Ϸվ

Indeks
Prethodno
ć
Cjeloviti tekst
Postupak :
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0183/2023

Podneseni tekstovi :

A9-0183/2023

Rasprave :

PV12/06/2023-17
CRE12/06/2023-17

Glasovanja :

PV13/06/2023-6.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2023)0227

Usvojeni tekstovi
PDF190kWORD61k
Utorak, 13. lipnja 2023.-Strasbourg
Politika tržišnog natjecanja – godišnje izvješće za 2022.
P9_TA(2023)0227A9-0183/2023

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. lipnja 2023. o politici tržišnog natjecanja – godišnje izvješće za 2022. ()

Europski parlament,

–uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke od 101. do 109.,

–uzimajući u obzir relevantna pravila, smjernice, rezolucije, javna savjetovanja, komunikacije i dokumente Komisije na temu tržišnog natjecanja,

–uzimajući u obzir izvješće Komisije od 14. srpnja 2022. naslovljeno „Izvješće o politici tržišnog natjecanja za 2021.” () i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2022)0188),

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. svibnja 2022. o politici tržišnog natjecanja – godišnje izvješće za 2021.(1),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11.prosinca2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (),

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i izmjene Uredbe (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi“)(2), kojom se utvrđuje cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. te se uvodi obveza EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55% ispod razina iz 1990.,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. prosinca 2021. o revidiranim smjernicama o državnim potporama za promicanje rizičnih financijskih ulaganja(3),

–uzimajući u obzir izvješće Flash Eurobarometra 510 iz listopada 2022. naslovljeno „Očekivanja MSP-ova u pogledu učinkovite politike tržišnog natjecanja”,

–uzimajući u obzir izvješće Flash Eurobarometra 511 iz listopada 2022. naslovljeno „Percepcije građana o politici tržišnog natjecanja”,

–uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu T-791/19(4),

–uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu T-227/21(5),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Privremeni okvir za mjere državne potpore u kriznim situacijama za potporu gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu”(6),

–uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ-a o koncentracijama)(7),

–uzimajući u obzir Uredbu (EU)2022/1925 Europskog parlamenta i Vijeća od 14.rujna2022. o pravednim tržištima s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru i izmjeni direktiva (EU) 2019/1937 i (EU) 2020/1828 (Akt o digitalnim tržištima)(8),

–uzimajući u obzir Direktivu(EU)2019/1 Europskog parlamenta i Vijeća od 11.prosinca2018. o ovlašćivanju tijela država članica nadležnih za tržišno natjecanje za učinkovitiju provedbu pravila o tržišnom natjecanju i osiguravanju pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta (Direktiva ECN+)(9),

–uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora o EZ-u(10),

–uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 773/2004 od 7. travnja 2004. o postupcima koje Komisija vodi na temelju članaka 81. i 82. Ugovora o EZ-u(11),

–uzimajući u obzir Uredbu (EU) br.1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17.prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br.922/72, (EEZ) br.234/79, (EZ) br.1037/2001 i (EZ) br.1234/2007(12),

– uzimajući u obzir Smjernice Komisije od 29. rujna 2022. o primjeni prava tržišnog natjecanja EU-a na kolektivne ugovore,

– uzimajući u obzir „Izvješće o izračunu tržišnog udjela agencija za kreditni rejting” Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) od 15. prosinca 2022.,

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Smjernice o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022.”(13),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. prosinca 2022. naslovljenu „Smjernice o državnim potporama za širokopojasne mreže”(14),

–uzimajući u obzir Nacrt obavijesti Komisije o utvrđivanju mjerodavnog tržišta za potrebe prava tržišnog natjecanja Unije,

–uzimajući u obzir nacrt smjernica Komisije za primjenu odstupanja od članka 101. UFEU-a za sporazume o održivosti poljoprivrednih proizvođača na temelju članka 210.a Uredbe (EU) br. 1308/2013,

–uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 1. prosinca 2022. naslovljen „Evaluacija pravila o državnim potporama za zdravstvene i socijalne usluge od općeg gospodarskog interesa i Uredbe o potporama de minimis za usluge od općeg gospodarskog interesa” (SWD(2022)0388),

–uzimajući u obzir članak54. Poslovnika,

– uzimajući u obzir publikaciju „Competition State aid Brief” (Sažeti dokument o državnoj potpori za tržišno natjecanje) br. 1/2022(15),

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0183/2023),

A.budući da nedavna istraživanja Eurobarometra(16) na temu politike tržišnog natjecanja EU-a pokazuju snažnu potporu građana te malih i srednjih poduzeća politici tržišnog natjecanja i njezinoj provedbi;

B.budući da bi se politikom tržišnog natjecanja trebalo nastojati podupirati ciljeve europskog zelenog plana i ciljeve Digitalnog kompasa te izgradnju otpornosti unutarnjeg tržišta EU-a; naglašava potrebu za jednakim uvjetima na globalnoj razini, među ostalim u slučaju prijedlogâ iz paketa „Spremni za 55%”;

C.budući da bi politika tržišnog natjecanja trebala donijeti pravnu sigurnost, a režimi koji omogućuju veću fleksibilnost trebali bi biti privremeni, ciljani i ne ugrožavati cjelovitost unutarnjeg tržišta;

