Ϸվ

šć - A8-0410/2018šć
A8-0410/2018

IZVJEŠĆEo prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – okvirnog programa za istraživanja i inovacije

28.11.2018-(COM(2018)0436 – C8‑0253/2018 – 2018/0225(COD))-***I

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku
Izvjestitelj(ica): Christian Ehler


ʴDzٳܱ貹:
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – okvirnog programa za istraživanja i inovacije

(COM(2018)0436 – C8‑0253/2018 – )

(Redovni zakonodavni postupak prvo čitanje)

Europski parlament,

–uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućn Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0436),

–uzimajući u obzir članak294. stavak2. i članak173. stavak3. i članak182. stavak4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0253/2018),

–uzimajući u obzir članak294. stavak3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–uzimajući u obzir izvješć Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za proračune, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam te Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0410/2018),

1.usvaja sljedeć stajalište u prvom čitanju;

2.poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Ի峾1

Prijedlog odluke

Pozivanje5.a (novo)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

uzimajući u obzir izvješć Europskog parlamenta o ocjeni provedbe programa Obzor2020. u svjetlu njegove privremene evaluacije i o prijedlogu Devetog okvirnog programa ()

Amandman2

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu posebnog programa Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje programâ rada za provedbu posebnog programa. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br.182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća4.

(3)Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu posebnog programa Komisiji bi trebalo dodijeliti ovlasti za donošenje strateških planova za istraživanja i inovacije te provedbene ovlasti za donošenje programâ rada za provedbu posebnog programa. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća4.

__________________

__________________

4 Uredba (EU) br.182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16.veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L55, 28.2.2011., str.13.)

4 Uredba (EU) br.182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16.veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L55, 28.2.2011., str.13.)

Amandman3

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)žć žԴDz borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva ǻžg razvoja Ujedinjenih naroda, posebnim programom pridonijet ć se uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od 25% proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva. č se da ć se 35% iznosa ukupne financijske omotnice posebnog programa za klimatske ciljeve osigurati mjerama u okviru ovog posebnog programa. Relevantne mjere utvrdit ć se tijekom pripreme i provedbe posebnog programa, a ponovno ć se procijeniti u kontekstu relevantnih procesa evaluacije i preispitivanja.

(5)žć žԴDz borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva ǻžg razvoja Ujedinjenih naroda, posebnim programom pridonijet ć se uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od 25% proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva. č se da ć se najmanje 35% iznosa ukupne financijske omotnice posebnog programa za klimatske ciljeve i obveze EU-a, prema potrebi, osigurati mjerama u okviru ovog posebnog programa. Relevantne mjere utvrdit ć se tijekom pripreme i provedbe posebnog programa, a nadzirat ć se, izvješćivati o njima i ponovno ć se procijeniti u kontekstu relevantnih procesa evaluacije i preispitivanja.

Amandman4

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)Mjere u okviru posebnog programa trebale bi se upotrebljavati i za proporcionalno rješavanje nedostataka na ٰžšٳ ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne, bez udvostručavanja ili istiskivanja privatnog financiranja. Te mjere trebaju imati i jasnu europsku dodanu vrijednost.

(6)Mjere u okviru posebnog programa trebale bi se upotrebljavati i za Ჹč, proš i produbljivanje izvrsnosti znanstvenih i tehnoloških temelja Unije, suočavanje sa značajnim globalnim izazovima, povećanje kvalitete života u Uniji i poᲹč ulaganja, rješavanje nedostataka na ٰžšٳ ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne, upotreba dodatnih financijskih sredstava umjesto istiskivanja privatnog financiranja.

Amandman5

Prijedlog odluke

Uvodna izjava6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6a)Rodna ravnopravnost prioritet je politike EU-a i ključni društveni izazov (UN-ov cilj ǻžg razvoja br.5). Nadalje, rodna ravnopravnost u društvu kao cilj ključni je pokretač šٱԾ i industrijskih transformacija kao uvjeta iz drugih ciljeva ǻžg razvoja. Aspekti roda trebali bi se na odgovarajući način integrirati za vrijeme provedbe programa, a potrebno je i posebno rodno istraživanje za podupiranje provedbe i oblikovanja boljih politika EU-a o rodnoj ravnopravnosti.

Amandman6

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 6.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6b)Posebni se program treba provesti transparentno, participativno i strateški, tražeći sudjelovanje dionika i civilnog društva. Predstavljanje dionika i ܰč civilnog društva treba biti uravnoteženo i obuhvaćati predstavnike iz različitih ǻčᲹ.

Amandman7

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)žć važne doprinose koje bi istraživanja i inovacije trebali dati rješavanju izazova povezanih s prehranom, poljoprivredom, ruralnim razvojem i biogospodarstvom, te kako bi se iskoristile odgovarajuć prilike za istraživanja i inovacije blisko povezane sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, za relevantne mjere u okviru posebnog programa u razdoblju 2021.–2027. dodijelit ć se potpora u iznosu od 10milijardiEUR za klaster „Hrana i prirodni ܰ”.

(7)žć važne doprinose koje bi istraživanja i inovacije trebali dati rješavanju izazova povezanih s prehranom, poljoprivredom, ruralnim razvojem i biogospodarstvom kako bi oni postali ǻžji te kako bi se iskoristile odgovarajuć prilike za istraživanja i inovacije blisko povezane sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, za relevantne mjere u okviru posebnog programa u razdoblju 2021.–2027. dodijelit ć se potpora za namjenski klaster „Hrana, prirodni resursi i poljoprivreda”.

Amandman8

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7a)Europski kulturni i kreativni sektori predstavljaju mostove 𵨳 umjetnosti, kulture, poslovnog svijeta i tehnologije. Kulturna baština sastavni je dio europske kohezije i olakšava povezivanje tradicije i inovacija. Očuvanje kulturne baštine i razvoj kreativnih rješenja, osobito u području digitalizacije, prioritet je programa.

Amandman9

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)Za dovršenje digitalnog jedinstvenog tržišta i sve već prilike proizašle iz konvergencije digitalnih i fizičkih tehnologija potrebno je povećanje ulaganja. U okviru Obzora Europa tim ć se nastojanjima doprinijeti znatnim povećanjem izdataka za glavne aktivnosti digitalnih istraživanja i inovacija u odnosu na Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor 20206. Tako bi se trebalo osigurati da Europa ostane predvodnica u globalnim istraživanjima i inovacijama u digitalnom sektoru.

(8)Za dovršenje digitalnog jedinstvenog tržišta i sve već prilike proizašle iz konvergencije digitalnih i fizičkih tehnologija potrebno je povećanje ulaganja. U okviru Obzora Europa tim ć se nastojanjima doprinijeti namjenskim klasterom za osiguranje da Europa ostane predvodnica u globalnim istraživanjima i inovacijama u digitalnom sektoru.

__________________

6 Komunikaciji Komisije „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” navodi se da je u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor2020. utrošeno 13milijardiEUR za glavne digitalne aktivnosti (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/ALL/?uri=CELEX%3A52018DC0098).

Ի峾10

Prijedlog odluke

Uvodna izjava8.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8a)Uzimajući u obzir žԴDz boljeg prenošenja dodane vrijednosti i č԰첹 djelovanja EU-a široj javnosti, Komisija bi trebala povećati svoje napore za postizanje vidljivosti programa Obzor Europa. Slično tomu, korisnici bi trebali osigurati vidljivost svojim ostvarenjima s pomoću fondova EU-a.

Ի峾11

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)Vrste financiranja i metode provedbe iz ove Odluke odabrat ć se na temelju njihove sposobnosti da postignu posebne ciljeve mjera te daju rezultate, uzimajući u obzir posebice trošak nadzora, administrativno opterećnje te očekivani rizik od neusklađenosti. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, to uključuje razmatranje primjene jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i raspona jediničnih troškova.

Briše se.

Ի峾12

Prijedlog odluke

Članak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 2.

Članak 2.

Operativni ciljevi

Operativni ciljevi

1. Posebni program doprinosi općim i posebnim ciljevima utvrđenima u članku3. Uredbe o Obzoru Europa.

1. Posebni program doprinosi općim i posebnim ciljevima utvrđenima u članku3. Uredbe o Obzoru Europa.

2. Posebni program ima sljedeć operativne ciljeve:

2. Posebni program ima sljedeć operativne ciljeve:

(a)Ჹč i š izvrsnosti;

(a)osnaživanje i produbljivanje europskih znanstvenih i tehnoloških temelja te Ჹč i š izvrsnosti;

(b) povećanje suradnje među sektorima i disciplinama;

(b) povećanje suradnje među sektorima i disciplinama;

(c)povezivanje i razvoj ٰžč쾱h infrastruktura u europskom istraživačkom prostoru;

(c)povezivanje, razvoj i olakšavanje širokog pristupa, ܰčć virtualnim putem, ٰžč쾱m infrastrukturama u europskom istraživačkom prostoru;

(d)Ჹč međunarodne suradnje;

(d)Ჹč međunarodne suradnje u području znanosti i tehnologije za podupiranje izvrsnosti Unije;

(e)privlačenje, osposobljavanje i zadržavanje istraživača i inovatora u europskom istraživačkom prostoru, ܰčć putem mobilnosti istraživača;

(e)privlačenje, osposobljavanje i zadržavanje istraživača i inovatora iz EU-a i svijeta, ܰčć putem mobilnosti istraživača radi uspostave europskog istraživačkog prostora kao najboljeg i najkonkurentnijeg na svijetu;

(f)poticanje otvorene znanosti te osiguravanje vidljivosti prema javnosti i otvorenog pristupa rezultatima;

(f)poticanje otvorene znanosti i otvorenog pristupa rezultatima;

(g) aktivno š i iskorištavanje rezultata, posebno za razvoj politika;

(g) aktivno š i iskorištavanje rezultata, posebno za razvoj politika;

(h)potporu provedbi prioriteta politike Unije;

(h)potporu provedbi ciljeva i prioriteta politike Unije;

i.Ჹč poveznice 𵨳 istraživanja i inovacija i drugih politika, ܰčć ciljeve ǻžg razvoja;

(i)Ჹč poveznice 𵨳 istraživanja, inovacija, obrazovanja i drugih politika, ܰčć ciljeve ǻžg razvoja i Pariški sporazum;

(j) ostvarivanje ambicioznih ciljeva u određenom vremenskom roku putem misija u području istraživanja i inovacija;

(j) ostvarivanje ambicioznih ciljeva u određenom vremenskom roku putem misija u području istraživanja i inovacija;

(k)ܰč Բ i krajnjih korisnika u postupke zajedničkog osmišljavanja i zajedničkog stvaranja;

(k)ܰč relevantnih dionika u području istraživanja i inovacija, ܰčć građane, akademsku zajednicu, istraživačke organizacije i industriju u postupke zajedničkog osmišljavanja i zajedničkog stvaranja;

(l) DzDZš komunikacije o znanosti;

(l) DzDZš komunikacije o znanosti;

(m)ubrzavanje industrijske preobrazbe;

(m)poticanje industrijske preobrazbe EU-a kako bi se oslobodio potencijal europskih strateških sektora, kao šٴ su ključne razvojne tehnologije;

(n)DzDZš vještina za inovacije;

(n)DzDZš vještina osposobljavanjem i poticanje kreativnosti za istraživanje i inovacije;

(o)poticanje osnivanja i rasta inovativnih ǻܳć, posebice MSP-ova;

(o)poticanje osnivanja i rasta inovativnih ǻܳć, posebice novoosnovanih ǻܳć i MSP-ova;

(p)DzDZš pristupa rizičnom financiranju, posebice u situacijama kad tržište ne ž ǻž financiranje.

(p)DzDZš pristupa rizičnom financiranju, ܰčć sinergijama s fondom InvestEU, posebice u situacijama kad tržište ne ž ǻž financiranje;

(pa)Ჹč rodne ravnopravnosti i ܰč rodne dimenzije u područje istraživanja i inovacija;

(pb)postizanje najvećg znanstvenog, ٱԴDZšDz, društvenog i gospodarskog č԰첹.

3. U okviru ciljeva iz stavka2. mogu se uzeti u obzir nove i nepredviđene potrebe koje nastaju tijekom razdoblja provedbe posebnog programa. To ž, ako je opravdano, obuhvaćati odgovor na novonastale prilike, krize i prijetnje, kao i odgovor na potrebe povezane s razvojem novih politika Unije.

3.U okviru ciljeva iz stavka2. mogu se uzeti u obzir nove i nepredviđene potrebe koje nastaju tijekom razdoblja provedbe posebnog programa. To ž, ako je opravdano, obuhvaćati odgovor na novonastale prilike, krize i prijetnje, kao i odgovor na potrebe povezane s razvojem novih politika Unije.

Ի峾13

Prijedlog odluke

Članak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 3.

Članak 3.

Struktura

Struktura

1. U skladu s člankom4. stavkom1. Uredbe o Obzoru Europa, posebni program sastoji se od sljedećih dijelova:

1.U skladu s člankom4. stavkom1. Uredbe o Obzoru Europa, posebni program sastoji se od sljedećih dijelova:

(1)stupaI. „Otvorena znanost”, čije su komponente sljedeć:

(1)stupaI. „Izvrsna i otvorena znanost”, čije su komponente sljedeć:

(a) Europsko istraživačko vijeć (ERC), kako je opisano u PriloguI. stupuI. odjeljku1.;

(a) Europsko istraživačko vijeć (ERC), kako je opisano u PriloguI. stupuI. odjeljku1.;

(b) aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA), kako je opisano u PriloguI. stupuI. odjeljku2.;

(b) aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA), kako je opisano u PriloguI. stupuI. odjeljku2.;

(c) istraživačke infrastrukture, kako je opisano u PriloguI. stupuI. odjeljku3.;

(c) istraživačke infrastrukture, kako je opisano u PriloguI. stupuI. odjeljku3.;

(2)stupaII. „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”, čije su komponente sljedeć:

(2)stupaII. „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”, ܰčć instrument dodjele bespovratnih sredstava pojedinačnim korisnicima za MSP-ove iz članka43. točke(a) Uredbe i PrilogaI. posebnom programu:

(a) klaster „Zdravlje”, kako je opisano u PriloguI. stupuII. odjeljku1.;

(a) klaster „Zdravlje”, kako je opisano u PriloguI. stupuII. odjeljku1.;

(b)klaster „Uključivo i sigurno šٱ”, kako je opisano u PriloguI. stupuII. odjeljku2.;

(b)klaster „Uključivo i kreativno šٱ”, kako je opisano u PriloguI. stupuII. odjeljku2.;

(ba)klaster „Sigurno šٱ”

(c)klaster „Digitalizacija i industrija”, kako je opisano u PriloguI. stupuII. odjeljku3.;

(c)klaster „Digitalizacija, industrija i svemir”, kako je opisano u PriloguI. stupuII. odjeljku3.;

(d) klaster „Klima, energija i mobilnost”, kako je opisano u PriloguI. stupuII. odjeljku4.;

(d) klaster „Klima, energija i mobilnost”, kako je opisano u PriloguI. stupuII. odjeljku4.;

(e)klaster „Hrana i prirodni ܰ”, kako je opisano u PriloguI. stupuII. odjeljku5.;

(e)klaster „Hrana, prirodni resursi i poljoprivreda”, kako je opisano u PriloguI. stupuII. odjeljku5.;

(f) nenuklearna izravna djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), kako je opisano u PriloguI. stupuII. odjeljku6.;

(f) nenuklearna izravna djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), kako je opisano u PriloguI. stupuII. odjeljku6.;

(3)stupaIII. „Otvorene inovacije”, čije su komponente sljedeć:

(3)stupaIII. „Inovativna Europa”, čije su komponente sljedeć:

(a) Europsko vijeć za inovacije (EIC), kako je opisano u PriloguI. stupuIII. odjeljku1.;

(a) Europsko vijeć za inovacije (EIC), kako je opisano u PriloguI. stupuIII. odjeljku1.; ܰčć europske inovacijske ekosustave, kako je opisano u PriloguI. stupuIII. odjeljku2.;

(b) europski inovacijski ekosustavi, kako je opisano u PriloguI. stupuIII. odjeljku2.;

Briše se.

(c) Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), kako je opisano u PriloguI. stupuIII. odjeljku3.;

(b) Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), kako je opisano u PriloguI. stupuIII. odjeljku3.;

(4) dijela „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, čije su komponente sljedeć:

(4)dijela „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, čije su komponente sljedeć:

(a)dijeljenje izvrsnosti, kako je opisano u PriloguI., dijelu „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, odjeljku1.;

(a)š izvrsnosti i povećanje sudjelovanja, kako je opisano u PriloguI., dijelu „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, odjeljku1.;

(b) reforma i DzDZš europskog sustava istraživanja i informacija, kako je opisano u PriloguI., dijelu „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, odjeljku2.

(b)reforma i DzDZš europskog sustava istraživanja i informacija, kako je opisano u PriloguI., dijelu „Jačanje europskog istraživačkog prostora”, odjeljku2.

2. Aktivnosti koje ć se provoditi u okviru dijelova iz stavka1. navedene su u PriloguI.

2.Aktivnosti koje ć se provoditi u okviru dijelova iz stavka1. navedene su u PriloguI.

Ի峾14

Prijedlog odluke

Članak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 4.

Članak 4.

ʰǰčܲ

ʰǰčܲ

1.U skladu s člankom9. stavkom1. Uredbe o Obzoru Europa, financijska omotnica za provedbu posebnog programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 94100000000EUR prema ٰԳܳٲčԾ cijenama.

1.U skladu s člankom9. stavkom1. Uredbe o Obzoru Europa, financijska omotnica za provedbu posebnog programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 120000000000EUR prema cijenama za 2018.

2. Iznos iz stavka1. ovog članka dijeli se među komponentama navedenima u članku3. stavku1. ove Odluke, u skladu s člankom9. stavkom2. Uredbe ... o Obzoru Europa. Primjenjuju se mehanizmi iz članka9. stavaka od 3. do 8. Uredbe o Obzoru Europa.

2.Iznos iz stavka1. ovog članka dijeli se među komponentama navedenima u članku3. stavku1. ove Odluke, u skladu s člankom9. stavkom2. Uredbe ... o Obzoru Europa. Primjenjuju se mehanizmi iz članka9. stavaka od 3. do 8. Uredbe o Obzoru Europa.

Ի峾15

Prijedlog odluke

Članak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 5.

Članak 5.

