合法博彩网站

Europski parlament,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2022. naslovljenu 鈥濨ankovna unija 鈥� godi拧nje izvje拧膰e za听2021.鈥�(1),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir mjere koje je Komisija poduzela na temelju Rezolucije Parlamenta od 5. srpnja 2022. naslovljene 鈥濨ankovna unija 鈥� godi拧nje izvje拧膰e za听2021.鈥�,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir dokument Europske sredi拧nje banke (ESB) od 28. listopada 2022. naslovljen 鈥濬eedback on the input provided by the European 合法博彩网站 as part of its ,Resolution on Banking Union 鈥� Annual Report 2021鈥欌�� (Povratne informacije o doprinosu Europskog parlamenta u sklopu njegove Rezolucije o bankovnoj uniji 鈥� godi拧nje izvje拧膰e za听2021.),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir Godi拧nje izvje拧膰e Europske sredi拧nje banke o nadzornim aktivnostima za 2021., objavljeno u o啪ujku 2022.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir odgovor Jedinstvenog sanacijskog odbora od 28.听studenoga 2022. na Rezoluciju Europskog parlamenta od 5. srpnja 2022. naslovljenu 鈥濨ankovna unija 鈥� godi拧nje izvje拧膰e za听2021.鈥�,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir izjavu Euroskupine od 16. lipnja 2022. o budu膰nosti bankovne unije,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir izvje拧膰e petorice predsjednika naslovljeno 鈥濪ovr拧etak europske ekonomske i monetarne unije鈥� od 22.听lipnja听2015.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vije膰a o izmjeni Uredbe (EU) br.听806/2014 radi uspostave Europskog sustava osiguranja depozita (), koji je Komisija podnijela 24.听studenoga听2015.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir priop膰enje za medije koje je Vije膰e izdalo 8.听studenoga听2022. naslovljeno 鈥濨ankovni sektor: Vije膰e postiglo dogovor o stajali拧tu o provedbi reformi Basel III鈥�,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir priop膰enje za medije Vije膰a od 7.听prosinca听2022. naslovljeno 鈥濻pre膷avanje pranja novca: Vije膰e postiglo dogovor o stajali拧tu o pobolj拧anim pravilima鈥�,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir izvje拧膰e Komisije od 23. svibnja 2022. o radu europskih nadzornih tijela (),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir Komunikaciju Komisije od 16.听prosinca听2020. o rje拧avanju problema neprihodonosnih kredita nakon pandemije bolesti听COVID-19 (),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir tematsko preispitivanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) od 14. prosinca 2022. o transparentnosti te razini naknada i pristojbi za bankovne proizvode namijenjene potro拧a膷ima u EU-u,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir ishod postupka transparentnosti EBA-e 2022. na razini EU-a, objavljen 9. prosinca 2022.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir izvje拧膰e ESB-a o njegovim nadzornim prioritetima za razdoblje 2023. 鈥� 2025., objavljeno 12. prosinca 2022.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir ishode zajedni膷ke konferencije Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB) i ESB-a naslovljene 鈥濼he test of time: Banking Union a decade on鈥� (Test vremena: bankovna unija nakon deset godina), koja je odr啪ana 23. i 24. lipnja 2022.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir izjavu Upravnog vije膰a ESB-a od 27. lipnja 2022. o postupanju s europskom bankovnom unijom u metodologiji procjene globalnih sistemski va啪nih banaka,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir dokument ESB-a iz studenoga 2022. naslovljen 鈥濬inancial Stability Review鈥� (Pregled financijske stabilnosti),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir Preporuku ESB-a ESB/2020/62 od 15. prosinca 2020. o raspodjeli dividendi tijekom pandemije bolesti COVID-19 i stavljanju izvan snage Preporuke ESB/2020/35,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir Uredbu (EU)听2022/2554 Europskog parlamenta i Vije膰a od 14.听prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br.听1060/2009, (EU) br.听648/2012, (EU) br.听600/2014, (EU) br.听909/2014 i (EU) 2016/1011 (Akt o digitalnoj operativnoj otpornosti)(2),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir izjave Andree Enrija, predsjednika Nadzornog odbora ESB-a, na saslu拧anjima pred parlamentarnim Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku, koja su odr啪ana 30. lipnja 2022.听i 1. prosinca 2022.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir dokument Odbora za financijsku stabilnost od 21. studenoga 2022. naslovljen 鈥�2022 List of Global Systemically Important Banks (G-SIBs)鈥� (Popis globalnih sistemski va啪nih banaka (G-SIBs) za 2022.),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir izjave predsjednice SRB-a Elke K枚nig u Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku od 13. srpnja 2022. i 30. studenoga 2022.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir izjave s javnih saslu拧anja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku s kandidatima koje je Komisija predlo啪ila za predsjednika i jo拧 jedno stalno radno mjesto u Jedinstvenom sanacijskom odboru od 24. listopada 2022.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir dokument Jedinstvenog sanacijskog odbora od 13. srpnja 2022. naslovljen 鈥濺esolvability of Banking Union banks: 2021鈥� (Provedivost sanacije banaka bankovne unije: 2021.),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir upozorenje Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) od 22. rujna 2022. o ranjivostima financijskog sustava Unije(3),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir rezultate tematskog pregleda ESB-a naslovljenog 鈥濿alking the talk: Banks gearing up to manage risks from climate change and environmental degradation鈥� (Konkretni koraci: banke se pripremaju za upravljanje rizicima od klimatskih promjena i uni拧tavanja okoli拧a), objavljene 2. studenoga 2022.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir dokument ESRB-a od 21. studenoga 2022. naslovljen 鈥濬iscal support and macroprudential policy 鈥� Lessons from the COVID-19 pandemic鈥� (Fiskalna potpora i makrobonitetna politika 鈥� pouke nakon pandemije bolesti COVID-19),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir izvje拧膰e ESRB-a od 1. srpnja 2022. naslovljeno 鈥濵onitoring systemic risks in the EU securitisation market鈥� (Pra膰enje sistemskih rizika na tr啪i拧tu sekuritizacije EU-a),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir dokument tima ESB-a/ESRB-a za pra膰enje klimatskih rizika iz srpnja 2021. naslovljen 鈥濩limate-related risk and financial stability鈥� (Rizik povezan s klimom i financijska stabilnost),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir izvje拧膰e ESB-a iz studenoga听2021. naslovljeno 鈥濼he state of climate and environmental risk management in the banking sector 鈥� Report on the supervisory review of banks鈥� approaches to manage climate and environmental risks鈥� (Stanje upravljanja rizicima povezanim s klimom i okoli拧em u bankarskom sektoru: Izvje拧膰e o nadzornoj provjeri pristup芒 banaka upravljanju rizicima povezanim s klimom i okoli拧em),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir standarde Bazelskog odbora za nadzor banaka od 16. prosinca 2022. o bonitetnom tretmanu izlo啪enosti u vezi s kriptoimovinom,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir dokument Bazelskog odbora za nadzor banaka od 15. lipnja 2022. naslovljen 鈥濸rinciples for the effective management and supervision of climate-related financial risks鈥� (Na膷ela za u膷inkovito upravljanje i nadzor financijskih rizika povezanih s klimom),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir izvje拧膰e Europskog revizorskog suda od 30. studenoga 2022. naslovljeno 鈥濱zvje拧膰e o svim potencijalnim obvezama koje su nastale kao rezultat zada膰a koje su Jedinstveni sanacijski odbor, Vije膰e ili Komisija na temelju ove Uredbe obavljali za financijsku godinu 2021.鈥�,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir izvje拧膰e Zajedni膷kog odbora europskih nadzornih tijela naslovljeno 鈥濺izici i ranjivosti u financijskom sustavu EU-a 鈥� o啪ujak 2022.鈥� (JC 2022听09), objavljeno 13. travnja 2022.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir radni dokument Promatra膷nice EU-a za poreze iz prosinca 2022. naslovljen 鈥濸orezno planiranje europskih banaka鈥�,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir zajedni膷ku izjavu ESB-a u svojstvu tijela za nadzor banaka, EBA-e i Jedinstvenog sanacijskog odbora od 20. o啪ujka 2023. o priop膰enju 拧vicarskih tijela od 19. o啪ujka 2023.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir izjavu o europskom sustavu osiguranja depozita od 7. prosinca 2022., koju je potpisao predsjednik Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta i s kojom su se slo啪ili koordinatori 拧est klubova zastupnika u Parlamentu (PPE, S&D, Renew, Verts/ALE, ECR i The Left),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 14.听o啪ujka听2019. o rodnoj ravnote啪i u kandidaturama u podru膷ju ekonomske i monetarne politike EU-a(4),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 25.听o啪ujka听2021. o ja膷anju me膽unarodne uloge eura(5),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir 膷lanak 54. Poslovnika,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir izvje拧膰e Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (础9鈥�0177/2023),

