlasti u pogledu donošenja programa rada te za dodjelu sredstava odabranim razvojnim djelovanjima. Pri provedbi razvojnih djelovanja osobito bi trebalo voditi računa o specifičnostima obrambenog sektora, što se prvenstveno odnosi na odgovornost država članica i/ili pridruženih zemalja za proces planiranja i nabave. Te bi provedbene ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) [br.182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća](3).
(33)Kako bi se podržalo otvoreno unutarnje tržište, trebalo bi poticati sudjelovanje DzԾčԾ MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, bilo kao članova konzorcija ili kao podizvođača. U programu rada trebalo bi osigurati da se uvjerljiv dio ukupnog proračuna dodjeljuje djelovanjima kojima se omogućuje prekogranično sudjelovanje MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije.
(34)Komisija bi trebala nastojati održavati dijalog s Europskim parlamentom, državama članicama i industrijom kako bi osigurala uspješnost Fonda zahvaljujući njegovim rezultatima za obrambenu industriju.
(35)Ovom Uredbom ܳٱ se financijska omotnica za Europski fond za obranu, koja čini primarni referentni iznos u smislu [novog međuinstitucionalnog sporazuma] između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Komisija bi trebala osigurati da administrativni postupci budu što jednostavniji i da stvaraju minimalne dodatne troškove.
(36)Ako nije navedeno drukčije, Financijska uredba primjenjuje se na Fond. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.
(37)Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebno određuje postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te se osiguravaju provjere odgovornosti financijskih aktera. Pravila donesena na temelju članka322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, jer je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje sredstvima EU-a.
(38)U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br.883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(5), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br.2988/95(6), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br.2185/96(7) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(8), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br.883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br.2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(9). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće osobe koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.
(39)Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene u skladu sa Sporazumom o EGP-u čime se osigurava provedba programā na temelju odluke prema tom sporazumu. U Uredbu bi trebalo uvrstiti posebnu odredbu kojom bi se jamčila potrebna prava i pristup odgovornom ovlaštenom službeniku, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) kao i Europskom revizorskom sudu da na sveobuhvatan način izvršavaju svoje nadležnosti.
(40)U skladu sa stavcima22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13.travnja2016. postoji potreba za evaluacijom ove Uredbe na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje, no pritom bi se trebali izbjegavati prekomjerni propisi i administrativna opterećenja, osobito za države članice. Ti zahtjevi, prema potrebi, mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Uredbe u praksi. Komisija bi trebala provesti privremenu evaluaciju najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Fonda te završnu evaluaciju na kraju provedbenog razdoblja Fonda, ispitujući financijske aktivnosti u smislu rezultata financijske provedbe te, u mjeri u kojoj je to moguće u tom trenutku, rezultate i učinke. U tim bi izvješćima trebalo analizirati i prekogranično sudjelovanje MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u projektima financiranim sredstvima Fonda te sudjelovanje MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u globalnom lancu vrijednosti te bi ona trebala sadržavati i informacije o zemljama podrijetla primatelja te, kad je to moguće, o distribuciji prava na stvoreno intelektualno vlasništvo. Komisija također može predložiti izmjene ove Uredbe kako bi se reagiralo na mogući razvoj događaja tijekom provedbe Fonda.
(41)Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Fond će pridonijeti ▌uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju općeg cilja da se 25 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima. Relevantna djelovanja utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe Fonda te će se ponovno procijeniti u kontekstu njegove evaluacije sredinom provedbenog razdoblja.
(42)Budući da Fond podupire samo faze istraživanja i razvoja obrambenih proizvoda i tehnologija, Unija ▌ne bi trebala imati prava vlasništva ili prava intelektualnog vlasništva nad proizvodima i tehnologijama koji su rezultat financiranih djelovanja, osim ako se potpora Unije pruža u okviru javne nabave. Međutim, u pogledu istraživanja, zainteresirane države članice i pridružene zemlje trebale bi imati mogućnost da se koriste rezultatima financiranih djelovanja i da sudjeluju u daljnjim zajedničkim razvojnim djelovanjima te bi stoga trebalo dopustiti odstupanja od tog načela.
(43)Financijska potpora Unije trebala bi biti upotpunjena cjelovitom i ispravnom provedbom Direktive 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(10) o transferu obrambenih proizvoda unutar Unije te ne bi trebala utjecati na izvoz proizvoda, opreme ili tehnologije.
(43a) Subjekti koji su pred sudom proglašeni krivima za kazneno djelo kao što je, između ostalog, podmićivanje službenika ili kršenje EU-ovih mjera ograničavanja ne bi smjeli biti prihvatljivi za financiranje. Komisija može odlučiti da se takvom subjektu ili subjektu čije je više rukovodstvo proglašeno krivim zabrani podnošenje zahtjeva za financiranje u razdoblju od najmanje 36 mjeseci od dana kada je donesena osuđujuća presuda. Komisija održava javno dostupnu bazu podataka u kojoj se bilježe sva poduzeća za koja vrijedi zabrana. Ako se subjekt nalazi pod vjerodostojnom i relevantnom istragom u vezi s kaznenim djelom, Komisija bi trebala zadržati pravo da prije dodjele financijskih sredstava sačeka rezultate istrage. [Am 4]
(43b) Sredstvima Fonda trebale bi se podupirati najbolje industrijske prakse korporativnog upravljanja i prakse u javnoj nabavi. To bi trebalo uključivati mogućnost anonimnih i povjerljivih prijava zviždača preko telefonskih linija kojima upravljaju treće strane i primjenu postupaka za sprečavanje odmazde. Postupak dodjele trebao bi odražavati te standarde korporativnog upravljanja s ciljem podizanja standarda korporativne odgovornosti u europskom obrambenom sektoru. [Am 5]
(44)Upotreba osjetljivih osnovnih informacija ili pristup neovlaštenih osoba osjetljivim podacima o rezultatima istraživačkih projekata mogu imati negativan učinak na interese Unije ili jedne ili više država članica. Zbog toga bi rukovanje povjerljivim podacima ili klasificiranim podacima trebalo biti uređeno relevantnim pravom Unije, uključujući internim pravilima institucija, kao što je Odluka Komisije(EU, Euratom) 2015/444(11).
(45)Kako bi se omogućila izmjena ili dopuna ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu dodjele sredstava za razvojne mjere, usvajanja programa rada i pokazatelja slijeda učinka. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini ٰčᲹ첹, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13.travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
(46)Komisija bi trebala upravljati Fondom uz dužno poštovanje zahtjeva povjerljivosti i sigurnosti, osobito klasificiranih informacija i osjetljivih informacija,
(46a)Kada predlažu nove obrambene proizvode ili tehnologije ili predlažu prenamjenu postojećih proizvoda ili tehnologija, pouzeća podliježu primjenjivom zakonodavstvu. Ako ne postoji izravno primjenjivo zakonodavstvo, poduzeća se obvezuju na poštovanje niza univerzalnih etičkih načela koja se odnose na temeljna prava i dobrobit ljudi, zaštitu ljudskog genoma, postupanje sa životinjama, očuvanje prirodnog okoliša, zaštitu kulturne baštine i pravedan pristup zajedničkim dobrima, uključujući svemir i kiberprostor. Komisija treba osigurati da se prijedlozi sustavno analiziraju kako bi se utvrdila djelovanja koja sa sobom nose ozbiljna etička pitanja, i zatim ih proslijediti na procjenu etičnosti. Djelovanja koja nisu etički prihvatljiva ne bi trebala primiti financiranje od Unije.