D.budući da su međunarodno sudjelovanje i suradnja ključni za postizanje održivih jednakih uvjeta na globalnoj razini te za ostvarivanje zelene i digitalne tranzicije; budući da europska ovisnost o trećim zemljama i svjetskim silama u područjima poput energije, medicine, tehnologije ili sirovina dovodi do ranjivosti i može smanjiti sposobnost Europske unije da djeluje;

Opće napomene

1.smatra da politika tržišnog natjecanja EU-a štiti tržišne strukture od protutržišnog ponašanja, kartela i akumulacije tržišne snage te da se njome promiču učinkovite tržišne strukture kao i dobrobit potrošača i opća dobrobit u cilju poticanja inovacija, održavanja cijena na poštenim i konkurentnim razinama te jamčenja izbora za potrošače; naglašava da globalna snaga i važnost jedinstvenog tržišta EU-a proizlaze iz njegove unutarnje konkurentnosti i jednakih uvjeta;

2.smatra da se pravila tržišnog natjecanja temeljena na Ugovorima moraju tumačiti u svjetlu širih europskih vrijednosti na kojima se temelji izrazito konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo Unije; ponavlja da se politika tržišnog natjecanja ne može provoditi zasebno te sama sebi biti cilj, bez osvrtanja na pravni, međunarodni, gospodarski ili politički kontekst, ili bez interakcije i komplementarnosti s drugim strateškim ciljevima politike EU-a ili nove dinamike tržišnog natjecanja te da je predana postizanju ciljeva EU-a utvrđenih u članku 3. UEU-a;

3.poziva Komisiju da osigura da je regulatorni okvir prikladan za odgovor na tehnološki razvoj i ciljeve digitalne povezivosti EU-a tako što će zajamčiti da je financiranje ključne infrastrukture primjereno i učinkovito te da se njime ne ugrožavaju pravila tržišnog natjecanja;

4.pozdravlja presudu Općeg suda u predmetu Sped-Pro (predmet T-791/19), kojom se potvrđuje da je zaštita vladavine prava relevantan čimbenik za pravo tržišnog natjecanja;

5.prima na znanje Nacrt obavijesti Komisije o utvrđivanju mjerodavnog tržišta za potrebe prava tržišnog natjecanja Unije; pozdravlja činjenicu da je Komisija u tom nacrtu obavijesti pojasnila da se definicija mjerodavnog tržišta ne bi trebala oslanjati samo na cijenu proizvoda, već i na razinu inovacija koje on predstavlja; pozdravlja predstojeće usvajanje tog nacrta obavijesti, koje je predviđeno za treće tromjesečje 2023.; smatra da je tržišno natjecanje u području inovacija ključan čimbenik u određivanju mjerodavnog tržišta i traži od Komisije da u svojim ocjenama tržišnog natjecanja uzme u obzir dugoročniju viziju koja obuhvaća globalnu dimenziju i potencijalno buduće tržišno natjecanje; naglašava da je pri utvrđivanju mjerodavnog tržišta proizvoda potrebno uzeti u obzir analizu ponašanja potrošača; posebno cijeni sve nove doprinose rješavanju ključnih pitanja u vezi s definicijom tržišta u određenim sektorima koji se brzo mijenjaju, kao što je digitalni sektor;

6.napominje da tri najveće agencije za kreditni rejting imaju tržišni udio veći od 90%; žali zbog kontinuirano visokog stupnja tržišne koncentracije agencija za kreditni rejting; zaključuje da su postojeće mjere za jačanje tržišnog natjecanja na tom tržištu nedostatne;

7.prima na znanje privremeni okvir Komisije za krizne situacije i tranziciju, koji je dio industrijskog plana u okviru zelenog plana za doba nulte neto stope emisija; pozdravlja pristup Komisije prema kojem se državne potpore za pojedinačna poduzeća u sklopu tog okvira mogu odobriti samo u slučaju prekograničnih ulaganja ili ulaganja u potpomognutim područjima; smatra da bi nacionalne subvencije koje se moraju prijaviti trebale imati dodanu vrijednost EU-a; ponavlja ključnu ulogu kritičnih sirovina u očuvanju europske industrijske baze; smatra da prijedlozi europskog akta o kritičnim sirovinama(17) i akta o industriji s nultom neto stopom emisija(18) te revizija unutarnjeg tržišta električne energije EU-a pružaju priliku da se podupre konkurentnost industrije EU-a; prima na znanje mogućnosti da EU iskoristi svoje domaće izvore kritičnih sirovina uz istodobno poštovanje svojih ekoloških standarda; pozdravlja reviziju Uredbe o općem skupnom izuzeću(19) kako bi se državama članicama omogućilo da više ulažu u sektore koji su ključni za prijelaz na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija kao što su niskougljični vodik te istraživanje i razvoj, kao i u popratne mjere za olakšavanje digitalne tranzicije za sve sektore;

8.naglašava da je uravnoteženo usklađivanje pravila Unije o tržišnom natjecanju s njezinim industrijskim i međunarodnim trgovinskim politikama ključno za vraćanje aktivnosti u lancu vrijednosti u matične zemlje te jačanje globalne konkurentnosti;