A.听听budu膰i da se bankovna unija trenuta膷no sastoji od jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) i jedinstvenog sanacijskog mehanizma (SRM), da se temelji na jedinstvenom pravilniku i jam膷i potpunu uskla膽enost izme膽u nadzora i upravljanja u pogledu bankarskih kriza te da je sastavni dio financijske stabilnosti EU-a; budu膰i da, iako se Direktivom o sustavima osiguranja depozita(6) utvr膽uju visoki minimalni standardi u podru膷ju za拧tite depozita, bankovna unija ne mo啪e biti dovr拧ena sve dok se ne uspostavi njezin tre膰i stup 鈥� europski sustav osiguranja depozita (EDIS);

B.听听budu膰i da, unato膷 najboljim naporima, dogovor o europskom sustavu osiguranja depozita jo拧 nije postignut; budu膰i da su zastupnici u Europskom parlamentu pozvali na ambicioznu reviziju okvira za krizno upravljanje i osiguranje depozita, 拧to bi moglo pomo膰i u prevladavanju prepreka uspostavi europskog sustava osiguranja depozita; budu膰i da se, me膽utim, taj okvir ne bi trebao smatrati zamjenom za europski sustav osiguranja depozita; budu膰i da je uspostava europskog sustava osiguranja depozita i dalje jedan od prioriteta;

C.听听budu膰i da je postignut dogovor o uspostavi za拧titnog mehanizma za Jedinstveni fond za sanaciju, ali da taj za拧titni mehanizam jo拧 nije proveden;

D.听听budu膰i da bi dovr拧ena bankovna unija predstavljala pozitivan razvoj za gra膽ane i gospodarstvo EU-a jer bi pru啪ila osnovu za stabilniji bankarski sustav, smanjeni sistemski rizik, pobolj拧ano i pravednije tr啪i拧no natjecanje, bolji izbor za potro拧a膷e, ve膰e mogu膰nosti za prekograni膷no bankarstvo i pristup maloprodajnim financijskim uslugama, ve膰a gospodarska ulaganja, bolji pristup financiranju za ku膰anstva i poduze膰a te smanjenje tro拧kova za klijente banaka;

E.听听budu膰i da je bankovna unija otvorena svim dr啪avama 膷lanicama EU-a;

F.听听budu膰i da je stabilan, otporan, dinami膷an i konkurentan bankarski sektor klju膷an za gospodarski rast, inovacije i ulaganja, kao i za financiranje zelene tranzicije te potporu malim i srednjim poduze膰ima (MSP-ovi);

G.听听budu膰i da ruska agresija na Ukrajinu te njezine gospodarske i socijalne posljedice imaju izravan i neizravan utjecaj na bankarski sektor EU-a; budu膰i da je te u膷inke potrebno rije拧iti odgovaraju膰im mjerama kako bi se osigurala financijska stabilnost sektora; budu膰i da banke EU-a imaju klju膷nu ulogu u osiguranju kontinuirane provedbe sankcija koje je EU nametnuo Rusiji kao odgovor na invaziju, kao i uskla膽enosti s njima;

H.听听budu膰i da je bankarski sektor dosad pokazao otpornost na krizu uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19 s pomo膰u izvanrednih mjera pomo膰i u okviru javne politike i otpornog regulatornog okvira EU-a; budu膰i da, s obzirom na to da bankarski sektor EU-a i dalje izlazi iz pandemije, EU mora nastaviti po拧tovati visoke standarde, posebno kad je rije膷 o kapitalnim zahtjevima i praksama upravljanja rizicima, kako bi se osigurala budu膰a otpornost tog sektora;

I.听听budu膰i da se, unato膷 izazovima uzrokovanima pandemijom i ratom u Ukrajini, ukupni udio lo拧ih kredita dodatno smanjio na 2,29听% u tre膰em tromjese膷ju 2022.; budu膰i da su tome doprinijeli kreditni moratoriji i ponovni pregovori o kreditima s klijentima; budu膰i da do potencijalnog pogor拧anja kvalitete imovine i pove膰anja udjela lo拧ih kredita mo啪e do膰i nakon potpunog ukidanja privremenih mjera potpore uvedenih tijekom krize uzrokovane bole拧膰u COVID-19;

J.听听budu膰i da problem institucija koje su 鈥瀙revelike da bi propale鈥� i 鈥瀙repovezane da bi propale鈥� jo拧 uvijek nije u dostatnoj mjeri rije拧en, unato膷 obvezi preuzetoj nakon velike financijske krize i znatnim naporima koji su ulo啪eni te se i dalje ula啪u;

K.听听budu膰i da sektor nebankarskih financijskih posrednika i dalje raste, 拧to stvara dodatne rizike za financijsku stabilnost; budu膰i da je ukupna izlo啪enost banaka nebankovnim financijskim posrednicima i dalje visoka zbog njihove financijske me膽upovezanosti;

L.听听budu膰i da je uloga bankarskog sektora klju膷na za gospodarski oporavak nakon krize uzrokovane bole拧膰u COVID-19 i energetske krize, posebno za MSP-ove, kao i za prijelaz na odr啪ivo gospodarstvo; budu膰i da taj sektor ima klju膷nu ulogu u usmjeravanju 拧tednje u produktivna ulaganja; budu膰i da bi se bankarski sektor stoga trebao suzdr啪ati od prekomjerne izlo啪enosti 拧pekulativnim aktivnostima;

M.听听budu膰i da bi glavni ciljevi u oblikovanju gospodarskih politika za bankarski sektor trebali biti smanjenje na najmanju mogu膰u mjeru: (1) vjerojatnosti propasti banaka, (2) gospodarskog u膷inka posrnulih banaka i (3) rizika od sistemskih bankarskih kriza;

N.听听budu膰i da rizici za odr啪ivost na razli膷ite na膷ine utje膷u na banke, me膽u ostalim kroz kreditni ili reputacijski rizik;