(46b)Vijeće bi trebalo nastojati donijeti odluku o uporabi naoružanih bespilotnih letjelica prije [31. prosinca 2020.] Prije stupanja na snagu te odluke, razvoju naoružanih bespilotnih letjelica ne bi se trebala dodijeliti nikakva financijska sredstva.
DONIJELI SU OVU UREDBU:
GLAVA I.
ZAJEDNIČKE ODREDBE PRIMJENJIVE NA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
POGLAVLJEI.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
Ovom Uredbom osniva se Europski fond za obranu (dalje u tekstu „Fond”).
Njome se određuju ciljevi Fonda, proračun za razdoblje 2021. –2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:
▌
(2)„kontrola” znači sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na pravni subjekt izravno ili neizravno putem jednog ili više posredničkih pravnih subjekata;
(3)„razvojno djelovanje” znači svako djelovanje koje se prvenstveno sastoji od aktivnosti u području obrane u fazi razvoja, a koje obuhvaća nove proizvode ili tehnologije ili nadogradnju postojećih, osim proizvodnje ili upotrebe oružja;
(4)„disruptivna obrambena tehnologija” znači tehnologija čija primjena može radikalno izmijeniti koncept i vođenje poslova obrane;
(5)„izvršne upravljačke strukture” znači svako tijelo ili tijela imenovana u skladu s nacionalnim pravom koja su ovlaštena određivati strategiju, ciljeve i opće usmjerenje pravnog subjekta te koja nadgledaju i prate donošenje upravljačkih odluka;
(6)„pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze, ili subjekt bez pravne osobnosti u skladu s člankom[197. stavkom2. točkom(c)] Financijske uredbe;
(7)„poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači poduzeće koje nije mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće („MSP”) kako je definirano u Preporuci Komisije 2003/361/EZ(12) i koje ima do 3000 zaposlenika, gdje se broj zaposlenika izračunava u skladu s člancima3., 4., 5. i 6. glaveI. Priloga toj Preporuci;
(8)„pretkomercijalna nabava” znači nabava usluga istraživanja i razvoja koja uključuje podjelu rizika i koristi pod tržišnim uvjetima te konkurentni razvoj u fazama, u kojima su dobivene istraživačke i razvojne usluge jasno razdvojene od uvođenja komercijalnih količina krajnjih proizvoda;
(9)„voditelj projekta” znači svaki javni naručitelj koji ima poslovni nastan u državi članici ili u pridruženoj zemlji i kojeg je osnovala država članica, pridružena zemlja ili skupina država članica i/ili pridruženih zemalja za potrebe upravljanja multinacionalnim projektima naoružavanja, na trajnoj ili privremenoj osnovi;
(10)„primatelj” znači svaki pravni subjekt koji prima sredstva iz ovog Fonda;
(11)„istraživačko djelovanje” znači svako djelovanje koje se sastoji od aktivnosti istraživanja usmjerenih isključivo na obrambene primjene;
(12)„rezultati” znači svaki materijalni ili nematerijalni učinak djelovanja kao što su podaci, stručno znanje ili informacije, neovisno o njihovu obliku ili prirodi, bez obzira na to mogu li se zaštititi, kao i sva povezana prava uključujući pravo intelektualnog vlasništva;
(13)„posebno izvješće” znači konkretan rezultat istraživačkog djelovanja u kojemu su sažeti rezultati djelovanja te navedene opsežne informacije o osnovnim načelima, ciljevima, stvarnim ishodima, osnovnim svojstvima, izvršenim ispitivanjima, mogućim koristima, mogućim obrambenim primjenama te očekivanim načinom iskorištavanja istraživanja;
(14)„prototip sustava” znači model proizvoda ili tehnologije s pomoću kojeg se može prikazati funkcioniranje u operativnom okruženju;
(15)„treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Unije;
(16)„nepridružena treća zemlja” znači treća zemlja koja nije pridružena zemlja u skladu s člankom5.;
(17)„subjekt iz nepridružene treće zemlje” znači pravni subjekt koji ima poslovni nastan u nepridruženoj trećoj zemlji ili izvršne upravljačke strukture u nepridruženoj trećoj zemlji;
(17a)„kvalifikacija” znači cjelokupan proces dokazivanja da projekt obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije ispunjava navedene zahtjeve. U tom se postupku pružaju objektivni dokazi da su zadovoljeni određeni zahtjevi u pogledu projektiranja;
(17b)„konzorcij” znači suradnička skupina pravnih subjekata osnovana radi poduzimanja mjera u okviru Fonda;
(17c)„certifikacija” znači proces u skladu s kojim nacionalno tijelo potvrđuje da su obrambeni proizvod, materijalna ili nematerijalna komponenta ili tehnologija u skladu s primjenjivim propisima;
(17d)„koordinator” znači pravni subjekt koji je član konzorcija te kojeg su svi članovi konzorcija imenovali glavnom točkom za kontakt s Komisijom u pogledu sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.
Članak 3.
Ciljevi Fonda
1.Opći je cilj Fonda poticati konkurentnost, učinkovitost i inovacijske kapacitete europske obrambene industrije diljem Unije podupiranjem aktivnosti koje se temelje na suradnji te proširenjem prekogranične suradnje pravnih subjekata diljem Unije, uključujući i MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, jačanjem i poboljšanjem sposobnosti u pogledu i lanaca opskrbe u obrambenom sektoru i lanaca vrijednosti, širenjem prekogranične suradnje među pravnim subjektima i poticanjem boljeg iskorištavanja industrijskog potencijala inovacija, istraživanja i tehnološkog razvoja u svim fazama ▌životnog ciklusa obrambenih proizvoda i tehnologija. ▌Fond doprinosi slobodi djelovanja Unije i njezinoj ٰٱš autonomiji, posebice u tehnološkom i industrijskom smislu.
2.Fond ima sljedeće posebne ciljeve:
(a)podupirati visoko učinkovite istraživačke projekte koji se temelje na suradnji i mogli bi znatno poboljšati uspješnost budućih europskih sposobnosti, te koji su usmjereni na maksimiziranje inovacija i uvođenje novih obrambenih proizvoda i tehnologija, uključujući one disruptivne;
(b)podupirati europske razvojne projekte koji se temelje na suradnji za razvoj obrambenih proizvoda i tehnologija u skladu s prioritetima u pogledu obrambenih sposobnosti koje su države članice zajednički dogovorile u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike, posebno u kontekstu Plana razvoja sposobnosti zajedničke sigurnosne i obrambene politike, i time pridonijeti većoj učinkovitosti trošenja sredstava za obranu u Uniji, smanjiti opasnosti od ▌udvostručavanja i pretjerane ovisnosti o uvozu iz trećih zemalja te na taj način povećati količinu europske opreme koju kupe države članice, smanjiti rascjepkanost ٰžšٲ obrambenih proizvoda i tehnologija diljem Unije te nastojati povećati standardizaciju obrambenih sustava i interoperabilnost sposobnosti država članica.