Misije

Misije

1.Za svaku se misiju ž uspostaviti odbor za misiju. Taj se odbor sastoji od 15-ak osoba na visokoj razini, ܰčć relevantne predstavnike krajnjih korisnika. Odbor za misije daje savjete o sljedećm:

1.Za svaku se misiju uspostavlja odbor za misiju u svrhu zajedničkog osmišljavanja i usmjeravanja provedbe. Taj se odbor sastoji od 15 do 20 neovisnih osoba na visokoj razini, ܰčć predstavnike ǻčᲹ istraživanja i inovacija iz različitih sektora i disciplina, akademske zajednice, ٰžč쾱h i tehnoloških organizacija, industrija svih veličina, nacionalnih i regionalnih tijela te organizacija civilnog društva. Članove odbora za misije imenuje Komisija nakon neovisnog i transparentnog postupka, ܰčć otvoren poziv za iskazivanje interesa. Odbor za misije daje savjete o sljedećm:

(a)žu programâ rada i njihovu preispitivanju ako je ono potrebno za postizanje ciljeva misija, uz zajedničko DzšᲹ s dionicima i javnošću kad je to relevantno;

(a)žu relevantnih programâ rada i njihovu preispitivanju ako je ono potrebno za postizanje ciljeva misija;

(b) postupcima prilagodbe, ili o prekidu ako je to primjereno, na temelju procjena provedbe misije;

(b)postupcima prilagodbe, ili o prekidu ako je to primjereno, na temelju procjena provedbe misije;

(c)odabiru stručnih evaluatora, izvješćivanju stručnih evaluatora te evaluacijskim kriterijima i njihovom ponderiranju;

(c)odabiru stručnih evaluatora, sprečavanju sukoba interesa stručnih evaluatora, izvješćivanju stručnih evaluatora te evaluacijskim kriterijima i njihovom ponderiranju, uz standardne kriterije odabira, točnije „izvrsnost; utjecaj; kvalitetu i učinkovitost provedbe”;

(d)okvirnim uvjetima koji pomažu u postizanju ciljeva misije;

(d)okvirnim uvjetima koji pomažu u postizanju ciljeva misije u skladu s prioritetima Unije;

(e) komunikaciji.

(e)komunikaciji.

(ea)jasnim i mjerljivim ciljevima i mogućim ishodima misija;

(eb)evaluaciji socijalnog č԰첹 i poslovnog potencijala misije;

2.Posebne odredbe kojima se omogućuje učinkovit i fleksibilan pristup na temelju portfelja mogu se navesti u programu rada iz članka11.

2.Posebne odredbe kojima se omogućuje učinkovit i fleksibilan pristup na temelju portfelja navode se u programu rada iz članka11.

2a.Sadržaj misija, pojedinosti o provedbi, ܰčć njihov opseg, pokazatelje, mjerljive ciljeve i ključne točke, procijenjeni proračun, sinergije s drugim fondovima Unije i poveznice s europskim partnerstvima, utvrđuju se strateškim planovima za istraživanje i inovacije, kako je navedeno u PrilogaI. ovoj Odluci.

2b.Misije se provode putem otvorenog poziva na podnošenje prijedloga u okviru programa rada relevantnih klastera, kojima se poziva na podnošenje prijedloga za projekte kojima se pridonosi misiji i koji su smješteni u jednom ili više ǻčᲹ intervencije klastera.

Ի峾16

Prijedlog odluke

Članak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 6.

Članak 6.

Europsko istraživačko vijeć

Europsko istraživačko vijeć

1.Komisija osniva Europsko istraživačko vijeć („ERC”) za provedbu aktivnosti u okviru stupaI. „Otvorena znanost” koje se odnose na ERC. ERC nasljeđuje ERC uspostavljen Odlukom C(2013)18957.

1.Komisija osniva Europsko istraživačko vijeć („ERC”) za provedbu aktivnosti u okviru stupaI. „Otvorena i izvrsna znanost” koje se odnose na ERC. ERC nasljeđuje ERC uspostavljen Odlukom C(2013)18957.

2. ERC se sastoji od neovisnog Znanstvenog vijeća iz članka7. i posebne provedbene strukture iz članka8.

2.ERC se sastoji od neovisnog Znanstvenog vijeća iz članka7. i posebne provedbene strukture iz članka8.

3. ERC ima predsjednika, koji se bira iz redova viših znanstvenika s međunarodnim ugledom.

3.ERC ima predsjednika, koji se bira iz redova viših znanstvenika s međunarodnim ugledom.

Predsjednika imenuje Komisija na temelju transparentnog postupka zapošljavanja, u koji je uključen i za tu svrhu osnovan poseban neovisni odbor za traženje, a mandat je ograničen na čپ godine i ž se jednom produljiti. Postupak zapošljavanja i odabrani kandidat moraju imati odobrenje Znanstvenog vijeća.

Predsjednika imenuje Komisija na temelju transparentnog postupka zapošljavanja, u koji je uključen i za tu svrhu osnovan poseban neovisni odbor za traženje, a mandat je ograničen na čپ godine i ž se jednom produljiti. Postupak zapošljavanja i odabrani kandidat moraju imati odobrenje Znanstvenog vijeća.

Predsjednik predsjeda Znanstvenim vijećm, osigurava njegov vodeći položaj i vezu s posebnom provedbenom strukturom te ga predstavlja u znanstvenom svijetu.

Predsjednik predsjeda Znanstvenim vijećm, osigurava njegov vodeći položaj i vezu s posebnom provedbenom strukturom te ga predstavlja u znanstvenom svijetu.

4. ERC djeluje u skladu s načelima znanstvene izvrsnosti, autonomije, učinkovitosti, djelotvornosti, transparentnosti i odgovornosti. Osigurava kontinuitet s aktivnostima ERC-a koje se provode u skladu s Odlukom .../EZ.

4.ERC djeluje u skladu s načelima znanstvene izvrsnosti, autonomije, učinkovitosti, djelotvornosti, transparentnosti i odgovornosti. Osigurava kontinuitet s aktivnostima ERC-a koje se provode u skladu s Odlukom .../EZ.

5.Aktivnostima ERC-a podupiru se istraživanja koja u svim područjima provode pojedinačni i transnacionalni timovi koji se natječu na europskoj razini.

5.Aktivnostima ERC-a podupiru se istraživanja koja u svim područjima provode pojedinačni i transnacionalni timovi koji se natječu na europskoj razini. Potpora inovacijama, točnije putem programa dokaza koncepta, trebala bi se nastaviti kako bi se potaknula brža otkrića komercijalnih ili socijalno vrijednih proizvoda, procesa i usluga. Kako bi se doprinijelo tome, izvrsni podnositelji prijedloga ERC-u koji su prešli prag, ali nisu financirani zbog manjka sredstava, mogu dobiti pečat izvrsnosti.

5a.Korisniku provjere koncepta ERC-a dodjeljuje se pečat izvrsnosti ako je prijedlog prihvatljiv, ako je prešao primjenjive pragove i ako se nije mogao financirati.

6.Komisija djeluje kao jamac autonomije i integriteta ERC-a te osigurava pravilno izvođenje povjerenih mu zadaća.

6.Komisija djeluje kao jamac autonomije i integriteta ERC-a te osigurava pravilno izvođenje povjerenih mu zadaća.

Komisija osigurava provedbu aktivnosti ERC-a u skladu s načelima utvrđenima u stavku4. ovog članka, kao i s cjelokupnom strategijom za ERC iz članka7. stavka2. točke(a), koju je utvrdilo Znanstveno vijeć.

Komisija osigurava provedbu aktivnosti ERC-a u skladu s načelima utvrđenima u stavku4. ovog članka, kao i s cjelokupnom strategijom za ERC iz članka7. stavka2. točke(a), koju je utvrdilo Znanstveno vijeć.

__________________

__________________

7 SL C 373, 20.12.2013., str.23.

7 SL C 373, 20.12.2013., str.23.

Ի峾17

Prijedlog odluke

Članak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 7.

Članak 7.

Znanstveno vijeć ERC-a

Znanstveno vijeć ERC-a

1.Znanstveno vijeć sastoji se od najuglednijih znanstvenika, inženjera i ٰčᲹ첹 s primjerenim stručnim znanjem, žena i muškaraca iz različitih dobnih skupina i iz raznih ǻčᲹ istraživanja, koji djeluju u svoje osobno ime, neovisno o vanjskim interesima.

1.Znanstveno vijeć sastoji se od najuglednijih znanstvenika, inženjera i ٰčᲹ첹 s primjerenim stručnim znanjem, čime se jamče razna ǻčᲹ istraživanja, koji djeluju u svoje osobno ime, neovisno o vanjskim interesima.

Članove Znanstvenog vijeća imenuje Komisija nakon neovisnog i transparentnog postupka imenovanja, koji je dogovoren sa Znanstvenim vijećm te uključuje savjetovanje sa znanstvenom zajednicom i izvješć Europskom parlamentu i Vijeću.

Članove Znanstvenog vijeća imenuje Komisija nakon neovisnog i transparentnog postupka imenovanja, koji je dogovoren sa Znanstvenim vijećm te uključuje savjetovanje sa znanstvenom zajednicom i izvješć Europskom parlamentu i Vijeću.

Mandat članova Znanstvenog vijeća ERC-a ograničen je na čپ godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja još jednom na temelju sustava rotacije, čime se osigurava kontinuitet rada Znanstvenog vijeća.

Mandat članova Znanstvenog vijeća ERC-a ograničen je na čپ godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja još jednom na temelju sustava rotacije, čime se osigurava kontinuitet rada Znanstvenog vijeća.

2.Znanstveno vijeć utvrđuje:

2.Znanstveno vijeć utvrđuje:

(a)cjelokupnu strategiju ERC-a;

(a)cjelokupnu strategiju ERC-a;

(b)program rada za provedbu aktivnosti ERC-a;

(b)program rada za provedbu aktivnosti ERC-a;

(c) metode i postupke za istorazinsku ocjenu i evaluaciju prijedloga na temelju kojih ć se odrediti koji ć se prijedlozi financirati;

(c)metode i postupke za istorazinsku ocjenu i evaluaciju prijedloga na temelju kojih ć se odrediti koji ć se prijedlozi financirati;

(d) svoje stajalište o svim pitanjima koja sa znanstvenog stajališta mogu poboljšati dostignuća i učinak ERC-a te kvalitetu provedenih istraživanja;

(d)svoje stajalište o svim pitanjima koja sa znanstvenog stajališta mogu poboljšati dostignuća i učinak ERC-a te kvalitetu provedenih istraživanja;

(e) kodeks ponašanja, koji se, među ostalim, odnosi na sprečavanje sukoba interesa.

Komisija odstupa od stajališta koja utvrdi Znanstveno vijeć u skladu s prvim podstavkom točkama (a), (c), (d) i (e) samo kad smatra da se nisu pošٴvale odredbe ove Odluke. U tom slučaju Komisija donosi mjere za održavanje kontinuiteta provedbe posebnog programa i postizanje njegovih ciljeva te utvrđuje točke odstupanja od stajališta Znanstvenog vijeća i obrazlaže ih.

Komisija uspostavlja kodeks ponašanja kojime se omogućuje, među ostalim, izbjegavanje sukoba interesa i odstupa od stajališta koja utvrdi Znanstveno vijeć u skladu s prvim podstavkom točkama (a), (c) i (d) samo kad smatra da se nisu pošٴvale odredbe ove Odluke. U tom slučaju Komisija donosi mjere za održavanje kontinuiteta provedbe posebnog programa i postizanje njegovih ciljeva te utvrđuje točke odstupanja od stajališta Znanstvenog vijeća i obrazlaže ih.

3. Znanstveno vijeć djeluje u skladu sa svojim ovlastima utvrđenima u PriloguI. stupuI. odjeljku1.

3.Znanstveno vijeć djeluje u skladu sa svojim ovlastima utvrđenima u PriloguI. stupuI. odjeljku1.

4.Znanstveno vijeć djeluje isključivo u interesu ostvarivanja ERC-a, u skladu s načelima iz članka6. Djeluje pošteno i čestito te svoj posao obavlja učinkovito i uz najveću moguću transparentnost.

4.Znanstveno vijeć djeluje isključivo u interesu ostvarivanja ciljeva ERC-a, u skladu s načelima iz članka6. Djeluje potpuno neovisno, pošteno i čestito te svoj posao obavlja učinkovito i uz najveću moguću transparentnost i otvorenost, maksimalno povećavajući doprinos ERC-a postizanju ciljeva politike EU-a u području istraživanja i inovacija, osobito ciljeva iz programa Obzor Europa.

Ի峾18

Prijedlog odluke

Članak 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 9.

Članak 9.

Europsko vijeć za inovacije

Europsko vijeć za inovacije

1.Komisija osniva Europsko vijeć za inovacije („EIC”) za provedbu aktivnosti u okviru stupaIII. „Otvorene inovacije” koje se odnose na EIC. EIC djeluje u skladu s načelima: usmjerenosti na revolucionarne i disruptivne inovacije, autonomije, sposobnosti preuzimanja rizika, učinkovitosti, djelotvornosti, transparentnosti i odgovornosti.

1.Komisija osniva Europsko vijeć za inovacije („EIC”) u skladu s člankom7. točkom(a) Uredbe.

1a.EIC ć biti izgrađen u dvainstrumenta, հč i Akcelerator, kako je opisano u PriloguI. ovoj Odluci. Instrumenti EIC-a stalno ć se pratiti kako bi se inovacije sustavno poduprle.

1b.Ciljevi i djelovanja EIC-a po potrebi su povezani s drugim dijelovima Programa te s drugim nacionalnim fondovima i fondovima Unije, osobito EIT-om i fondom InvestEU.

2. EIC obuhvaća Odbor na visokoj razini („Odbor EIC-a”) iz članka10.

2.EIC obuhvaća Odbor na visokoj razini („Odbor EIC-a”) iz članka10.

3. Komisija osigurava da provedba EIC-a bude:

3.Komisija osigurava da provedba EIC-a bude:

(a) u skladu s načelima iz stavka1. ovog članka, uzimajući u obzir mišljenje Odbora EIC-a o cjelokupnoj strategiji EIC-a, navedenoj u članku10. stavku1. točki(a) te

(a)u skladu s načelima iz stavka1. ovog članka, uzimajući u obzir mišljenje Odbora EIC-a o cjelokupnoj strategiji EIC-a, navedenoj u članku10. stavku1. točki(a) te

(b) takva da ne rezultira narušavanjem tržišnog natjecanja suprotno zajedničkom interesu.

(b)takva da ne rezultira narušavanjem tržišnog natjecanja suprotno zajedničkom interesu.

4. Za potrebe upravljanja mješovitim financiranjem EIC-a Komisija primjenjuje neizravno upravljanje ili, ako to nije moguć, ž osnovati subjekt posebne namjene. Komisija nastoji osigurati sudjelovanje drugih javnih i privatnih ulagača. Ako to nije moguć pri početnoj uspostavi, subjekt posebne namjene bit ć strukturiran tako da ž privući druge javne ili privatne ulagače kako bi se povećao učinak poluge doprinosa Unije.

4.Za potrebe upravljanja mješovitim financiranjem EIC-a Komisija primjenjuje neizravno upravljanje ili, ako to nije moguć, ž osnovati subjekt posebne namjene. Komisija nastoji osigurati sudjelovanje drugih javnih i privatnih ulagača. Ako to nije moguć pri početnoj uspostavi, subjekt posebne namjene bit ć strukturiran tako da ž privući druge javne ili privatne ulagače kako bi se povećao učinak poluge doprinosa Unije.

4a.Komisija jamči suradnju 𵨳 EIC-a i EIT-a, posebno putem ZZI-ja.

Ի峾19

Prijedlog odluke

Članak 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 10.

Članak 10.

Odbor EIC-a

Odbor EIC-a

1. Odbor EIC-a savjetuje Komisiju o:

1.Odbor EIC-a savjetuje Komisiju o:

(a)cjelokupnoj strategiji za komponentu EIC u okviru stupaIII. „Otvorene inovacije”;

(a)cjelokupnoj strategiji za komponentu EIC u okviru stupaIII. „Inovativna Europa”;

(b) programu rada za provedbu aktivnosti EIC-a;

(b)programu rada za provedbu aktivnosti EIC-a;

(c) kriterijima za procjenu profila inovativnosti i rizika prijedloga te odgovarajućoj ravnoteži bespovratnih sredstava, kapitala i drugih oblika financiranja za akcelerator EIC-a;

(c)kriterijima za procjenu profila inovativnosti i rizika prijedloga te odgovarajućoj ravnoteži bespovratnih sredstava, kapitala i drugih oblika financiranja za akcelerator EIC-a;

(d) identifikaciji ٰٱšDz portfelja projekata;

(d)identifikaciji ٰٱšDz portfelja projekata;

(e) profilu voditeljâ programa.

(e)profilu voditeljâ programa.

(ea)sustavnom i stalnom postupku ocjenjivanja djelovanja EIC-a;

2. Odbor EIC-a na zahtjev ž Komisiji uputiti preporuke o:

2. Odbor EIC-a na zahtjev, i kad god je to primjereno, u suradnji s upravnim odborom EIT-a ž Komisiji uputiti preporuke o:

(a) svakom pitanju koje, iz perspektive inovacija, ž pojačati i potaknuti inovacijske ekosustave diljem Europe, postizanju i učinku ciljeva komponente EIC te sposobnosti inovativnih ǻܳć da počnu primjenjivati svoja rješenja;

(a)svakom pitanju koje, iz perspektive inovacija, ž pojačati i potaknuti inovacijske ekosustave diljem Europe, postizanju i učinku ciljeva komponente EIC te sposobnosti inovativnih ǻܳć da počnu primjenjivati svoja rješenja;

(b)utvrđivanju, u suradnji s relevantnim službama Komisije, mogućih regulatornih prepreka s kojima se suočavaju poduzetnici, posebice oni kojima je dodijeljena potpora u okviru komponente EIC;

(b)utvrđivanju, u suradnji s relevantnim službama Komisije i EIT-om, mogućih regulatornih prepreka s kojima se suočavaju poduzetnici, posebice oni kojima je dodijeljena potpora u okviru komponente EIC;

(c) novim ٱԴDZš쾱 trendovima iz portfelja EIC-a, kao temelj za programiranje u drugim dijelovima posebnog programa;

(c)novim ٱԴDZš쾱 trendovima iz portfelja EIC-a, kao temelj za programiranje u drugim dijelovima posebnog programa;

(d) utvrđivanju posebnih pitanja za koja je potreban savjet Odbora EIC-a.

(d) utvrđivanju posebnih pitanja za koja je potreban savjet Odbora EIC-a.

Odbor EIC-a djeluje u interesu postizanja ciljeva komponente EIC. Djeluje pošteno i čestito i obavlja svoj posao učinkovito i transparentno.