O.听听budu膰i da je digitalizacija financija dovela do znatnog tehnolo拧kog napretka u bankarskom sektoru EU-a, 拧to je dovelo do ve膰e u膷inkovitosti u pru啪anju bankarskih usluga, te da ona bankarskom sektoru pru啪a brojne mogu膰nosti, ali i izazove, me膽u ostalim u pogledu kiberrizika, s obzirom na to da se banke sve vi拧e oslanjaju na upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije, privatnosti podataka, reputacijskog rizika, rizika povezanih sa spre膷avanjem pranja novca, pitanja za拧tite potro拧a膷a i socijalne isklju膷enosti; budu膰i da 膰e Akt o digitalnoj operativnoj otpornosti, koji 膰e stupiti na snagu 2025., pru啪iti 膷vrst okvir za banke kako bi se pripremile na kiberprijetnje i suo膷ile s njima;

P.听听budu膰i da s obzirom na preostale nedostatke u okviru EU-a za borbu protiv pranja novca postoji potreba za oja膷anim, uskla膽enim i djelotvornim nadzorom i provedbom mjera u podru膷ju spre膷avanja pranja novca, 拧to je nu啪no za za拧titu integriteta financijskog sustava EU-a i za拧titu od prijetnji iz visokorizi膷nih tre膰ih听zemalja; budu膰i da i dalje postoje velike razlike u pristupima nacionalnih tijela EU-a nadzoru u podru膷ju spre膷avanja pranja novca te nadzoru u podru膷ju borbe protiv financiranja terorizma, kao i u primjeni zakonodavstva EU-a o spre膷avanju pranja novca; budu膰i da bi se dovr拧etkom paketa o spre膷avanju pranja novca trebala oja膷ati pravila o spre膷avanju pranja novca te osigurati dosljedna i u膷inkovita provedba tih pravila, me膽u ostalim uspostavom nadzornog tijela EU-a za spre膷avanje pranja novca, 膷ime bi se oja膷ao bankarski sustav EU-a;

Q.听听budu膰i da se nastavlja rad na paketu mjera EU-a o bankarstvu, koji 膰e pru啪iti odgovaraju膰i okvir za adekvatnost kapitala banaka, testiranje otpornosti na stres i likvidnosne zahtjeve;

R.听听budu膰i da je osiguravanje jednakog pristupa financijskim uslugama i visoke razine za拧tite svih ulaga膷a i deponenata u sredi拧tu bankovne unije i unije tr啪i拧ta kapitala; budu膰i da bi potro拧a膷i, ulaga膷i i deponenti trebali biti dobro informirani o svim odlukama koje na njih utje膷u;

S.听听budu膰i da je europski bankarski sektor u velikoj mjeri i dalje glavni pru啪atelj financiranja poduze膰a, 拧to dovodi do znatne ovisnosti o tom sektoru, za razliku od drugih jurisdikcija u kojima tr啪i拧ta kapitala 膷ine znatan udio financiranja poduze膰a;

T.听听budu膰i da su se u膷inci odluke ESB-a o pove膰anju kamatnih stopa kako bi se smanjila inflacija odmah odrazili u kamatama koje ku膰anstva i poduze膰a pla膰aju bankama, zbog 膷ega su se pove膰ali dobit banaka i povrati 拧tedi拧a, no 拧to je negativno utjecalo na sposobnost zajmoprimaca da otpla膰uju svoje kredite; budu膰i da porast kamatnih stopa tako膽er stvara rizike za banke, posebno potencijalnu devalvaciju odre膽ene imovine u njihovim bilancama;

U.听听budu膰i da razvoj unije tr啪i拧ta kapitala zahtijeva uspostavu zajedni膷kih pravila i u膷inkovitih alata za smanjenje rascjepkanosti jedinstvenog tr啪i拧ta, olak拧avanje pristupa alternativnim na膷inima financiranja te spre膷avanje bijega kapitala i izbjegavanja pla膰anja poreza;

V.听听budu膰i da bi dovr拧enje bankovne unije sna啪no doprinijelo prekidanju za膷aranog kruga me膽uovisnosti banaka i dr啪ave, me膽u ostalim smanjenjem koncentracije izlo啪enosti banaka vlastitim dr啪avama, 膷ime bi se o膷uvala otpornost bankarskog sektora EU-a, sprije膷ila upotreba javnog novca za spa拧avanje banaka kojima prijeti ste膷aj i pove膰alo povjerenje poduze膰a, ulaga膷a i gra膽ana u financijski sustav EU-a;

W.听听budu膰i da prema analizi jedinstvenog nadzornog mehanizma 鈥瀙rovedba europskog sustava osiguranja depozita ne bi trebala biti povezana s daljnjim referentnim vrijednostima za smanjenje rizika鈥�(7);

X.听听budu膰i da je upravljanje krizama i dalje fragmentirano diljem EU-a i bankovne unije, 拧to dovodi do nejednakih uvjeta me膽u bankama i jurisdikcijama; budu膰i da bi se okvirom za krizno upravljanje i osiguranje depozita trebalo osigurati da sve banke primjenjuju dosljedan i u膷inkovit pristup te bi se njime trebalo doprinijeti o膷uvanju financijske stabilnosti, minimiziranju upotrebe novca poreznih obveznika i osiguravanju jednakih uvjeta diljem EU-a;

Y.听听budu膰i da stabilnija, konkurentnija i uskla膽enija ekonomska i monetarna unija zahtijeva da se bankovna unija dovr拧i sa svojim tre膰im stupom potpuno razvijenog europskog sustava osiguranja depozita te da iziskuje duboku i potpuno funkcionalnu uniju tr啪i拧ta kapitala i sigurnu imovinu europodru膷ja;

Z.听听budu膰i da su EU i Ujedinjena Kraljevina trenuta膷no predani odr啪avanju regulatorne i nadzorne suradnje u podru膷ju financijskih usluga; budu膰i da bi taj pristup koji uklju膷uje ve膰u suradnju trebao biti temelj dugoro膷nih odnosa izme膽u EU-a i Ujedinjene Kraljevine; budu膰i da 膰e Komisija produljiti valjanost svoje privremene dozvole zahvaljuju膰i kojoj je bankama i upraviteljima fondova u EU-u dopu拧teno da se koriste uslugama klirin拧kih ku膰a u Ujedinjenoj Kraljevini; budu膰i da obe膰ani memorandum o razumijevanju izme膽u EU-a i Ujedinjene Kraljevine o regulatornoj suradnji jo拧 nije potpisan;

Op膰e napomene

1.听听najo拧trije osu膽uje rusku agresiju na Ukrajinu i njezin razoran u膷inak na ukrajinski narod; prima na znanje da je ruska invazija tako膽er imala socijalne, gospodarske i financijske posljedice za EU te je utjecala na pogor拧anje inflacijskih kretanja; konstatira da je izravna izlo啪enost banaka Rusiji i Ukrajini ograni膷ena, ali da na bankarski sektor mogu utjecati neizravni u膷inci; poziva ESB, EBA-u i nacionalna nadle啪na tijela da prate doga膽aje povezane s ratom u Ukrajini, posebno njihove posljedice na financijske institucije EU-a, kao 拧to je mogu膰e pogor拧anje kvalitete imovine; nagla拧ava stoga va啪nost opreznog upravljanja rizicima i primjerenog rezerviranja; napominje da se, prema navodima predsjednika nadzornog odbora ESB-a(8), izlo啪enost banaka energetski intenzivnim poduze膰ima i energetskim izvedenicama pove膰ala nakon naglog porasta cijena energije; nagla拧ava da su se banke suo膷ile s pove膰anim izlo啪enostima riziku druge ugovorne strane zbog 膷e拧膰ih poziva na uplatu mar啪e bankama koje djeluju kao klirin拧ki 膷lanovi za svoje klijente; isti膷e da bi banke trebale oja膷ati svoju otpornost na makroekonomske i financijske 拧okove; poziva ESB i nacionalna nadle啪na tijela da donesu odgovaraju膰e nadzorne mjere kako bi se sprije膷ilo da energetska kriza dovede do financijske krize;