Članak 4.
ʰǰčܲ
1.Financijska omotnica za provedbu Europskog fonda za obranu za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 11453260000EUR u cijenama iz 2018. (13000000000EUR u tekućim cijenama).
2.▌Raspodjela iznosa iz stavka 1.:
(a)▌3 612 182 000 EUR u cijenama iz 2018.(4100000000 EUR u tekućim cijenama);
(b)▌7 841 078 000 EUR u cijenama iz 2018. (8900000000 EUR u tekućim cijenama) za razvojno djelovanje.
2a.Kako bi odgovorila na nepredviđene situacije ili nove događaje i potrebe, Komisija može, u okviru godišnjeg proračunskog postupka, odstupiti od iznosa iz stavka2. za najviše 10%.
3.Iznos iz stavka1. može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu Fonda, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, uključujući korporativne informacijske sustave. Taj iznos ne smije prelaziti 5% vrijednosti financijske omotnice iz stavka 1.
4.Najmanje 5% i najviše 10 % financijske omotnice iz stavka1. mora biti namijenjeno podupiranju disruptivnih obrambenih tehnologija.
▌
Članak 5.
Pridružene zemlje
Fond će biti otvoren članicama Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u. Svi financijski doprinosi za Fond na temelju ovog članka smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom[21. stavkom 5.] Financijske uredbe.
Članak 6.
Potpora za disruptivne obrambene tehnologije
1.Komisija dodjeljuje sredstva nakon otvorenih i javnih savjetovanja o disruptivnim tehnologijama usmjerenima isključivo na obrambene primjene u područjima intervencije utvrđenima u programima rada u skladu s postupkom iz članka 27.
2.Komisija na temelju pojedinačnih slučajeva ܳٱ najprikladniji oblik financiranja za financiranje disruptivnih tehnologija.
Članak 7.
Etika
1.Djelovanja koja se provode u okviru Fonda moraju biti u skladu s:
–etičkim načelima i mjerodavnim nacionalnim i međunarodnim zakonodavstvom te zakonodavstvom Unije, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima i Europsku konvenciju o ljudskim pravima i njezine dopunske protokole te međunarodno humanitarno pravo;
–pravilima i inicijativama za suzbijanje korupcije i pranja novca. [Am 6/rev i 13]
2.Prijedloge sustavno pregledava Komisijana ex ante osnovi radi utvrđivanja onih djelovanja koja izazivaju složena ili ozbiljna etička pitanja te ih, po potrebi, podnosi na etičku procjenu. Analize i procjene etičnosti provodi Komisija uz potporu neovisnih ٰčᲹ첹 iz različitih domena. Komisija osigurava transparentnost etičkih postupaka u najvećoj mogućoj mjeri te o tome izvještava u okviru svojih obveza izvještavanja i ocjenjivanja u skladu s člancima 31. i 32.Svi stručnjaci moraju biti građani Unije i državljani što većeg broja država članica.
3.Subjekti koji sudjeluju u djelovanju pribavljaju sva odobrenja ili druge obvezne dokumente od relevantnih nacionalnih ili lokalnih etičkih povjerenstava ili drugih tijela, kao što su tijela za zaštitu podataka, prije početka predmetnih aktivnosti. Ti se dokumenti čuvaju u evidenciji i dostavljaju Komisiji.
▌
5.Djelovanja koja nisu etički prihvatljiva odbijaju se ▌.
POGLAVLJE II.
FINANCIJSKE ODREDBE
Članak 8.
Provedba i oblici EU-ova financiranja
1.Fond ▌provodi Komisija u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom.
2.Fondom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave. ▌
Članak 9.
Kumulativno, dopunsko i kombinirano financiranje
1.Za djelovanje za koje je dobiven doprinos iz drugog programa Unije može se dobiti doprinos i iz Fonda pod uvjetom da doprinosi ne pokrivaju iste troškove. Pravila za svaki program/fond Unije iz kojeg se daje doprinos primjenjuju se na doprinos djelovanju iz tog programa/fonda. Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove djelovanja, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati na proporcionalnoj osnovi u skladu s dokumentima kojima se utvrđuju uvjeti za potporu.
▌
POGLAVLJEIII.
UVJETI PRIHVATLJIVOSTI, KRITERIJI ZA DODJELU I FINANCIRANJE
Članak 10.
Prihvatljivi subjekti
1.Podnositelji zahtjeva i njihovi podizvođači uključeni u djelovanje prihvatljivi su za financiranje ako imaju poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji kako je navedeno u članku 5., imaju izvršne upravljačke strukture u Uniji ili u pridruženoj zemlji te ih ne kontrolira nepridružena treća zemlja ili subjekt iz nepridružene treće zemlje.
2.Odstupajući od stavka1., podnositelj zahtjeva ili podizvođač uključen u djelovanje koji ima poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji a kontrolira ga nepridružena treća zemlja ili subjekt iz nepridružene treće zemlje može osnovati subjekt koji je prihvatljiv za financiranje ako je to nužno za postizanje ciljeva djelovanja i pod uvjetom da njegovo sudjelovanje ne ugrožava sigurnosne i obrambene interese Unije i njezinih država članica ili ciljeve iz članka 3. Kako bi se osigurala zaštita sigurnosnih interesa Unije i njezinih država članica, u pozivu na podnošenje prijedloga navodi se da se podnositelj zahtjeva mora obvezati na provođenje odgovarajućih mjera prije početka djelovanja, jamčeći pritom ć:
(a)▌kontrola nad podnositeljem zahtjeva ne provodi se na način kojim se ograničava njegova sposobnost da provodi ▌djelovanje i ostvaruje rezultate, kojim se nameću ograničenja u vezi s njegovom infrastrukturom, postrojenjima, imovinom, sredstvima, intelektualnim vlasništvom ili znanjem i iskustvom potrebnima u svrhu djelovanja, ili kojim se potkopavaju njegove sposobnosti i standardi potrebni za provedbu djelovanja;
(b)▌nepridruženim trećim zemljama i subjektima iz nepridruženih trećih zemalja ▌onemogućen je pristup klasificiranim i neklasificiranim osjetljivim podacima povezanima s djelovanjem te ▌zaposlenici ili druge osobe uključene u djelovanje imaju nacionalno sigurnosno odobrenje koje je izdala država članica ili pridružena zemlja;
(c)intelektualno vlasništvo koje proizlazi iz djelovanja i rezultati djelovanja ostaju korisniku i ne podliježu kontroli ili ograničenjima nepridruženih trećih zemalja ili subjekata iz nepridruženih trećih zemalja, ne izvoze se u treću zemlju, nije im dopušten pristup iz treće zemlje ili iz subjekta iz treće zemlje bez pristanka države članice u kojoj korisnik ima poslovni nastan, u skladu s ciljevima iz članka 3., tijekom djelovanja i u određenom razdoblju nakon njegova završetka čija se duljina navodi u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava.
Podnositelj zahtjeva ili podugovaratelj uključen u djelovanje čija je izvršna upravljačka struktura u Uniji ili pridruženoj zemlji i koji su pod kontrolom nepridružene treće zemlje na koju se primjenjuje bilo koja restriktivna mjera Unije ili subjekta iz nepridružene treće zemlje na kojeg se primjenjuje bilo koja restriktivna mjera Unije ne mogu dobiti izuzeće na temelju ovog stavka.