Odbor EIC-a djeluje u interesu postizanja ciljeva EIC-a, uzimajući u obzir strategiju konkurentnosti EU-a, njegovu konkurentnost i globalne izazove. Djeluje pošteno i čestito i obavlja svoj posao učinkovito i transparentno te otvoreno, izbjegavajući narušavanje tržišnoga natjecanja na unutarnjem ٰžšٳ.

Odbor EIC-a djeluje u skladu sa svojim mandatom utvrđenim u PriloguI. stupuIII. odjeljku1.

Odbor EIC-a djeluje u skladu sa svojim mandatom utvrđenim u PriloguI. stupuIII. odjeljku1.

3. Odbor EIC-a sastoji se od 15–20 osoba na visokoj razini iz različitih dijelova europskog inovacijskog ekosustava, ܰčć poduzetnike, poslovne predvodnike, ulagače i istraživače. Pridonosi aktivnostima za informiranje javnosti, a članovi Odbora EIC-a nastoje povećati ugled EIC-a.

3. Odbor EIC-a sastoji se od 15–20 neovisnih osoba na visokoj razini iz različitih dijelova europskog istraživačkog i inovacijskog ekosustava, ܰčć poduzetnike iz ǻܳć svih veličina, ekonomiste, ulagače, istraživače i stručnjake iz akademske zajednice u području inovacijske politike. Pridonosi aktivnostima za informiranje javnosti, a članovi Odbora EIC-a nastoje povećati ugled EIC-a.

Članove Odbora EIC-a imenuje Komisija na temelju otvorenog poziva na podnošenje kandidatura ili na iskaz interesa ili oboje, ovisno o tome šٴ Komisija smatra primjerenijim, te uzimajući u obzir potrebu za postizanjem ravnoteže stručnog znanja, spola, dobi i geografske raspodjele.

Članove Odbora EIC-a imenuje Komisija na temelju otvorenog poziva na podnošenje kandidatura ili na iskaz interesa ili oboje, ovisno o tome šٴ Komisija smatra primjerenijim, te uzimajući u obzir potrebu za postizanjem ravnoteže stručnog znanja, spola, dobi i geografske raspodjele.

Mandat članova Odbora EIC-a ograničen je na dvije godine i obnovljiv je dvaput, uz tekući sustav imenovanja (članovi se imenuju svake dvije godine).

Mandat članova Odbora EIC-a ograničen je na tri godine i obnovljiv je jedanput, uz tekući sustav imenovanja (polovica članova izmjenjuje se svake dvije godine).

4.Odbor EIC-a ima predsjednika, kojega imenuje Komisija nakon transparentnog postupka zapošljavanja. Predsjednik je istaknuta javna osoba povezana sa svijetom inovacija.

4.Odbor EIC-a ima predsjednika, kojega imenuje Komisija nakon transparentnog postupka zapošljavanja. Predsjednik je istaknuta osoba dokazane stručnosti u svijetu istraživanja i inovacija.

Predsjednik se imenuje na mandat od čپ godine, obnovljiv jednom.

Predsjednik se imenuje na mandat od tri godine, obnovljiv jednom.

Predsjednik predsjeda Odborom EIC-a, priprema njegove sastanke, dodjeljuje zadać članovima i ž osnovati posebne podskupine, posebice za utvrđivanje novih tehnoloških trendova iz portfelja EIC-a. On ili ona promiče EIC, komunicira s Komisijom te predstavlja EIC u svijetu inovacija. Komisija ž predsjedniku žپ administrativnu podršku u vršenju njegovih ili njezinih zadaća.

Predsjednik predsjeda Odborom EIC-a, priprema njegove sastanke, dodjeljuje zadać članovima i ž osnovati posebne podskupine, posebice za utvrđivanje novih tehnoloških trendova iz portfelja EIC-a. On ili ona promiče EIC, njegovu ulogu u ostvarivanju ciljeva programa i Unije u području istraživanja i inovacija, komunicira s Komisijom te predstavlja EIC u svijetu istraživanja i inovacija. Komisija predsjedniku ž administrativnu podršku u vršenju njegovih ili njezinih zadaća.

5.Komisija donosi kodeks ponašanja koji se, među ostalim, odnosi na sprečavanje sukoba interesa. Od članova Odbora EIC-a očekuje se da prilikom stupanja na dužnost prihvate kodeks ponašanja.

5.Komisija donosi kodeks ponašanja koji se, među ostalim, odnosi na sprečavanje sukoba interesa. Članovi Odbora EIC-a prilikom stupanja na dužnost moraju prihvatiti kodeks ponašanja.

Amandman20

Prijedlog odluke

Članak 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 11.

Članak 11.

Programi rada

Strateško planiranje i programi rada

-1.Provedba posebnog programa temelji se na posebnim planovima za istraživanja i inovacije koji se pripremaju svake dvije godine s pomoću delegiranih akata u skladu s člankom6. ove Uredbe i postupkom transparentnog, uključivog i ٰٱšDz š𲵴ǻ徱š planiranja ٰžč쾱h i inovacijskih aktivnosti, osobito za stup „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”. Obveznim savjetovanjima s više dionika, odnosno s nacionalnim tijelima, Europskim parlamentom i predstavnicima dionika u području razvoja, istraživanja i inovacija, ܰčć civilno šٱ, o prioritetima i odgovarajućim vrstama djelovanja te oblicima provedbe, ܰčć za misije i europska partnerstva, jamče se potrebne interdisciplinarne i međusektorske perspektive i usklađenost s drugim relevantnim Dzٴćm inicijativama na razini Unije te nacionalnoj i regionalnoj razini. Time ć se doprinijeti upotrebi dodatnog privatnog i javnog financiranja, čime ć se ojačati EIP, kako je opisano u PriloguI. ovoj Odluci.

1.Program se provodi prema programima rada iz članka110. Financijske uredbe. Oni se pripremaju u skladu s procesom ٰٱšDz planiranja kako je opisano u Prilogu I. ovoj Odluci.

1.Nakon DzԴšᲹ ٰٱšDz plana za istraživanje i inovacije program se provodi prema programima rada iz članka110. Financijske uredbe.

U programima rada utvrđuje se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.

U programima rada utvrđuje se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.

2. Komisija putem provedbenih akata donosi zasebne programe rada za provedbu aktivnosti u okviru sljedećih komponenti, kako je navedeno u članku3. stavku1. ove Odluke:

2.Komisija putem provedbenih akata donosi zasebne programe rada za provedbu aktivnosti u okviru sljedećih komponenti, kako je navedeno u članku3. stavku1. ove Odluke:

(a) ERC-a, za koji program rada utvrđuje Znanstveno vijeć na temelju članka7. stavka2. točke(b), u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka12. stavka3. Komisija odstupa od programa rada koji je utvrdilo Znanstveno vijeć samo kad smatra da on nije u skladu s odredbama ove Odluke. U tom slučaju Komisija program rada donosi putem provedbenog akta u skladu s postupkom ispitivanja iz članka12. stavka4. Komisija propisno obrazlaže tu mjeru;

(a)ERC-a, za koji program rada utvrđuje Znanstveno vijeć na temelju članka7. stavka2. točke(b), u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka12. stavka3. Komisija odstupa od programa rada koji je utvrdilo Znanstveno vijeć samo kad smatra da on nije u skladu s odredbama ove Odluke. U tom slučaju Komisija program rada donosi putem provedbenog akta u skladu s postupkom ispitivanja iz članka12. stavka4. Komisija propisno obrazlaže tu mjeru;

(b)svih klastera u okviru stupa „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”, aktivnosti MSCA, ٰžč쾱h infrastruktura, potpore inovacijskim ekosustavima, dijeljena izvrsnosti te reforme i poboljšanja europskog sustava istraživanja i inovacija, u skladu s postupkom ispitivanja iz članka12. stavka4.;

(b)svih klastera u okviru stupa „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”, aktivnosti MSCA, ٰžč쾱h infrastruktura, potpore europskim inovacijskim ekosustavima, šᲹ izvrsnosti i povećanja sudjelovanja te reforme i poboljšanja europskog sustava istraživanja i inovacija, u skladu s postupkom ispitivanja iz članka12. stavka4.;

(c) EIC-a, za koji se programi rada pripremaju na temelju savjeta Odbora EIC-a iz članka10. stavka1. točke(b), u skladu s postupkom ispitivanja iz članka12. stavka4.;

(c)EIC-a, za koji se programi rada pripremaju na temelju savjeta Odbora EIC-a iz članka10. stavka1. točke(b), u skladu s postupkom ispitivanja iz članka12. stavka4.;

(d) JRC-a, u čijem se višegodišnjem programu rada uzima u obzir mišljenje Vijeća guvernera JRC-a iz Odluke 96/282/Euratom.

(d)JRC-a, u čijem se višegodišnjem programu rada uzima u obzir mišljenje Vijeća guvernera JRC-a iz Odluke 96/282/Euratom.

3. Osim zahtjeva iz članka110. Financijske uredbe, programi rada iz stavka2. ovog članka, prema potrebi, sadržavaju:

3.Osim zahtjeva iz članka110. Financijske uredbe, programi rada iz stavka2. ovog članka, prema potrebi, sadržavaju:

(a)utvrđeni iznos dodijeljen za svaku aktivnost i misiju te okvirni vremenski raspored provedbe;

(a)utvrđeni iznos i proračunski udio u vezi s programom dodijeljeni za svaku aktivnost, misiju i europsko partnerstvo te okvirni vremenski raspored provedbe;

(b) kad je riječ o bespovratnim sredstvima, prioritete, kriterije za odabir i dodjelu, relativni ponder različitih kriterija za dodjelu te maksimalnu stopu financiranja ukupnih prihvatljivih troškova;

(b)kad je riječ o bespovratnim sredstvima, prioritete, kriterije za odabir i dodjelu, relativni ponder različitih kriterija za dodjelu te maksimalnu stopu financiranja ukupnih prihvatljivih troškova;

(c) iznos dodijeljen za mješovito financiranje u skladu s člancima od 41. do 43. Uredbe o Obzoru Europa;

(c) iznos dodijeljen za mješovito financiranje u skladu s člancima od41. do43. Uredbe o Obzoru Europa;

(d) sve dodatne obveze korisnikâ, u skladu s člancima 35. i 37. Uredbe o Obzoru Europa.

(d)sve dodatne obveze korisnikâ, u skladu s člancima 35. i 37. Uredbe o Obzoru Europa.

Amandman21

Prijedlog odluke

Članak12.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak12.a

Upravljački odbor za zdravlje

1. Komisija uspostavlja Upravljački odbor za zdravlje radi provedbe mjera iz stupaII. „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” koje se odnose na „Zdravlje”.

2. Upravljački odbor za zdravlje sastoji se od 15 do 20osoba na visokoj razini iz različitih disciplina i aktivnosti na području istraživanja, inovacija, javnog zdravlja i dobrobiti.

3. Upravljački odbor za zdravlje usmjeren je na sljedeća načela: koordinacija i sinergije 𵨳 EU-ovih i nacionalnih programa za zdravlje te 𵨳 klastera „Zdravlje” i drugih dijelova programa Obzor Europa, ܰčć misije i partnerstva. Upravljački odbor promiče ܰč pacijenata i društva, žjući znanstvene savjete i preporuke. Provedbom mjera potrebno je promicati zdravstvena istraživanja utemeljena na vrijednosti, bolja zdravstvena rješenja i smanjenje zdravstvenih nejednakosti.

4. Upravljački odbor za zdravlje trebao bi:

(a) doprinositi strategiji za klaster „Zdravlje”;

(b) doprinositi nacrtu za usmjeravanje koordinacije i suradnje 𵨳 zdravstvenih programa, povezanih stupova, kao šٴ su EIC, ERC, kao i unutar strateških partnerstava i strukturnih fondova EU-a; nacrtom se jamči bolja vidljivost i koordinacija Dzٴćh financijskih mehanizama namijenjenih za istraživanje u području zdravlja, usmjerava koordinacija i suradnja te razvijaju programi rada i misije povezane sa zdravljem;

(c) doprinositi metodama i postupcima za DzšᲹ, odabir i provedbu zdravstvenih misija;

(d) omogućiti građanima sudjelovanje i angažman u postupku odlučivanja odozdo prema gore;

(e) poticati ǻžst u financiranju strategija i mehanizama omogućujući dugoročne projekte i ambiciozne misije;

(f) Ჹči plodne transnacionalne istraživačke suradnje s pomoću kojih se povećava europski potencijal i postižu rezultati u zdravstvenim sustavima;

(g) povećati upotrebu multidisciplinarnog istraživanja 𵨳 ǻčᲹ bolesti sa zajedničkim karakteristikama, čime se smanjuje udvostručavanje i izolirana istraživanja;

(h) povećati vidljivost programa Obzor Europa i njegovu korist za građane EU-a, riješiti rascjepkanost odgovornosti za znanost i istraživanje unutar upravljačkih tijela EU-a, pojednostaviti Dzٴć mehanizme financiranja.

5. Upravljački odbor za zdravlje osigurava sveobuhvatnu strategiju istraživanja i usmjerava razvoj programa rada i misija povezanih sa zdravljem u skladu s odgovarajućim odborom za misiju.

6. Upravni odbor za zdravstvo neovisna je skupina usmjerena na znanost koja se sastoji od aktera iz biomedicinskog istraživanja i inovacija, drugih relevantnih sektora istraživanja i industrije, uz snažno sudjelovanje predstavnika pacijenata i Բ.

7. Članove Upravljačkog odbora imenuje Komisija na temelju otvorenog poziva na podnošenje kandidatura ili na iskaz interesa ili oboje, ovisno o tome šٴ je primjerenije, te uzimajući u obzir potrebu za postizanjem ravnoteže u području stručnog znanja, spola, dobi i geografske raspodjele. Mandat članova Odbora EIC-a ograničen je na dvije godine i obnovljiv je dvaput, uz tekući sustav imenovanja (članovi se imenuju svake dvije godine).

8. Upravljački odbor za zdravlje ima predsjednika kojeg imenuje Komisija nakon transparentnog postupka zapošljavanja. Predsjednik je istaknuta javna osoba povezana s područjem istraživanja zdravlja.

9. Djelovanja i rezultati odbora provjeravaju se i o njima se izvješćuje u privremenoj evaluaciji programa, u kojoj se određuje jesu li potrebne mjere za produljivanje, prilagodbu ili zatvaranje grupe.

Amandman22

Prijedlog odluke

PrilogI. – Programske aktivnosti

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

PROGRAMSKE AKTIVNOSTI

PROGRAMSKE AKTIVNOSTI

Pri provedbi Programa primjenjuje se navedeno u nastavku.

Pri provedbi Programa primjenjuje se navedeno u nastavku.

Strateško planiranje

Strateško planiranje

Integrirana provedba programskih ciljeva Obzora Europa osigurat ć se višegodišnjim strateškim planiranjem. Takvim ć se planiranjem povećati učinak cjelokupnog programa i usklađenost 𵨳 stupova Programa, kao i sinergije s drugim programima EU-a i uzajamna potpora s drugim politikama EU-a.

Provedba programa Obzor Europa temelji se na uključivom i transparentnom procesu ٰٱšDz planiranja aktivnosti istraživanja i inovacija koje ć se financirati u okviru Programa. Proces ٰٱšDz planiranja dovest ć do provedbe programskih ciljeva Obzora Europa definirajući na taj način prioritete financiranja. Njime ć se povećati učinak programa i usklađenost 𵨳 njegovih stupova, kao i sinergije s drugim programima EU-a i potpora drugim politikama EU-a.

Postupkom ٰٱšDz planiranja i donošenjem ٰٱšDz plana za istraživanje i razvoj s pomoću delegiranog akta povećat ć se odgovornost za program i podignuti razina razumijevanja svrhe programa u široj javnosti te ć se omogućiti da suzakonodavci, dionici i države članice budu potpuno informirani o predviđenim inicijativama. Postupkom ٰٱšDz planiranja pridonijet ć se razvoju i provedbi politike u relevantnim obuhvaćnim ǻčᾱ, na razini Unije te ć se predstavljati nadopunu politikama u državama članicama, istodobno jamčeći da se glavni ciljevi europske politike očituju u programu Obzor Europa i da im se pruži potpora odgovarajućim resursima. Njime ć se omogućiti pojednostavljenje DzćԴDzپ financiranja, izbjeći ć se udvostručavanje i preklapanja 𵨳 DzćԴDzپ financiranja, uz poticanje dodatnog privatnog i javnog financiranja, te ć se promicati brže š i prihvaćanje rezultata istraživanja i inovacija.

Sustavnim, interdisciplinarnim, međusektorskim i horizontalnim pristupom istraživanju i inovacijama osigurat ć se mogućnost rješavanja šٱԾ i gospodarskih izazova, doći ć do spoznaja te ć se prema potrebi potaknuti uspostava novih konkurentnih i ǻžh ǻܳć i industrija, uz poticanje socijalnih i tehnoloških inovacija, Ჹč konkurentnosti, poticanje privatnih ulaganja i očuvanje ravnopravnih uvjeta na unutarnjem ٰžšٳ.

Strateškim planiranjem promicat ć se Բž angažman Բ i organizacija civilnog društva u svim fazama istraživanja i inovacija, zajedničko stvaranje znanja, djelotvorno promicanje ravnopravnosti spolova, ܰčć integraciju rodne dimenzije u ž istraživanja i inovacija, te ć se osigurati i promicati pošٴvanje najviših standarda integriteta i etičnosti.

Postupkom ٰٱšDz planiranja promicat ć se Բž angažman Բ i organizacija civilnog društva u istraživanju i inovacijama, zajedničko stvaranje znanja, djelotvorno promicanje ravnopravnosti spolova, ܰčć integraciju rodne dimenzije u istraživanja i inovacije, te ć se promicati pošٴvanje najviših standarda integriteta i etičnosti.

Strateško planiranje obuhvaćat ć opsežna savjetovanja i komunikaciju s državama članicama, raznim dionicima i prema potrebi s Europskim parlamentom, a njihova ć tema biti prioriteti i misije u okviru stupa Globalni izazovi i industrijska konkurentnost te primjena odgovarajuć vrste djelovanja, osobito europskih partnerstava.