2.听听prati aktualna kretanja na financijskim tr啪i拧tima nakon propasti banke Silicon Valley i dviju drugih banaka srednje veli膷ine u SAD-u, kao i UBS-ovo preuzimanje banke Credit Suisse; pozdravlja zajedni膷ku izjavu EBA-e, SRB-a i ESB-a u svojstvu tijela za nadzor banaka od 20. o啪ujka 2023. o priop膰enju 拧vicarskih tijela od 19. o啪ujka 2023.,

3.听听nagla拧ava da 膰e produbljivanje unije tr啪i拧ta kapitala i dovr拧enje bankovne unije pomo膰i u stvaranju boljih uvjeta za financiranje europskog gospodarstva, kako za ku膰anstva tako i za poduze膰a koja se i dalje uvelike oslanjaju na bankovne kredite kako bi se potaknula ulaganja i otvaranje radnih mjesta, uz istodobno doprino拧enje otpornosti europskog gospodarstva i prijelazu na odr啪ivo gospodarstvo;

4.听听podsje膰a da je bankovna unija temeljna dopuna ekonomskoj i monetarnoj uniji i unutarnjem tr啪i拧tu te da se njome odgovornost za nadzor, sanaciju i financiranje uskla膽uje na razini EU-a, 拧to zna膷i da se banke u cijelom europodru膷ju moraju pridr啪avati istih pravila; pozdravlja znatan napredak koji je od financijske krize 2008. postignut uspostavom jedinstvenih pravila, jedinstvenog nadzornog mehanizma i jedinstvenog sanacijskog mehanizma; isti膷e da su europske banke sada u boljem polo啪aju da izdr啪e financijske 拧okove te da su uspostavljeni sanancijski mehanizmi kojima se jam膷i likvidacija banaka koje propadaju bez uporabe novca poreznih obveznika;

5.听听napominje da su mjere javne potpore u kombinaciji s odlukama ESB-a o monetarnoj politici i regulatornim prilagodbama omogu膰ile bankarskom sektoru da djeluje kao amortizator gospodarske krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19; potvr膽uje da je ja膷anje bonitetnih zahtjeva uvedenih nakon 2008. pobolj拧alo otpornost bankarskog sektora EU-a; me膽utim, zabrinut je zbog toga 拧to bi se udio lo拧ih kredita mogao pove膰ati sada kada se mjere javne potpore zbog pandemije bolesti COVID-19 postupno ukidaju; zabrinut je zbog negativnih u膷inaka sve ve膰eg rizika od neispunjenja kreditnih obveza na financijsku stabilnost i mogu膰eg porasta razine lo拧ih kredita; napominje da je privremena obustava raspodjele dividendi i otkupa dionica bila u膷inkovita u za拧titi otpornosti banaka tijekom krize uzrokovane bole拧膰u COVID-19; napominje da druge financijske institucije taj instrument nisu dosljedno primjenjivale unato膷 sli膷nim preporukama drugih sektorskih nadzornih tijela; poziva na to da se u kriznim vremenima razmotri uvo膽enje ograni膷enja dividendi i otkupa prilago膽enih riziku;

6.听听nagla拧ava da bi EU trebao na vrijeme i na odgovaraju膰i na膷in pravedno i u potpunosti provesti reformu Basel III; smatra da bi trebalo uzeti u obzir posebnosti banaka EU-a ako postoje dostatni i 膷vrsti dokazi da me膽unarodni okvir ne obuhva膰a te posebnosti kako bi se zajam膷ila konkurentnost banaka EU-a i jednaki uvjeti na me膽unarodnoj razini, kako je nagla拧eno u rezoluciji Parlamenta od 23. studenoga 2016.(9); napominje da su EBA i ESB objavili zajedni膷ku izjavu u kojoj pozivaju EU da se pridr啪ava svojih me膽unarodnih obveza;

7.听听zabrinut je zbog visoke razine inflacije koja za 2022. iznosi 8,4听%; prima na znanje da je ESB kao odgovor na porast inflacije odlu膷io pove膰ati svoje glavne kamatne stope s 0听% na 3听% za stopu na glavne operacije refinanciranja; nagla拧ava da je trenuta膷ni porast inflacije uglavnom pojava na strani ponude i to poglavito zbog vanjskih 膷imbenika, posebno ruskog rata protiv Ukrajine i poreme膰aja u lancima opskrbe koji su posljedica krize uzrokovane bole拧膰u COVID-19, zbog 膷ega su instrumenti monetarne politike manje u膷inkoviti u smanjenju inflacije; podsje膰a da je glavni cilj ESB-a zajam膷iti stabilnost cijena, koja se definira s 2听% inflacije u srednjoro膷nom razdoblju; uvi膽a da visoka inflacija i vi拧e kamatne stope imaju negativne socijalne i gospodarske strane, me膽u ostalim u pogledu sposobnosti ku膰anstava i poduze膰a da otpla膰uju svoje zajmove i izvr拧e potrebna ulaganja kako bi EU do 2050. postao uglji膷no neutralno gospodarstvo;

8.听听nagla拧ava da se kamatne stope koje se nude ku膰anstvima i MSP-ovima izrazito razlikuju po dr啪avama 膷lanicama; poti膷e institucije i tijela EU-a da razmotre mjere za smanjivanje optere膰enja na nositeljima hipotekarnih kredita i MSP-ovima u dr啪avama 膷lanicama s vi拧im stopama kreditiranja kako bi se zajam膷ilo da svi gra膽ani i poduze膰a imaju pristup prijeko potrebnom kapitalu po po拧tenim i konkurentnim cijenama;

9.听听isti膷e ulogu bankarskog sustava u podupiranju tranzicije na uglji膷no neutralno gospodarstvo; smatra da novo geopoliti膷ko okru啪enje pove膰ava hitnost te tranzicije, posebno potrebu za ulaganjem u obnovljive izvore energije; nagla拧ava iznimnu va啪nost socijalno pravedne tranzicije; podsje膰a da 膰e tro拧kovi te tranzicije biti ni啪i od tro拧kova nedjelovanja, kako je potvrdio ESB;

10.听听pozdravlja testiranje otpornosti na klimatske promjene koje je jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) proveo 2022. i prima na znanje ciljeve postavljene za 2024.; pozdravlja daljnje mjere koje je SSM ve膰 poduzeo, uklju膷uju膰i izdavanje dobrih praksi, koje doprinose razmjeni informacija i 拧irenju znanja diljem bankarskog sektora; podsje膰a da SSM mo啪e postaviti zahtjeve iz drugog stupa za banke koje ne po拧tuju preporuku izdanu u okviru testiranja otpornosti na stres; ponavlja svoju zabrinutost zbog financijske izlo啪enosti koja je rezultat klimatskih rizika;

