Ϸվ

Indeks
Prethodno
Sljedeće
Cjeloviti tekst
Postupak :
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0091/2023

Podneseni tekstovi :

A9-0091/2023

Rasprave :

PV17/04/2023-20
CRE17/04/2023-20

Glasovanja :

PV18/04/2023-4.11
CRE18/04/2023-4.11

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2023)0106

Usvojeni tekstovi
PDF181kWORD59k
Utorak, 18. travnja 2023.-Strasbourg
Provedba civilnog ZSOP-a i ostalih oblika pomoći EU-a u području civilne sigurnosti
P9_TA(2023)0106A9-0091/2023

Rezolucija Europskog parlamenta od18. travnja 2023. o provedbi civilnog ZSOP-a i ostalih oblika pomoći EU-a u području civilne sigurnosti ()

Europski parlament

–uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

–uzimajući u obzir glavu V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno drugo poglavlje, odjeljak 2. o odredbama o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP),

–uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća u Santa Maria da Feiri 19. i 20. lipnja 2000.,

–uzimajući u obzir glavni civilni cilj za 2008., koji je Europsko vijeće odobrilo 17.prosinca 2004.,

–uzimajući u obzir novi civilni glavni cilj 2008., koji je Europsko vijeće odobrilo 19.studenog 2007.,

–uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 11. prosinca 2013. naslovljenu „Sveobuhvatni pristup EU-a vanjskim sukobima i krizama” (JOIN(2013)0030),

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. siječnja 2018. o integriranom pristupu vanjskim sukobima i krizama,

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, od 19. studenoga 2018. o uspostavi pakta za civilni ZSOP,

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2018. o ženama, miru i sigurnosti,

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća o ženama, miru i sigurnosti od 14. studenoga 2022.,

–uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 25. studenoga 2020. naslovljenu „Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost (GAP) III – ambiciozan plan za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u vanjskom djelovanju EU-a” (JOIN(2020)0017), Strateški pristup EU-a ženama, miru i sigurnosti od 10. prosinca 2018. i prateći akcijski plan od 4.srpnja2019. te strategiju i akcijski plan Europske službe za vanjsko djelovanje od 21.prosinca 2021. za povećanje sudjelovanja žena u civilnim misijama ZSOP-a za razdoblje 2021. – 2024.,

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća o mladima u vanjskom djelovanju od 5. lipnja 2020.,

–uzimajući u obzir plan Vijeća za klimatske promjene i obranu od 9. studenoga 2020.,

–uzimajući u obzir koncept Vijeća za integrirani pristup klimatskim promjenama i sigurnosti od 5. listopada 2021.,

–uzimajući u obzir treću godišnju revizijsku konferenciju Pakta o civilnom ZSOP-u održanu u Bruxellesu 19. studenoga 2021.,

–uzimajući u obzir četvrtu i konačnu godišnju revizijsku konferenciju Pakta o civilnom ZSOP-u 16. studenoga 2022.,

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća o paktu za civilni ZSOP od 13. prosinca 2021.,

–uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9.lipnja2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009(1) (Uredba o NDICI-ju),

–uzimajući u obzir „Strateški kompas za sigurnost i obranu – Za Europsku uniju koja štiti svoje građane, vrijednosti i interese te doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti”, koji je odobrilo Vijeće 21. ožujka 2022. i potvrdilo Europsko vijeće 25. ožujka 2022.,

–uzimajući u obzir zaključke Vijeća o paktu za civilni ZSOP od 12. prosinca 2022.,

–uzimajući u obzir IzvješćeESVD-a o daljnjim mjerama u vezi s osnovnom studijom o uključivanju ljudskih prava i rodne ravnopravnosti u zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku Europske unije od 30. ožujka 2022.,

–uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (9‑0091/2023),

A.budući da je od 1999. civilno upravljanje krizama postalo ključni stup ZSOP-a EU-a u sprečavanju sukoba, stabilizaciji i promicanju održivog mira; budući da je prošlo 20godina otkad je 2003. pokrenuta civilna policijska misija EU-a (EUPM) u Bosni i Hercegovini kao prva misija ZSOP-a; budući da se civilno upravljanje krizama temelji na Ugovorima i prioritetima iz Feire iz 2000.; budući da su države članice u skladu s člankom 42. UEU-a odgovorne za osiguravanje zahtjeva u pogledu sposobnosti misija; budući da EU trenutačno održava 12 civilnih misija i da je u 20 godina civilnog upravljanja krizama pokrenuo 24 misije na tri različita kontinenta, što pokazuje da je potreba za civilnim upravljanjem krizama porasla, među ostalim i zbog ničim izazvane i neopravdane agresija Rusije na Ukrajinu; budući da su civilne misije ključne u okviru šireg odgovora EU-a na sigurnosne izazove nevojnim sredstvima te zahtijevaju učinkovito osposobljavanje i operativne kapacitete kako bi se držao korak s rastućim okruženjem prijetnji za istok i jug Europe; budući da je pogoršanje sigurnosnog okruženja i humanitarne krize u Europskoj uniji i oko nje dovelo do većih zahtjeva za misije ZSOP-a, čime se znatno opterećuje proračun ZVSP-a;

B.budući da je jedan od ciljeva strateškog kompasa EU-a jačanje civilnih i vojnih misija i operacija ZSOP-a EU-a pružanjem snažnijih i fleksibilnijih mandata, promicanjem bržih i fleksibilnijih postupaka donošenja odluka i osiguravanjem veće financijske solidarnosti; budući da identitet EU-a u okviru misija ZSOP-a jača EU kao legitimnu civilnu silu; budući da je EU predan tome da postane asertivniji i odlučniji pružatelj sigurnosti, bolje pripremljen za suočavanje sa sadašnjim i budućim prijetnjama i izazovima te da zajedno sa svojim partnerima brani europski i globalni sigurnosni poredak; budući da je civilni ZSOP jedinstven instrument za odgovor EU-a na najhitnije krize civilnim sredstvima; budući da pristup ZSOP-a planiranju, resursima i logistici pruža potencijal da postane glavni pokretač civilnog upravljanja krizama tijekom izvanrednih situacija i budući da bi se trebao koristiti kao praktično središte društvene otpornosti i oporavka u slučaju katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem i prirodnih katastrofa; budući da bi se misijama i operacijama ZSOP-a trebalo omogućiti da se brzo prilagode novim prijetnjama i izazovima te povećaju njihovu učinkovitost, među ostalim s obzirom na novi sigurnosni kontekst i sve veću prisutnost naših strateških konkurenata u operativnim područjima; budući da je u trenutačnom geopolitičkom kontekstu hitno potreban učinkovitiji civilni ZSOP; budući da su se EU i države članice složili da će ojačati civilni ZSOP novim paktom kojim se omogućuje brže raspoređivanje, također u složenim okruženjima;