Komisija ć pokrenuti fazu otvorenog savjetovanja s državama članicama, Europskim parlamentom i dionicima iz različitih ǻčᲹ, ܰčć znanstvenu zajednicu, organizacije za istraživanje i tehnologiju, industriju, organizacije civilnog društva, među ostalima, kako bi odgovorila na te ciljeve. Savjetovanje ć obuhvaćati strateške prioritete i misije programa, ܰčć misije u okviru stupa Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost te primjena odgovarajućih instrumenata, osobito europskih partnerstava. Rezultati savjetovanja objavljuju se na odgovarajućoj internetskoj stranici, na kojoj ć se nalaziti i pojedinosti o žu i definicija postupka ٰٱšDz planiranja.

U pogledu europskog partnerstva, u strateškom planu za istraživanje i razvoj bit ć prikazano i obrazloženo stvaranje, spajanje i postupno ukidanje europskih partnerstava. Pozitivno ocijenjene zajedničke tehnološke inicijative i ugovorna javno-privatna partnerstva trebali bi se razmotriti za nastavak i nakon2020. zbog njihove dodane vrijednosti u postizanju socijalnog i gospodarskog te uporabe privatnih ulaganja i njihova doprinosa sinergijama fondova.

U zakonodavnom prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Strateškom inovacijskom programu (SIA) EIT-a definirat ć se aktualne i potencijalne zajednice znanja i inovacija u skladu sa strateškim planom za istraživanje i razvoj. Bez obzira na to, stvaranje svake nove zajednice znanja i inovacija treba podlijegati odgovarajućm financiranju, omogućujući Dzٴćm zajednicama znanja i inovacija da razviju ekosustave, izgrade partnerstva te učinkovito ostvaruju i provode svoje ambiciozne ciljeve.

„Vodeć inicijative u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju”, koje su dobivale potporu u okviru Obzora2020., podupirat ć se i programom. Budući da uvelike nalikuju na misije, druge „vodeć inicijative u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju” mogu se poduprijeti u okviru ovog okvirnog programa kao misije usmjerene na ܻć tehnologije i tehnologije u nastajanju. Misijama je potrebno ojačati suradničke aspekte programa i nadopuniti postojeća europska partnerstva, koja mogu djelovati kao provedbeni stupovi za potporu misijama. Misije ć imati tehnološke i šٱԱ elemente te ć biti definirane i u bliskoj suradnji sa svim relevantnim glavnim upravama. Postupkom ٰٱšDz planiranja definirat ć se misije u skladu s člankom7. Uredbe i člankom5. Odluke.

Na temelju takvih opsežnih savjetovanja pri strateškom ć se planiranju utvrditi zajednički ciljevi i zajednička ǻčᲹ aktivnosti kao šٴ su ǻčᲹ partnerstva (predloženom pravnom osnovom samo se propisuju instrumenti i kriteriji povezani s njihovom upotrebom) i ǻčᲹ misija.

Strateško planiranje dzć ć u razvoju i provedbi politike u relevantnim obuhvaćnim ǻčᾱ, i to na razini EU-a, ali i kao nadopuna politikama i političkim pristupima u državama članicama. Tijekom procesa ٰٱšDz planiranja uzet ć se u obzir politički prioriteti EU-a kako bi se povećao doprinos istraživanja i inovacija provedbi politike. ղǵ ć se uzeti u obzir aktivnosti predviđanja, studije i drugi znanstveni dokazi kao i relevantne Dzٴć inicijative na razini EU-a i nacionalnoj razini.

Strateškim planiranjem promicat ć se sinergije 𵨳 Obzora Europa i drugih programa Unije, ܰčć program Euratoma, pa ć ono postati referentna točka za istraživanje i inovacije u svim povezanim programima u okviru proračuna EU-a i nefinancijskih instrumenata. Usto ć se promicati brže š i prihvaćanje ٰžč쾱h i inovacijskih rezultata te izbjeći udvostručenja i preklapanja DzćԴDzپ financiranja. Pružit ć se okvir za povezivanje izravnih ٰžč쾱h djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra i drugih djelovanja koja se podupiru Programom, šٴ uključuje i upotrebu rezultata za potporu politici.

Strateškim planiranjem utvrdit ć se Dzٴć poveznice 𵨳 programa ObzorEuropa i drugih programa Unije, koji žju DzćԴDzپ za sinergije 𵨳 fondova Unije. Obzor Europa postat ć referentna točka za istraživanje i inovacije u svim povezanim programima u okviru proračuna EU-a kako bi se pridonijelo ostvarenju političkih prioriteta i ciljeva EU-a. Pružit ć se i okvir za povezivanje izravnih ٰžč쾱h djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra i drugih djelovanja koja se podupiru Programom, šٴ uključuje i upotrebu rezultata za potporu politici.

U strateškom ć se planu utvrditi višegodišnja strategija za realizaciju ža iz programa rada (kako je utvrđeno u članku11.), pri čemu ć se zadržati dovoljna fleksibilnost za brz odgovor na neočekivane prilike i krize. Budući da je Obzor Europa program koji obuhvaća sedmogodišnje razdoblje, gospodarski, društveni i politički kontekst u kojemu on djeluje ž se tijekom njegova trajanja znatno promijeniti. Obzor Europa mora se moći brzo prilagoditi tim promjenama. Postojat ć stoga mogućnost da se podupru aktivnosti osim onih navedenih u nastavku teksta, ako je to opravdano zbog žԾh promjena ili nepredviđenih događaja, potreba politike ili kriznih situacija, primjerice kako bi se odgovorilo na ozbiljne prijetnje zdravlju koje su rezultat npr. epidemije.

U provedbi Obzora Europa posebna ć se pozornost posvetiti osiguravanju uravnoteženog i širokog pristupa istraživanju i inovacijama, koji nije ograničen samo na razvijanje novih proizvoda, procesa i usluga na temelju znanstvenih i tehnoloških spoznaja i iskoraka, nego podrazumijeva upotrebu Dzٴćh tehnologija u novim primjenama, kontinuirano poboljšavanje te šٱԱ inovacije i inovacije izvan ǻčᲹ tehnologije. Sustavnim, interdisciplinarnim, međusektorskim i horizontalnim pristupom istraživanju i inovacijama osigurat ć se mogućnost rješavanja izazova, pri čemu ć nastajati nova konkurentna ǻܳć i industrije, jačat ć se konkurentnost, poticati privatna ulaganja i očuvati ravnopravni uvjeti na unutarnjem ٰžšٳ.

U stupovima „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost” i „Otvorene inovacije” istraživanje i inovacije dopunit ć se aktivnostima koje se odvijaju blizu krajnjim korisnicima i ٰžšٳ, kao šٴ su demonstracijske aktivnosti, pokusno izvođenje ili provjera koncepta. Međutim, one neć obuhvaćati aktivnosti komercijalizacije koje nadilaze fazu istraživanja i inovacija. Podupirat ć se aktivnosti temeljene na potražnji koje pospješuju ܱǵ i š raznolikog spektra inovacija. Naglasak ć biti na nepreskriptivnim pozivima na podnošenje prijedloga.

Na temelju iskustva iz programa Obzor 2020., u stupu „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”, šٱԱ i humanističke znanosti bit ć u potpunosti uklopljene u sve klastere, ܰčć posebne i namjenske aktivnosti. Isto tako, aktivnosti koje uključuju morska i pomorska istraživanja i inovacije provodit ć se na strateški i integriran način u skladu s integriranom pomorskom politikom EU-a, zajedničkom ribarstvenom politikom i međunarodnim obvezama.

„Vodeć inicijative u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju”, koje su dobivale potporu u okviru Obzora 2020., podupirat ć se i ovim programom. Budući da u velikoj mjeri nalikuju misijama, druge „vodeć inicijative u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju”, ako ih bude, poduprijet ć se u okviru ovog okvirnog programa kao misije usmjerene na ܻć tehnologije i tehnologije u nastajanju.

Dijalozima o znanosti i tehnološkoj suradnji s međunarodnim partnerima EU-a i političkim dijalogom s glavnim svjetskim regijama znatno ć se doprinijeti sustavnom pronalaženju prilika za suradnju, koje u kombinaciji s razlikovanjem po državama/regijama pomažu u utvrđivanju prioriteta.

Iako je zbog svoje usmjerenosti na inovacijske ekosustave Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) u prirodnom skladu sa stupom „Otvorene inovacije” iz Obzora Europa, planiranje zajednica znanja i inovacija EIT-a u okviru ٰٱšDz ć se planiranja uskladiti sa stupom „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”.

Brz program za istraživanje i inovacije

Obzor Europa pružit ć mogućnost korisnicima da se brže prijave za financiranje, ako je tako predviđeno programima rada svih klastera, EIC i „š izvrsnosti”, u području ٰžč쾱h i inovacijskih aktivnosti. Nastavljajući se na uspjeh Dzٴćg Brzog programa za inovacije u Obzoru2020., navedeni pristup temeljit ć se na pristupu odozdo prema gore na osnovi trajno otvorenih poziva na podnošenje prijedloga u kojima „rok za dodjelu ugovora” ne premašuje šmjeseci. U okviru dijela za „š izvrsnosti” ovim ć se pristupom ٲǵ žti potpora slabije razvijenim državama članicama EU-a za brži pristup fondovima na temelju pristupa odozdo prema gore. Taj se modalitet primjenjuje na najmanje 15% proračuna programa.

Komunikacija i š rezultata

Komunikacija i š rezultata

U okviru Obzora Europa osigurat ć se namjenska potpora za otvoren pristup znanstvenim publikacijama, repozitorijima znanja i drugim izvorima podataka. Podupirat ć se mjere šᲹ rezultata i znanja, ܰčć u kombinaciji s drugim programima EU-a, koje obuhvaćaju grupiranje rezultata i podataka i njihovo pakiranje u jezike i formate za ciljanu publiku i mreže za građane, industriju, javne uprave, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva i tvorce politika. U tu se svrhu u okviru Obzora Europa mogu koristiti napredne tehnologije i alati za analizu podataka.

U okviru Obzora Europa osigurat ć se namjenska potpora za otvoren pristup znanstvenim publikacijama, repozitorijima znanja i drugim izvorima podataka. Podupirat ć se mjere šᲹ rezultata i znanja, ܰčć u kombinaciji s drugim programima EU-a, koje obuhvaćaju grupiranje rezultata i podataka i njihovo pakiranje u jezike i formate za ciljanu publiku i mreže za građane, industriju, javne uprave, znanstvenu zajednicu, organizacije civilnog društva i tvorce politika. U tu se svrhu u okviru Obzora Europa mogu koristiti napredne tehnologije i alati za analizu podataka.

Postojat ć odgovarajuća potpora u obliku mehanizama za obavješćivanje potencijalnih podnositelja prijedloga (npr. nacionalne kontaktne točke) o Programu.

Postojat ć odgovarajuća potpora u obliku mehanizama za obavješćivanje potencijalnih podnositelja prijedloga (npr. nacionalne kontaktne točke) o Programu.

Komisija ć provoditi informacijske i komunikacijske aktivnosti povezane s programom Obzor Europa kako bi istaknula da su rezultati ostvareni uz potporu sredstava EU-a. Nastojat ć se povećati javna svijest o žԴDzi istraživanja i inovacija te o širem utjecaju i relevantnosti istraživanja i inovacija koje financira EU, npr. putem publikacija, odnosa s medijima, događanja, repozitorija znanja, baza podataka, višekanalnih platformi, internetskih stranica ili ciljane upotrebe šٱԾ medija. Usto, u okviru Obzora Europa korisnici ć primati potporu za priopćavanje o svojem radu i učinku svojeg rada na šٱ u cjelini.

Komisija ć provoditi informacijske i komunikacijske aktivnosti povezane s programom Obzor Europa kako bi istaknula da su rezultati ostvareni uz potporu sredstava EU-a. Nastojat ć se povećati javna svijest o žԴDzi istraživanja i inovacija te o širem utjecaju i relevantnosti istraživanja i inovacija koje financira EU, npr. putem publikacija, odnosa s medijima, događanja, repozitorija znanja, baza podataka, višekanalnih platformi, internetskih stranica ili ciljane upotrebe šٱԾ medija. Usto, u okviru Obzora Europa korisnici ć primati potporu za priopćavanje o svojem radu i učinku svojeg rada na šٱ u cjelini.

Iskorištavanje rezultata i njihovo prihvaćanje na ٰžšٳ

Iskorištavanje rezultata i njihovo prihvaćanje na ٰžšٳ

Komisija ć uspostaviti sveobuhvatne mjere za iskorištavanje rezultata programa Obzor Europa i nastalih spoznaja. Tako ć se ubrzati iskorištavanje rezultata i njihovo prihvaćanje na ٰžšٳ te pojačati učinak Programa.

Komisija ć uspostaviti sveobuhvatne mjere za iskorištavanje rezultata programa Obzor Europa i nastalih spoznaja, koje ć obuhvaćati i promicanje standardizacije. Tako ć se ubrzati iskorištavanje rezultata i njihovo prihvaćanje na ٰžšٳ te pojačati učinak Programa.

Komisija ć sustavno identificirati i bilježiti rezultate ٰžč쾱h i inovacijskih aktivnosti u okviru Programa, a nastale rezultate i spoznaje na nediskriminirajući način širiti ili prenositi industriji i poduzećima svih veličina, javnim upravama, akademskoj zajednici, organizacijama civilnog društva i tvorcima politika kako bi se maksimalno DZć europska dodana vrijednost Programa.

Komisija ć sustavno identificirati i bilježiti rezultate ٰžč쾱h i inovacijskih aktivnosti u okviru Programa, a nastale rezultate i spoznaje na nediskriminirajući način širiti ili prenositi industriji i poduzećima svih veličina, javnim upravama, znanstvenoj zajednici, organizacijama civilnog društva i tvorcima politika kako bi se maksimalno DZć europska dodana vrijednost Programa. Za novo Europsko vijeć za inovacije provodit ć se posebna procedura nadzora.

Međunarodna suradnja

Međunarodna suradnja

Veći ć se učinak Dzپć usklađenim djelovanjem s drugim zemljama i regijama svijeta u obliku međunarodne suradnje dosad nezabilježenih razmjera. S obzirom na uzajamnu korist, partnere iz cijelog svijeta pozvat ć se na združivanje snaga s EU-om u okviru inicijativa za potporu djelovanju EU-a za ǻžst, poboljšano istraživanje, izvrsnost u inovacijama i konkurentnost.

Veći ć se učinak Dzپć usklađenim djelovanjem s drugim zemljama i regijama svijeta u obliku međunarodne suradnje dosad nezabilježenih razmjera. S obzirom na uzajamnu korist, partnere iz cijelog svijeta, ܰčć znanstvenu zajednicu, industriju, organizacije civilnog društva te vladu i nevladine organizacije, pozvat ć se na združivanje snaga s EU-om u okviru inicijativa za potporu djelovanju EU-a za ǻžst, poboljšano istraživanje, izvrsnost u inovacijama i konkurentnost. Prijenos znanja, dijeljenje kapaciteta i infrastrukture među partnerima na međunarodnoj razini potaknut ć zajedničke pristupe i regulativu koji ć svim stranama donijeti sinergiju u trgovini.

Međunarodnim zajedničkim djelovanjem Ჹč ć se uspješno rješavanje globalnih šٱԾ izazova i postizanje ciljeva ǻžg razvoja, pristup najćm svjetskim talentima, stručnom znanju i resursima te povećanje ponude i potražnje u pogledu inovativnih rješenja.

Međunarodnim zajedničkim djelovanjem Ჹč ć se uspješno rješavanje globalnih izazova i postizanje ciljeva ǻžg razvoja, pristup najćm svjetskim talentima, stručnom znanju i resursima te povećanje ponude i potražnje u pogledu inovativnih rješenja. Međunarodna suradnja bit ć orijentirana prema zajedničkim ciljevima. To ć europskim ٰžčma olakšati razmjenu znanja s najboljim kolegama u određenom predmetnom području.

Metodologije rada za potrebe evaluacije

Metodologije rada za potrebe evaluacije

Postupak evaluacije temelji se na visokokvalitetnom neovisnom stručnom znanju, čime se potvrđuje relevantnost Programa za sve dionike, zajednice i interese, a takvo je znanje i preduvjet za očuvanje izvrsnosti i relevantnosti financiranih aktivnosti.

Postupak evaluacije temelji se na visokokvalitetnom neovisnom stručnom znanju, čime se potvrđuje relevantnost Programa za sve dionike, zajednice i interese, a takvo je znanje i preduvjet za očuvanje izvrsnosti i relevantnosti financiranih aktivnosti.

Komisija ili tijelo za financiranje osigurat ć nepristranost postupka i izbjegavanje sukoba interesa u skladu s člankom61. Financijske uredbe.

Komisija ili tijelo za financiranje osigurat ć nepristranost postupka i izbjegavanje sukoba interesa u skladu s člankom61. Financijske uredbe.

Iznimno, kada je to opravdano na temelju zahtjeva da se imenuju najbolji dostupni stručnjaci i/ili zbog ograničenog broja kvalificiranih ٰčᲹ첹, neovisni stručnjaci koji pomažu odboru za evaluaciju ili su članovi tog odbora mogu ocijeniti konkretne prijedloge za koje prijave mogući interes. U tom slučaju Komisija ili tijelo za financiranje poduzimaju sve potrebne korektivne mjere kako bi zajamčili integritet postupka evaluacije. Postupkom evaluacije upravljat ć se na odgovarajući način, a sam ć postupak uključivati i interakciju različitih ٰčᲹ첹. Prilikom utvrđivanja prijedloga za financiranje odbor za evaluaciju uzet ć u obzir posebne okolnosti.

Kada je to opravdano na temelju zahtjeva da se imenuju najbolji dostupni stručnjaci i/ili zbog ograničenog broja kvalificiranih ٰčᲹ첹, neovisni stručnjaci koji pomažu odboru za evaluaciju ili su članovi tog odbora mogu ocijeniti konkretne prijedloge za koje prijave mogući interes. U tom slučaju Komisija ili tijelo za financiranje poduzimaju sve potrebne korektivne mjere kako bi zajamčili integritet postupka evaluacije, ܰčć u pogledu sukoba interesa. Postupkom evaluacije upravljat ć se na odgovarajući način, a sam ć postupak uključivati i interakciju različitih ٰčᲹ첹. O uporabi tog postupka izvješćivat ć se u godišnjem nadzornom izvješću programa. Prilikom utvrđivanja prijedloga za financiranje odbor za evaluaciju uzet ć u obzir posebne okolnosti.

Amandman23

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio I.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

I.OTVORENA ZNANOST

I.IZVRSNA I OTVORENA ZNANOST

Težnja za postizanjem iskoraka u razumijevanju i stjecanju znanja; za to potrebni objekti svjetske razine, ܰčć fizičku infrastrukturu i infrastrukturu znanja za istraživanje i inovacije, sredstva za otvoreno š i razmjenu znanja te dovoljan broj izvrsnih istraživača okosnica su gospodarskog, društvenog i kulturnog napretka u svim njegovim oblicima.