9.ističe da će snažna politika tržišnog natjecanja poboljšati otpornost jedinstvenog tržišta EU-a, posebno za mala i srednja poduzeća; primjećuje da su zbog snažnog doprinosa stvaranju radnih mjesta i dodane vrijednosti MSP-ovi presudni za osiguravanje gospodarskog rasta i socijalne integracije u EU-u; u tom pogledu pozdravlja revidirane Smjernice o državnim potporama za promicanje rizičnih financijskih ulaganja, u kojima se pojašnjavaju i pojednostavnjuju pravila prema kojima države članice mogu poduprijeti pristup malih i srednjih poduzeća financiranju;

10.smatra da bi se oporavak i održiv rast na jedinstvenom tržištu mogli promicati zahvaljujući osiguranju recipročnog pristupa tržištu za izvoz iz EU-a, a ne protekcionističkim mjerama;

Odgovor u području politika na rat u Ukrajini i Zakon o smanjenju inflacije

11.pozdravlja brzo donošenje privremenog okvira za mjere državne potpore u kriznim situacijama radi potpore gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu, te njegova naknadna produljenja; naglašava važnost koordinacije mjera u sklopu privremenih okvira za krizne situacije uspostavljenih u posljednje tri godine; prima na znanje prijedlog Komisije da se oni preoblikuju u privremeni okvir za krizne situacije i tranziciju te da se proširi područje njegove primjene kako bi se poduprli svi mogući obnovljivi izvori energije; naglašava da bi fleksibilnost uvijek trebala biti ciljana, privremena, razmjerna i usklađena s ciljevima politike EU-a te da ne bi trebala dovesti do trajnih poremećaja na unutarnjem tržištu; smatra da je cilj privremenog okvira za krizne situacije i tranziciju donijeti uvjete u skladu s kojima bi poduzeća bila konkurentna i služila javnom interesu;

12.ističe da je u sudskim predmetima navedeno da se državne potpore ne mogu dodijeliti ako primatelj krši pravila o zaštiti okoliša(20) te naglašava da bi Komisija trebala dopustiti državne potpore država članica samo ako se njima nastoji ostvariti cilj od zajedničkog interesa; potiče države članice da uvedu dodatne obvezujuće uvjete za primanje državnih potpora;

13.razumije potrebu za dodatnim javnim i privatnim ulaganjima u borbu protiv socijalne i regionalne nejednakosti, dekarbonizaciju i digitalizaciju industrije te jačanje autonomije u ključnim gospodarskim sektorima; poziva Komisiju da zaštiti integritet unutarnjeg tržišta i zajamči jednake uvjete; duboko je zabrinut zbog rizika od povećanja rascjepkanosti na unutarnjem tržištu koje je posljedica pretjeranog ublažavanja pravila o državnim potporama i upotrebe subvencija kao odgovor na Zakon SAD-a o smanjenju inflacije; upozorava Komisiju na međunarodno tržišno natjecanje u području subvencija i poziva je da upotrijebi alate koji su joj na raspolaganju kako bi spriječila i sankcionirala nepošteno tržišno natjecanje u području subvencija; poziva Komisiju da obrati posebnu pozornost na različite razine fiskalnog prostora kojim raspolažu države članice kod pružanja potpore te da prati moguće negativne učinke; ističe da se nove političke inicijative, ciljevi i zadaci koji se financiraju iz proračuna EU-a, uključujući projekte na razini EU-a i prekogranične projekte, moraju financirati dodatnim svježim novcem; poziva Komisiju da istraži neusklađenost mehanizama povrata sredstava u državama članicama;

14.ponavlja da se odgovor EU-a na Zakon SAD-a o smanjenju inflacije ne bi trebao temeljiti samo na državnim potporama, već bi trebao uključivati i druga područja politike tržišnog natjecanja, kao što je nadzor koncentracija; pozdravlja najnovije zaključke Europskog vijeća u kojima se poziva na modernizaciju pravila o javnoj nabavi kako bi se potaknula zelenija industrija i promicali europski standardi te omogućilo brzo uvođenje ključnih tehnologija; naglašava da bi obnovljeni okvir za tržišno natjecanje trebao stvoriti predvidljiv i pojednostavnjen regulatorni okvir koji će dovesti do većeg povjerenja, brzine i fleksibilnosti te manjeg administrativnog opterećenja za poduzeća koja ulažu i pošteno se natječu u Europi; naglašava važnost koordiniranog odgovora kojim se izbjegava narušavanje unutarnjeg energetskog tržišta EU-a; poziva Komisiju da poveća transparentnost postupka ocjene državnih potpora i ističe potrebu za ex post praćenjem učinkovite primjene odobrenih državnih potpora; poziva Europsku komisiju da u pravilima o javnoj nabavi uzme u obzir kriterije održivosti i europskog suvereniteta; podsjeća da izvanredne razine javne potpore ne smiju postati nova uobičajena praksa te da ne bi trebale biti namijenjene samo velikim poduzećima i njihovim dioničarima; naglašava da porezni krediti ne bi trebali služiti isključivo smanjenju poreznih obveza velikih poduzeća; potiče države članice da pažljivo osmisle porezne poticaje radi promicanja strateške autonomije bez nerazmjernog povećanja troškova javnih blagajni;