3.Sva infrastruktura, postrojenja, imovina i sredstva koji se upotrebljavaju za djelovanja koja se financiraju iz Fonda smješteni su na području Unije ili pridruženih zemalja i ne podliježu bilo kakvoj kontroli ili ograničenjima nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje. Nadalje, tijekom izvođenja prihvatljivog djelovanja korisnici i njihovi podizvođači uključeni u djelovanje surađuju samo s pravnim subjektima koji imaju poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji te koje ne kontroliraju nepridružene treće zemlje ili subjekti iz nepridruženih trećih zemalja.
4.Odstupajući od stavka3., ako u Uniji nisu lako dostupni konkurentni nadomjesci, korisnici i njihovi podizvođači koji su uključeni u djelovanje mogu upotrebljavati svoju imovinu, infrastrukturu, postrojenja i sredstva smještena ili pohranjena na državnom području nepridružene treće zemlje ako je to nužno za postizanje ciljeva djelovanja i pod uvjetom da se time ne ugrožavaju sigurnosni i obrambeni interesi Unije i njezinih država članica ili ciljevi Programa. Pod istim uvjetima korisnici i podizvođači uključeni u djelovanje mogu surađivati sa subjektom koji ima poslovni nastan u nepridruženoj trećoj zemlji tijekom provođenja prihvatljivog djelovanja. Troškovi povezani s upotrebom takve infrastrukture, postrojenja, imovine ili sredstava i s takvom suradnjom nisu prihvatljivi za financiranje sredstvima Fonda. U svakom slučaju, to se izuzeće ne odobrava ako se imovina, infrastrukture, postrojenja i sredstva nalaze ili drže na teritoriju nepridružene treće zemlje na koju se primjenjuje bilo kakva restriktivna mjera Unije.
5.Kako bi se osigurala zaštita sigurnosnih interesa Unije i njezinih država članica, u pozivu na podnošenje prijedloga ili sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava navode se svi uvjeti, uključujući one iz ٴč 2. ovog članka. Ti se uvjeti posebno odnose na odredbe o vlasništvu nad rezultatima djelovanja i pristupu klasificiranim i neklasificiranim osjetljivim podacima te na jamstva o sigurnosti opskrbe.
6.Podnositelji zahtjeva dostavljaju sve relevantne informacije potrebne za procjenu na temelju kriterija prihvatljivosti i uvjeta navedenih u stavcima od1. do4.
7.Zahtjevi za koje su potrebne provjere u skladu sa stavkom2. ili stavkom4. mogu se podnijeti samo uz pristanak države članice ili pridružene zemlje u kojoj podnositelj zahtjeva ima poslovni nastan.
8.U slučaju promjene tijekom provedbe djelovanja koja bi mogla dovesti u pitanje ispunjenje tih kriterija i uvjeta, korisnik o tome obavješćuje Komisiju, koja procjenjuje jesu li ti kriteriji i uvjeti i dalje zadovoljeni te mogući učinak (odgoda, poništenje) na financiranje djelovanja.
9.Za potrebe ovog članka podizvođači znači podizvođači s izravnim ugovornim odnosom s korisnikom, drugi podizvođači kojima je dodijeljeno najmanje 10% ukupnih prihvatljivih troškova te podizvođači kojima je za provođenje djelovanja potreban pristup klasificiranim podacima u skladu s Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444.
Članak 11.
Prihvatljiva djelovanja
1.Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u članku3. prihvatljiva su za financiranje.
2.Fondom se podupiru djelovanja koja obuhvaćaju nove proizvode i tehnologije te moderniziranje postojećih proizvoda i tehnologija kod kojih upotreba postojećih informacija potrebnih za modernizaciju ne podliježe izravnom ili neizravnom ograničenju koje nameću nepridružene treće zemlje ili subjekti iz nepridruženih trećih zemalja.
3.Prihvatljivo djelovanje odnosi se na jedan ili više elemenata u nastavku:
(a)aktivnosti čiji je cilj stvaranje, podupiranje i poboljšanje ▌saznanja i obrambenih proizvoda ili tehnologija, uključujući disruptivne obrambene tehnologije, kojima se mogu postići znatni učinci u području obrane;
(b)aktivnosti čiji je cilj povećanje interoperabilnosti i otpornosti, uključujući sigurnu proizvodnju i razmjenu podataka, ovladavanje ključnim obrambenim tehnologijama, jačanje sigurnosti opskrbe ili omogućivanje učinkovitog iskorištavanja rezultata za obrambene proizvode i tehnologije;
(c)studije, kao što su studije izvedivosti za ispitivanje izvedivosti novih ili poboljšanih tehnologija, proizvoda, procesa, usluga ili rješenja ▌;
(d)projektiranje obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije, kao i utvrđivanje tehničkih specifikacija na temelju kojih je projekt izrađen, koji mogu uključivati djelomična ispitivanja za smanjenje rizika u industrijskom ili reprezentativnom okruženju;
(e)razvoj modela obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije s pomoću kojih se može prikazati funkcioniranje elementa u operativnom okruženju (prototip sustava);
(f)ispitivanje obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije;
(g)kvalifikaciju obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije ▌;
(h)certifikaciju obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije ▌;
(i)razvoj tehnologija ili sredstava kojima se povećava učinkovitost obrambenih proizvoda i tehnologija tijekom njihova životnog ciklusa;
▌
4.▌Djelovanje se provodi putem suradnje unutar konzorcija najmanje triju pravnih subjekata koji imaju poslovni nastan u najmanje tri različite države članice i/ili pridružene zemlje. Svaki dodatni pravni subjekt koji sudjeluje u konzorciju može imati poslovni nastan u pridruženoj zemlji kako je utvrđeno u članku 5. Najmanje tri od tih prihvatljivih subjekata s poslovnim nastanom u najmanje dvije države članice i/ili pridružene zemlje tijekom cijele provedbe djelovanja nisu pod ▌kontrolom istog tijela, izravno ili neizravno, te se ne kontroliraju međusobno.
5.Stavak4. ne primjenjuje se na djelovanja iz stavka3. ٴč (c) ▌te na djelovanja iz članka6.
6.Djelovanja za razvoj proizvoda i tehnologija čiji su upotreba, razvoj ili proizvodnja zabranjeni primjenjivim međunarodnim pravom nisu prihvatljiva za financiranje. Konkretno, u okviru Programa ne smije se financirati zapaljivo oružje, uključujući bijeli fosfor, streljivo s osiromašenim uranijem, smrtonosno autonomno oružje, uključujući bespilotne letjelice, bez značajne ljudske kontrole nad ključnim funkcijama odabira i napadanja pojedinačnih meta, malo oružje i lako oružje uglavnom razvijeno u svrhu izvoza, tj. ako nijedna država članica nije izrazila zahtjev za provedbu djelovanja. [Am 29/rev]
6a. Za financiranje u okviru Programa nisu prihvatljiva djelovanja za razvoj proizvoda i tehnologija kojima se može počiniti ili olakšati ć:
i.teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava;
ii.teško kršenje međunarodnog prava o ljudskim pravima;
iii.čin koji predstavlja kazneno djelo u skladu s međunarodnim konvencijama ili protokolima koji se odnose na terorizam;
iv.čin koji predstavlja kazneno djelo u skladu s međunarodnim konvencijama ili protokolima koji se odnose na transnacionalni organizirani kriminal.