Težnja za postizanjem iskoraka u razumijevanju i stjecanju znanja; za to potrebni objekti svjetske razine, ܰčć fizičku infrastrukturu i e-infrastrukturu za istraživanje i inovacije, sredstva za otvoreno š i razmjenu znanja te dovoljan broj izvrsnih istraživača i inovatora; okosnica su gospodarskog, društvenog i kulturnog napretka u svim njegovim oblicima.

Otvorena i izvrsna znanost neodvojivo je povezana s vodećim svjetskim inovacijama. Poznato je da su znanstvene i tehnološke promjene paradigme ključni pokretači rasta produktivnosti, konkurentnosti, bogatstva, ǻžg razvoja i društvenog napretka. Povijesno gledano, takve su se promjene paradigmi uglavnom zasnivale na znanosti u javnom sektoru, a postavljale su temelje za potpuno nove industrijske grane i sektore.

Otvorena i izvrsna znanost neodvojivo je povezana s vodećim svjetskim inovacijama. Poznato je da su znanstvene i tehnološke promjene paradigme ključni pokretači rasta produktivnosti, ǻžg i uključivog rasta i razvoja, konkurentnosti, bogatstva i društvenog napretka. Povijesno gledano, takve su se promjene paradigmi uglavnom zasnivale na znanosti u javnom sektoru, a postavljale su temelje za potpuno nove industrijske grane i sektore.

Javnim ulaganjima u istraživanja, posebno kroz sveučilišta, javne istraživačke institucije i istraživačke ustanove, čٴ se podupiru dugoročna visokorizična istraživanja koja dopunjuju aktivnosti privatnog sektora. Stvaraju se šپԱ, znanje i iskustvo, oblikuju novi znanstveni instrumenti i metodologije, ali i mreže kojima se prenose najnovije spoznaje.

Javnim ulaganjima u istraživanja, posebno kroz sveučilišta, javne istraživačke institucije i istraživačke ustanove, čٴ se podupiru dugoročna visokorizična istraživanja koja dopunjuju aktivnosti privatnog sektora. Stvaraju se visokokvalificirani ljudski resursi, znanje i iskustvo, oblikuju novi znanstveni instrumenti i metodologije, ali i mreže kojima se prenose najnovije spoznaje.

Europska znanost i europski ٰžč bili su i ostaju predvodnici u mnogim područjima. No to nije nešٴ šٴ žmo uzeti zdravo za gotovo. Postoje brojni dokazi da se uz porast istraživanja istovremeno povećava broj zemalja koje se natječu da budu najbolje. Tradicionalnim suparnicima kao šٴ su Sjedinjene Američke Države sad se pridružuju gospodarski divovi, uglavnom iz nedavno industrijaliziranih dijelova svijeta, kao šٴ su Kina i Indija, i sve zemlje u kojima su vlade prepoznale višruki, ogroman povrat koji proizlazi iz ulaganja u istraživanje.

Europska znanost i europski ٰžč bili su i ostaju predvodnici u mnogim područjima. No to nije nešٴ šٴ žmo uzeti zdravo za gotovo. Postoje brojni dokazi da se uz porast istraživanja istovremeno povećava broj zemalja koje se natječu da budu najbolje. Tradicionalnim suparnicima kao šٴ su Sjedinjene Američke Države sad se pridružuju gospodarski divovi, uglavnom iz nedavno industrijaliziranih dijelova svijeta, kao šٴ su Kina i Indija, i sve zemlje u kojima su vlade prepoznale višruki, ogroman povrat koji proizlazi iz ulaganja u istraživanje.

Amandman24

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio I. – točka 1. – podtočka 1.1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.1. ž

1.1. ž

Iako je EU i dalje najć proizvođač znanstvenih publikacija u svijetu, on je u suštini „masovni proizvođač” znanja koji, u odnosu na svoju veličinu, ima relativno malo centara izvrsnosti koji se ističu na svjetskoj razini te velika ǻčᲹ srednje i niske razine uspješnosti. U usporedbi s SAD-om i u određenoj mjeri s Kinom, EU i dalje nastoji slijediti „model decentralizirane izvrsnosti” prema kojem su resursi raspršeni na ć broj istraživača i ٰžč쾱h institucija. Drugi je problem činjenica da u mnogim zemljama EU-a javni sektor još uvijek ne nudi dovoljno privlačne uvjete za najbolje istraživače. Navedeni čimbenici doprinose relativnoj neprivlačnosti Europe u svjetskom nadmetanju za nadarene znanstvenike.

EU je i dalje najć proizvođač znanstvenih publikacija u svijetu. U usporedbi s SAD-om i u određenoj mjeri s Kinom, EU slijedi „model decentralizirane izvrsnosti” prema kojem su resursi raspršeni na ć broj istraživača i ٰžč쾱h institucija. Drugi je problem činjenica da u mnogim zemljama EU-a javni sektor u istraživanje ulaže ispod svake granice prihvatljivih iznosa te zato ne nudi dovoljno privlačne uvjete za najbolje istraživače. Navedeni čimbenici doprinose relativnoj neprivlačnosti Europe u svjetskom nadmetanju za nadarene znanstvenike.

Svjetsko istraživačko okružje dramatično se mijenja i njegova je polarizacija sve izraženija jer sve više zemalja u usponu, osobito Kina, proširuje svoju proizvodnju u području znanosti. Dok su se 2000. na EU i SAD odnosile gotovo dvije trećine svjetskih izdataka za istraživanje i razvoj, do 2013. taj se udio više nego prepolovio.

Svjetsko istraživačko okružje dramatično se mijenja i njegova je polarizacija sve izraženija jer sve više zemalja u usponu, osobito Kina, proširuje svoju proizvodnju u području znanosti. Dok su se 2000. na EU i SAD odnosile gotovo dvije trećine svjetskih izdataka za istraživanje i razvoj, do 2013. taj se udio više nego prepolovio. Usto, pregled stanja za2018. u pogledu europskih inovacija potvrdio je da su javni i privatni rashodi za istraživanja i inovacije diljem EU-a i dalje na razini nižoj od one iz2010. te da su nedostatni za postizanje dugoročnog cilja o namjeni 3% BDP-a za aktivnosti u području istraživanja i razvoja.

Europsko istraživačko vijeć (ERC) podupire najbolje istraživače fleksibilnim, dugoročnim financiranjem potencijalno iznimno korisnih, ali i visokorizičnih pionirskih istraživanja. Djeluje samostalno pod vodstvom neovisnog Znanstvenog vijeća, koje čine najugledniji znanstvenici, inženjeri i stručnjaci s odgovarajućim stručnim znanjem iz raznih ǻčᲹ. Europsko istraživačko vijeć ima na raspolaganju širi raspon nadarenih ٰčᲹ첹 i ideja nego šٴ bi to bilo moguć u okviru bilo kojeg nacionalnog programa, pri čemu se izvrsnost jača putem načina na koji se najbolji ٰžč i najbolje ideje međusobno natječu.

Europsko istraživačko vijeć (ERC) podupire najbolje istraživače, ܰčć mlade istraživače, fleksibilnim, dugoročnim financiranjem potencijalno iznimno korisnih, ali i visokorizičnih pionirskih istraživanja. Djeluje samostalno pod vodstvom neovisnog Znanstvenog vijeća, unutar kojeg vlada ravnoteža spolova i disciplina, a koje čine najugledniji znanstvenici, inženjeri i stručnjaci s odgovarajućim stručnim znanjem iz raznih ǻčᲹ. Europsko istraživačko vijeć ima na raspolaganju širi raspon nadarenih ٰčᲹ첹 i ideja nego šٴ bi to bilo moguć u okviru bilo kojeg nacionalnog programa, pri čemu se jača izvrsno istraživanje u svim znanstvenim područjima putem načina na koji se najbolji ٰžč i najbolje ideje međusobno natječu.

Pionirska istraživanja koje financira Europsko istraživačko vijeć imaju velik izravan učinak u obliku napretka u novim područjima znanja, šٴ otvara put novim i čٴ neočekivanim znanstvenim i ٱԴDZš쾱 rezultatima i novim područjima istraživanja. Tako pak nastaju posve nove ideje koje potiču inovacije i poslovnu kreativnost te pomažu u suočavanju s društvenim izazovima. Europsko istraživačko vijeć ima znatan strukturni učinak jer doprinosi povećanju kvalitete europskog istraživačkog sustava, među ostalim i izravnim financiranjem istraživača i djelovanja. Sredstva ERC-a za djelovanja i istraživače potiču pionirska istraživanja u Europi i povećavaju njihov ugled, zbog čega najboljim ٰžčma iz cijelog svijeta Europa postaje privlačnija kao mjesto za rad i suradnju. Ugostiti dobitnike bespovratnih sredstava ERC-a stvar je prestiža pa se europska sveučilišta i istraživačke organizacije međusobno natječu da vrhunskim ٰžčma ponude šٴ privlačnije uvjete, šٴ im pak ž neizravno dzć u procjenjivanju vlastitih prednosti i nedostataka i provedbi reformi.

Pionirska istraživanja koje financira Europsko istraživačko vijeć imaju velik izravan učinak u obliku napretka u novim područjima znanja, šٴ otvara put novim i čٴ neočekivanim znanstvenim, ٱԴDZš쾱 i društvenim rezultatima i novim područjima istraživanja. Tako pak nastaju posve nove ideje koje potiču inovacije i poslovnu kreativnost te pomažu u suočavanju s društvenim izazovima. Europsko istraživačko vijeć ima znatan strukturni učinak jer doprinosi povećanju kvalitete europskog istraživačkog sustava, među ostalim i izravnim financiranjem istraživača i djelovanja. Sredstva ERC-a za djelovanja i istraživače potiču pionirska istraživanja u Europi i povećavaju njihov ugled, zbog čega najboljim ٰžčma iz cijelog svijeta Europa postaje privlačnija kao mjesto za rad i suradnju. Ugostiti dobitnike bespovratnih sredstava ERC-a stvar je prestiža pa se europska sveučilišta i istraživačke organizacije međusobno natječu da vrhunskim ٰžčma ponude šٴ privlačnije uvjete, šٴ im pak ž neizravno dzć u procjenjivanju vlastitih prednosti i nedostataka i provedbi reformi.

Razlika u istraživačkoj uspješnosti 𵨳 SAD-a i zemalja EU-a smanjila se tijekom desetogodišnjeg razdoblja od osnutka ERC-a. ERC financira relativno nizak postotak svih europskih istraživanja, ali ta istraživanja proizvode nerazmjerno visok učinak na znanost. Kad je riječ o citiranju koje se odnosi na istraživanja koja financira Europsko istraživačko vijeć, prosječne brojke usporedive su s brojkama vodećih svjetskih ٰžč쾱h sveučilišta. Istraživački uspjeh ERC-a vrlo je visok u usporedbi s najćm svjetskim ulagačima u istraživanja. ERC financira brojna pionirska istraživanja u mnogim područjima istraživanja koja se Բᱹš citiraju, ܰčć ǻčᲹ koja se brzo razvijaju. Iako su sredstva ERC-a namijenjena za pionirska istraživanja, urodila su brojnim patentima.

Razlika u istraživačkoj uspješnosti 𵨳 SAD-a i zemalja EU-a smanjila se tijekom desetogodišnjeg razdoblja od osnutka ERC-a. ERC financira relativno nizak postotak svih europskih istraživanja, ali ta istraživanja proizvode nerazmjerno visok učinak na znanost. Kad je riječ o citiranju koje se odnosi na istraživanja koja financira Europsko istraživačko vijeć, prosječne brojke usporedive su s brojkama vodećih svjetskih ٰžč쾱h sveučilišta. Istraživački uspjeh ERC-a vrlo je visok u usporedbi s najćm svjetskim ulagačima u istraživanja. ERC financira brojna pionirska istraživanja u mnogim područjima istraživanja koja se Բᱹš citiraju, ܰčć ǻčᲹ koja se brzo razvijaju. Iako su sredstva ERC-a namijenjena za pionirska istraživanja, urodila su brojnim patentima.

Postoje jasni dokazi da ERC putem svojih poziva privlači i financira izvrsne istraživače, a aktivnosti ERC-a daju velik broj najznačajnijih ٰžč쾱h rezultata s najćm globalnim odjekom u novim ǻčᾱ, šٴ pak dovodi do iskoraka i velikog napretka. Usto, rad korisnika bespovratnih sredstava ERC-a u velikoj je mjeri interdisciplinaran i korisnici bespovratnih sredstava ERC-a surađuju na međunarodnoj razini i javno objavljuju svoje rezultate u svim područjima istraživanja, ܰčć šٱԱ i humanističke znanosti.

Postoje jasni dokazi da ERC putem svojih poziva privlači i financira izvrsne istraživače, a aktivnosti ERC-a daju velik broj najznačajnijih ٰžč쾱h rezultata s najćm globalnim odjekom u novim ǻčᾱ, šٴ pak dovodi do iskoraka i velikog napretka. Usto, rad korisnika bespovratnih sredstava ERC-a trebao bi postajati u sve većoj mjeri interdisciplinaran i korisnici bespovratnih sredstava ERC-a surađuju na međunarodnoj razini i javno objavljuju svoje rezultate u svim područjima istraživanja, ܰčć šٱԱ i humanističke znanosti.

Osim toga, dokazano je da bespovratna sredstva ERC-a imaju dugoročan učinak na karijeru, izobrazbu visokokvalificiranih poslijedoktorskih studenata i studenata doktorskih studija, na povećanje ugleda europskog istraživanja i njegove vidljivosti u svijetu te na nacionalne istraživačke sustave jer služe kao snažno referentno mjerilo. To je posebno važno za EU-ov model decentralizirane izvrsnosti jer status „financirano sredstvima ERC-a” ž zamijeniti priznavanje na temelju statusa institucije i poslužiti kao ٴčԾᾱ pokazatelj kvalitete istraživanja. Ambiciozni pojedinci, institucije, regije i zemlje tako mogu iskoristiti priliku i povećati svoj ٰžč쾱 ugled u području u kojem su posebno jaki.

Osim toga, dokazano je da bespovratna sredstva ERC-a imaju dugoročan učinak na karijeru, izobrazbu visokokvalificiranih ٰžč, osoba s doktoratom i postdoktoratom na povećanje ugleda europskog istraživanja i njegove vidljivosti u svijetu te na nacionalne istraživačke sustave jer služe kao snažno referentno mjerilo. To je posebno važno za EU-ov model decentralizirane izvrsnosti jer status „financirano sredstvima ERC-a” ž zamijeniti priznavanje na temelju statusa institucije i poslužiti kao pouzdaniji pokazatelj kvalitete istraživanja. Ambiciozni pojedinci, institucije, regije i zemlje tako mogu iskoristiti priliku i povećati svoj ٰžč쾱 ugled u području u kojem su posebno jaki.

Amandman25

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio I. – točka 1. – podtočka1.2. – podtočka1.2.1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.2. Područja djelovanja

1.2. Područja djelovanja

1.2.1. Pionirska znanost

1.2.1. Pionirska znanost

Predviđa se da ć istraživanja koje financira Europsko istraživačko vijeć dovesti do napretka u pionirskim područjima znanja, znanstvenih publikacija Բᱹš kvalitete i rezultata istraživanja visokog potencijalnog društvenog i gospodarskog č԰첹 te da ć ERC postaviti jasan i poticajan cilj za pionirska istraživanja u cijelom EU-u, Europi i svijetu. Kako bi EU postao privlačnije okruženje za najbolje svjetske znanstvenike, ciljevi su ERC-a da EU osjetno poveća udio u 1% najčešć citiranih publikacija u svijetu i financira puno ć broj izvrsnih istraživača iz zemalja izvan Europe. Sredstva ERC-a dodjeljivat ć se u skladu s utvrđenim načelima. Znanstvena izvrsnost jedino je mjerilo na temelju kojeg Europsko istraživačko vijeć dodjeljuje bespovratna sredstva. Europsko istraživačko vijeć djeluje na načelu „od dna prema gore” bez prethodno određenih prioriteta.

Predviđa se da ć istraživanja koje financira Europsko istraživačko vijeć dovesti do napretka u pionirskim područjima znanja, znanstvenih publikacija Բᱹš kvalitete i rezultata istraživanja visokog potencijalnog društvenog, gospodarskog i okolišnog č԰첹 te da ć ERC postaviti jasan i poticajan cilj za pionirska istraživanja u cijelom EU-u, Europi i svijetu. Kako bi EU postao privlačnije okruženje za najbolje svjetske znanstvenike, ciljevi su ERC-a da EU osjetno poveća udio u 1% najčešć citiranih publikacija u svijetu i financira puno ć broj izvrsnih istraživača iz zemalja izvan Europe. Sredstva ERC-a dodjeljivat ć se u skladu s utvrđenim načelima. Znanstvena izvrsnost jedino je mjerilo na temelju kojeg Europsko istraživačko vijeć dodjeljuje bespovratna sredstva. Europsko istraživačko vijeć djeluje na načelu „od dna prema gore” bez prethodno određenih prioriteta.

U kratkim crtama

U kratkim crtama

– dugoročno financiranje za potporu izvrsnim ٰžčma i njihovim ٰžč쾱m timovima u provedbi potencijalno iznimno korisnih, ali i visokorizičnih pionirskih istraživanja,

– dugoročno financiranje za potporu izvrsnim ٰžčma i njihovim ٰžč쾱m timovima u provedbi potencijalno iznimno korisnih, ali i visokorizičnih pionirskih istraživanja,

– pomaganje mladim ٰžčma s izvrsnim idejama u prelasku na samostalnost dok konsolidiraju vlastiti ٰžč쾱 tim ili program,

– pomaganje mladim ٰžčma s izvrsnim idejama u prelasku na samostalnost dok konsolidiraju vlastiti ٰžč쾱 tim ili program,

– novi načini rada u znanstvenom svijetu s potencijalom za ostvarivanje revolucionarnih rezultata te poticanje tržišnih i šٱԾ inovacija u okviru financiranih istraživanja,

– novi načini rada u znanstvenom svijetu s potencijalom za ostvarivanje revolucionarnih rezultata te poticanje tržišnih i šٱԾ inovacija u okviru financiranih istraživanja,

–razmjena iskustava i najbolje prakse s regionalnim i nacionalnim agencijama za financiranje istraživanja radi snažnije potpore izvrsnim ٰžčma,

–razmjena iskustava i najbolje prakse s regionalnim i nacionalnim agencijama za financiranje istraživanja i drugim tijelima Unije radi snažnije potpore izvrsnim ٰžčma,

– povećanje vidljivosti programa ERC-a.