C.budući da je Vijeće u Göteborgu 2001. odlučilo do 2003. razmjestiti 200 sudaca i tužitelja, skupinu stručnjaka u području civilne uprave i timove civilne zaštite od najviše 2 000 ljudi; budući da je u civilnom glavnom cilju iz 2010. dodano 285 stručnjaka za analizu sukoba, tranzicijsko pravosuđe i dijalog, kao i osnivanje timova za civilni odgovor koji bi se sastojali od velike skupine stručnjaka od 100 osoba;

D.budući da civilni ZSOP doprinosi integriranom pristupu sukobima i krizama u područjima kao što su policijski rad, vladavina prava, civilna uprava, reforma sigurnosnog sektora i praćenje u skladu s člancima 42. i 43. UEU-a te je popraćen komplementarnim mjerama koje se provode u kontekstu instrumenta EU-a za globalnu Europu, jačajući međunarodnu sigurnost;

E.budući da je donošenje pakta za civilni ZSOP 2018. bio važan korak naprijed u jačanju civilnog kapaciteta upravljanja kriznim situacijama EU-a, čime se povećala odgovornost država članica te njihova odgovornost i doprinos u resursima; budući da je potrebna viša razina političke i tehničke predanosti te ljudskih i gospodarskih resursa država članica kako bi se ostvarili dogovoreni ciljevi koje tek treba ispuniti i kako bi se povećala legitimnost tih misija;

F.budući da su se civilne zadaće ZSOP-a tijekom godina proširile kako bi uključivale, među ostalim, tranzicijsko pravosuđe, posredovanje, dijalog i analizu sukoba, potporu provedbi reformi praktičnim savjetima, osposobljavanjem i opremom te budući da se moraju bez odgode prilagoditi novim izazovima kao što su hibridne prijetnje, uključujući kibernapade, instrumentalizaciju migracija, vanjsko upletanje, manipuliranje utjecajem i informacijama, terorizam i radikalizaciju, pomorsku sigurnost, organizirani kriminal i zaštitu kulturne baštine; budući da su misije i operacije ZSOP-a EU-a također meta hibridnih prijetnji, uključujući dezinformacije, čime se ugrožava njihova učinkovitost u stabiliziranju zemlje u kojoj su raspoređene; budući da klimatske promjene i uništavanje okoliša ozbiljno utječu na operativno okruženje upravljanja krizama i zahtijevaju veću pozornost pri planiranju i provedbi civilnih misija;

G.budući da mnoga područja pogođena sukobima imaju velik broj mladog stanovništva; budući da bi mladi trebali biti aktivno uključeni u stvaranje održivog mira i sigurnosti, doprinoseći sprečavanju sukoba i izgradnji mira, uključujući promicanje vladavine prava, pravde i pomirenja; budući da je EU predan promicanju prava djece u svojem vanjskom djelovanju, ali ta obveza još nije u potpunosti provedena u kontekstu ZSOP-a;

H.budući da je EU predan tome da program za žene, mir i sigurnost stavi u središte svoje zajedničke vanjske i sigurnosne politike te da su države članice predane promicanju bolje zastupljenosti žena u misijama ZSOP-a, ali se u paktu o civilnom ZSOP-u iz 2018. ne postavlja konkretan cilj za zastupljenost žena u civilnim misijama te se ne spominje rodni paritet;

I.budući da je zastupljenost žena u upravljanju i operacijama ZSOP-a ostala nepromijenjena tijekom petogodišnjeg razdoblja od 2015. do 2020.; budući da u strukturama civilnog sjedišta (Uprava za integrirani pristup sigurnosti i miru (ISPD), Uprava za sigurnosnu i obrambenu politiku (SECDEFPOL) i Služba za civilno planiranje i provođenje (CPCC)) žene čine oko 50 % ukupnog osoblja, ali su i dalje nedovoljno zastupljene na rukovodećim položajima (30 %);

J.budući da je od 2017. za cjelokupno osoblje obvezno osposobljavanje prije raspoređivanja koje uključuje elemente ljudskih prava i rodne ravnopravnosti; budući da više od trećine ispitanika iz Izvješća ESVD-a o osnovnoj studiji praćenja o uključivanju ljudskih prava i ravnopravnosti spolova u zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku Europske unije nije sudjelovalo na takvom osposobljavanju;

K.budući da države članice trebaju donijeti novi pakt za civilni ZSOP do svibnja 2023. kako bi nastavile ulagati napore u postizanje učinkovitijeg i sposobnijeg civilnog ZSOP-a, posebno uzimajući u obzir sve veće sigurnosne izazove na globalnoj razini; budući da je zbog promjenjivog geopolitičkog okruženja i promjenjivog sigurnosnog okruženja, uključujući sukobe oko Europske unije i na europskom tlu, kao i ničim izazvani i neopravdani rat ruske agresije na Ukrajinu, dezinformacije, terorizam te hibridne i zlonamjerne prijetnje, potrebna potpuna predanost jačanju civilnog ZSOP-a s pomoću novog pakta za civilni ZSOP;

Jačanje strateške vizije za civilno upravljanje krizama

1.naglašava da civilno upravljanje krizama od strane EU-a daje važan doprinos međunarodnom miru i sigurnosti te ima ključnu ulogu u provedbi integriranog pristupa EU-a vanjskim sukobima i krizama;