6b. Djelatnosti koje djelomično ili u potpunosti doprinose na izravan ili neizravan način razvoju oružja za masovno uništenje i povezane tehnologije bojnih glava i raketa nisu prihvatljive. [Am 21]
Članak 12.
Postupak odabira i dodjele
▌ [Am 30]
2.Komisija dodjeljuje financiranje za odabrana djelovanja nakon svakog poziva ili nakon primjene članka[195. ٴč(e)] Financijske uredbe.
3.Komisija dodjeljuje financiranje za razvojno djelovanje delegiranim aktima donesenima u skladu s postupkom navedenim u članku28.a.
Članak 13.
Kriteriji za dodjelu
1.Svaki se prijedlog ocjenjuje na temelju sljedećih kriterija:
(a)doprinos izvrsnosti ili potencijal za disruptivni učinak u području obrane, konkretno pokazivanjem da očekivani rezultati predloženog djelovanja imaju znatne prednosti u odnosu na postojeće proizvode ili tehnologije;
(b)doprinos inovacijama i tehnološkom razvoju europske obrambene industrije, konkretno pokazivanjem da predloženo djelovanje uključuje revolucionarne ili nove koncepte i pristupe, nova obećavajuća buduća tehnološka poboljšanja ili primjenu tehnologija ili koncepata koji dosad nisu primijenjeni u sektoru obrane;
(c)doprinos konkurentnosti europske obrambene industrije, konkretno stvaranjem novih tržišnih mogućnosti i ubrzavanjem rasta poduzeća diljem Unije;
(ca) doprinos industrijskoj i tehnološkoj samostalnosti Unije jačanjem obrambenih tehnologija ili proizvoda u skladu s prioritetima u pogledu obrambenih sposobnosti koje su države članice dogovorile u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike, a osobito u kontekstu Plana za razvoj sposobnosti EU-a i ZSOP-a;
(d)doprinos sigurnosnim i obrambenim interesima Unije u skladu s prioritetima navedenima u članku3. stavku2. te, gdje je to primjereno, regionalnim i međunarodnim sporazumima o suradnji;
(e)doprinos stvaranju nove prekogranične suradnje pravnih subjekata, posebice MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koji imaju poslovni nastan u državama članicama i/ili pridruženim zemljama koje nisu države članice i/ili pridružene zemlje u kojima poslovni nastan imaju subjekti u konzorciju koji nisu MSP-ovi ili poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;
(f)kvaliteta i učinkovitost provedbe djelovanja.
2.U okviru stavka1. ٴč(d) u obzir se mogu uzeti regionalni i međunarodni prioriteti, posebice kako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručavanje, pod uvjetom da su u službi sigurnosnih i obrambenih interesa Unije te da se njima ne isključuje sudjelovanje bilo koje države članice.
Članak 14.
Stopa sufinanciranja
1.Fondom se financira 100% prihvatljivih troškova djelovanja, ne dovodeći u pitanje načelo sufinanciranja.
2.Odstupajući od stavka1.;
(a)za djelovanja definirana u članku11. stavku3. točki(e) financijska potpora iz Fonda ne premašuje 20% prihvatljivih troškova djelovanja;
(b)za djelovanja definirana u članku11. stavku3. točkama od (f) do(h) financijska potpora iz Fonda ne premašuje 80% prihvatljivih troškova djelovanja.
3.Za razvojna djelovanja stopa financiranja povećava se, i pritom ne smije premašiti iznos ukupnih prihvatljivih troškova, u sljedećim slučajevima:
(a)djelovanju razvijenom u kontekstu stalne strukturirane suradnje kako je utvrđena Odukom Vijeća (ZVSP) 2017/2315 od 11.prosinca2017. odobrava se stopa financiranja uvećana za dodatnih 10postotnih bodova;
(b)djelovanju se odobrava stopa financiranja uvećana za postotne bodove koji odgovaraju postotku ukupnih prihvatljivih troškova dodijeljenih MSP-ovima koji imaju poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji koje nisu one u kojima poslovni nastan imaju članovi konzorcija koji nisu MSP-ovi ili poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;
(c)djelovanju se odobrava stopa financiranja uvećana za postotne bodove koji odgovaraju četvrtini postotka ukupnih prihvatljivih troškova dodijeljenih poduzećima srednje tržišne kapitalizacije koja imaju poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji koje nisu države članice i/ili pridružene zemlje u kojima poslovni nastan imaju članovi konzorcija koji nisu MSP-ovi ili poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;
(d)ukupno uvećanje stope financiranja djelovanja ne premašuje 30postotnih bodova.
Članak 15.
Financijska sposobnost
Odstupajući od članka[198.] Financijske uredbe:
(a)provjerava se samo financijska sposobnost koordinatora i to samo ako su od Unije zatražena financijska sredstva u iznosu od najmanje 500000EUR; međutim, ako postoje razlozi za sumnju u financijsku sposobnost, Komisija provjerava i financijsku sposobnost drugih podnositelja zahtjeva ili koordinatora za iznose niže od praga navedenog u prvoj rečenici;
(b)ne provjerava se financijska sposobnost pravnih subjekata za čiju održivost jamči država članica ni financijska sposobnost sveučilišta i javnih istraživačkih centara;
(c)ako za financijsku sposobnost strukturno jamči drugi pravni subjekt, provjerava se financijska sposobnost tog subjekta.
Članak 16.
Neizravni troškovi
1.Prihvatljivi neizravni troškovi utvrđuju se primjenom paušalne stope od 25% ukupnih prihvatljivih izravnih troškova, ne uključujući prihvatljive izravne troškove za podugovaranje, financijsku potporu trećim stranama te sve jedinične troškove ili paušalne iznose koji uključuju neizravne troškove.
2.Kao alternativa, prihvatljivi neizravni troškovi ▌mogu se utvrditi u skladu s uobičajenom računovodstvenom praksom korisnika na temelju stvarnih neizravnih troškova, pod uvjetom da te računovodstvene prakse prihvaćaju nacionalna tijela u okviru usporedivih programa financiranja u skladu s člankom[185.] Financijske uredbe te da su priopćene Komisiji.
Članak 17.
Upotreba jednokratnog paušalnog iznosa ili doprinosa koji nije povezan s troškovima
1.Za bespovratna sredstva dodijeljena za djelovanja iz članka11. stavka3. ٴč(e) i druga djelovanja za koja države članice i/ili pridružene zemlje financiraju više od 50% proračuna, Komisija može upotrijebiti:
(a)doprinos koji nije povezan s troškovima iz članka[180. stavka3.] Financijske uredbe, a temelji se na ostvarenju rezultata mjerenom upućivanjem na prethodno utvrđene ciljeve ili pomoću pokazatelja uspješnosti ili
(b)jednokratan paušalni iznos iz članka[182.] Financijske uredbe koji se temelji na privremenom proračunu djelovanja koji su već prihvatila nacionalna tijela država članica i pridruženih zemalja koje sufinanciraju djelovanje.