15.napominje da bi se u politici tržišnog natjecanja EU-a trebala uzeti u obzir sposobnost europskih poduzeća da se natječu na globalnim tržištima; naglašava važnost strukturnog globalnog dijaloga i suradnje u provedbi politike tržišnog natjecanja s našim partnerima istomišljenicima; ističe potencijal sporazuma o suradnji s trećim zemljama; pozdravlja provedbu Uredbe o stranim subvencijama; naglašava da se sva poduzeća koja posluju na jedinstvenom tržištu EU-a moraju pridržavati istih pravila; poziva Komisiju da sklapa sporazume o tržišnom natjecanju koji će biti ciljaniji i omogućiti učinkovitiju razmjenu informacija između tijela za zaštitu tržišnog natjecanja;

16.smatra da tržišno natjecanje vjerojatno neće otežati, već će pomoći u oporavku od krize i povećati otpornost jedinstvenog tržišta te naglašava da je u nedavno provedenoj studiji(21) odbačen argument prema kojem bi ublažavanje politike tržišnog natjecanja EU-a potaknulo gospodarski oporavak; žali zbog toga što, prema analizi iz pretkriznih vremena(22), državne potpore u EU-u nisu bile učinkovite u promicanju gospodarskog rasta i ulaganja; apelira na Komisiju da ocijeni doprinos državnih potpora u EU-u gospodarskom rastu i rastu produktivnosti na temelju mjerljivih pokazatelja te da sustavno preispituje njihove rezultate i učinak;

17.podsjeća da bismo trebali učiti iz prethodnih kriza ako želimo postići stvarne mjerljive rezultate te ostvariti učinak, oporavak i jednake uvjete za sve; podsjeća na iskustvo stečeno na temelju financijske krize koje je pokazalo da su mjere koje se temelje na hitnim potrebama loša zamjena za političke intervencije temeljene na pouzdanoj ekonomskoj analizi; žali zbog toga što nekoliko prijedloga nije bilo popraćeno procjenama učinka zbog hitnosti, kako je objasnila Komisija; poziva Komisiju da se ne poziva na hitnost kao opravdanje za podnošenje zakonodavnih prijedloga bez procjene učinka; poziva Komisiju da za svaki prijedlog pripremi detaljnu analizu učinaka na tržišno natjecanje, produktivnost i učinkovitost ulaganja;

18.ističe da bi novi Fond za europsku suverenost mogao poduprijeti industrijsku strategiju EU-a; smatra da se korištenjem europskih investicijskih fondova, uz izmjene pravila o državnim potporama, omogućuje izbjegavanje rascjepkanosti unutarnjeg tržišta;

19.smatra da su povećanje cijena energije i hrane koji dovode do prekomjerne dobiti poduzeća glavni pokretači aktualnog rasta inflacije; naglašava da je povećanje troškova energije u usporedbi s onima u drugim dijelovima svijeta jedan od ključnih čimbenika koji negativno utječu na sposobnost industrije EU-a da se natječe na globalnom tržištu; ponavlja da Komisija mora iskoristiti sve dostupne alate u okviru prava tržišnog natjecanja kako bi se na nepristran način suzbilo narušavanje tržišta i nepošteno određivanje cijena na energetskim i prehrambenim tržištima; poziva na to da se vodi računa o ranjivosti potrošača kada se ocjenjuje predstavlja li ponašanje poduzeća u vladajućem položaju zlouporabu;

20.poziva Komisiju da osigura učinkovit skup instrumenata, uključujući one koji su potrebni za uspostavu trajnog mehanizma istraživanja tržišta, koji bi se trebao automatski aktivirati kada se ispune određeni uvjeti, kao što je konkretan porast cijena, kako bi se spriječili svi budući oportunistički učinci; posebno poziva na praćenje razlika u cijeni između veleprodajnih i maloprodajnih cijena hrane, hrane za životinje i gnojiva; duboko je zabrinut zbog prevelike koncentracije u određenim dijelovima lanca opskrbe hranom, na štetu potrošača i poljoprivrednika;

Kontrola koncentracija

21.ističe da čak i kad se proizvodi ili usluge pružaju besplatno, potrošači mogu biti izloženi nepravednom ponašanju, poput pogoršanja kvalitete ili iznuđivačkih praksi; stoga poziva na formuliranje „teorije štete” kojom bi se nadišao pristup koji se temelji na cijeni i uzelo u obzir šira razmatranja kao što je utjecaj na privatnost građana; smatra da pragovi za koncentracije koji se temelje na prometu nisu prikladni za digitalno gospodarstvo u kojem vrijednost često predstavljaju drugi čimbenici te isto tako smatra da se Komisijine procjene koncentracija ne bi trebale usredotočiti samo na cijene; naglašava da „poštena cijena” proizvoda nije najniža moguća cijena za potrošača;