2.podsjeća da je upravljanje krizama u središtu ZSOP-a EU-a, posebno u okviru njegovih vojnih i civilnih misija i operacija; podsjeća da je ključni zaključak analize prijetnji iz 2020. bio da je potrebno ojačati sposobnosti EU-a da brzo reagira na krize i poboljšati njegovu opću pripravnost; stoga naglašava važnost zadaća povjerenih osoblju koje radi na civilnim misijama ZSOP-a, što podrazumijeva da države članice moraju osigurati relevantne profile, kako bi se povećali nacionalni doprinosi civilnim misijama ZSOP-a, te da ESVD mora provesti pažljivu politiku u području ljudskih resursa; napominje da EU također ima ključnu ulogu u osiguravanju radnih mjesta za međunarodne i lokalne zaposlenike;

3.poziva države članice da iskoriste novi pakt za civilni ZSOP kako bi ojačale svoju stratešku viziju civilnog upravljanja krizama pojašnjavanjem uloge, učinkovitosti i dodane vrijednosti civilnog ZSOP-a te utvrđivanjem zajedničke razine ambicije za civilno upravljanje krizama;

4.podsjeća da je analiza prijetnji koja je prethodila usvajanju Strateškog kompasa 2022. predstavljala jedinstven napor da se moderniziraju sigurnosna i obrambena doktrina EU-a; poziva države članice i ESVD da iskoriste analizu u svojim raspravama o budućnosti civilnog upravljanja krizama i predviđenoj uporabi civilnog instrumenta ZSOP-a;

5.smatra da su tradicionalne civilne zadaće ZSOP-a, kao što su policijski nadzor, vladavina prava, civilna uprava, reforma sigurnosnog sektora, praćenje, razoružanje i demobilizacija relevantnije nego ikad za stabilizaciju i modernizaciju sektora sigurnosti i pravosuđa; naglašava potrebu za daljnjim ažuriranjem i proširenjem zadaća u okviru integriranog pristupa i Ugovorâ u svjetlu novih rizika i prijetnji koji su se pojavili i time doveli do novog sigurnosnog okruženja; naglašava potrebu za integracijom i jačanjem međusektorskih pitanja, posebno sljedećih:

(a) sigurnost ljudi,
(b) sigurnosne potrebe te odgovornost vlada domaćina i lokalnog stanovništva;
(c) rodna osjetljivost i ravnopravnost te Program o ženama, miru i sigurnosti;
(d) Program za mlade, mir i sigurnost te djeca i oružani sukobi;
(e) posredovanje, dijalog i pomirenje;
(f) smislena suradnja s civilnim društvom;
(g) povezanost sigurnosti i klime;
(h) civilno-vojna interakcija promicanjem vladavine prava i odgovornosti, među ostalim jačanjem lanca pravosuđa i sposobnosti za učinkovit odgovor na sigurnosne izazove;
(i) civilni aspekti razoružanja, demobilizacije i reintegracije;
(j) borba protiv korupcije;
(k) nadziranje i suzbijanje kampanja dezinformiranja;
(l) zaštita i očuvanje kulturne baštine;

6.naglašava potrebu proaktivnijeg uključivanja koncepta sigurnosti ljudi, sigurnosnih potreba lokalnog stanovništva, rodne osjetljivosti, parlamentarnog nadzora, transparentnosti i odgovornosti lokalnog sigurnosnog sektora u mandat i operacije misije;

7.ističe da uspjeh civilnih misija ZSOP-a uvelike ovisi o otvorenosti prema perspektivama i odgovornosti zemlje domaćina; potiče primjenu prilagođenih pristupa, aktivno sudjelovanje i suradnju s vladama zemalja domaćina, civilnim društvom i lokalnim stanovništvom; stoga naglašava važnost odgovornosti na lokalnoj razini tijekom provedbe mandata misije, od osmišljavanja do provedbe, praćenja i evaluacije; naglašava potrebu da osoblje civilnih misija ZSOP-a izgradi odnose temeljene na povjerenju s vladama domaćinima, civilnim društvom i lokalnim stanovništvom, što zahtijeva informiranost o stanju, kulturno razumijevanje i poznavanje lokalnih jezika; pozdravlja operativne smjernice ESVD-a za proaktivno sudjelovanje civilnog društva u misijama ZSOP-a; podsjeća da civilne misije moraju posvetiti posebnu pozornost dinamici sukoba, pouzdanim postupcima procjene rizika i ublažavanja te da moraju uključivati praćenje i evaluaciju intervencija ZSOP-a koji se više temelje na učinku, kao i više mehanizama savjetovanja i povratnih informacija; preporučuje uspostavu sigurnih formalnih, neformalnih i anonimnih kanala za povratne informacije o misijama i pritužbe civilnog društva kako bi se EU-u pomoglo u boljem razumijevanju učinkovitosti njegovih operacija;

8.napominje da je u nekim slučajevima uspjeh civilnih misija ZSOP-a ugrožen neuspjehom vlada domaćina da ispune svoje obveze u pogledu reformi; stoga poziva na pojačanu suradnju sa zemljama domaćinima i jednaku pozornost pri osposobljavanju i institucijskim reformama; poziva na to da se integrirani pristup EU-a koji obuhvaća civilne misije ZSOP-a te razvojnu i humanitarnu pomoć iskoristi kako bi se civilnim misijama ZSOP-a osigurao potreban utjecaj kako bi vlade zemalja domaćina bile na dobrom putu da ispune svoje obveze i poštuju temeljne slobode i ljudska prava; ističe važnost civilnih misija ZSOP-a za koordinaciju s drugim međunarodnim partnerima uključenima u slične aktivnosti u zemlji domaćinu; napominje da se civilne misije ZSOP-a često odvijaju u zemljama i regijama koje osporavaju državni i nedržavni akteri spremni na potkopavanje kapaciteta i vjerodostojnosti EU-a kao pružatelja sigurnosti; u tom pogledu naglašava da svi angažmani EU-a moraju biti vjerodostojni u očima lokalnog i regionalnog stanovništva i vlasti, nadovezujući se na blisku i iskrenu suradnju s državama domaćinima, te da moraju održavati čestu komunikaciju između osoblja misija, nacionalnih vlasti i šireg stanovništva; stoga poziva EU i njegove države članice da poboljšaju svoju stratešku komunikaciju o civilnom upravljanju krizama kako bi se dobila politička potpora unutar EU-a i u zemljama u kojima se odvijaju misije, pružajući prilagođenu stratešku komunikaciju za svaku misiju, naglašavajući ciljeve i vrijednosti misije i koristi za lokalno stanovništvo, kao i podržavajući učinkovitije zapošljavanje kvalificiranog osoblja u civilnim misijama ZSOP-a, uključujući žene;