– povećanje vidljivosti programa ERC-a.

Amandman26

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioI. – točka1. – podtočka1.3. – podtočka1.3.1. – stavak2. – točka2. – alineja4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

preispitivati i ocjenjivati postignuća Europskog istraživačkog vijeća te kvalitetu i učinak istraživanja koja financira ERC, kao i davati preporuke za korektivne ili ܻć mjere,

periodično podnositi postignuća Europskog istraživačkog vijeća na vanjsko preispitivanje i ocjenjivanje te kvalitetu i učinak istraživanja koja financira ERC, te u skladu s tim usvojiti preporuke i izraditi smjernice za korektivne ili ܻć mjere;

Amandman27

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio I. – točka 2. – podtočka 2.1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.1. ž

2.1. ž

Europi je potrebna visokokvalificirana i otporna baza ljudskog kapitala u području istraživanja i inovacija koja se ž lako prilagoditi budućim izazovima, primjerice velikim demografskim promjenama u Europi, te pronaći ǻž rješenja za te izazove. Kako bi osigurali izvrsnost, ٰžč trebaju biti mobilni, surađivati i širiti znanje među zemljama, sektorima i disciplinama, te posjedovati odgovarajuću kombinaciju znanja i vještina za rješavanje šٱԾ pitanja i potporu inovacijama.

Europi su potrebni visokokvalificirani i otporni ljudski resursi u području istraživanja i inovacija koja se ž lako prilagoditi sadašnjim i budućim izazovima, primjerice velikim demografskim promjenama u Europi, te pronaći ǻž rješenja za te izazove. Kako bi osigurali izvrsnost, ٰžč trebaju biti mobilni, imati pristup infrastrukturi najbolje kvalitete u mnogim područjima, surađivati i širiti znanje među zemljama, sektorima i disciplinama te posjedovati odgovarajuću kombinaciju znanja i vještina za rješavanje šٱԾ pitanja i potporu inovacijama.

Europa je znanstvena sila s oko 1,8 milijuna istraživača koji rade na tisućama sveučilišta te u tisućama ٰžč쾱h centara i vodećih svjetskih ǻܳć. Međutim, procjenjuje se da ć EU do 2027. trebati osposobiti i zaposliti najmanje milijun novih istraživača kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi o povećanju ulaganja u istraživanje i inovacije. Ta je potreba posebno izražena u neakademskom sektoru. EU se mora snažnije potruditi da više mladih žena i muškaraca zainteresira za istraživačku karijeru, privuče istraživače iz trećih zemalja, zadrži vlastite istraživače te privuče europske istraživače koji rade u inozemstvu da se vrate u Europu. Nadalje, kako bi se izvrsnost širila u šٴ većoj mjeri, uvjeti u kojima ٰžč rade moraju se dodatno poboljšati u cijelom europskom istraživačkom prostoru (EIP). U tom su kontekstu potrebne jače spone s europskim prostorom obrazovanja te Europskim fondom za regionalni razvoj i Europskim socijalnim fondom plus.

Europa je znanstvena sila s oko 1,8 milijuna istraživača koji rade na tisućama sveučilišta te u tisućama ٰžč쾱h centara i vodećih svjetskih ǻܳć. Međutim, procjenjuje se da ć EU do 2027. trebati osposobiti i zaposliti najmanje milijun novih istraživača kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi o povećanju ulaganja u istraživanje i inovacije. Ta je potreba posebno izražena u neakademskom sektoru.

EU se mora snažnije potruditi da više mladih žena i muškaraca zainteresira za istraživačku karijeru, privuče istraživače iz trećih zemalja, zadrži vlastite istraživače te privuče europske istraživače koji rade u inozemstvu da se vrate u Europu.

Kako bi se ti ciljevi mogli ostvariti, potrebno je ٲǵ obratiti pozornost na programe koji žju fleksibilnost ٰžčma obaju spolova da postignu ravnotežu 𵨳 poslovnog i privatnog života.

U okviru programa mobilnosti trebaju se osigurati stvarne jednake DzćԴDzپ te uvesti posebne mjere za uklanjanje prepreka mobilnosti ٰžč, osobito žena.

Nadalje, kako bi se zajamčile sinergije i kako bi se izvrsnost širila u šٴ većoj mjeri, i dalje ć se primjenjivati oznaka pečata izvrsnosti u pozivima na podnošenje prijedloga u okviru aktivnosti MSCA, a uvjeti u kojima ٰžč rade moraju se dodatno poboljšati u cijelom europskom istraživačkom prostoru (EIP). U tom su kontekstu potrebne jače spone s europskim prostorom obrazovanja te Europskim fondom za regionalni razvoj i Europskim socijalnim fondom plus.

Ta se pitanja mogu najbolje riješiti na razini EU-a jer se javljaju sustavno pa je potrebno transnacionalno djelovanje.

Ta se pitanja mogu najbolje riješiti na razini EU-a jer se javljaju sustavno pa je potrebno transnacionalno djelovanje.

Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA) usmjerene su na izvrsnost u istraživanju u kojem se u potpunosti primjenjuje pristup „odozdo prema gore” te koje obuhvaća sva ǻčᲹ istraživanja i inovacija, od osnovnog istraživanja do uvođenja na tržište i inovacijskih usluga. Ono uključuje istraživačka ǻčᲹ obuhvaćna Ugovorom o funkcioniranju Europske unije i Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom). Ako se pojavi posebna potreba i budu li dostupna dodatna financijska sredstva, aktivnosti MSCA mogu obuhvaćati određene aktivnosti povezane s posebnim izazovima (ܰčć utvrđene misije), vrstama istraživanja i inovacijskim institucijama ili geografskim lokacijama kako bi se odgovorilo na razvoj potreba Europe u smislu vještina, izobrazbe u području istraživanja, razvoja karijere i razmjene znanja.

Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA) usmjerene su na izvrsnost u istraživanju u kojem se u potpunosti primjenjuje pristup „odozdo prema gore” te koje obuhvaća sva ǻčᲹ istraživanja i inovacija, od osnovnog istraživanja do uvođenja na tržište i inovacijskih usluga. Ono uključuje istraživačka ǻčᲹ obuhvaćna Ugovorom o funkcioniranju Europske unije i Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom). Ako se pojavi posebna potreba i budu li dostupna dodatna financijska sredstva, aktivnosti MSCA mogu obuhvaćati određene vrste aktivnosti povezane s posebnim izazovima (ܰčć utvrđene misije), ǻ𵨱Ծ vrstama istraživanja i inovacijskim institucijama ili geografskim lokacijama kako bi se odgovorilo na razvoj potreba Europe u smislu vještina, izobrazbe u području istraživanja, razvoja karijere i razmjene znanja.

Aktivnosti MSCA glavni su instrument na razini EU-a za privlačenje istraživača iz trećih zemalja u Europu i stoga znatno doprinose globalnoj suradnji u području istraživanja i inovacija. Dokazi ukazuju na to da aktivnosti MSCA ne samo da imaju pozitivan učinak na pojedince i organizacije te pozitivan učinak na razini sustava, nego i proizvode vrlo značajne i revolucionarne istraživačke rezultate, dok istovremeno znatno doprinose rješavanju šٱԾ i strateških izazova. Dugoročno ulaganje u ljude isplativo je, kao šٴ pokazuje broj dobitnika Nobelove nagrade koji su bili stipendisti MSCA-e ili njihovi nadređeni.

Aktivnosti MSCA, zajedno s ERC-om, glavni su instrumenti na razini EU-a za privlačenje istraživača iz trećih zemalja u Europu i stoga znatno doprinose globalnoj suradnji u području istraživanja i inovacija. Dokazi ukazuju na to da aktivnosti MSCA ne samo da imaju pozitivan učinak na pojedince i organizacije te pozitivan učinak na razini sustava, nego i proizvode vrlo značajne i revolucionarne istraživačke rezultate, dok istovremeno znatno doprinose rješavanju šٱԾ i strateških izazova. Dugoročno ulaganje u ljude isplativo je, kao šٴ pokazuje broj dobitnika Nobelove nagrade koji su bili stipendisti MSCA-e ili njihovi nadređeni.

Globalnim nadmetanjem u području istraživanja 𵨳 znanstvenika i 𵨳 organizacija domaćina iz akademskog i neakademskog sektora te stvaranjem i razmjenom visokokvalitetnog znanja među zemljama, sektorima i disciplinama, aktivnosti MSCA osobito doprinose ciljevima plana za „radna mjesta, rast i ulaganja”, globalnoj strategiji EU-a te ciljevima ǻžg razvoja Ujedinjenih naroda.

Globalnim nadmetanjem u području istraživanja 𵨳 znanstvenika i 𵨳 organizacija domaćina iz akademskog i neakademskog sektora te stvaranjem i razmjenom visokokvalitetnog znanja među zemljama, sektorima i disciplinama, aktivnosti MSCA osobito doprinose ciljevima plana za „radna mjesta, rast i ulaganja”, globalnoj strategiji EU-a te ciljevima ǻžg razvoja Ujedinjenih naroda.

Aktivnosti MSCA omogućuju da europski ٰžč쾱 prostor bude djelotvorniji, konkurentniji i privlačniji na globalnoj razini. To se ž Dzپć usmjeravanjem na nove generacije visokokvalificiranih istraživača i žnjem potpore novim talentima iz EU-a i šire; poticanjem šᲹ i primjene novih znanja i ideja na europske politike, gospodarstvo i šٱ, među ostalim zahvaljujući boljoj znanstvenoj komunikaciji i mjerama za informiranje javnosti; olakšavanjem suradnje među organizacijama koje provode istraživanja; te snažnim strukturiranim utjecajem na europski ٰžč쾱 prostor, zalaganjem za otvoreno tržište rada i postavljanjem standarda za kvalitetnu izobrazbu, privlačnim uvjetima zapošljavanja i otvorenim zapošljavanjem koji vrijede za sve istraživače.

Aktivnosti MSCA omogućuju da europski ٰžč쾱 prostor bude djelotvorniji, konkurentniji i privlačniji na globalnoj razini. To se ž Dzپć usmjeravanjem na nove generacije visokokvalificiranih istraživača i žnjem potpore novim talentima iz EU-a i šire; poticanjem šᲹ i primjene novih znanja i ideja na europske politike, gospodarstvo i šٱ, među ostalim zahvaljujući boljoj znanstvenoj komunikaciji i mjerama za informiranje javnosti; olakšavanjem suradnje među organizacijama koje provode istraživanja; te snažnim strukturiranim utjecajem na europski ٰžč쾱 prostor, zalaganjem za otvoreno tržište rada i postavljanjem standarda za kvalitetnu izobrazbu, privlačnim uvjetima zapošljavanja i otvorenim te transparentnim zapošljavanjem koji vrijede za sve istraživače.

Amandman28

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio I. – točka 2. – podtočka2.2. – podtočka2.2.2. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

EU-u su potrebni snažni, otporni i kreativni ljudski resursi koji posjeduju odgovarajuću kombinaciju vještina kako bi se odgovorilo na ܻć potrebe tržišta rada, inoviralo, a znanje i ideje pretvorilo u proizvode i usluge za gospodarsko blagostanje i društvenu dobrobit. To se ž Dzپć izobrazbom istraživača koja im omogućuje da razvijaju svoje temeljne istraživačke kompetencije i povećaju svoje prenosive šپԱ poput kreativnog i poduzetničkog duha. To ć im pak omogućiti da se suoče s Dzٴćm i budućim globalnim izazovima te poboljšati njihove DzćԴDzپ za razvoj karijere i njihov inovacijski potencijal.

EU-u su potrebni snažni, otporni i kreativni ljudski resursi koji posjeduju odgovarajuću kombinaciju vještina kako bi se odgovorilo na ܻć potrebe tržišta rada, inoviralo, a znanje i ideje pretvorilo u proizvode i usluge za znanstveno i gospodarsko blagostanje te društvenu dobrobit. To se ž Dzپć izobrazbom istraživača koja im omogućuje da razvijaju svoje temeljne istraživačke kompetencije i povećaju svoje prenosive šپԱ poput kreativnog i poduzetničkog duha, ܰčć razumijevanje koristi koje standardi imaju u pogledu stavljanja novih proizvoda i usluga na tržište. To ć im pak omogućiti da se suoče s Dzٴćm i budućim globalnim izazovima te poboljšati njihove DzćԴDzپ za razvoj karijere i njihov inovacijski potencijal. To se ž Dzپć, prema potrebi, komplementarno s drugim obrazovnim aktivnostima EIT-a.

Amandman29

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio I. – točka 2. – podtočka2.2. – podtočka2.2.3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.2.3.Jačanje ljudskog kapitala i razvoja vještina u cijelom europskom istraživačkom prostoru

2.2.3.Jačanje ljudskih resursa i razvoj vještina u cijelom europskom istraživačkom prostoru

Kako bi se pospješivala izvrsnost, promicala suradnja među organizacijama koje provode istraživanja i stvorio pozitivan strukturni čԲ, u cijelom europskom istraživačkom prostoru moraju postojati visokokvalitetni standardi izobrazbe, dobri uvjeti rada i stvarne DzćԴDzپ za razvoj karijere istraživača. To ć pridonijeti modernizaciji odnosno unapređenju programa i sustava izobrazbe u području istraživanja, ali i povećati privlačnost institucija u svijetu.

Kako bi se pospješivala izvrsnost, promicala suradnja među organizacijama koje provode istraživanja i stvorio pozitivan strukturni čԲ, u cijelom europskom istraživačkom prostoru moraju postojati visokokvalitetni standardi izobrazbe, dobri uvjeti rada i stvarne DzćԴDzپ za razvoj karijere istraživača. To ć pridonijeti modernizaciji odnosno unapređenju programa i sustava izobrazbe u području istraživanja, ali i povećati privlačnost institucija u svijetu, razvijenih u suradnji s drugim dijelovima programa Obzor Europa.

U kratkim crtama

U kratkim crtama

– programi izobrazbe za poticanje izvrsnosti i razmjenu najbolje prakse među institucijama te ٰžč쾱m i inovacijskim sustavima,

– programi izobrazbe za poticanje izvrsnosti i razmjenu najbolje prakse među institucijama te ٰžč쾱m i inovacijskim sustavima,

– suradnja, proizvodnja i š znanja unutar EU-a i u trećim zemljama.

– suradnja, proizvodnja i š znanja unutar EU-a i u trećim zemljama.

Amandman30

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio I. – točka 2. – podtočka2.2. – podtočka2.2.5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.2.5. Informiranje javnosti

2.2.5. Informiranje javnosti

Na razini EU-a i šire potrebno je podići svijest o aktivnostima Programa i javnosti približiti rad istraživača kako bi se povećao ugled aktivnosti MSCA u svijetu i bolje razumjelo utjecaj rada istraživača na svakodnevni život Բ, a mlade potaknulo na pokretanje istraživačke karijere. To se ž Dzپć boljim iskorištavanjem i šm znanja i prakse.

Na razini EU-a i šire potrebno je podići svijest o aktivnostima Programa i javnosti približiti rad istraživača kako bi se povećao ugled aktivnosti MSCA u svijetu i bolje razumjelo utjecaj rada istraživača na svakodnevni život Բ, a mlade, osobito žene, potaknulo na pokretanje istraživačke karijere. To se ž Dzپć boljim iskorištavanjem i šm znanja i prakse.

U kratkim crtama

U kratkim crtama

– inicijative za informiranje javnosti radi pobuđivanja interesa za karijeru u području istraživanja, osobito među mladima,

– inicijative za informiranje javnosti radi pobuđivanja interesa za karijeru u području istraživanja, osobito među mladima,

– aktivnosti promidžbe za povećanje ugleda i vidljivosti aktivnosti MSCA u svijetu te povećanje svijesti o aktivnostima MSCA,

– aktivnosti promidžbe za povećanje ugleda i vidljivosti aktivnosti MSCA u svijetu te povećanje svijesti o aktivnostima MSCA,

–š i grupiranje znanja putem međuprojektne suradnje i drugih aktivnosti umrežavanja kao šٴ je udruženje stipendista.

–š i grupiranje znanja putem međuprojektne suradnje i drugih aktivnosti umrežavanja kao šٴ su udruženje stipendista i nacionalne kontaktne točke.

Amandman31

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio I. – točka 3. – podtočka 3.1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.1. ž

3.1. ž

Vrhunska istraživačka infrastruktura ž ključne usluge ٰžč쾱m i inovacijskim zajednicama i tako ima ključnu ulogu u proširenju granica znanja. Podupiranjem ٰžč쾱h infrastruktura na razini EU-a ublažava se vrlo čest problem raspršenih nacionalnih ٰžč쾱h infrastruktura i uskih ǻčᲹ znanstvene izvrsnosti, ali i hvata u koštac s niskim protokom znanja 𵨳 izoliranih sustava.

Vrhunska istraživačka infrastruktura ž ključne usluge ٰžč쾱m i inovacijskim zajednicama i tako ima ključnu ulogu u proširenju granica znanja. Podupiranjem svih vrsta ٰžč쾱h infrastruktura na razini EU-a, ܰčć mala i srednja ǻܳć te ona koja se financiraju sredstvima EFRR-a, ublažava se vrlo čest problem raspršenih nacionalnih i regionalnih ٰžč쾱h infrastruktura, koje su nadopuna i nadogradnja uskih ǻčᲹ znanstvene izvrsnosti, ali i povećava protok znanja 𵨳 izoliranih sustava.

Opći je cilj osigurati da Europa posjeduje ǻž istraživačku infrastrukturu svjetske razine koja je otvorena i dostupna svim ٰžčma u Europi i izvan nje i tako u potpunosti iskoristiti njezin potencijal za postizanje znanstvenog napretka i inovacija. Glavni su ciljevi smanjiti rascjepkanost istraživačkog i inovacijskog ekosustava, pri čemu se izbjegava udvostručenje rada, i bolje koordinirati razvoj i upotrebu ٰžč쾱h infrastruktura. Od ključne je žԴDzi poduprijeti otvoren pristup ٰžč쾱m infrastrukturama za sve europske istraživače te ć pristup digitalnim ٰžč쾱m resursima putem europskog oblaka za otvorenu znanost, posebice radi bolje prihvaćnosti otvorene znanosti i otvorenih podataka, koja je zasad ispod optimalne razine. Isto tako, EU treba doskočiti brzom povećanju globalnog nadmetanja za talente tako šٴ ć privući istraživače iz trećih zemalja da se služe europskom istraživačkom infrastrukturom svjetske razine. Jedan je od žԾh ciljeva povećati konkurentnost europske industrije podupiranjem ključnih tehnologija i usluga relevantnih za istraživačke infrastrukture i njihove korisnike, čime se unapređuju uvjeti za žnje inovativnih rješenja.