2.Neizravni troškovi uključeni su u paušalni iznos.
Članak 18.
Pretkomercijalna nabava
1.Unija može podupirati pretkomercijalnu nabavu dodjelom bespovratnih sredstava javnim naručiteljima ili naručiteljima kako su definirani u direktivama 2014/24/EU(13), 2014/25/EU(14) i 2009/81/EZ(15) Europskog parlamenta i Vijeća, koji u području obrane zajedno nabavljaju istraživanje i razvoj usluga ▌ili koordiniraju svoje postupke nabave.
2.Postupci nabave:
(a)u skladu su s odredbama ove Uredbe;
(b)mogu odobriti sklapanje više ugovora u sklopu istog postupka (više dobavljača);
(c)predviđaju sklapanje ugovora s ponuđačem ili ponuđačima koji nude najbolju vrijednost za novac.
Članak 19.
Jamstveni fond
Doprinosima mehanizmu uzajamnog osiguranja mogu se pokriti rizici povezani s osiguranjem povrata sredstava koje primatelji duguju te se oni smatraju dostatnim jamstvom u okviru Financijske uredbe. Primjenjuju se odredbe iz [člankaX.] Uredbe XXX [sljednika Uredbe o Jamstvenom fondu].
▌
Članak 21.
Pristup financijskim instrumentima
Korisnici Fonda prihvatljivi su za pristup namjenskim financijskim proizvodima upotrijebljenim u okviru fonda InvestEU u skladu s ▌glavomX. Financijske uredbe.
GLAVA II.
POSEBNE ODREDBE PRIMJENJIVE NA ISTRAŽIVANJE
Članak 22.
Vlasništvo nad rezultatima
1.Rezultati djelovanja u vlasništvu su korisnika koji su ih ostvarili. Ako pravni subjekti zajedno ostvaruju rezultate a njihove je pojedinačne doprinose nemoguće utvrditi, ili ako nije moguće razdvojiti te zajedničke rezultate, pravni subjekti imat će zajedničko vlasništvo nad rezultatima. Zajednički vlasnici sklapaju ugovor o dodjeli i načinu ostvarivanja takvog zajedničkog vlasništva u skladu sa svojim obvezama u sklopu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
2.Ako je potpora Unije pružena u obliku javne nabave, rezultati su u vlasništvu Unije. Države članice i pridružene zemlje imaju pravo pristupa rezultatima bez naplate na njihov izričit pisani zahtjev.
3.Rezultati djelovanja za koje je potpora isplaćena iz Fonda ne podliježu kontroli ili ograničenju nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje, bilo izravno ili neizravno, putem jednog ili više posredničkih pravnih tijela, uključujući u smislu prijenosa tehnologije.
4.Ako je to opravdano, u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava propisuje se pravo Komisije da bude obaviještena te da uloži prigovor na prijenos vlasništva nad rezultatima ili na davanje licence u pogledu rezultata nepridruženoj trećoj zemlji ili subjektu iz nepridružene treće zemlje. Takvi prijenosi ne smiju biti u suprotnosti s obrambenim i sigurnosnim interesima Unije i njezinih država članica ni s ciljevima Uredbe kako su utvrđeni u članku3.
5.Nacionalna tijela država članica i pridruženih zemalja imaju pravo pristupa posebnom izvješću o djelovanju za koje su primljena sredstva Unije. Ta se prava pristupa ustupaju besplatno, a Komisija ih prenosi državama članicama i pridruženim zemljama nakon što osigura da su uspostavljene prikladne obveze povjerljivosti. U svakom slučaju, od sudionika se ne zahtijeva da u tematskom izvješću daju podatke ili informacije koje su dio intelektualnog vlasništva.
6.Nacionalna tijela država članica i pridruženih zemalja upotrebljavaju posebno izvješće isključivo za svrhe povezane s upotrebom među njihovim oružanim snagama ili snagama sigurnosti i obavještajnim snagama ili u njihovu korist, uključujući u okviru njihovih programa suradnje. Takva upotreba uključuje, ali ne isključivo, studiju, ocjenu, procjenu, istraživanje, projektiranje, razvoj, proizvodnju, poboljšanje, izmjenjivanje, održavanje, popravak, obnovu te prihvat i certifikaciju proizvoda, upotrebu, obuku, odlaganje i druge usluge projektiranja i uvođenja proizvoda u upotrebu, kao i ocjenu i izradu tehničkih zahtjeva za nabavu.
7.Korisnici besplatno ustupaju prava pristupa svojim rezultatima institucijama, tijelima i agencijama Unije u prikladno opravdanu svrhu razvoja, provedbe i praćenja Unijinih politika ili programa. Takva prava pristupa ograničena su na nekomercijalnu i nekonkurentnu upotrebu.
8.U ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava i ugovorima o pretkomercijalnoj nabavi utvrđuju se posebne odredbe o vlasništvu, pravima pristupa i licenciranju, kako bi se osigurala maksimalna upotreba rezultata i izbjegla bilo kakva nepoštena prednost. ▌Ako ugovorni izvođač ne uspije komercijalno iskoristiti rezultate u zadanom roku nakon predkomercijalne nabave kako je navedeno u ugovoru, on, gdje je to moguće, prenosi cijelo vlasništvo nad rezultatima javnim naručiteljima.
8a. Bilo koje tri države članice ili pridružene zemlje ili više njih koje su multilateralno ili u okviru organizacije Unije zajedno sklopile jedan ili više ugovora s jednim ili više sudionika kako bi zajedno dalje razvijali rezultate dobivene u okviru posebnog djelovanja koje je primilo sredstva u okviru sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava za istraživanje u području obrane imaju pravo pristupa rezultatima djelovanja koji su u vlasništvu tih sudionika i potrebni su za izvršenje ugovora. Takva prava pristupa odobravaju se besplatno i pod posebnim uvjetima koji za cilj imaju osigurati da se ta prava koriste samo u svrhu ugovora i da postoje odgovarajuće obveze o povjerljivosti.
GLAVA III.
POSEBNE ODREDBE PRIMJENJIVE NA RAZVOJ
Članak 23.
Dodatni kriteriji prihvatljivosti
1.Ako je primjenjivo, konzorcij dokazuje da će preostali troškovi prihvatljivog djelovanja koji nisu obuhvaćeni potporom Unije biti podmireni drugim sredstvima financiranja, kao što su doprinosi država članica i/ili pridruženih zemalja ili sufinanciranje pravnih subjekata.
2.Kad je riječ o djelovanjima iz članka11. stavka3. ٴč(d), djelovanje se temelji na usklađenim zahtjevima u pogledu sposobnosti koje zajednički dogovaraju relevantne države članice i/ili pridružene zemlje.
3.Za djelovanja iz članka11. stavka3. točaka od (e) do (h) konzorcij dokumentima koje su izdala nacionalna tijela dokazuje:
(a)da najmanje dvije države članice ▌ili najmanje jedna država članica s pridruženim zemljama pruže jamstva za nabavku završnog proizvoda ili upotrebu tehnologije na koordiniran način. To može uključivati zajedničku nabavu.