11.听听pozdravlja dono拧enje obvezuju膰ih standarda EBA-e i zajedni膷kih predlo啪aka za objavljivanje podataka banaka o ekolo拧kim, socijalnim i upravlja膷kim rizicima; smatra da bi se tim objavama trebalo doprinijeti informiranosti dionika o izlo啪enosti institucija ekolo拧kim, socijalnim i upravlja膷kim rizicima i o njihovim strategijama za rje拧avanje tih rizika te samim time smanjiti nedostatak podataka o tim rizicima;

12.听听napominje da 膰e se dono拧enjem Direktive o korporativnom izvje拧膰ivanju o odr啪ivosti(10) osigurati dosljednost, usporedivost i pouzdanost informacija o odr啪ivosti u financijskom i nefinancijskom sektoru;

13.听听sa zanimanjem prati teku膰i rad ESB-a na digitalnom euru; sa zanimanjem i拧膷ekuje zakonodavni prijedlog Komisije i odluku Upravnog vije膰a ESB-a o digitalnom euru; podsje膰a da bi se ta odluka trebala temeljiti na sveobuhvatnoj procjeni omjera rizika i koristi digitalne valute sredi拧nje banke; isti膷e da digitalni euro mora dati prednost visokoj razini privatnosti, za拧tite podataka, povjerljivosti podataka o pla膰anjima, kiberotpornosti i sigurnosti;

14.听听pozdravlja 膷injenicu da je Hrvatska sada dvadeseta dr啪ava 膷lanica koja se pridru啪ila europodru膷ju; poziva dr啪ave 膷lanice EU-a koje jo拧 nisu dio bankovne unije da poduzmu korake kako bi joj se pridru啪ile; podsje膰a da je svako pristupanje novih dr啪ava 膷lanica europodru膷ju uvjetovano postojanjem 膷vrstog i u膷inkovitog okvira za borbu protiv pranja novca u doti膷noj dr啪avi 膷lanici;

15.听听poti膷e banke da iskoriste mogu膰nosti koje nudi digitalizacija, me膽u ostalim ulaganjem u IT sustave te u istra啪ivanje i razvoj te potpunom provedbom zahtjeva iz Akta o digitalnoj operativnoj otpornosti, uz istodobno odr啪avanje visoke razine za拧tite potro拧a膷a i ulaga膷a, posebno za ranjive skupine s niskom razinom digitalne ili financijske pismenosti; pozdravlja napredak postignut u pogledu paketa o digitalnim financijama; smatra da se za拧tita potro拧a膷a u digitalnom kontekstu mora oja膷ati i da bi financijska uklju膷enost trebala biti prioritet, 拧to se mo啪e posti膰i naro膷ito pobolj拧anjem digitalne i financijske pismenosti;

16.听听nagla拧ava da je za maloprodajne financijske usluge nu啪no jedinstveno tr啪i拧te koje dobro funkcionira; napominje da se razina i raspon pristojbi i naknada koje prikupljaju financijske institucije znatno razlikuju i me膽u EU-om i me膽u financijskim institucijama unutar iste dr啪ave 膷lanice, 拧to ote啪ava usporedivost me膽u pru啪ateljima usluga i 拧teti interesima potro拧a膷a; poziva na pobolj拧anje okvira za za拧titu potro拧a膷a, uklju膷uju膰i u predstoje膰oj strategiji za male ulaga膷e; prima na znanje konsolidaciju usluga bankarskog poslovanja sa stanovni拧tvom u odre膽enim dr啪avama 膷lanicama i posljedi膷no manji izbor za korisnike te vrste bankovnog poslovanja; prima na znanje izazove u vezi s nadzorom banaka koje predstavljaju velike, sistemski va啪ne institucije; isti膷e prednosti diversificiranog i konkurentnog bankarskog sektora u Europi; poziva Komisiju da procijeni prepreke s kojima se potro拧a膷i suo膷avaju prilikom bankarskog poslovanja sa stanovni拧tvom te da predlo啪i rje拧enja kako bi se osiguralo da potro拧a膷i mogu imati koristi od prekograni膷nih maloprodajnih financijskih usluga;

17.听听pozdravlja uspostavu instrumenta NextGenerationEU i nagla拧ava njegovu va啪nu ulogu u gospodarskom oporavku nakon krize uzrokovane bole拧膰u COVID-19 i o膷uvanju makroekonomske stabilnosti; smatra da to mora iskoristiti kao prilika za pove膰anje javnih i privatnih ulaganja i podupiranje modernizacije gospodarstva; isti膷e da bi uspostava sigurne imovine EU-a mogla pomo膰i u ubla啪avanju sustava negativnih povratnih informacija izme膽u dr啪ava i doma膰ih bankarskih sektora; smatra da se instrumentom NextGenerationEU osigurava visokokvalitetna, niskorizi膷na europska imovina, 膷ime se omogu膰uje ponovna ravnote啪a dr啪avnih obveznica u bilancama banaka;

18.听听izra啪ava 啪aljenje zbog nepostojanja potpune rodne ravnote啪e u financijskim institucijama i tijelima EU-a; naro膷ito 啪ali zbog 膷injenice da su 啪ene i dalje nedovoljno zastupljene na izvr拧nim polo啪ajima u podru膷ju bankarstva i financijskih usluga; nagla拧ava da rodna ravnote啪a u odborima i radnoj snazi donosi i dru拧tvenu i gospodarsku dobit; pozdravlja nedavno odobrenje Direktive o pobolj拧anju ravnote啪e spolova me膽u direktorima uvr拧tenih trgova膷kih dru拧tava i o povezanim mjerama(11), nakon nekoliko godina bez napretka; poziva financijske institucije da redovno a啪uriraju svoje politike raznolikosti i uklju膷enosti te da poma啪u u poticanju zdravih radnih kultura u kojima se prednost daje uklju膷ivosti; poziva nadzorna tijela da iskoriste svoje nadzorne ovlasti u vezi s raznoliko拧膰u i rodnom ravnote啪om u upravlja膷kim tijelima financijskih institucija;

19.听听duboko 啪ali zbog 膷injenice da Upravno vije膰e ESB-a, Nadzorni odbor ESB-a i Odbor SRB-a nisu postigli rodnu ravnote啪u; poziva sve institucije i tijela EU-a da kao prioritet postave ostvarenje potpune rodne ravnote啪e 拧to je prije mogu膰e, me膽u ostalim, rodno uravnote啪enim u啪im izborom kandidata za sva imenovanja za koja je potreban pristanak Parlamenta, uklju膷uju膰i ESB i vode膰e financijske institucije EU-a, s ciljem da se uklju膷i barem jedan 啪enski i jedan mu拧ki kandidat u svakom postupku imenovanja; podsje膰a na svoju Rezoluciju od 14. o啪ujka 2019. 膷iji je cilj osigurati rodnu ravnote啪u me膽u budu膰im kandidatima za imenovanja na polo啪aje u podru膷ju ekonomskih i monetarnih pitanja EU-a; ponavlja svoju predanost tome da ne uzima u obzir popise kandidata u kojima se ne po拧tuje na膷elo rodne ravnote啪e;