9.smatra da bi civilni ZSOP trebao biti dio šire političke strategije za rješavanje temeljnih uzroka sukoba, uključujući klimatske promjene; podsjeća da bi misije trebale biti utemeljene na klimatski osjetljivim analizama sukoba i poziva na daljnje uključivanje klimatskih promjena i uništavanja okoliša u civilno upravljanje krizama; naglašava da se povezanost klime i sigurnosti mora uključiti u Pakt 2.0, uz jasno navođenje načina na koji se on može operacionalizirati u kontekstu civilnog upravljanja krizama; ponavlja poziv Vijeća iz njegovih zaključaka iz prosinca 2022. da misije i operacije poduzmu konkretne korake za smanjenje njihova ekološkog otiska s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. u skladu s ciljevima utvrđenima u okviru europskog zelenog plana;

10.naglašava važnost procjene civilnih napora ZSOP-a u određenim područjima, posebno rješavanja novih sigurnosnih izazova i onih u nastajanju, kao što su nezakonite migracije, pomorska sigurnost i organizirani kriminal; žali zbog prevladavajućih nedostataka u sposobnosti EU-a da spriječi i otkrije hibridne prijetnje, posebno manipulacije informacijama, koje izravno utječu na uspjeh civilnih misija ZSOP-a; u tom pogledu pozdravlja odluku o razvoju instrumentarija EU-a za obranu od hibridnih prijetnji kako bi se pružio koordinirani odgovor na hibridne kampanje; nadalje, pozdravlja zajedničku komunikaciju o politici kiberobrane EU-a, ističući važnost kiberotpornosti za misije ZSOP-a te istodobno naglašavajući potrebu za daljnjim razvojem politike i sposobnosti kiberobrane EU-a, uključujući uspostavu timova za brzi odgovor na kiberincidente i njihovo širenje na potporu civilnim misijama ZSOP-a; ponovno ističe hitnu potrebu za razvojem njihovih strateških komunikacijskih sposobnosti, uključujući sigurne komunikacijske sustave na temelju programa EU-a za sigurnu povezivost, kao i za uključivanjem zajedničke platforme za razmjenu znanja između CPCC-a i operacija u tom području, koristeći se tehnološkim inovacijama, uz istodobno jačanje osviještenosti o kibersigurnosti i otpornosti misija ZSOP-a; poziva na jačanje kiberotpornosti sveukupnih struktura CPCC-a i misija ZSOP-a;

11.poziva države članice i EEAS da se uhvati u koštac sa sustavnim i sve brojnijim prijetnjama zaštiti i očuvanju kulturne baštine te da suzbiju krijumčarenje kulturnih artefakata, posebno u područjima sukoba;

12.poziva na korištenje novog pakta za civilni ZSOP kako bi se težilo potpunom, ravnopravnom i smislenom sudjelovanju žena u civilnom ZSOP-u; ističe da sudjelovanje žena u ZSOP-u doprinosi učinkovitosti misija i operacija te podiže vjerodostojnost EU-a kao zagovornika ravnopravnosti žena i muškaraca u cijelom svijetu; podsjeća da Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost (GAP) III (2020. – 2024.) zahtijeva sustavnu integraciju rodne perspektive u sve politike i vanjska djelovanja EU-a, uključujući ZSOP; poziva države članice i ESVD da promiču povećanje broja žena u operacijama ZSOP-a, uključujući, kao prvi korak, povećanje udjela žena na najmanje 40 % u misijama i na svim razinama do 2024.; preporučuje državama članicama da podrže strategiju i akcijski plan CPCC-a za povećanje sudjelovanja žena u civilnim misijama ZSOP-a za razdoblje 2021. – 2024.; stoga poziva države članice EU-a da se obvežu na postupno postizanje rodne ravnopravnosti pri imenovanju voditelja misija i drugih viših rukovodećih položaja; potiče njihovu blisku suradnju s lokalnim akterima civilnog društva u promicanju rodne ravnopravnosti i rodno osviještene politike gdje je to moguće;

13.poziva na učinkovitu operacionalizaciju zaštite djece, programa za djecu i oružane sukobe, kao i Programa za mlade, mir i sigurnost u civilnom upravljanju krizama, na aktivno uključivanje mladih u osmišljavanje i provedbu misija i operacija te na pristup analizi sukoba kojim se uzimaju u obzir mladi;

14.naglašava da je predviđanje budućih promjena u sigurnosnom okruženju ključno kako bi se osiguralo da civilno upravljanje krizama ostvari svoje strateške ciljeve; poziva na to da se novim paktom za civilni ZSOP provede planiranje koje se više temelji na scenarijima, strateškom predviđanju i analizi sukoba te ranom upozoravanju u donošenju odluka o misijama i mandatima;

15.poziva CPCC, EUMCC i Vojni stožer EU-a da razviju model za stvaranje i razmjenu najboljih praksi u pogledu koncepata za planiranje kampanja i/ili misija koji se u najranijoj mogućoj fazi dijele s partnerima koji su ključni za uspjeh kampanje;

