Prilagodba digitalnom dobu 

Zaštita osobnih podataka temeljno je pravo utvrđeno i .


 

U digitalnom društvu u kojem se osobni podaci neprestano prikupljaju, koriste i dijele građani bi trebali imati slobodu odlučivanja o tome kako će se koristiti svojim osobnim podacima kako bi spriječili zloupotrebu.

Člankom 8. Povelje propisano je da svatko ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka.

Takvi podaci moraju se obrađivati pošteno, u utvrđene svrhe i na temelju suglasnosti osobe o kojoj je riječ ili na nekoj drugoj legitimnoj osnovi utvrđenoj zakonom. Svatko ima pravo na pristup prikupljenim podacima koji se na njega odnose i pravo na njihovo ispravljanje. Poštovanje tih pravila podliježe nadzoru neovisnog tijela.

Svaki pojedinac u Uniji čiji se osobni podaci obrađuju u Uniji ili ako je ta obrada povezana s ponudom robe i usluga tim pojedincima u Uniji ili s praćenjem njihova ponašanja u Uniji zaštićeni su pravnim okvirom koji je Unija donijela u skladu s člankom 8. Povelje i člankom 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Restrikcije i ograničenja tog prava

Europski parlament inzistira na uspostavljanju ravnoteže između, s jedne strane, poboljšanja sigurnosti i suzbijanja kriminala i terorizma te, s druge strane, zaštite privatnosti i osobnih podataka, kako bi se zajamčilo da se ta temeljna prava uzimaju u obzir prilikom donošenja relevantnih politika. Usvojio je brojne rezolucije o tim osjetljivim pitanjima, posebno o elektroničkom građana EU-a.  Sud Europske unije također je donio nekoliko važnih presuda u vezi s kompatibilnošću zakonodavstva Unije o borbi protiv teških kaznenih djela i terorizma s Poveljom, primjerice: , i .

Europski parlament i Vijeće donijeli su 2016. paket mjera za zaštitu podataka, koji se sastoji od i od . Taj paket predstavlja nov, moderan i čvrst pravni okvir koji države članice moraju primjenjivati od 25. svibnja 2018. kako bi se zajamčila zaštita osobnih podataka svakog pojedinca u Uniji.

U zakonodavstvu Unije o zaštiti podataka utvrđena su načela i obveze kojih se voditelj obrade mora pridržavati kako bi se zajamčila zakonita obrada osobnih podataka, kao što su pravna osnova za obradu podataka, načela obrade podataka, pravila o međunarodnom prijenosu osobnih podataka izvan Unije ili o povredama osobnih podataka.

Prava ispitanika u pogledu obrade njihovih osobnih podataka

Pojedinci imaju pravo

  • na informacije o obradi svojih osobnih podataka,
  • na pristup svojim osobnim podacima i
  • na ispravak, brisanje ili ograničavanje obrade osobnih podataka koji su netočni, neispravni ili nepotpuni. Također imaju pravo drugom voditelju obrade prenijeti svoje osobne podatke od voditelja obrade koji je prvotno obrađivao podatke.

Pojedinci imaju pravo i zatražiti da se njihovi osobni podaci izbrišu ako više nisu potrebni ili ako obrada nije u skladu sa zakonodavstvom.

U skladu s Poveljom (članak 52.) prava pojedinaca mogu biti ograničena u posebnim okolnostima kad je to potrebno i uz poštovanje načela proporcionalnosti u demokratskom društvu kako bi se zaštitili ciljevi od općeg interesa koji su izrijekom navedeni u zakonodavstvu Unije o zaštiti podataka. 

Pojedinci u bilo kojem trenutku mogu uložiti prigovor na obradu svojih osobnih podataka za potrebe izravnog marketinga, što obuhvaća izradu profila povezanu s izravnim marketingom, ili u nekim određenim slučajevima na temelju svoje posebne situacije.

Neke posebne kategorije osobnih podataka smatraju se osjetljivima i uživaju posebnu zaštitu na temelju .

To se odnosi na podatke o rasnom ili etničkom podrijetlu, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatu, obradu genetskih podataka, biometrijske podatke u svrhu identifikacije pojedinca, podatke koji se odnose na zdravlje i podatke o spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji pojedinca.

Javnim neovisnim tijelima za zaštitu podataka u državama članicama povjereno je praćenje pridržavanja pravila o zaštiti podataka te su im dodijeljene ovlasti za intervenciju, razmatranje pritužbi pojedinaca i donošenje provedbenih mjera protiv voditelja obrade podataka. Nacionalna tijela za zaštitu podataka za kršenje zakonodavstva Unije o zaštiti podataka mogu izricati upravne novčane kazne u iznosu do 20 000 000 EUR ili do 4 % ukupnog godišnjeg prometa voditelja ili izvršitelja obrade podataka na svjetskoj razini.