22.podržava uvođenje oborive pretpostavke da je učinkovito tržišno natjecanje znatno ograničeno bilo kakvom koncentracijom koja dovodi do vladajućeg položaja na relevantnom tržištu ili bilo kakvom koncentracijom koja uključuje dominantnog tržišnog aktera ili nadzornika pristupa kako je definiran Aktom o digitalnim tržištima; napominje da države članice imaju prostora za intervenciju na „nekonkurentnim osnovama” te traži da se Komisiji pruži ista mogućnost pri ispitivanju učinka koncentracije na unutarnje tržište; poziva Komisiju da revidira smjernice o koncentracijama kako bi usvojila sveobuhvatniju procjenu učinkovitosti u području kontrole koncentracija i suradnje; napominje da bi se prilikom procjene horizontalne suradnje u obzir trebala uzeti i važnost suradnje na tržištima kojima dominiraju digitalni nadzornici pristupa; uviđa potrebu za poticanjem suradnje među akterima na tradicionalnim i digitalnim tržištima davanjem odgovarajuće važnosti pozitivnim učincima, kao što su učinkovitost i koristi, u relevantnoj protumonopolskoj analizi; poziva da se u odluke o odobrenju koncentracije uključe revizijske klauzule kako bi se zajamčili prikladniji uvjeti, a da pritom to ne utječe na odluke kao takve; potiče Europsku komisiju da zauzme šire stajalište prilikom ocjenjivanja digitalnih koncentracija i procjene štetnih učinaka koncentracije podataka; ističe da je internet stvari rastuće tržište na kojem se prikuplja golema količina podataka o potrošačima;

23.apelira na Komisiju da, na temelju članka 22. Uredbe o koncentracijama, poduzme odlučne mjere protiv tzv. „ubojitih preuzimanja”, o kojima se u skladu s Aktom o digitalnim tržištima Komisiju mora izvijestiti, te u pogledu koncentracija u drugim strateškim sektorima; pozdravlja presudu Općeg suda u predmetu Ilumina/Grail (predmet T-227/21) kojom se potvrđuju Smjernice Europske komisije o primjeni mehanizma upućivanja iz članka 22. Uredbe (EZ) br. 139/2004(23) na određene kategorije predmeta, što Komisiji omogućuje da ispita i eventualno spriječi koncentracije ispod kvantitativnih pragova u pogledu nadležnosti utvrđenih Uredbom EZ-a o koncentracijama; potiče Komisiju da pokrene reviziju Uredbe EZ-a o koncentracijama u slučaju da Sud opozove presudu Općeg suda nakon žalbe i proglasi smjernice Komisije nevažećima; pozdravlja nove smjernice Europske komisije o primjeni članka 22. Uredbe EZ-a o koncentracijama u državama članicama u pogledu preispitivanja transakcija; naglašava da je važno da Sud Europske unije potvrdi taj novi zahtjev kako bi se učinkovito riješio problem „ubojitih preuzimanja”;

24.poziva na to da se postupak Komisije za ispitivanje koncentracije skrati na način da se maksimalno iskoristi digitalizacija;

25.podsjeća da postojeća Uredba de minimis o državnim potporama(24) prestaje važiti krajem 2023.; prima na znanje poziv Komisije na očitovanje o njezinoj reviziji Uredbe o de minimis potporama za usluge od općeg gospodarskog interesa (Uredba (EU) br. 360/2012(25)); podsjeća da usluge od općeg gospodarskog interesa podliježu posebnim pravilima za zaštitu pristupa građanima osnovnim javnim uslugama ispod jasnog financijskog praga; poziva Komisiju da ocijeni kako su načela tržišnog natjecanja EU-a utjecala na pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa, među ostalim u svjetlu krize uzrokovane bolešću COVID-19 i povećanih troškova života, te traži da se obrati pozornost na socioekonomsku stvarnost različitih regija EU-a, posebno u kontekstu državne potpore perifernim i otočnim regijama u EU-u; smatra da bi politike EU-a trebale biti usmjerenije na poboljšanje regionalne specijalizacije proizvodnje izbjegavajući pritom kontraproduktivne učinke, kao što je potpora neučinkovitim poduzećima;

Borba protiv monopola

26.pozdravlja spremnost Komisije da pri utvrđivanju protutržišne naravi tajnog dogovaranja u skladu s člankom 101. stavkom 1. UFEU-a uzme u obzir učinke na tržišta rada i plaće, što je vidljivo iz njezina osvrta na sporazume o nepreotimanju zaposlenika („no-poach”)(26); poziva Komisiju da pažljivo uravnoteži potencijalne učinke na plaće s potrebom da se osigura konkurentno tržište;

27.pozdravlja smjernice Komisije za primjenu prava EU-a o tržišnom natjecanju na kolektivne ugovore(27), u kojima se pojašnjava da se pravom EU-a o tržišnom natjecanju ne sprečava samozaposlene radnike da sudjeluju u kolektivnom pregovaranju; podsjeća da samozaposleni radnici često imaju ograničen ili nikakav pristup kolektivnom pregovaranju, što može dovesti do nesigurnih radnih uvjeta;

28.pozdravlja evaluaciju Uredbe (EZ) br. 1/2003 i Uredbe (EZ) br. 773/2004 koju je pokrenula Komisija; smatra da je zakonodavna revizija tih uredbi opravdana; poziva na snažniju upotrebu strukturnih mjera, te slijedom toga na uklanjanje nadređenosti mjera praćenja poslovanja iz Uredbe (EZ) br. 1/2003; poziva Komisiju da ubrza protumonopolske postupke i uvede rokove kako bi se osiguralo funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