Opći je cilj osigurati da Europa posjeduje ǻž istraživačku infrastrukturu svjetske razine koja je otvorena i dostupna svim ٰžčma i inovatorima u Europi i izvan nje i tako u potpunosti iskoristiti njezin potencijal za postizanje znanstvenog napretka i inovacija. Glavni su ciljevi smanjiti rascjepkanost istraživačkog i inovacijskog ekosustava, Ჹči neprestanu modernizaciju, pri čemu se izbjegava udvostručenje rada, i bolje koordinirati razvoj, upotrebu i ٳܱ貹čԴDz ٰžč쾱h infrastruktura.

Od ključne je žԴDzi i poduprijeti otvoren pristup ٰžč쾱m infrastrukturama za sve europske istraživače te ć pristup digitalnim ٰžč쾱m resursima putem europskog oblaka za otvorenu znanost, posebice radi bolje prihvaćnosti otvorene znanosti i otvorenih podataka, koja je zasad ispod optimalne razine. Isto tako, EU treba doskočiti brzom povećanju globalnog nadmetanja za talente tako šٴ ć privući istraživače iz trećih zemalja da se služe europskom istraživačkom infrastrukturom svjetske razine. Jedan je od žԾh ciljeva povećati konkurentnost europske industrije podupiranjem ključnih tehnologija i usluga relevantnih za istraživačke infrastrukture i njihove korisnike, čime se unapređuju uvjeti za žnje i primjenu inovativnih rješenja.

Prethodni okvirni programi uvelike su doprinijeli učinkovitijem i djelotvornijem korištenju nacionalnih infrastruktura, a u suradnji s Europskim strateškim forumom za istraživačke infrastrukture (ESFRI) razvijen je dosljedan, strateški pristup izradi politike o paneuropskim ٰžč쾱m infrastrukturama. Taj strateški pristup urodio je očitim koristima, primjerice manjim udvostručenjem rada i općnito boljim iskorištavanjem resursa te standardizacijom procesa i postupaka.

Prethodni okvirni programi uvelike su doprinijeli učinkovitijem i djelotvornijem korištenju nacionalnih infrastruktura i uklanjanju prepreka transnacionalnom pristupu, a u suradnji s Europskim strateškim forumom za istraživačke infrastrukture (ESFRI) razvijen je dosljedan, strateški pristup izradi politike o paneuropskim ٰžč쾱m infrastrukturama. Taj strateški pristup urodio je očitim koristima, primjerice manjim udvostručenjem rada i općnito boljim iskorištavanjem resursa te standardizacijom i usklađivanjem procesa i postupaka. Jačanje i otvaranje Dzٴćh mreža za istraživanje i inovacije te stvaranje novih prema potrebi ٲǵ ć biti prioritet pod ovim naslovom.

Aktivnosti koje podupire EU pružit ć dodanu vrijednost na sljedeć načine: konsolidacijom i optimizacijom Dzٴćh ٰžč쾱h infrastruktura zajedno s razvijanjem novih infrastruktura; uspostavom europskog oblaka za otvorenu znanost kao djelotvornog, prilagodljivog i ǻžg okruženja za istraživanje temeljeno na podacima; međusobnim povezivanjem nacionalnih i regionalnih ٰžč쾱h i obrazovnih mreža, Ჹčm i osiguravanjem mrežne infrastrukture visokog kapaciteta za masovne količine podataka i prekogranični i interdisciplinarni pristup digitalnim resursima; svladavanjem prepreka koje najboljim ٰžč쾱m timovima onemogućuju pristup uslugama najboljih ٰžč쾱h infrastruktura u EU-u; poticanjem inovacijskog potencijala ٰžč쾱h infrastruktura, uz fokus na razvoj tehnologije i zajedničke inovacije te već korištenje ٰžč쾱h infrastruktura u industriji.

Aktivnosti koje podupire EU pružit ć dodanu vrijednost na sljedeć načine: konsolidacijom i optimizacijom Dzٴćh ٰžč쾱h infrastruktura, ܰčć e-infrastrukture, zajedno s razvijanjem novih infrastruktura; uspostavom europskog oblaka za otvorenu znanost kao djelotvornog, prilagodljivog i ǻžg okruženja za istraživanje temeljeno na podacima, međusobnim povezivanjem nacionalnih i regionalnih ٰžč쾱h i obrazovnih mreža, Ჹčm i osiguravanjem mrežne infrastrukture visokog kapaciteta za masovne količine podataka i prekogranični i interdisciplinarni pristup digitalnim resursima; svladavanjem prepreka koje najboljim ٰžč쾱m timovima onemogućuju pristup uslugama najboljih ٰžč쾱h infrastruktura u EU-u; poticanjem inovacijskog potencijala ٰžč쾱h infrastruktura, uz fokus na razvoj tehnologije i zajedničke inovacije te već korištenje ٰžč쾱h infrastruktura u industriji.

Nadalje, potrebno je osnažiti međunarodnu dimenziju ٰžč쾱h infrastruktura EU-a tako šٴ ć se poticati snažnija suradnja s međunarodnim partnerima i međunarodno sudjelovanje u europskim ٰžč쾱m infrastrukturama radi izvlačenja uzajamne koristi.

Nadalje, potrebno je osnažiti međunarodnu dimenziju ٰžč쾱h infrastruktura EU-a tako šٴ ć se poticati snažnija suradnja, pristupanje i povezivost s međunarodnim partnerima i međunarodno sudjelovanje u europskim ٰžč쾱m infrastrukturama radi izvlačenja uzajamne koristi.

Aktivnostima ć se doprinijeti raznim ciljevima ǻžg razvoja kao šٴ su: cilj ǻžg razvoja br.3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj ǻžg razvoja br.7 – pristupačna i čista energija; cilj ǻžg razvoja br.9 – industrijske inovacije i infrastruktura; cilj ǻžg razvoja br.13 – klimatska politika.

Aktivnostima ć se doprinijeti raznim ciljevima ǻžg razvoja kao šٴ su: cilj ǻžg razvoja br.3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj ǻžg razvoja br.7 – pristupačna i čista energija; cilj ǻžg razvoja br.9 – industrijske inovacije i infrastruktura; cilj ǻžg razvoja br.13 – klimatska politika.

Amandman32

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio I. – točka 3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.2.1. Konsolidacija europskih ٰžč쾱h infrastruktura

3.2.1. Konsolidacija europskih ٰžč쾱h infrastruktura

ESFRI je utvrdio da su uspostava, rad i dugoročna ǻžst ٰžč쾱h infrastruktura ključni da bi EU osigurao vodeći položaj u području pionirskih istraživanja, stvaranju i upotrebi znanja te kako bi osigurao konkurentnost europske industrije.

Uspostava, rad i dugoročna ǻžst ٰžč쾱h infrastruktura, ܰčć one koje je utvrdio ESFRI kao i njihova šٴ veća uključenost u izvrsne projekte u okviru programa Obzor Europa, ključni su da bi EU osigurao vodeći položaj u području pionirskih istraživanja, stvaranju i upotrebi znanja te kako bi osigurao konkurentnost europske industrije.

Europski oblak za otvorenu znanost trebao bi postati djelotvoran i sveobuhvatan kanal isporuke usluga koje nude istraživačke infrastrukture, a europskim ٰžč쾱m zajednicama žپ sljedeću generaciju podatkovnih usluga za ubiranje, pohranu, obradu (npr. usluge analitike, simulacije i vizualizacije) i razmjenu velike količine znanstvenih podataka. Usto, oblak za otvorenu znanost trebao bi ٰžčma u Europi omogućiti pristup ćni podataka koje su generirale i prikupile istraživačke infrastrukture te pristup računalstvu visokih performansi (HPC) i egzaskalarnom računalstvu u okviru europske podatkovne infrastrukture13.

Europski oblak za otvorenu znanost trebao bi postati djelotvoran i sveobuhvatan kanal isporuke usluga koje nude istraživačke infrastrukture, a europskim ٰžč쾱m zajednicama omogućiti da razviju sljedeću generaciju podatkovnih usluga za ubiranje, pohranu, obradu (npr. usluge analitike, simulacije i vizualizacije) i razmjenu velike količine znanstvenih podataka. Usto, oblak za otvorenu znanost trebao bi ٰžčma u Europi žپ usluge kojima se potiču pohrana i obrada ćne podataka za koje je provedena provjera kvalitete i koje su generirali i prikupili ٰžč unutar i izvan ٰžč쾱h infrastruktura te bi im trebao omogućiti pristup računalstvu visokih performansi (HPC) i egzaskalarnom računalstvu u okviru europske podatkovne infrastrukture13.

Paneuropska istraživačka i obrazovna mreža povezivat ć istraživačke infrastrukture i istraživačke resurse te omogućiti da im se pristupi na daljinu tako šٴ ć međusobno povezivati sveučilišta, istraživačke institucije te istraživačke i inovacijske zajednice na razini EU-a, ali i omogućiti međunarodne veze s drugim partnerskim mrežama diljem svijeta.

Paneuropska istraživačka i obrazovna mreža povezivat ć istraživačke infrastrukture i istraživačke resurse te omogućiti da im se pristupi na daljinu tako šٴ ć međusobno povezivati sveučilišta, istraživačke institucije te istraživačke i inovacijske zajednice na razini EU-a, ali i omogućiti međunarodne veze s drugim partnerskim mrežama diljem svijeta.

U kratkim crtama

U kratkim crtama

– životni ciklus paneuropskih ٰžč쾱h infrastruktura kroz oblikovanje novih ٰžč쾱h infrastruktura, njihova pripremna i provedbena faza, početna faza njihova rada i komplementarnost s drugim izvorima financiranja te konsolidacija i optimizacija ekosustava istraživačke infrastrukture uz praćnje ključnih ciljeva ESFRI-ja i lakše sklapanje sporazuma o uslugama, razvoj, spajanja ili stavljanje paneuropskih ٰžč쾱h infrastruktura izvan upotrebe,

– životni ciklus paneuropskih ٰžč쾱h infrastruktura kroz oblikovanje novih ٰžč쾱h infrastruktura, njihova pripremna i provedbena faza, početna faza njihova rada i komplementarnost s drugim izvorima financiranja te konsolidacija i optimizacija ekosustava istraživačke infrastrukture uz praćnje ključnih ciljeva ESFRI-ja i lakše sklapanje sporazuma o uslugama, razvoj, spajanja ili stavljanje paneuropskih ٰžč쾱h infrastruktura izvan upotrebe,

– europski oblak za otvorenu znanost, ܰčć: proširivost i ǻžst pristupnog kanala; djelotvorno združivanje europskih, nacionalnih, regionalnih i institucijskih resursa; njegov tehnički i politički razvoj u skladu s novim potrebama i zahtjevima u području istraživanja (npr. upotreba osjetljivih skupova podataka, integrirana privatnost); interoperabilnost podataka i pošٴvanje načelâ FAIR; te široku bazu korisnika,

– europski oblak za otvorenu znanost, ܰčć: proširivost i ǻžst pristupnog kanala; djelotvorno združivanje europskih, nacionalnih, regionalnih i institucijskih resursa; njegov tehnički i politički razvoj u skladu s novim potrebama i zahtjevima u području istraživanja (npr. upotreba osjetljivih skupova podataka, integrirana privatnost); interoperabilnost podataka i pošٴvanje načelâ FAIR; te široku bazu korisnika,

– paneuropska istraživačka i obrazovna mreža na kojoj se temelje europski oblak za otvorenu znanost i europska podatkovna infrastruktura te koja omogućuje žnje usluga računalstva visokih performansi i podatkovnih usluga u okruženju u oblaku primjerenom za iznimno velike skupove podataka i složene računalne procese.

– paneuropska istraživačka i obrazovna mreža na kojoj se temelje europski oblak za otvorenu znanost i europska podatkovna infrastruktura te koja omogućuje žnje usluga računalstva visokih performansi i podatkovnih usluga u okruženju u oblaku primjerenom za iznimno velike skupove podataka i složene računalne procese.

__________________

__________________

13 Europska podatkovna infrastruktura bit ć temelj europskog oblaka za otvorenu znanost žjući računalstvo visokih performansi svjetske klase, brzu povezivost te vrhunske podatkovne i softverske usluge.

13 Europska podatkovna infrastruktura bit ć temelj europskog oblaka za otvorenu znanost žjući računalstvo visokih performansi svjetske klase, brzu povezivost te vrhunske podatkovne i softverske usluge.

Amandman33

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio I. – točka 3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.2.2. Otvaranje, integracija i povezivanje ٰžč쾱h infrastruktura

3.2.2. Otvaranje, integracija i povezivanje ٰžč쾱h infrastruktura

Istraživačko okružje znatno ć se proširiti otvaranjem ključne međunarodne, nacionalne i regionalne istraživačke infrastrukture za sve istraživače iz EU-a te eventualnom integracijom njihovih usluga radi usklađivanja uvjeta pristupa, poboljšanja i prošᲹ žnja usluga i poticanja zajedničke razvojne strategije za tehnološki najnaprednije komponente i napredne usluge putem inovacijskih aktivnosti.

Istraživačko okružje znatno ć se proširiti otvaranjem ključne međunarodne, nacionalne i regionalne istraživačke infrastrukture za sve istraživače i inovatore iz EU-a te eventualnom integracijom njihovih usluga radi usklađivanja uvjeta pristupa, poboljšanja i prošᲹ žnja usluga i poticanja zajedničke razvojne strategije za tehnološki najnaprednije komponente i napredne usluge putem inovacijskih aktivnosti.

U kratkim crtama

U kratkim crtama

– mreže koje povezuju nacionalne i regionalne ulagače u istraživačke infrastrukture za sufinanciranje transnacionalnog pristupa ٰžč,

– mreže koje povezuju nacionalne i regionalne ulagače u istraživačke infrastrukture za sufinanciranje transnacionalnog pristupa ٰžč,

–mreže ٰžč쾱h infrastruktura na razini EU-a te mreže nacionalnih i regionalnih ٰžč쾱h infrastruktura namijenjene rješavanju globalnih izazova koje omogućuju pristup ٰžčma, kao i usklađivanje i DzDZš usluga infrastruktura,

–mreže paneuropskih ٰžč쾱h infrastruktura te mreže nacionalnih i regionalnih ٰžč쾱h infrastruktura, ܰčć male i srednje mreže, koje omogućuju pristup ٰžčma, kao i usklađivanje i DzDZš usluga infrastruktura,

– integrirane mreže ٰžč쾱h infrastruktura za razvoj i provedbu zajedničke strategije/zajedničkog plana za tehnološki razvoj radi poboljšanja njihovih usluga putem partnerstava s industrijom; tehnološki najnaprednije komponente u primjerice znanstvenim instrumentima; te poticanje industrije na korištenje ٰžč쾱h infrastruktura, npr. objekata za eksperimentalna ispitivanja.

– integrirane mreže ٰžč쾱h infrastruktura za razvoj i provedbu zajedničke strategije/zajedničkog plana za tehnološki razvoj radi poboljšanja njihovih usluga putem partnerstava s industrijom; tehnološki najnaprednije komponente u primjerice znanstvenim instrumentima; te poticanje industrije na korištenje ٰžč쾱h infrastruktura, npr. objekata za eksperimentalna ispitivanja.

Amandman34

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

II. GLOBALNI IZAZOVI I INDUSTRIJSKA KONKURENTNOST

II. GLOBALNI IZAZOVI I EUROPSKA INDUSTRIJSKA KONKURENTNOST

Mnogi izazovi s kojima se susreć EU ujedno su i globalni izazovi. Riječ je o vrlo opsežnim i složenim problemima za čije su rješavanje potrebna odgovarajuća financijska sredstva, resursi i trud. Upravo su to ǻčᲹ u kojima EU mora surađivati te biti pametan, fleksibilan i povezan u korist i dobrobit naših Բ.

U međupovezanom svijetu mnogi izazovi s kojima se susreć EU ujedno su i globalni. Riječ je o vrlo opsežnim i složenim problemima za čije su rješavanje potrebna odgovarajući financijski i ljudski resursi i trud. Upravo su to ǻčᲹ u kojima EU mora surađivati te biti pametan, fleksibilan i povezan u korist i dobrobit naših Բ.

Veći učinak ž se ostvariti usklađivanjem djelovanja s drugim zemljama i regijama svijeta u okviru međunarodne suradnje dosad neviđenih razmjera, kako je predviđeno u ciljevima ǻžg razvoja i Pariškim sporazumom o klimi. S obzirom na uzajamnu korist, partnere iz cijelog svijeta pozvat ć se na združivanje snaga s EU-om koje je sastavni dio istraživanja i inovacija za ǻžst.

Veći učinak ž se ostvariti usklađivanjem djelovanja s drugim zemljama i regijama svijeta u okviru međunarodne suradnje dosad neviđenih razmjera, kao šٴ je utvrđeno u ciljevima ǻžg razvoja i Pariškim sporazumom o klimi. S obzirom na uzajamnu korist, partnere iz cijelog svijeta pozvat ć se na združivanje snaga s EU-om koje je sastavni dio istraživanja i inovacija za ǻžst.

ٰž i inovacije ključni su pokretači ǻžg rasta i industrijske konkurentnosti, koji ć doprinijeti pronalasku rješenja za probleme današnjice kako bi se šٴ prije izmijenio negativan i opasan trend koji u ovom trenutku povezuje gospodarski razvoj, iskorištavanje prirodnih resursa i socijalne probleme te kako bi se taj trend pretvorio u nove poslovne prilike.

ٰž i inovacije ključni su pokretači ǻžg razvoja, ܰčć rast i industrijsku konkurentnost, koji ć doprinijeti pronalasku rješenja za probleme današnjice kako bi se šٴ prije izmijenio negativan i opasan trend koji u ovom trenutku povezuje gospodarski razvoj, iskorištavanje prirodnih resursa i socijalne probleme te kako bi se taj trend pretvorio u radna mjesta i nove poslovne prilike te gospodarski, socijalni i okolišni razvoj.