Nadzor

20.听听prima na znanje da se od po膷etka 2022. omjer redovnog osnovnog kapitala banaka SSM-a smanjio na 14,74听%, dok se koeficijent likvidnosne pokrivenosti tako膽er smanjio na 162,03听%(12); pozdravlja 膷injenicu da se razina lo拧ih kredita u bilancama banaka nastavila smanjivati, iako u razli膷itoj mjeri i unato膷 razli膷itim razinama u dr啪avama 膷lanicama; me膽utim, zabrinut je zbog pogor拧anja kvalitete imovine koje je posljedica vi拧ih kamatnih stopa; napominje da su se krediti u 2. fazi pove膰ali na 9,5听% ukupnih zajmova banaka, 拧to je najvi拧a razina od 2018., te da je to pove膰anje znatno koncentrirano u nekim dr啪avama 膷lanicama; nagla拧ava da se slabe to膷ke akumuliraju u nekim segmentima tr啪i拧ta, me膽u ostalim u sektoru nekretnina; isti膷e da bi banke trebale dr啪ati dovoljno kapitala i likvidne imovine kako bi se mogle nositi s gospodarskim posljedicama ruskog rata;

21.听听napominje da bi smanjenje rizika u bilancama banaka doprinijelo stabilnijoj i sna啪nijoj bankovnoj uniji usmjerenoj na gospodarski rast; smatra da bi pra膰enje smanjenja lo拧ih kredita trebalo ostati jedan od prioriteta nadzora, i to na uravnote啪en na膷in kojim se u obzir uzimaju rizici od dekapitalizacije i posljedice za du啪nike; poziva suzakonodavce da nastave razvijati odgovaraju膰i okvir za rje拧avanje tog prioriteta;

22.听听prima na znanje preispitivanje ESB-ovih nadzornih prioriteta za sljede膰e tri godine, a to su: 1. ja膷anje otpornosti na neposredne makrofinancijske i geopoliti膷ke 拧okove, 2. rje拧avanje izazova digitalizacije i ja膷anje sposobnosti upravlja膷kih tijela za usmjeravanje i 3. ulaganje vi拧e napora u borbu protiv klimatskih promjena;

23.听听napominje da se profitabilnost bankarskog sektora pove膰ala tijekom protekle godine te je dosegnula najvi拧u razinu u 14 godina, 拧to potvr膽uje bolju konkurentnost banaka u EU-u; prepoznaje va啪nost kori拧tenja dobiti za izgradnju rezervi, o膷uvanje stabilnosti financijskog sustava, kao i za financiranje europskog gospodarstva;

24.听听nagla拧ava da u prosjeku pet najve膰ih banaka u dr啪avama 膷lanicama EU-a dr啪i 68听% ukupne bankovne imovine na tr啪i拧tu, u nekim slu膷ajevima vi拧e od 80听%, te da 37 najve膰ih banaka u EU-u posjeduje 71,4听% ukupne doma膰e bankovne imovine;

25.听听smatra da dobro diversificirani bankarski sektor, uklju膷uju膰i i male i lokalne banke, kao i javne i zadru啪ne banke, nudi dobro rje拧enje za poduze膰a i ku膰anstva; isti膷e sistemske rizike koji proizlaze iz me膽upovezanosti i slo啪enosti, na kojima se temelji problem koji se odnosi na institucije koje su postale 鈥瀙revelike da bi propale鈥�, 拧to je potaknulo zna膷ajan rad institucija EU-a u tom pogledu te poziva na njegov nastavak;

26.听听napominje da je izlo啪enost nekih banaka doma膰em dr啪avnom dugu i dalje visoka u kombinaciji s dosad nezabilje啪enim potrebama javnog financiranja od krize uzrokovane bole拧膰u COVID-19; podsje膰a da je jedan od glavnih ciljeva bankovne unije prekidanje veze izme膽u banaka i dr啪avnih rizika, uz o膷uvanje financijske stabilnosti te za拧titu novca poreznih obveznika; prima na znanje rad Bazelskog odbora za nadzor banaka u pogledu dr啪avnog rizika; smatra da bi rje拧enje za EU trebalo biti uskla膽eno s me膽unarodnim standardima;

27.听听isti膷e da banke imaju klju膷nu ulogu u prijelazu na odr啪ivo gospodarstvo i osiguravanju togs da EU mo啪e ispuniti svoje obveze u pogledu okoli拧a; napominje da takva tranzicija zahtijeva znatna ulaganja; napominje da bi MSP-ovima tako膽er trebalo omogu膰iti da doprinesu toj tranziciji; poziva na to da se razmotri utvr膽ivanje posebnih bonitetnih zahtjeva za aktivnosti povezane s visokim ekolo拧kim, socijalnim i upravlja膷kim rizicima; napominje da financijske institucije i dalje financiraju aktivnosti povezane s fosilnim gorivima, unato膷 tome 拧to uvi膽aju da klimatske promjene predstavljaju veliku prijetnju financijskoj stabilnosti;

28.听听podsje膰a da se u okviru svoje 鈥瀞trategije za financiranje prelaska na odr啪ivo gospodarstvo鈥� Komisija obvezala da 膰e 鈥瀙oduzeti mjere kako bi osigurala uklju膷ivanje relevantnih ekolo拧kih, socijalnih i upravlja膷kih 膷imbenika u kreditne rejtinge鈥� te da sa zanimanjem 膷eka budu膰i zakonodavni prijedlog na tu temu;

29.听听isti膷e vezu izme膽u spre膷avanja pranja novca i bonitetnih rizika; poti膷e bonitetna nadzorna tijela da u svojim nadzornim aktivnostima u potpunosti uzmu u obzir rizike od pranja novca te da se koordiniraju s tijelima za borbu protiv pranja novca i tijelima za borbu protiv financiranja terorizma; poziva suzakonodavce da brzo postignu dogovor o paketu mjera za spre膷avanje pranja novca, uklju膷uju膰i osnivanje novog tijela za borbu protiv pranja novca koje mora raspolagati primjerenim sredstvima; isti膷e da je uspostava tijela za borbu protiv pranja novca jedinstvena prilika za pobolj拧anje i pojednostavnjenje koordinacije i razmjene informacija izme膽u bonitetnih nadzornih tijela i tijela za borbu protiv pranja novca; smatra da bi trebalo pobolj拧ati postupak za uspostavu EU-ova popisa visokorizi膷nih tre膰ih zemalja, me膽u ostalim razmatranjem uklju膷enosti tijela za borbu protiv pranja novca u taj proces, kako bi se za拧titio integritet financijskog sektora EU-a; nagla拧ava da banke djeluju kao nadzornici u borbi protiv pranja novca te da stoga moraju imati 膷vrste okvire za upravljanje rizicima i biti u膷inkovito nadzirane;

30.听听poziva Komisiju da se pobrine za to da se sva postoje膰a pravila o spre膷avanju pranja novca primjenjuju; prima na znanje pokretanje postupaka zbog povrede prava protiv dr啪ava 膷lanica koje ne primjenjuju ispravno V. Direktivu o spre膷avanju pranja novca(13);

31.听听ponavlja da se sistemski rizici sli膷ni bankovnima mogu pojaviti kada se kreditno posredovanje odvija u okru啪enju u kojem su regulatorni standardi i nadzor na ni啪oj razini nego za obi膷ne banke; isti膷e rizike koji proizlaze iz izlo啪enosti banaka sektoru bankarstva u sjeni; nagla拧ava potrebu za ja膷anjem otpornosti nebankarskih financijskih posrednika, me膽u ostalim razvojem posebnih regulatornih i nadzornih alata za spre膷avanje krize likvidnosti; poziva Komisiju da iznese relevantne zakonodavne prijedloge ako je to prikladno;