29.prima na znanje da postoji pravna osnova za strukturno razdvajanje; poziva Komisiju da analizira prednosti pravne osnove za razdvajanje poduzeća kao krajnjeg strukturnog rješenja za kršenje protumonopolskih propisa; žali zbog nevoljkosti Komisije da riješi problem dominacije na tržištu strukturnim razdvajanjem; smatra da je razdvajanje također strukturno rješenje u situacijama u kojima se ne može utvrditi zlouporaba vladajućeg položaja na relevantnom tržištu, ali bi se uvjeti tržišnog natjecanja znatno poboljšali kad bi se primijenile mjere razdvajanja;

30.ističe da uklanjanje postojećih regulatornih prepreka i smanjenje birokracije kako bi se olakšao ulazak novih konkurenata na tržište često može biti učinkovitiji način rješavanja poremećaja na tržištu(28);

31.ističe važnost donošenja privremenih mjera u provedbi prava tržišnog natjecanja u cilju zaustavljanja svih praksi koje bi ozbiljno naškodile tržišnom natjecanju, posebno kada je riječ o dinamičnim tržištima koja se brzo razvijaju, kao što su digitalna tržišta; stoga podržava Komisiju u pogledu unapređenja primjene privremenih mjera u skladu s postojećom Uredbom (EZ) br. 1/2003; poziva na donošenje zakonodavnih mjera kojima bi se smanjilo opterećenje za Komisiju i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje povezano s primjenom privremenih mjera;

32.poziva Komisiju da uspostavi javno dostupnu bazu podataka svih europskih i nacionalnih predmeta koji se odnose na pravo tržišnog natjecanja, uključujući sažetke na engleskom jeziku; naglašava potrebu za neovisnošću nacionalnih tijela i njezinu važnost, istodobno ponavljajući da je sve potrebnije osigurati veću suradnju i razmjenu informacija o najboljim praksama među nacionalnim tijelima kako bi se zajamčila transparentnost;

33.naglašava važnost naknade štete zbog kršenja prava tržišnog natjecanja; smatra da je potrebno što manje opteretiti oštećene strane kako bi one uspješno podnijele zahtjeve za naknadu štete i obvezati tijelo nadležno za tržišno natjecanje da u odluci o javnoj provedbi navede opseg naknade štete ili uvesti pretpostavke o minimalnom iznosu naknade štete izračunatom u odnosu na kršenje prava tržišnog natjecanja;

34.žali zbog činjenice da sedam država članica još nije dovršilo provedbu Direktive ECN+ unatoč tome što je razdoblje prenošenja isteklo već 4. veljače 2021.; poziva Komisiju da procijeni stupanj provedbe Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi u državama članicama i da izvijesti o rezultatima njezine primjene; naglašava važnu ulogu nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje u provedbi prava tržišnog natjecanja i donošenju privremenih mjera;

Politika tržišnog natjecanja u digitalnom dobu

35.pozdravlja osnivanje novih uprava Komisije za provedbu Akta o digitalnim tržištima; ističe razliku po prirodi između ex post provedbe protumonopolskih pravila i ex ante provedbe Akta o digitalnim tržištima; u tom pogledu naglašava da je važno unutar Komisije razdvojiti sredstva za ta dva instrumenta, iako je koordinacija među njima ključna; poziva države članice da stave na raspolaganje dodatna financijska sredstva kako bi se u Komisiji omogućilo zapošljavanje većeg broja bihevioralnih ekonomista, stručnjaka za algoritme, osoblja u području podatkovne znanosti i tehnologije; nadalje, traži od država članica da za tu zadaću Komisiji upute dodatno osoblje i nacionalne stručnjake; potiče Komisiju da dodijeli veći proračun za pravilnu provedbu i izvršenje ove Uredbe; pozdravlja snažnu suradnju s nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje u provedbi Akta o digitalnim tržištima;

36.ističe da na globalnom tržištu za trgovine aplikacijama dominiraju dva pružatelja usluga, od kojih svaki učinkovito djeluje kao jedini nadzornik pristupa za svoje klijente; napominje da trgovine aplikacijama mogu iskoristiti svoj položaj nadzornika pristupa kako bi svojim poslovnim korisnicima nametnule nepoštene uvjete kojima se narušava tržišno natjecanje; poziva Komisiju da u kontekstu otvorenih protumonopolskih predmeta i primjene Akta o digitalnim tržištima osigura brzu i učinkovitu provedbu mjera protiv praksi kojima trgovine aplikacijama koje su i nadzornici pristupa narušavaju tržišno natjecanje ; naglašava da Akt o digitalnim tržištima pruža priliku za prevladavanje poteškoća s kojima se susrelo u protumonopolskim predmetima, koji su poslužili kao osnova za članke 5. i 6. Akta o digitalnim tržištima, a u kojima čvrste odluke Komisije još uvijek nisu dovele do učinkovitih pravnih lijekova;