16.poziva CPCC i službu EU-a za vojno planiranje i provođenje (MPCC) da naglase profesionalno civilno-vojno obrazovanje čitavog osoblja u misijama ZSOP-a koristeći se Europskom akademijom za sigurnost i obranu kako bi se pomoglo u oblikovanju stručnog znanja civilnih i obrambenih stručnjaka i tako osiguralo da osoblje ZSOP-a može bolje prepoznati složenost sigurnosnih izazova koji su vidljivi u zemljama u kojima su raspoređeni i odgovoriti na njih;

17.poziva stožere misija ESVD-a, MPCC-a, CPCC-a i ZSOP-a da promiču novu kulturu razumijevanja između civilnih i vojnih partnera koja se temelji na poboljšanim institucijskim odnosima te zajedničkoj svijesti i procjeni u nastojanju da se razvije sveobuhvatan okvir i kultura planiranja;

18.snažno potiče države članice, Komisiju i ESVD da izrade konkretan plan za provedbu integriranog pristupa i zajamče da se svi relevantni instrumenti EU-a (vojni ZSOP, Globalna Europa, Instrument pretpristupne pomoći) dosljedno primjenjuju i da se njima učinkovitije upravlja kako bi se postigli opći ciljevi EU-a; poziva na ulaganje daljnjih napora u upravljanje tranzicijom između različitih političkih i tehničkih instrumenata EU-a;

19.ističe važnost suradnje, uključujući bolju koordinaciju mandata s partnerima kao što su UN, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju i NATO, u rješavanju sadašnjih i budućih sigurnosnih prijetnji i izazova;

20.snažno poziva države članice da na pojedinačnoj osnovi uključe države kandidatkinje za članstvo u EU-u i pozovu ih da doprinesu civilnim misijama ZSOP-a i sudjeluju u njima; poziva na pomoć zainteresiranim zemljama kako bi ih se osposobilo i pripremilo za takvo sudjelovanje; u tom pogledu podsjeća na dodanu vrijednost koju partnerstva s trećim zemljama mogu donijeti civilnim misijama ZSOP-a; pozdravlja potporu trećih zemalja kada je riječ o Ukrajini i podsjeća da bi zemlje kao što su Norveška, Island, Australija, Švicarska, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Novi Zeland i Ujedinjena Kraljevina također mogle osigurati znatna politička i financijska sredstva civilnim misijama ZSOP-a; poziva Komisiju da preispita svoj okvir za sporazume o sudjelovanju s partnerima iz trećih zemalja jer se broj upućenih stručnjaka iz trećih zemalja od 2010. smanjio s 200 na 10;

Provedba pakta

21.prima na znanje postignuća pakta iz 2018. u području suradnje s državama članicama u izradi njihovih nacionalnih provedbenih planova, među ostalim strukturiranim dijalogom i razmjenom dobrih praksi i stečenih iskustava, daljnjim nadograđivanjem tih planova putem strukturiranih i redovitih procesa jačanja obrambenih kapaciteta o kojima treba postići dogovor i promicanjem regionalne suradnje i zajedničkih mjera među državama članicama;

22.podržava sve inicijative usmjerene na razvoj instrumenta za osposobljavanje i opremanje za civilne misije kako bi se povećala sposobnost EU-a za pružanje potpore trećim zemljama i kako bi se odgovorilo na njihova konkretna očekivanja i potrebe; stoga poziva na nastavak tih napora, utvrđivanje kvantificiranijih ciljeva i određivanje rokova za sve mjere, uključujući utvrđivanje odgovornih subjekata;

23.ističe izazove s kojima se suočavaju civilne misije ZSOP-a, kao što su dostupnost kapaciteta i resursa, sposobnost reagiranja, izostanak ključnih pokazatelja uspješnosti, brže donošenje odluka i prilagodljivije, modularnije misije i jasniji mandati, te da su oni već istaknuti u prvom paktu, koji je doveo do veće usmjerenosti na civilni ZSOP, ali ne do potpune operacionalizacije i odgovarajućeg povećanja sudjelovanja i odgovornosti država članica, što se mora hitno riješiti u novom paktu za civilni ZSOP;

24.prima na znanje broj dugotrajnih civilnih misija ZSOP-a u kojima se ističe potreba za jasno definiranim ciljevima, kako političkim tako i operativnim, te izlaznim strategijama i njihovom evaluacijom; poziva na uvođenje izlaznih strategija za civilne misije s parametrima za mjerenje njihova uspjeha, čime bi se omogućilo brže zatvaranje misija kada se ispune operativni i politički ciljevi, uključujući i kada se ne ispune, ili ako više nije moguće ispuniti relevantne sigurnosne, političke ili strateške uvjete u dotičnoj zemlji; stoga poziva na iskrenu političku raspravu o zatvaranju misija koje ne stvaraju željeni učinak i koje tako dovode do rizika od legitimiziranja izostanka napretka u zemlji domaćinu;

25.napominje da su jedini parametri za procjenu mandata civilnih misija ZSOP-a koje su trenutačno na snazi strateške revizije koje doprinose obnovi, prilagodbi ili obustavljanju misija; naglašava važnost razvoja i uspostave sustava i metodologije za procjenu uspješnosti misija, njihove učinkovitosti i financijskog upravljanja; u tom pogledu naglašava važnost uspostave nepristranog i neovisnog mehanizma radi procjene učinka misija; pozdravlja dokument o opcijama za evaluaciju koji je ESVD predstavio u tu svrhu; podsjeća da se ocjena civilnih misija ZSOP-a i njihova učinkovitost moraju adekvatno financirati te da bi sustavne evaluacije trebale biti uključene u donošenje političkih odluka o sadašnjim i budućim misijama;

26.pozdravlja operativne smjernice službe ESVD-a za planiranje i vođenje (CPCC) u cilju osiguravanja alata kako bi civilne misije ZSOP-a bile proaktivne u suradnji s akterima civilnog društva kao ključnim partnerima na svim razinama i u svim fazama procesâ; pozdravlja operativne smjernice ESVD-a o uključivanju ljudskih prava i dužnoj pažnji u pogledu ljudskih prava te poziva na njihovu učinkovitu provedbu, posebno uspostavom jasnih unutarnjih postupaka za upravljanje rizicima u vezi s ljudskim pravima povezanima s potporom sigurnosnog sektora.