32.听听isti膷e potrebu za kontinuiranom konvergencijom nadzora me膽u nacionalnim nadle啪nim tijelima kako bi se osigurali jednaki uvjeti me膽u jurisdikcijama EU-a i unutar jedinstvenog tr啪i拧ta jer 膰e to u kona膷nici pomo膰i u podupiranju financijske stabilnosti na razini EU-a i na nacionalnoj razini;

33.听听napominje da kriptoimovina stvara nove izazove i prilike u financijskom sustavu; stoga pozdravlja dono拧enje Uredbe o tr啪i拧tima kriptoimovine i Uredbe o informacijama koje se prila啪u prijenosima nov膷anih sredstava i odre膽ene kriptoimovine; isti膷e da nedavni doga膽aji na tr啪i拧tu nagla拧avaju potrebu za nastavkom rada u podru膷jima kao 拧to su decentralizirano financiranje, aktivnosti povezane s kripto pozajmljivanjem (crypto lending), kripto konglomeratima i nezamjenjivim tokenima (NFT); poziva Komisiju da razmotri dono拧enje novih zakonodavnih prijedloga ako je to prikladno; pozdravlja standard za bonitetni tretman izlo啪enosti banaka kriptoimovini koji je 16. prosinca 2022. donio Bazelski odbor za nadzor banaka i poziva suzakonodavce da razmotre uklju膷ivanje tog standarda i u okvir trenuta膷ne revizije Uredbe o kapitalnim zahtjevima(14);

34.听听isti膷e da je potrebno osigurati uskla膽enost izme膽u horizontalnih mjera i regulacije financijskog tr啪i拧ta, posebno u pogledu kibersigurnosti i digitalnih politika, kako bi se izbjeglo udvostru膷avanje i birokratsko optere膰enje;

35.听听nagla拧ava da bi financijske institucije koje imaju koristi od mjera izravne dr啪avne potpore trebale podlijegati znatnim ograni膷enjima u pogledu raspodjele dividendi, otkupa dionica i isplate varijabilnih primitaka;

36.听听prima na znanje probleme i izazove povezane sa sporovima izme膽u mati膷ne dr啪ave i dr啪ave doma膰ina; isti膷e da su za ve膰u integraciju tr啪i拧ta potrebne vjerodostojne za拧titne mjere za dr啪ave doma膰ine na razini EU-a;

搁箩别拧别苍箩别

37.听听pozdravlja aktivnosti Jedinstvenog sanacijskog odbora u 2022., uklju膷uju膰i njegovo upravljanje bankom Sberbank koja je do啪ivjela kolaps nakon po膷etka ruskog rata u Ukrajini; pozdravlja 膷injenicu da su banke u okviru Odbora op膰enito ostvarile dobar napredak u provedivosti sanacije i ja膷anju sposobnosti da pokriju gubitke;

38.听听isti膷e da planovi sanacije, kako bi bili u potpunosti uskla膽eni s pravnim zahtjevima, moraju uklju膷ivati sveobuhvatnu procjenu mogu膰nosti sanacije svake banke, me膽u ostalim postoje li bitne prepreke provedivosti sanacije i kako se te prepreke mogu ukloniti; pozdravlja objavljivanje karte za 啪ari拧tima provedivosti sanacije; poziva Jedinstveni sanacijski odbor da dodatno pobolj拧a transparentnost svojih odluka;

39.听听podsje膰a da banke moraju nastaviti ispunjavati svoje obveze i obavljati svoje klju膷ne funkcije nakon provedbe odluke o sanaciji; zabrinut je zbog izazova u pogledu likvidnosti s kojim bi se velika banka mogla suo膷iti u slu膷aju sanacije; poziva institucije EU-a da postignu dogovor o rje拧enju koje ulijeva povjerenje i pove膰ava predvidljivost;

40.听听prima na znanje program rada Jedinstvenog sanacijskog odbora za 2023.; nagla拧ava da bi jedinstveni fond za sanaciju trebao biti popunjen i da bi sve banke trebale biti u potpunosti sanirane do kraja 2023., me膽u ostalim kao rezultat obvezuju膰ih ciljeva o minimalnom zahtjevu za regulatorni kapital i prihvatljive obveze; napominje da je potreban daljnji napredak svih banaka;

41.听听pozdravlja dogovor Euroskupine o uvo膽enju za拧titnog mehanizma za Jedinstveni fond za sanaciju u obliku obnovljive kreditne linije europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM); 啪ali zbog toga 拧to sporazum nije proveden 2022. zbog ka拧njenja u ratifikaciji Ugovora o ESM-u; isti膷e klju膷nu ulogu koju Jedinstveni fond za sanaciju ima u pogledu toga da porezni obveznici ne budu obvezni spa拧avati banke; nagla拧ava njegovu va啪nost u ja膷anju okvira za upravljanje krizama; nagla拧ava da je Jedinstveni fond za sanaciju va啪an korak prema dovr拧etku bankovne unije; poziva sve dr啪ave 膷lanice da u potpunosti ratificiraju Sporazum o izmjeni Ugovora o ESM-u, uklju膷uju膰i uspostavu zajedni膷kog za拧titnog mehanizma za Jedinstveni fond za sanaciju;

42.听听isti膷e potrebu za rje拧avanjem nedostataka utvr膽enih u okviru za upravljanje krizama; tra啪i da se procjena javnog interesa dodatno precizira i uskladi na na膷in kojim se osigurava dosljedna i predvidljiva primjena sanacijskih strategija; poziva na ve膰u uskla膽enost postupanja prema malim i srednjim bankama i nagla拧ava da sanacijski instrumenti dostupni Jedinstvenom sanacijskom odboru moraju biti popra膰eni pristupom odgovaraju膰im financijskim sredstvima, isklju膷uju膰i novac poreznih obveznika; poziva na jednake uvjete me膽u razli膷itim strukturama bankarskih grupacija i na najprikladniju strategiju sanacije kojom se osigurava u膷inkovita provedba odabrane sanacijske strategije; nagla拧ava da bi okvir za sanaciju i pravila o dr啪avnim potporama trebali biti dosljedni; nagla拧ava da revizija Komunikacije o bankarstvu(15) dugo kasni jer je objavljena prije stupanja na snagu Direktive o oporavku i sanaciji banaka(16); poti膷e Komisiju da revidira Komunikaciju o bankarstvu i uskladi je s ishodom revizije okvira za upravljanje kriznim situacijama banaka i osiguranje depozita (CMDI) kako bi se osigurala dosljednost izme膽u oba okvira;

43.听听啪ali zbog toga 拧to Komisija nije predlo啪ila zakonodavnu inicijativu o CMDI-ju u vremenskom okviru na koji se obvezala u svom programu rada za 2021.; prima na znanje prijedlog Komisije o reviziji okvira za CMDI; nagla拧ava potrebu za ambicioznom i sveobuhvatnom revizijom okvira za CMDI kako bi on postao dosljedniji, vjerodostojniji i u膷inkovitiji; podsje膰a da je za拧tita novca poreznih obveznika jedan od glavnih ciljeva okvira za upravljanje krizom, da bi gubitke prvenstveno trebali snositi dioni膷ari i vjerovnici te da bi, kad god je za u膷inkovitu provedbu strategija sanacije jo拧 uvijek potrebno vanjsko financiranje, takvo financiranje trebalo potjecati iz sigurnosnih mre啪a koje financira industrija; nagla拧ava da je vjerodostojan i funkcionalan sanacijski sustav od klju膷ne va啪nosti za osiguravanje financijske stabilnosti u nesigurnom makroekonomskom kontekstu; smatra da je revizija CMDI-ja nu啪an korak koji mo啪e pomo膰i u prevladavanju prepreka uspostavi europskog sustava osiguranja depozita (EDIS) u cilju dovr拧etka bankovne unije;