37.naglašava da je pravo tržišnog natjecanja i dalje relevantno za digitalna tržišta unatoč stupanju na snagu Akta o digitalnim tržištima, naročito u protumonopolskim predmetima protiv nadzornika pristupa, koje je potrebno ubrzati; smatra da kršenja prava na privatnost mogu predstavljati zlouporabu; podsjeća da su neka poduzeća za koja je vjerojatno da će biti određena kao nadzornici pristupa bila predmet prethodnih protumonopolskih odluka, koje nisu dovele do učinkovitih promjena u ponašanju, posebno u pogledu davanja prednosti vlastitim proizvodima i uslugama, te bi ih trebalo uzeti u obzir pri provedbi Akta o digitalnim tržištima;

38.poziva Komisiju da se nadoveže na postojeće inicijative za povećanje suradnje između tijela za suzbijanje monopola i zaštitu privatnosti podataka kako bi se kontrolirala zlouporaba korporativnih podataka i spriječilo poduzeća da se koriste podacima potrošača za ostvarenje nepoštene konkurentske prednosti; poziva Komisiju da kao obvezni kriterij u ocjenjivanje odobrenja spajanja i stjecanja u digitalnom sektoru uključi razmatranje osobnih podataka i njihove potencijalne vrijednosti te da, prema potrebi, razmotri stjecanja ispod pragova iz Uredbe EZ-a o koncentracijama u skladu s člankom 14. Akta o digitalnim tržištima; nadalje naglašava da konsolidacija podataka spajanjem i preuzimanjem može ojačati dominantan položaj;

39.sa zabrinutošću napominje da nadzornici pristupa koji razvijaju prednost u odnosu na konkurenciju na temelju količine podataka koje kontroliraju mogu postići kritične ekonomije razmjera, što doprinosi daljnjoj neravnoteži u pogledu tržišnog natjecanja na digitalnim tržištima i guši inovacije; očekuje da će se Aktom o digitalnim tržištima te situacije riješiti;

Sektorske politike

40.pozdravlja produljenje razdoblja valjanosti uredbi o horizontalnom skupnom izuzeću za sporazume o istraživanju i razvoju te sporazume o specijalizaciji; pozdravlja reviziju Uredbe o vertikalnom skupnom izuzeću;

41.pozdravlja to što je Komisija predstavila nacrt smjernica za sporazume o održivosti; naglašava potrebu za širokim razumijevanjem dobrobiti potrošača, koje bi trebalo uključivati ne samo razine cijena, već i aspekte održivosti; u tom pogledu naglašava da bi se pravilima EU-a o tržišnom natjecanju trebala poticati horizontalna koordinacija kako bi se poboljšala ekološka i socijalna održivost lanaca opskrbe; ističe da učinkovitosti stvorene tim sporazumima na relevantnom tržištu moraju biti dovoljne da premaše negativne učinke za tržišno natjecanje koje stvaraju na istom ili nepovezanom geografskom tržištu;

42.naglašava da se politikom u području tržišnog natjecanja potiču otvaranje radnih mjesta, održiv rast u skladu sa zelenim planom, inovacije, dobrobit potrošača i integritet unutarnjeg tržišta; smatra da se održivost ne ostvaruje samo odstupanjima od odredbi prava tržišnog natjecanja, nego i primjenom odredbi prava tržišnog natjecanja u cilju promicanja održivosti; poziva na predstavljanje nacrta smjernica o praksama zlouporabe, posebno u pogledu postizanja ciljeva održivosti;

43.napominje da su banke i dalje glavni korisnici državnih potpora; potiče Komisiju da provede dugo očekivanu reviziju Komunikacije o bankarstvu iz 2013.(29);

44.smatra da je gospodarska održivost telekomunikacijskih mreža ključna za ostvarivanje ciljeva u području povezivosti iz Digitalnog kompasa do 2030. i učinkovite povezivosti visokih performansi za sve građane EU-a bez ugrožavanja pravila tržišnog natjecanja; potiče Komisiju da riješi i ublaži trajne asimetrije u pregovaračkoj moći kako je utvrđeno u Europskoj deklaraciji o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće(30); poziva na uspostavu političkog okvira u kojem veliki generatori prometa pravedno doprinose odgovarajućem financiranju telekomunikacijskih mreža, a da se pritom ne dovodi u pitanje neutralnost mreže;

45.smatra da se vrijeme potrebno za postupak u području važnih projekata od zajedničkog europskog interesa mora znatno skratiti određivanjem roka od šest mjeseci nakon podnošenja odgovarajućeg prijedloga te da bi MSP-ovima trebalo olakšati sudjelovanje u takvim projektima;

Svrsishodna državna potpora

46.žali zbog negativnih učinaka agresivnog poreznog planiranja i poreznih sustava određenih država članica na pošteno tržišno natjecanje jer se time mogu gušiti inovacije i ugroziti neograničeno tržišno natjecanje na tržištima, posebno za mala i srednja poduzeća; poziva na to da se poduzeća koja izbjegavaju plaćanje poreza koristeći se poreznim oazama trećih zemalja isključe iz postupaka javne nabave i da im se zabrani primanje državne potpore jer se ta poduzeća pod nepoštenim uvjetima natječu s poduzećima s poslovnim nastanom izvan poreznih oaza; pozdravlja preporuku Komisije od 14. srpnja 2020.(31) da se financijska potpora ne dodjeljuje poduzećima povezanima s poreznim oazama, uz istodobnu zaštitu poštenih poreznih obveznika; poziva Komisiju da ispita učinke poreznih olakšica za fosilna goriva;