(b)da se djelovanje temelji na zajedničkim tehničkim specifikacijama koje su zajednički dogovorile države članice i/ili pridružene zemlje koje sufinanciraju djelovanje.
Članak 24.
Dodatni kriteriji za dodjelu
Uz kriterije za dodjelu iz članka13. u programu rada u obzir se može uzeti i ć:
(a)doprinos povećanju učinkovitosti obrambenih proizvoda i tehnologija tijekom njihova životnog ciklusa, uključujući isplativost i potencijal za sinergije u nabavi te u postupku održavanja i postupku odlaganja;
(b)razinu suradnje među državama članicama ܰčԾ u prihvatljivo djelovanje.
(ba)planirani obujam javne nabave i očekivani učinak na obrambene sposobnosti i rashode država članica te europsku stratešku autonomiju.
Članak 25.
Vlasništvo nad rezultatima
1.Unija nije vlasnik proizvoda ili tehnologija koji nastanu iz razvojnih djelovanja niti je nositelj prava intelektualnog vlasništva u pogledu rezultata djelovanja.
1a. Rezultati djelovanja u vlasništvu su korisnika koji su ih ostvarili. Ako pravni subjekti zajedno ostvaruju rezultate a njihove je pojedinačne doprinose nemoguće utvrditi, ili ako nije moguće razdvojiti te zajedničke rezultate, pravni subjekti imat će zajedničko vlasništvo nad rezultatima. Zajednički vlasnici sklapaju ugovor o dodjeli i načinu ostvarivanja takvog zajedničkog vlasništva u skladu sa svojim obvezama u sklopu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
2.Rezultati djelovanja za koje je potpora isplaćena iz Fonda ne podliježu kontroli ili ograničenju nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje, bilo izravno ili neizravno, putem jednog ili više posredničkih pravnih tijela, uključujući u smislu prijenosa tehnologije.
3.Kad je riječ o rezultatima koje su ostvarili primatelji iz ove Uredbe, i ne dovodeći u pitanje stavak 2. ovog članka, Komisiju se ex antebarem šest tjedana prije obavješćuje o svakom prijenosu vlasništva ili davanju licencije nepridruženim trećim zemljama ili subjektima iz nepridruženih trećih zemalja. Ako su takvi prijenosi vlasništva ili davanja licencije u suprotnosti s obrambenim i sigurnosnim interesima Unije i njezinih država članica ili ciljevima Uredbe kako su utvrđeni u članku3., ▌moraju se vratiti financijska sredstva isplaćena u okviru Fonda.
4.Odstupajući od stavka1., ako je potpora Unije pružena u obliku javne nabave, rezultati su vlasništvo Unije, a države članice i/ili pridružene zemlje na pisani zahtjev imaju besplatno pravo na neisključivu licenciju za upotrebu rezultata.
Članak 26.
Obavješćivanje voditelja projekta
Ako države članice i pridružene zemlje imenuju voditelja projekta, Komisija se savjetujes voditeljem projekta o ostvarenom napretku u pogledu djelovanja prije izvršenja plaćanja korisniku prihvatljivog djelovanja.
GLAVA IV.
UPRAVLJANJE, PRAĆENJE, EVALUACIJA I KONTROLA
Članak 27.
Programi rada
1.Fond se provodi prema godišnjim ili višegodišnjim programima rada utvrđenima u skladu s člankom[110.] Financijske uredbe. ▌
1a. U okviru programa rada mogu se osobito uzeti u obzir strategije izrađene putem sveobuhvatnog strateškog plana istraživanja (OSRA) i slučajeva strateškog konteksta Plana za razvoj.
1b.Komisija osigurava usklađenost programa rada tijekom životnog ciklusa proizvoda i tehnologija za obranu.
2.Komisija donosi programe rada pomoću delegiranih akata u skladu s postupkom iz članka28.a.
2a. U programima rada detaljno se utvrđuju kategorije projekata koji se trebaju financirati u okviru Programa. Navedeni programi rada u skladu su s ciljevima iz članka3.
2b. Komisija na temelju procesa razrade programa rada provodi preliminarnu ocjenu mogućih slučajeva udvostručavanja s postojećim sposobnostima ili već financiranim istraživačkim ili razvojnim projektima u Uniji.
▌
Članak 28.a
Delegiranje ovlasti
1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka27. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od sedamgodina počevši od [datum stupanja na snagu].
3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 27. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016(16).
Članak 29.
Neovisni stručnjaci
1.Komisija imenuje neovisne stručnjake koji pomažu pri evaluaciji prijedloga u skladu s člankom[237.] Financijske uredbe. ▌
2.Neovisni stručnjaci su ▌građani Unije iz što većeg broja država članica pronađeni i odabrani na temelju poziva na iskaz interesa ▌s ciljem sastavljanja popisa ٰčᲹ첹. Odstupajući od članka[237.] Financijske uredbe, taj se popis ne objavljuje, ni u potpunosti ni djelomično, kada je to potrebno na temelju zaštite javne sigurnosti.
3.Neovisni stručnjaci imaju prikladno sigurnosno odobrenje koje je izdala država članica.
▌
5.Neovisni stručnjaci odabiru se na temelju njihovih vještina, iskustva i znanja potrebnih za izvršenje dodijeljenih zadataka.
5a.Komisija osigurava da stručnjak koji je suočen sa sukobom interesa u odnosu na predmet za koji je potrebno njegovo mišljenje ne pruža ocjenu, savjete ili pomoć u vezi s dotičnim predmetom.
Članak 30.
Primjena pravila o klasificiranim podacima
1.U okviru područja primjene ove Uredbe:
(a)svaka država članica ili pridružena zemlja osigurava da njezini sigurnosni propisi nude razinu zaštite klasificiranih podataka Europske unije jednakovrijednu onoj koja je osigurana pravilima o sigurnosti utvrđenima u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444 оd 13.ožujka2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka(17) EU-a i sigurnosnim pravilima Vijeća utvrđenima u prilozima Odluci 2013/488/EU (18);
(b)države članice i pridružene zemlje bez odgađanja obavješćuju Komisiju o nacionalnim sigurnosnim propisima iz ٴč(a);
(c)fizičke osobe s boravištem u nepridruženim trećim zemljama i pravne osobe s poslovnim nastanom u nepridruženim trećim zemljama mogu rukovati klasificiranim podacima EU-a u vezi s Fondom samo ako u tim zemljama podliježu sigurnosnim propisima kojima se jamči razina zaštite koja je barem jednakovrijedna onoj koja je osigurana Komisijinim pravilima o sigurnosti utvrđenima u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444 i sigurnosnim pravilima Vijeća utvrđenima u prilozima Odluci 2013/488/EU. Jednakovrijednost sigurnosnih propisa koji se primjenjuju u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji ܳٱ se u sporazumu o sigurnosti informacija koji, prema potrebi, uključuje pitanja industrijske sigurnosti, a koji je sklopljen između Unije i predmetne treće zemlje ili međunarodne organizacije u skladu s postupkom utvrđenim u članku218. UFEU-a i uzimajući u obzir članak13. Odluke 2013/488/EU;
(d)ne dovodeći u pitanje članak13. Odluke 2013/488/EU i pravila o industrijskoj sigurnosti utvrđena u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444, fizička ili pravna osoba, treća zemlja ili međunarodna organizacija mogu imati pristup klasificiranim podacima Europske unije ako se to u dotičnom slučaju pokaže potrebnim te ovisno o prirodi i sadržaju tih podataka, primateljevoj potrebi za pristupom podacima i stupnju koristi za Europsku uniju.