Poboljšanje i pružanje mogućnosti za usklađivanje razine ambicije iz pakta

27.poziva ESVD da zajedno s relevantnim službama Komisije i državama članicama razvije strukturirani i redoviti proces razvoja civilnih sposobnosti kako bi se procijenila raspoloživost potreba država članica u pogledu kapaciteta, razvili zahtjevi, provela analiza nedostataka i periodično preispitao napredak; potiče potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da istraži mogućnost pružanja financijskih poticaja kako bi se državama članicama pružila potpora u njihovim naporima za razvoj sposobnosti, kako je navedeno u civilnom paktu iz 2018., istodobno podsjećajući države članice da u novom paktu zadrže obvezu razvoja cijelog niza kapaciteta potrebnih za pokretanje i održavanje civilnih misija za upravljanje krizama;

28.žali zbog činjenice da, unatoč tome što su jedna od temeljnih obveza u paktu, civilne misije ZSOP-a uporno trpe zbog toga što države članice ne ispunjavaju svoje obveze da osiguraju dovoljno osoblja, pri čemu 10 država članica trenutačno osigurava 78% upućenog osoblja, a 17 država članica samo 22%; poziva države članice da u novom paktu zadrže obvezu zajedničkog povećanja broja i udjela upućenog osoblja u svim misijama i na svim razinama, istodobno nastojeći osigurati upućeno osoblje za popunjavanje 100% svih operativnih radnih mjesta i najmanje 60% upućenog osoblja za neoperativna radna mjesta; poziva države članice da usklade svoje upućivanje osoblja kako bi se smanjio negativan učinak nekoordinirane fluktuacije osoblja tijekom misija; nadalje poziva države članice da osiguraju da se upućeno osoblje nagrađuje za sudjelovanje u misijama EU-a u okviru politika razvoja karijere; poziva ESVD da preispita trenutačnu situaciju i uspostavi pokazatelje za države članice koje mjere stopu fluktuacije i stope nakon zapošljavanja na temelju kategorije zaposlenja i vrste zaposlenja;

29.naglašava da je potrebno reformirati politiku i sustav upravljanja ljudskim resursima te osigurati da radni uvjeti u civilnim misijama ZSOP-a doprinose sigurnijem i uključivijem okruženju, posebno za žene; pozdravlja napore ESVD-a da riješi nedostatke u potpori koja se pruža osoblju u misijama, uključujući reviziju Kodeksa ponašanja, s posebnim naglaskom na načelima ljudskih prava, te da razvije model za stvaranje i razmjenu koncepata najboljih praksi i/ili planiranja misija; naglašava potrebu za uspostavom mreže povjerljivih savjetnika; poziva na formaliziran, smislen i sustavan postupak savjetovanja s predstavnicima osoblja u misijama civilne sigurnosti EU-a; poziva ESVD da ispita načine za smanjenje fluktuacije osoblja i stope slobodnih radnih mjesta, uključujući, među ostalim, produljenje vremena raspoređivanja;

30.žali zbog ograničenih resursa ESVD-a u području civilnog ZSOP-a općenito, uključujući CPCC, koji trenutačno sa svojih 110 članova osoblja pruža potporu 12 misija sa 2200 članova; poziva države članice da osiguraju brz razvoj CPCC-a u potpuno funkcionalno operativno sjedište osiguravanjem potrebnih sredstava, osoblja i stručnog znanja; naglašava potrebu za tim da MPCC planira i provodi sve vojne misije s jasnim zapovjednim lancem te da mu se osigura potrebno osoblje, sredstva i infrastruktura; naglašava potrebu za povećanjem civilno-vojne koordinacije i interakcije na razini EU-a te povećanjem komplementarnosti i sinergija s vojnim ZSOP-om, uz istodobno odvajanje civilnih i vojnih zapovjednih lanaca;

31.naglašava da je osposobljavanje ključno za učinkovitost, što je od ključne važnosti za uspješne civilne misije ZSOP-a; poziva na sveobuhvatnu procjenu cjelokupne civilne strukture osposobljavanja u okviru ZSOP-a kako bi se utvrdile potrebe, nedostaci i preklapanja u osposobljavanju unutar država članica s ciljem poboljšanja i usklađivanja politike EU-a o osposobljavanju za ZSOP, posebno s naglaskom na potrebama lokalnog stanovništva; smatra da bi temeljne elemente i koncepte ljudskih prava i rodno osviještene politike trebalo sustavno uključiti u osposobljavanje prije raspoređivanja i uvodno osposobljavanje; podsjeća da osposobljavanje za civilne misije ZSOP-a treba opremiti osoblje znanjem, razumijevanjem, vještinama i stavom potrebnim u složenim kulturnim okruženjima, uključujući u odnosu na potrebe lokalnog stanovništva, te bi stoga trebalo uključivati predavanja o međunarodnom humanitarnom pravu, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti, civilno-vojnoj suradnji, ljudskoj sigurnosti, osjetljivosti na sukobe, antirasizmu i međukulturnoj komunikaciji;

32.poziva Komisiju, ESVD, CPCC i MPCC da se bolje prilagode izgradnji međuagencijskih radnih skupina vježbanjem i osposobljavanjem koje se koristi za razvoj najboljih praksi, međuagencijske suradnje i snažnih međufunkcijskih osobnih odnosa ključnih za učinkovita civilno-vojna partnerstva na mjestima kao što su zemlje Istočnog partnerstva;

33.naglašava važnost borbe protiv štetnih dezinformacija usmjerenih na civilne misije ZSOP-a; nadalje poziva na pojačano osposobljavanje osoblja misija o sprečavanju, otkrivanju i rješavanju hibridnih prijetnji, posebno manipulacije informacijama; primjećuje povećanje suradnje između ESVD-a StratCom i misija EU-a u borbi protiv operacija dezinformiranja usmjerenih protiv njih; poziva na to da se tom suradnjom obuhvate sve misije EU-a u inozemstvu i da se u svakoj misiji osigura dobro osposobljeno osoblje odgovorno za praćenje i suzbijanje dezinformacija te izvješćivanje o njima, kada je to moguće; smatra da bi se strategiji masovnog dezinformiranja trebalo suprotstaviti sveobuhvatnim, učinkovitim i koordiniranim akcijskim planom ESVD-a i EU-a uz aktivnu potporu misija i delegacija;