Sudjelovanje Parlamenta

47.naglašava da bi Parlament trebao biti na odgovarajući način uključen u oblikovanje politike tržišnog natjecanja; smatra da bi Parlament trebao iskoristiti svoje pravo na intervenciju u sudskim postupcima koji se odnose na pravo tržišnog natjecanja kada su u pitanju velika pravna pitanja koja su relevantna i za Parlament, kako u zakonodavstvu tako i u nadzoru odluka Komisije; napominje da bi Parlament trebao biti više uključen u aktivnosti radnih skupina i skupina stručnjaka, kao što su Međunarodna mreža za tržišno natjecanje (ICN) i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), kao promatrač kako bi se bolje upoznao s tim pitanjima i pratio razvoj događaja; napominje važnost radne skupine za tržišno natjecanje; poziva Komisiju da započne pregovore o međuinstitucijskom sporazumu o politici tržišnog natjecanja; poziva Europsko vijeće da donese odluku u skladu s člankom 48. stavkom 7. drugim podstavkom UEU-a kojom bi se omogućilo donošenje zakonodavnih akata u području politike tržišnog natjecanja u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom;

o
oo

48.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te parlamentima i tijelima nadležnima za tržišno natjecanje u državama članicama.

(1) SLC465, 6.12.2022., str.124.
(2) SLL243, 9.7.2021., str.1.
(3) SL C 508, 16.12.2021., str. 1.
(4) Presuda od 9. veljače 2022., Sped-Pro S.A. / Europska komisija, T-791/19, ECLI:EU:T:2022:67.
(5) Presuda od 13. srpnja 2022., Ilumina, Inc. / Europska komisija, T-227/21, ECLI:EU:T:2022:447.
(6) SLC131 I, 24.3.2022., str.1.
(7) SLL24, 29.1.2004., str.1.
(8) SLL265, 12.10.2022., str.1.
(9) SLL11, 14.1.2019., str.3.
(10) SL L 1, 4.1.2003., str. 1.
(11) SLL123, 27.4.2004., str.18.
(12) SLL347, 20.12.2013., str.671.
(13) SLC80, 18.2.2022., str.1.
(14) SL C36, 31.1.2023., str.1.
(15) Competition State aid Brief. 1/2022 – veljača 2022.
(16) Flash Eurobarometer 510 i Flash Eurobarometer 511.
(17) .
(18) .
(19) Uredba Komisije (EU) br.651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka107. i108. Ugovora (SL L187, 26.6.2014., str.1.).
(20) Presuda Suda EU-a od 22.rujna2020., Austrija/Komisija (C-594/18 P) ECLI:EU:C:2020:742, stavak45.
(21) Massey, P. i McDowell, M., EU Competition Law: An Unaffordable Luxury in Times of Crisis? (Pravo EU-a o tržišnom natjecanju: nedostižan luksuz u vrijeme krize?) World Competition.
(22) Tunali, C. and Fidrmuc, J., State Aid Policy in the European Union (Politika državnih potpora u Europskoj uniji) Journal of common market studies, Wiley, 2015.
(23) Uredba Vijeća (EZ) br.139/2004 od 20.siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (SLL24, 29.1.2004., str.1.).
(24) Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL L 352, 24.12.2013., str. 1.).
(25) Uredba Komisije (EU) br.360/2012 od 25.travnja 2012. o primjeni članaka107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis koje se dodjeljuju poduzetnicima koji pružaju usluge od općeg gospodarskog interesa (SLL114, 26.4.2012., str.8.).
(26) Govor izvršne potpredsjednice Komisije Margrethe Vestager, 22. listopada 2021.
(27) Komunikacija Komisije: Smjernice za primjenu prava Unije o tržišnom natjecanju na kolektivne ugovore u pogledu uvjeta rada samozaposlenih osoba bez zaposlenika (SLC374, 30.9.2022., str.2.).
(28) Primjerice, akademska istraživanja upućuju na to da propisi o privatnosti, kao što je Opća uredba o zaštiti podataka, mogu funkcionirati kao nenovčane prepreke trgovini, posebno ako ih donese veliko gospodarsko područje. Vidjeti Peukert, C. i dr., Regulatory export and spillovers: How GDPR affects global markets for data (Regulatorni izvoz i prelijevanja: Kako Opća uredba o zaštiti podataka utječe na globalna tržišta podataka), VoxEU, 2020.
(29) Komunikacija Komisije o primjeni pravila o državnim potporama za poticajne mjere u korist banaka u kontekstu financijske krize počevši od 1. kolovoza 2013. („Komunikacija o bankarstvu”) ( SL C216, 30.7.2013., str.1.).
(30) SL C23, 23.1.2023., str.1.
(31) Preporuka Komisije (EU) 2020/1039 оd 14. srpnja 2020. o uvjetovanju državne financijske potpore poduzećima u Uniji nepostojanjem veza s nekooperativnim jurisdikcijama (SL L227, 16.7.2020., str.76.).

Posljednje ažuriranje: 10. listopada 2023.Pravna obavijest-Politika zaštite privatnosti