44.听听prima na znanje imenovanje novog predsjednika Jedinstvenog sanacijskog odbora i novog 膷lana Odbora; isti膷e nedostatak rodne ravnote啪e na rukovode膰im polo啪ajima Jedinstvenog sanacijskog odbora; poti膷e Jedinstveni sanacijski odbor da rije拧i to pitanje i osigura uravnote啪eniju zastupljenost spolova na svojim rukovode膰im polo啪ajima;

45.听听poti膷e Jedinstveni sanacijski odbor da prije膽e na daljnju upotrebu strategija prijenosa u sanacijama, oslanjaju膰i se na postoje膰e najbolje prakse;

Osiguranje depozita

46.听听啪ali zbog toga 拧to je bankovna unija jo拧 uvijek nepotpuna zbog nepostojanja europskog sustava osiguranja depozita (EDIS); napominje da je zahvaljuju膰i provedbi Direktive o sustavima osiguranja depozita pobolj拧ana i uskla膽ena za拧tita deponenata; uvi膽a da bi EDIS pobolj拧ao za拧titu deponenata u EU-u, neovisno o lokaciji njihove banke; smatra da bi EDIS, zajedno s revizijom CMDI-ja, pru啪io dodatnu za拧titu dr啪avama 膷lanicama doma膰inima i da bi stoga mogao doprinijeti rje拧avanju pitanja u vezi s mati膷nim dr啪avama/dr啪avama doma膰inima; podsje膰a da Parlament ima mandat za pregovore o EDIS-u i spreman je nastaviti s radom kako bi ga 拧to prije dovr拧io;

47.听听isti膷e da se, unato膷 posljedicama pandemije bolesti COVID-19 i rata u Ukrajini, udio lo拧ih kredita smanjio na 2,29听%; prima na znanje znatan napredak u smanjenju rizika u bankarskom sektoru; s druge strane, primje膰uje ograni膷eni napredak u podjeli rizika; poziva na uspostavu pravednog mehanizma za podjelu rizika s pomo膰u EDIS-a, uz nastavak trenda smanjenja rizika u svim dr啪avama 膷lanicama EU-a; nagla拧ava va啪nost daljnjeg smanjenja rizika za uspjeh bankovne unije;

48.听听nagla拧ava va啪nost proporcionalnosti rizika za doprinose sustavima osiguranja depozita i budu膰em EDIS-u; poziva na to da se u obzir uzmu posebnosti institucionalnih sustava za拧tite; upozorava da bi zbog nedostataka pristupa koji je kompatibilan s poticajima i koji se temelji na rizicima mogao nastati moralni rizik, 拧to bi dovelo do toga da se konzervativnim poslovnim modelima subvencioniraju 拧pekulativni;

49.听听isti膷e da bi u okviru bilo kakvog EDIS-a trebalo uzeti u obzir jasna pravila za sudjelovanje dr啪ava 膷lanica izvan europodru膷ja;

50.听听啪ali 拧to dr啪ave 膷lanice i dalje djeluju izvan okvira Zajednice, 膷ime se dovodi u pitanje uloga Parlamenta kao suzakonodavca; tra啪i da ga se obavje拧膰uje o raspravama u tijeku na razini Euroskupine i Radne skupine na visokoj razini o EDIS-u;

51.听听prima na znanje izjavu Euroskupine od 16. lipnja 2022. o budu膰nosti bankovne unije, podr啪ava zastupnike u Europskom parlamentu koji su tijekom pregovora o prijedlogu o EDIS-u u svojoj izjavi od 7. prosinca 2022. pozvali na ambiciozno preispitivanje okvira za CMDI, 拧to bi moglo pomo膰i u prevladavanju prepreka uspostavi EDIS-a, istodobno uvi膽aju膰i da se okvir ne bi trebao smatrati zamjenom za EDIS i da se prijedlog o EDIS-u iz 2015. ne bi trebao povu膰i; ponavlja svoj hitan poziv Vije膰u da okon膷a zastoj i da konstruktivno sura膽uje s Parlamentom kako bi se postigao dogovor o EDIS-u;

52.听听svjestan je razli膷itih koncepata EDIS-a; ipak smatra da se kratkoro膷nim rje拧enjem ne bi trebala sprije膷iti uspostava potpuno funkcionalnog EDIS-a kojim se omogu膰uje podjela gubitaka na temelju konkretnih kriterija;

o
o听听听o

53.听听nala啪e svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vije膰u, Komisiji, Europskoj sredi拧njoj banci, Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo te Jedinstvenom sanacijskom odboru.

(1) SL C 47, 7.2.2023., str.听75. (2) SL听L听333, 27.12.2022., str.听1. (3) SL C 423, 7.11.2022., str. 1. (4) SL C 23, 21.1.2021., str.听105. (5) SL C 494, 8.12.2021., str.听118. (6) Direktiva听2014/49/EU Europskog parlamenta i Vije膰a o 16.听travnja听2014. o sustavima osiguranja depozita (SL L 173, 12.6.2014., str.听149.). (7) ESB, 鈥濸ovratne informacije o doprinosu Europskog parlamenta u njegovoj Rezoluciji o bankovnoj uniji 鈥� godi拧nje izvje拧膰e za听2020.鈥�, 2021., str. 11. (8) Izjava predsjednika Nadzornog odbora ESB-a na saslu拧anju pred parlamentarnim Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku od 1. prosinca 2022. (9) Rezolucija Europskog parlamenta od 23. studenoga 2016. o finalizaciji Basela III (SL C 224, 27.6.2018., str. 45.). (10) Direktiva (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vije膰a od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU, u pogledu korporativnog izvje拧膰ivanja o odr啪ivosti (SL L 322, 16.12.2022., str. 15). (11) Direktiva听(EU)听2022/2381 Europskog parlamenta i Vije膰a od 23.听studenoga听2022. o pobolj拧anju rodne ravnote啪e me膽u direktorima uvr拧tenih trgova膷kih dru拧tava i o povezanim mjerama (SL L 315, 7.12.2022., str. 44.). (12) ESB, 鈥濷bjava nadzornih podataka鈥�, pristup od 28. travnja 2022. (13) Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vije膰a od 30.听svibnja听2018. o izmjeni Direktive (EU)听2015/849 o spre膷avanju kori拧tenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (SL听L 156, 19.6.2018., str.听43.) (14) Uredba (EU) br.听575/2013 Europskog parlamenta i Vije膰a od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska dru拧tva i o izmjeni Uredbe (EU) br.听648/2012 (SL L听176, 27.6.2013., str.听1.). (15) Komunikacija Komisije o primjeni pravila o dr啪avnim potporama za poticajne mjere u korist banaka u kontekstu financijske krize po膷ev拧i od 1. kolovoza 2013. (SL C听216, 30.7.2013., str.听1.). (16) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vije膰a od 15.听svibnja听2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih dru拧tava te o izmjeni Direktive Vije膰a 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br.听1093/2010 i (EU) br.听648/2012 Europskog parlamenta i Vije膰a (SL听L 173, 12.6.2014., str.听190.).