34.poziva na provedbu održive, dugoročne izgradnje kapaciteta i osposobljavanja, gdje je to moguće i potrebno, kao što su programi osposobljavanja instruktora, kako bi se osigurala dugoročna održivost i uspjeh misija; poziva na to da mandati misija ZSOP-a uključuju savjetodavne zadaće i zadaće osposobljavanja za hvatanje u koštac s novim tehnologijama;

35.podsjeća da je upravljanje znanjem ključno i da je ono ključan dio operacionalizacije integriranog pristupa; naglašava važnost razvoja strukture upravljanja znanjem kako bi se zadržala stručnost, poticale najbolje prakse i na sustavniji način izvukle pouke te kako bi se potaknula kultura učenja među osobljem koje radi u okviru civilnih misija ZSOP-a i na njima; sa zadovoljstvom prima na znanje trenutačne napore ESVD-a i CPCC-a u tu svrhu; poziva države članice da podrže uspostavu namjenskih stručnjaka za upravljanje znanjem i evaluacijskih stručnjaka u tom području i u CPCC-u;

Nova i usmjerena pozornost posvećena trenutačnim misijama

36.pozdravlja reviziju mandata savjetodavne misije EU-a u Ukrajini radi provedbe novih zadaća potpore Ukrajini u kontekstu ruske vojne agresije; podsjeća da će snažna potpora civilnoj sigurnosti Ukrajini biti ključna za njezinu obnovu i put prema članstvu u EU-u; poziva EU i njegove države članice da dodatno pojačaju svoju potporu razvoju civilnih kapaciteta u Ukrajini, uključujući borbu protiv korupcije, uspostavu učinkovitog sustava vladavine prava i jačanje kiberotpornosti i hibridne otpornosti; pohvaljuje rad i fizičku prisutnost 79 članova osoblja civilne misije EU-a EUAM Ukraine na državnom području Ukrajine; potiče misiju da nastavi svoj rad na potpori Ukrajini u dokumentiranju i istrazi ratnih zločina; poziva Komisiju da u kontekstu pregovora o pristupanju Ukrajine što prije započne suradnju s misijom EUAM Ukraine kako bi se nadovezala na njezino iskustvo u sigurnosnim pitanjima, njezino dugogodišnje partnerstvo s ukrajinskim vlastima i snažnu prisutnost na terenu; ističe relevantnu potporu koju misija pruža u području kaznenih istraga;

37.pozdravlja brzo raspoređivanje promatrača misije Europske unije u Gruziji EUMM Georgia na armensko-azerbajdžansku granicu kao važnu stabilizacijsku mjeru za smanjenje napetosti između dvije zemlje; potiče ESVD da istraži mogućnosti za daljnju suradnju između civilnih misija ZSOP-a na sličan način; smatra da je to pozitivan primjer modularnih i prilagodljivih mandata, koji se promiču u Strateškom kompasu, koji bi se mogao dodatno poboljšati upotrebom alata za brzi odgovor kao što su specijalizirani timovi i gostujući stručnjaci; naglašava da se sve takve inovacije i poboljšana fleksibilnost moraju temeljiti na potpuno integriranom pristupu u mjerama odgovora na krizu kako bi se maksimalno povećao učinak na terenu i osigurala učinkovita upotreba proračuna;

38.pozdravlja nedavnu uspostavu civilne misije Europske unije u Armeniji (EUMA) s ciljem doprinosa stabilnosti u pograničnim područjima Armenije, izgradnje povjerenja na terenu i osiguravanja okruženja pogodnog za napore za normalizaciju odnosa između Armenije i Azerbajdžana; poziva misiju da doprinese svakom dijalogu i inicijativama koji vode jačanju mira i sigurnosti u regiji; poziva azerbajdžanske vlasti da EUMA-i dopuste pristup Lačinskom koridoru kako bi se procijenilo stanje na terenu i doprinijelo njegovom rješenju;

39.potvrđuje da je kritična potpora Misiji Europske unije za uspostavu vladavine prava EULEX Kosovo nedavno pridonijela smanjenju napetosti i vraćanju povjerenja u sjevernom Kosovu; snažno potiče države članice EU-a da nastave podupirati misiju mobiliziranjem i slanjem prijeko potrebnih formiranih policijskih jedinica na teren;

40.naglašava važnost misije EUAM Iraq, Misije pomoći Europske unije (EUBAM) za granični prijelaz Rafah i Policijske misije Europske unije za palestinska područja (EUPOL COPPS) koje su trenutačno raspoređene u regiji Bliskog istoka; poziva na sve moguće sinergije između dviju misija raspoređenih u Palestini;

41.izražava zabrinutost zbog političkog i sigurnosnog razvoja u Libiji; potiče libijske vlasti da olakšaju rad misije EUBAM Libya u provedbi njezina mandata i u cijelom njezinu funkcionalnom području primjene;

42.izražava zahvalnost za ostvarenje pet civilnih misija ZSOP-a u Africi i poziva na kontinuiranu provedbu njihovih mandata; poziva ESVD da razmotri sve mogućnosti u vezi s misijom Europske unije za izgradnju kapaciteta u Maliju (EUCAP Sahel Mali) i savjetodavnom misijom EU-a u Srednjoafričkoj Republici (EUAM RCA) s obzirom na pogoršanje političke i sigurnosne situacije, uključujući odluku o njihovu prekidu; sa zabrinutošću primjećuje razvoj sigurnosne situacije u Sahelu i Gvinejskom zaljevu; osuđuje sve veću prisutnost paravojnih postrojbi grupe Wagner pod pokroviteljstvom Kremlja u regiji i njezinu strategiju čiji je cilj monopolizacija imovine zemalja u kojima ta grupe ima sjedište, na štetu stanovništva, i osuđuje zločine počinjene protiv lokalnog stanovništva; poziva na uspostavu mreže savjetnika za sigurnost u misijama ZSOP-a u afričkim zemljama koje su voljne surađivati s EU-om u vezi s vojnim i sigurnosnim pitanjima;