2.Ako djelovanje uključuje ili sadržava klasificirane podatke ili su oni potrebni za djelovanje, mjerodavno tijelo za financiranje u pozivu na podnošenje prijedloga ili u natječajnoj dokumentaciji određuje mjere i zahtjeve potrebne za jamčenje sigurnosti takvih podataka na odgovarajućoj razini.
3.Kako bi se olakšala razmjena osjetljivih informacija između Komisije, primatelja i, kad je to primjenjivo, država članica, Komisija uspostavlja siguran elektronički sustav za razmjenu.
Članak 31.
Praćenje i izvješćivanje
1.Pokazatelji za praćenje provedbe i napretka Fonda prema ostvarivanju općih i posebnih ciljeva iz članka3. navedeni su Prilogu.
2.Kako bi učinkovito procijenila napredak Fonda u postizanju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom36. radi izmjene Priloga kako bi se prema potrebi revidirali ili dopunili pokazatelji i radi dopune ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.
3.Komisija redovito prati i ocjenjuje provedbu Fonda i svake godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće o postignutom napretku. To godišnje izvješće sadrži odjeljak o provedbi članka 7. U tu svrhu Komisija uspostavlja potrebne sustave praćenja.
4.Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe Fonda i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije.
Članak 32.
Evaluacija Fonda
1.Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.
2.Privremena evaluacija Fonda provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Fonda. Izvješće o privremenoj evaluaciji, koje treba izraditi do 31.srpnja2024., posebice obuhvaća ocjenu upravljanja Fondom, lekcije naučene iz Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane, ocjenu provedbe etičkih postupaka iz članka 7., stope provedbe, rezultate dodjele projekata, uključujući sudjelovanje MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te razinu njihova prekograničnog sudjelovanja, distribuciju financiranja među različitim kategorijama podizvođača prema definiciji iz članka 10. ٴč 9., proračun dodijeljen za disruptivne tehnologije i financiranje odobreno u skladu s člankom[195.] Financijske uredbe. Privremena evaluacija sadržava i informacije o zemljama podrijetla primatelja te broju zemalja uključenih u pojedinačne projekte i, kad je to moguće, o distribuciji prava na stvoreno intelektualno vlasništvo. Komisija može podnijeti prijedloge svih prikladnih izmjena postojeće Uredbe.
3.Na kraju provedbe Fonda, a najkasnije četiri godine nakon ▌31.prosinca2027. Komisija provodi završnu evaluaciju Fonda. Izvješće o završnoj evaluaciji sadržava rezultate provedbe i, u mjeri u kojoj je to moguće zbog rokova, utjecaj Fonda. U tom izvješću, koje se temelji na relevantnim savjetovanjima s državama članicama, pridruženim zemljama i ključnim dionicima, posebice se ocjenjuje napredak ostvaren u postizanju ciljeva utvrđenih u članku3. U njemu se analizira i prekogranično sudjelovanje, uključivanje MSP-ova i poduzeća središnje tržišne kapitalizacije u projekte provedene u okviru Fonda te integracija MSP-ova i poduzeća središnje tržišne kapitalizacije u globalni vrijednosni lanac. Izvješće sadržava i informacije o zemljama podrijetla primatelja te, kad je to moguće, o distribuciji prava na stvoreno intelektualno vlasništvo.
4.Zaključke evaluacija i svoje primjedbe Komisija dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.
Članak 33.
Revizije
Revizije uporabe doprinosa Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom[127.] Financijske uredbe. Europski revizorski sud provjerava račune svih prihoda i rashoda Unije u skladu s člankom287. UFEU-a.
Članak 34.
Zaštita financijskih interesa Unije
Ako treća zemlja sudjeluje u Fondu na temelju odluke u skladu s međunarodnim sporazumom ili nekoga drugog pravnog instrumenta, tada ta treća zemlja jamči potrebna prava i pristup koji su potrebni odgovornome ovlaštenom službeniku, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu da na sveobuhvatan način izvršavaju svoje nadležnosti. U slučaju OLAF-a ta prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući provjere i inspekcije na terenu, predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br.883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).
Članak 35.
Informiranje, priopćavanje i promidžba
1.Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju mjera i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.
2.Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu Fonda, djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni Fondu također doprinose Komisijinom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku3. Ti financijski izvori mogu se koristiti za projekte o statistikama o obrambenoj industriji te pilot-projekte za prikupljanje podataka.
GLAVA V.
DELEGIRANI AKTI, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 36.
Delegirani akti
1.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka31. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
2.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 31. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
3.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13.travnja2016.
4.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
5.Delegirani akt donesen na temelju članka31. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 37.
Stavljanje izvan snage
Uredba (EU) …/…. (Europski program industrijskog razvoja u području obrane) stavlja se izvan snage s učinkom od 1.siječnja2021.
Članak 38.
Prijelazne odredbe
1.Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih djelovanja do njihova zaključenja, na temelju [Uredbe o europskom programu industrijskog razvoja u području obrane] te pripremnog djelovanja u pogledu istraživanja u području obrane, koji se nastavljaju primjenjivati na predmetna djelovanja do njihova zaključenja.
2.Iz financijske omotnice Fonda mogu se podmirivati i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između Fonda i mjera donesenih u okviru prethodnih instrumenata, [Uredbe o europskom programu industrijskog razvoja u području obrane] te pripremnog djelovanja u pogledu istraživanja u području obrane.
3.Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku4. stavku4. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31.prosinca2027.
Članak 39.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Primjenjuje se od 1.siječnja2021.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Direktiva 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice (SL L146, 10.6.2009., str.1.); Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (SL L216, 20.8.2009., str.76.).2 Uredba (EU) 2018/1092 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o uspostavi Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane radi potpore konkurentnosti i inovacijskoj sposobnosti obrambene industrije Unije (SL L 200, 7.8.2018., str. 30.).
Odluka Vijeća2013/755/EU od 25.studenoga2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji (Odluka o prekomorskom pridruživanju) (SLL344, 19.12.2013., str.1.).
Uredba (EU) br.182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L55, 28.2.2011., str.13.).
Upućivanje treba ažurirati: SLC373, 20.12.2013., str.1. Sporazum je dostupan na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013Q1220(01)&from=EN
Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11.rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L248, 18.9.2013., str.1.).
Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br.2185/96 od 11.studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L292, 15.11.1996., str.2.).
Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12.listopada2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SLL283, 31.10.2017., str.1.).
Direktiva (EU)2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5.srpnja2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SLL198, 28.7.2017., str.29.).
Direktiva 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6.svibnja2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice (SL L 146, 10.6.2009., str.1.).
Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 оd 13.ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L72, 17.3.2015., str.53.).
Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L94, 28.3.2014., str.65.).
Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L94, 28.3.2014., str.243.).
Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13.srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (SL L216, 20.8.2009., str.76.).