43.podsjeća na ambiciozne ciljeve postavljene za 5 000 policajaca na sastanku Vijeća iz Feire 2000. i potvrđuje vrijednost glavnih civilnih ciljeva dogovorenih od 2008. nadalje; potiče hitno ostvarenje tih ciljeva, posebno u pogledu kapaciteta za brzu reakciju i upotrebe multinacionalnih formacija u kontekstu članka 44. UEU-a; naglašava važnost potpune provedbe ciljeva utvrđenih u Strateškom kompasu za civilni ZSOP (među ostalim, mogućnost raspoređivanja 200 stručnjaka u roku od 30 dana) oslanjajući se na nedavne napore koje je EU pokazao u cilju bržeg, reaktivnijeg i koordiniranijeg djelovanja; u tom kontekstu pozdravlja brzo donošenje odluka i pokretanje kapaciteta EU-a za praćenje u Armeniji; naglašava potrebu za izmjenom postupaka donošenja odluka, uključujući razmatranje pomaka prema glasovanju kvalificiranom većinom za određene aspekte misija; naglašava potrebu za izradom planova za nepredvidive situacije za svaku civilnu misiju ZSOP-a u koordinaciji s MPCC-om, CPCC-om i kapacitetom za brzo raspoređivanje u očekivanju mogućih hitnih situacija u kojima bi mogao biti potreban kapacitet za brzo raspoređivanje;

Povećanje sredstava u skladu s ambicijama

44.žali zbog činjenice da se proračun ZVSP-a za civilne misije ZSOP-a tek neznatno povećao od višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2014. – 2020. do VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. (od početne točke od otprilike 350 milijuna EUR godišnje), dok se istodobno povećao broj misija i njihovih zadaća, sigurnosno je okruženje postalo zahtjevnije, povećali su se troškovi operacija, porasla je inflacija i povećao broj ugovornog osoblja, čime se ograničava potencijal za proširenje trenutačnih mandata misija ili moguće uspostavljanje novih misija kao odgovor na hitne sigurnosne potrebe; također poziva na promjenu strukture proračuna za ZVSP i stvaranje jedne proračunske linije po civilnoj misiji ZSOP-a kako bi se omogućio bolji nadzor i veća transparentnost;

45.ističe da je potrebno osigurati snažniji i realističniji proračun ZVSP-a koji odgovara potrebama novih i aktualnih civilnih misija ZSOP-a; poziva na znatno povećanje sredstava za proračun ZVSP-a, uz istodobno osiguravanje učinkovite upotrebe sredstava dodijeljenih civilnim misijama ZSOP-a, kako bi se osiguralo da one učinkovito odgovaraju na krizne situacije i nepredviđene događaje te kako bi se aktivno utvrdilo gdje bi se komplementarni projekti i programi mogli financirati iz drugih relevantnih proračuna EU-a, osiguravajući dobro financijsko upravljanje i pažljivo određivanje prioriteta postojećih sredstava;

46.smatra da je potrebno uspostaviti čvrstu politiku o opremi i uslugama koje su potrebne partnerskim zemljama u kojima se odvijaju civilne misije ZSOP-a; poziva na uspostavu namjenske proračunske linije za ZVSP u ukupnom povećanom proračunu za ZVSP ili „instrumenta za civilnu potporu” kako bi se partnerskim zemljama osigurala oprema i usluge za poboljšanje njihovih civilnih sposobnosti;

47.pozdravlja činjenicu da su se zbog trenutačne vrlo nestabilne geopolitičke situacije i povratka rata u Europu rashodi EU-a za obranu nedavno znatno povećali, ali žali zbog činjenice da se nije povećalo financiranje civilnog ZSOP-a;

48.poziva ESVD i službe Komisije da predstave višegodišnje proračunske prognoze, procjenu tekućih aktivnosti i jasne procjene stopa apsorpcije misija; ističe da su takve mjere potrebne kako bi se pomoglo u pripremi odluka za smanjenje neučinkovitih aktivnosti, povećala učinkovitost i fleksibilnost s pomoću jasnih mandata te kako bi se pružile jasno definirane prijelazne i izlazne strategije; podsjeća da bi operativno i financijsko planiranje misija trebalo ići ruku pod ruku od samog početka; poziva države članice na konkretne obveze u pogledu doprinosa osoblja u početnim fazama odobravanja misija;

49.poziva na to da se novim Strateškim kompasom osiguraju političke i strateške ambicije, sposobnosti i resursi potrebni za stvaranje pozitivnih promjena misijama ZSOP-a; ponovno potvrđuje cilj Strateškog kompasa da se ostvari pozitivan učinak u pogledu brzine i pouzdanosti zajedničkih odgovora na globalne sukobe;

50.ističe temeljnu ulogu Parlamenta kao proračunskog tijela i u nadzoru ZSOP-a, uključujući civilne misije ZSOP-a; stoga poziva na veću uključenost Europskog parlamenta u postupak donošenja odluka o civilnim misijama ZSOP-a; snažno ustraje u tome da mu se pruže sve informacije potrebne za izvršavanje njegovih odgovornosti u skladu s Ugovorima i prema građanima;u tom pogledu podsjeća da trenutačno pružanje informacija nije prikladno za izvršavanje dužnosti Europskog parlamenta te na očekivanje revizije međuinstitucionalnog sporazuma iz 2002. o pristupu Parlamenta informacijama u području sigurnosti i obrane;

o
oo

51.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću i Komisiji.

(1) SL L209, 14.6.2021., str.1.

Posljednje ažuriranje: 7. kolovoza 2023.Pravna obavijest-Politika zaštite privatnosti