EU ć imati koristi kao korisnik i proizvođač tehnologija i industrija koje služe kao primjer funkcioniranja i razvoja modernog, industrijskog, ǻžg, uključivog, otvorenog i demokratskog društva i gospodarstva. Poticat ć se sve brojnija gospodarska, ekološka i društvena rješenja za ǻž industrijsko gospodarstvo budućnosti, bez obzira na to je li riječ o: zdravlju i dobrobiti za sve, otpornim, uključivim i sigurnim društvima, dostupnoj čistoj energiji i mobilnosti, digitaliziranom gospodarstvu i društvu, transdisciplinarnoj i kreativnoj industriji, svemirskim rješenjima za more i kopno, rješenjima u području hrane i prehrane ili ǻžm korištenju prirodnih resursa, zaštiti klime i prilagodbi klimatskim promjenama. Industrijska transformacija bit ć od ključne žԴDzi.

EU ć imati koristi kao korisnik i proizvođač znanja, tehnologija i industrija. To ž služiti kao primjer funkcioniranja i razvoja modernog, industrijskog, ǻžg, uključivog, otvorenog i demokratskog društva i gospodarstva. Poticat ć se sve brojnija gospodarska, ekološka i društvena rješenja za ǻž industrijsko gospodarstvo budućnosti, bez obzira na to je li riječ o: zdravlju i dobrobiti za sve, uključivim i kreativnim društvima, sigurnim društvima, dostupnoj čistoj energiji i mobilnosti, digitaliziranom gospodarstvu i društvu, transdisciplinarnoj i č԰DZٴ industriji, svemirskim rješenjima za more i kopno, rješenjima u području hrane i prehrane ili ǻžm korištenju prirodnih resursa, zaštiti klime i ublažavanju klimatskih promjena. Industrijska transformacija bit ć od ključne žԴDzi.

ٰž i inovacije u okviru ovog stupa programa Obzor Europa grupirani su u integrirane klastere aktivnosti. Ulaganja nisu usmjerena na određeni sektor, nego na sustavne promjene našeg društva i gospodarstva uz pošٴvanje načela ǻžDzپ. To ć se ostvariti samo ako svi javni i privatni akteri sudjeluju u oblikovanju i stvaranju istraživanja i inovacija, odnosno ako se udruže krajnji korisnici, znanstvenici, tehnolozi, Ǿǵč, inovatori, ǻܳć, nastavnici, građani i organizacije civilnog društva. Stoga nijedan tematski klaster nije usmjeren samo na jednu skupinu aktera.

ٰž i inovacije u okviru ovog stupa programa Obzor Europa grupirani su u integrirane klastere aktivnosti. Ulaganja nisu usmjerena na određeni sektor, nego na sustavne promjene našeg društva i gospodarstva uz pošٴvanje načela uključivosti i ǻžDzپ. To ć se ostvariti samo ako svi javni i privatni akteri sudjeluju u oblikovanju i stvaranju istraživanja i inovacija, odnosno ako se udruže krajnji korisnici, ٰžč, znanstvenici, tehnolozi, dizajneri, Ǿǵč, inovatori, ǻܳć, nastavnici, građani i organizacije civilnog društva. Stoga nijedan tematski klaster nije usmjeren samo na jednu skupinu aktera.

Klasteri ć žti potporu stvaranju znanja u svim fazama razvoja, ܰčć istraživačke aktivnosti u ranoj fazi uz međusektorsku potporu ambicioznim, dugoročnim, velikim ٰžč쾱m inicijativama usmjerenima prema budućim tehnologijama i tehnologijama u nastajanju (Vodeć inicijative u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju) poduzetom u okviru prethodnog okvirnog programa: projekti Human Brain, Graphene, Kvantne tehnologije i Buduć baterijske tehnologije.

Ti ć se klasteri razvijati i primjenjivati digitalne tehnologije, ključne tehnologije razvoja i tehnologije u nastajanju kao dio zajedničke strategije za promicanje vodećg položaja EU-a u industriji. Prema potrebi upotrijebit ć se podaci i usluge EU-a koje je omogućila svemirska tehnologija.

Ti ć se klasteri ٲǵ razvijati i primjenjivati digitalne tehnologije, ključne tehnologije razvoja i ܻć tehnologije u nastajanju kao dio zajedničke strategije za promicanje vodećg položaja EU-a u industriji. Prema potrebi upotrijebit ć se podaci i usluge EU-a koje je omogućila svemirska tehnologija.

Podupirat ć se prelazak tehnologije iz laboratorija na tržište i razvoj primjena ܰčć pokusne linije i demonstracijske projekte, mjere kojima se stimulira prihvaćanja na ٰžšٳ i poticanje angažmana privatnog sektora. Maksimalno ć se povećati sinergije s drugim programima.

Podupirat ć se prelazak tehnologije iz laboratorija na tržište i razvoj primjena ܰčć pokusne linije i demonstracijske projekte, mjere kojima se stimulira prihvaćanja na ٰžšٳ i poticanje angažmana privatnog sektora. Maksimalno ć se povećati sinergije s drugim dijelovima programa Obzor Europa, osobito EIT-om, kao i s drugim programima.

Klasteri ć pospješiti brzo ܱǵ pionirskih inovacija u EU-u putem širokog raspona predviđenih aktivnosti, ܰčć aktivnosti komunikacije, šᲹ i iskorištavanja. Nadalje, poticat ć standardizaciju te potporu neٱԴDZš쾱 inovacijama i inovativnim mehanizmima provedbe, šٴ ć dzć u stvaranju šٱԾ, regulatornih i tržišnih uvjeta koji pogoduju inovacijama, kao šٴ su sporazumi o inovacijama. Utvrdit ć se inovativna rješenja koja su rezultat djelovanja u području istraživanja i inovacija i koja ć biti namijenjena javnim i privatnim ulagačima, ali utvrdit ć se i drugi relevantni programi EU-a i nacionalni programi.

Klasteri ć pospješiti brzo ܱǵ pionirskih inovacija u EU-u, istodobno promatrajući njihov učinak na šٱ, putem širokog raspona predviđenih aktivnosti, ܰčć aktivnosti komunikacije, šᲹ i iskorištavanja. Nadalje, poticat ć standardizaciju te potporu neٱԴDZš쾱 inovacijama i inovativnim mehanizmima provedbe, šٴ ć dzć u stvaranju šٱԾ, regulatornih i tržišnih uvjeta koji pogoduju inovacijama, kao šٴ su sporazumi o inovacijama. Utvrdit ć se inovativna rješenja koja su rezultat djelovanja u području istraživanja i inovacija i koja ć biti namijenjena mobiliziranju dodatnih javnih i privatnih ulagača, ali utvrdit ć se i drugi relevantni programi EU-a i nacionalni programi.

Pridat ć se posebna pozornost žnju potpore MSP-ovima u stupu2. zajedničkih dijelova i putem namjenskog instrumenta dodjele bespovratnih sredstava pojedinačnim korisnicima za MSP-ove. Iz svih ć se klastera dodijeliti odgovarajući iznos za instrument za MSP-ove, koji ć se temeljiti na pristupu odozdo prema gore, s trajno otvorenim pozivima i zadanim rokovima, namijenjen isključivo postupnim inovacijama. Samo mala i srednja ǻܳć moći ć se prijaviti za financiranje, ܰčć putem suradnje ili podugovaranja. Projekti moraju imati jasnu europsku dimenziju i žti dodanu vrijednost EU-u.

Potpora iz instrumenta za MSP-ove dodjeljivat ć se u tri faze, na temelju modela programa Obzor Europa:

– faza1.: Koncept i procjena izvedivosti:

MSP-ovi ć dobiti sredstva za istraživanje znanstvene ili tehničke izvedivosti i komercijalnog potencijala nove ideje (dokaz koncepta) kako bi razvili inovacijski projekt. U slučaju pozitivnog rezultata procjene u kojoj je važan element veza 𵨳 teme projekta i potreba potencijalnog korisnika/kupca, dopušta se financiranje u sljedećoj fazi odnosno fazama.

– faza2.: ٰž i razvoj, demonstriranje, tržišna replikacija:

S dužnom pozornosti posvećnom inovacijskom kuponskom konceptu, istraživanje i razvoj podržavat ć se s posebnim naglaskom na aktivnosti demonstriranja (testiranje, prototip, studije povećanja, dizajn, pokusno izvođenje inovativnih procesa, proizvoda i usluga, potvrđivanje, provjera učinkovitosti, itd.) i tržišnu replikaciju potičući ܰč krajnjih korisnika ili potencijalnih klijenata. Inovacijskim kuponima poticat ć se sudjelovanje mladih poduzetnika.

– faza3.: Komercijalizacija:

U ovoj fazi neć biti izravnog financiranja osim aktivnosti potpore, ali njezin je cilj olakšati pristup privatnom kapitalu i okruženjima za razvoj inovacija. Predvidjet ć se poveznice s EIC-om i fondom InvestEU. Mala i srednja ǻܳć imat ć koristi i od mjera potpore kao šٴ su umrežavanje, osposobljavanje, treniranje i savjetovanje. Osim toga, ova faza ž se povezati sa mjerama za promicanje predkomercijalne nabave i nabave inovativnih rješenja.

Amandman35

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka 1.1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.1. ž

1.1. ž

EU-ov stup socijalnih prava potvrda je da svi imaju pravo na pravovremeni pristup kvalitetnoj, ٳܱ貹čԴ, preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj skrbi. Time se naglašava obveza EU-a da postigne UN-ove ciljeve ǻžg razvoja kojima se poziva da do 2030. svi budu obuhvaćni univerzalnom zdravstvenom zaštitom neovisno o dobi te da se iskorijene smrtni slučajevi koji se mogu spriječiti.

EU-ov stup socijalnih prava potvrda je da svi imaju pravo na pravovremeni pristup kvalitetnoj, ٳܱ貹čԴ, preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj skrbi. Time se naglašava obveza EU-a da postigne UN-ove ciljeve ǻžg razvoja kojima se poziva da do 2030. svi budu obuhvaćni univerzalnom zdravstvenom zaštitom neovisno o dobi te da se iskorijene smrtni slučajevi koji se mogu spriječiti.

Zdravo stanovništvo ključno je za stabilno, ǻž i uključivo šٱ, a poboljšanja u području zdravstva imaju presudnu ulogu u smanjenju siromaštva, poticanju društvenog napretka i blagostanja, kao i u povećanju gospodarskog rasta. Prema OECD-u 10%-tni porast očekivanog životnog vijeka povezan je s gospodarskim rastom od 0,3–0,4% godišnje. Očekivani životni vijek u EU-u od njegova je osnivanja porastao za 12 godina zbog iznimnog povećanja kvalitete života, obrazovanja i zdravlja ٲԴDZԾšٱ te skrbi o stanovništvu. Ukupni očekivani životni vijek pri rođenju u 2015. u EU-u je iznosio 80,6 godina, dok je svjetski prosjek bio 71,4 godine. Posljednjih se godina očekivan životni vijek u EU-u povećava za prosječno tri mjeseca godišnje.

Zdravo stanovništvo ključno je za stabilno, ǻž i uključivo šٱ, a poboljšanja u području zdravstva imaju presudnu ulogu u smanjenju siromaštva, poticanju društvenog napretka i blagostanja, kao i u povećanju gospodarskog rasta. Prema OECD-u 10%-tni porast očekivanog životnog vijeka povezan je s gospodarskim rastom od 0,3–0,4% godišnje. Očekivani životni vijek u EU-u od njegova je osnivanja porastao za 12 godina zbog iznimnog povećanja kvalitete života, ܰčć obrazovanje i zdravlje. Ukupni očekivani životni vijek pri rođenju u 2015. u EU-u je iznosio 80,6 godina, dok je svjetski prosjek bio 71,4 godine. Posljednjih se godina očekivan životni vijek u EU-u povećava za prosječno tri mjeseca godišnje.

ٰž i inovacije u području zdravstva imaju važnu ulogu u tom postignuću, ali i u povećanju produktivnosti i kvalitete u sektoru zdravstva i skrbi. Međutim, EU se suočava s novim, ali i dugotrajnim problemima koji prijete njegovim građanima i javnom zdravlju, ǻžDzپ zdravstvene skrbi i sustava socijalne zaštite, kao i konkurentnosti sektora zdravstvene skrbi. Glavni su izazovi u EU-u u području zdravlja: nedovoljno djelotvorno promicanje zdravlja i prevencije bolesti; porast neprenosivih bolesti; š antimikrobne otpornosti na lijekove i izbijanje epidemija zaraznih bolesti; sve već onečišćnje ǰDZš; trajne zdravstvene nejednakosti 𵨳 i unutar zemalja, koje posebice utječu na ljude koji su u nepovoljnom položaju ili u osjetljivim fazama života; otkrivanje, razumijevanje, kontrola, sprečavanje i ܲž zdravstvenih rizika u socijalnom, urbanom i prirodnom okruženju koje se brzo mijenja; sve ć troškovi europskih zdravstvenih sustava te progresivno ܱǵ personaliziranog pristupa u liječenju i digitalizacija u području zdravstva i skrbi; sve ć pritisak na sektor europskog zdravstva i skrbi da ostane konkurentan u odnosu na nove i nadolazeć aktere na svjetskoj sceni i razvija nove inovacije u području zdravstva.

ٰž u području zdravstva ima važnu ulogu u tom postignuću, ali i u povećanju produktivnosti i kvalitete u sektoru zdravstva i skrbi te u omogućivanju baze znanja za zdravije stanovništvo i bolju skrb o pacijentima. ٰž u području zdravstva ima jedinstvene značajke, usko je povezano i u interakciji je s inovacijama, skrbi za pacijente, zdravljem ٲԴDZԾšٱ i odvija se u multidisciplinarnom okružju sa složenim propisima.

Međutim, EU se suočava s novim, ali i dugotrajnim problemima koji prijete njegovim građanima i javnom zdravlju, ǻžDzپ zdravstvene skrbi i sustava socijalne zaštite, kao i konkurentnosti sektora zdravstvene skrbi. Glavni su izazovi u EU-u u području zdravlja: povećan broj oboljenja od raka; nedovoljno djelotvorno promicanje zdravlja i prevencije bolesti; porast neprenosivih bolesti; š antimikrobne otpornosti na lijekove i izbijanje epidemija zaraznih bolesti; sve već onečišćnje ǰDZš; trajne zdravstvene nejednakosti 𵨳 i unutar zemalja, koje posebice utječu na ljude koji su u nepovoljnom položaju ili u osjetljivim fazama života; rano otkrivanje, razumijevanje, kontrola, sprečavanje i ܲž zdravstvenih rizika u socijalnom, urbanom i prirodnom okruženju koje se brzo mijenja; povećanje broja godina zdravog života; visoki troškovi nekih inovativnih alata i tehnologija u području zdravstva za krajnje korisnike; sve ć troškovi europskih zdravstvenih sustava te progresivno ܱǵ preciznog pristupa u liječenju, ܰčć relevantno istraživanje i digitalizaciju u području zdravstva i skrbi; sve ć pritisak na sektor europskog zdravstva i skrbi da ostane konkurentan u odnosu na nove i nadolazeć aktere na svjetskoj sceni i razvija nove inovacije u području zdravstva.

Digitalna rješenja u području zdravstva stvorila su brojne DzćԴDzپ za rješavanje problema usluga skrbi i drugih novih problema u društvu koje stari. Izazovi ٲǵ uključuju potpuno iskorištavanje progresivnog uvođenja DzćԴDzپ koje nudi digitalizacija u području zdravstva i skrbi bez ugrožavanja prava na privatnost i zaštitu podataka. Razvijeni su digitalni uređaji i softver za dijagnozu, č i olakšavanje samostalnog upravljanja bolešću, ܰčć kronične bolesti. Digitalne tehnologije sve više se upotrebljavaju i u medicinskom usavršavanju i izobrazbi te kako bi se pacijentima i drugim korisnicima zdravstvene skrbi omogućio pristup informacijama o zdravlju, njihovo razmjenjivanje i stvaranje.

Ti su zdravstveni izazovi složeni, međusobno povezani i globalne prirode pa je za njihovo rješavanje potrebna multidisciplinarna, međusektorska i transnacionalna suradnja. Istraživačkim i inovacijskim aktivnostima uspostavit ć se bliske poveznice 𵨳 otkrivanja te kliničkih, epidemioloških, ekoloških i socioekonomskih istraživanja kao i poveznice s regulatornom znanošću. One ć iskoristiti kombinaciju vještina kojima raspolažu akademska zajednica i industrija te poticati njihovu suradnju sa zdravstvenim službama, pacijentima, tvorcima politike i građanima kako bi se potaknulo javno financiranje, a rezultati primjenjivali u kliničkoj praksi i zdravstvenim sustavima. Poticat ć se strateška suradnja na razini EU-a i na međunarodnoj razini radi objedinjavanja stručnog znanja, kapaciteta i resursa potrebnih za stvaranje ekonomije razmjera, opsega i brzine te radi podjele očekivane koristi i uključenih financijskih rizika.

ٲԲšᾱ su zdravstveni izazovi složeni, međusobno povezani i globalne prirode pa je za njihovo rješavanje potrebna multidisciplinarna, međusektorska, translacijska i transnacionalna suradnja, ܰčć sa zemljama s niskim ili srednjim dohotkom. Istraživačkim i inovacijskim aktivnostima uspostavit ć se bliske poveznice 𵨳 otkrivanja te kliničkih, epidemioloških, پč쾱, ekoloških i socioekonomskih istraživanja kao i poveznice s regulatornom znanošću. One ć iskoristiti kombinaciju vještina kojima raspolažu akademska zajednica i industrija te poticati njihovu suradnju sa zdravstvenim službama, pacijentima, tvorcima politike, organizacijama civilnog društva i građanima kako bi se potaknulo javno financiranje, a rezultati primjenjivali u kliničkoj praksi i zdravstvenim sustavima. Poticat ć se strateška suradnja na razini EU-a i na međunarodnoj razini radi objedinjavanja stručnog znanja, kapaciteta i resursa potrebnih za stvaranje ekonomije razmjera, opsega i brzine te radi podjele očekivane koristi i uključenih financijskih rizika. U ispitivanjima i istraživanjima u okviru ovog klastera uzimaju se u obzir rodna perspektiva i rodne razlike.

Istraživačke i inovacijske aktivnosti u okviru toga globalnog izazova poslužit ć za razvoj baze znanja, izgradnju kapaciteta za istraživanje i inovacije te razvoj rješenja potrebnih za djelotvornije promicanje zdravlja, prevencije, liječenja i izlječenja bolesti. Poboljšanje rezultata u području zdravlja dovest ć do povećanja očekivanog životnog vijeka, zdravog i aktivnog života, produktivnosti radnog ٲԴDZԾšٱ te ǻžDzپ zdravstvenih sustava i sustava skrbi.

Istraživačke i inovacijske aktivnosti u okviru toga globalnog izazova poslužit ć za razvoj ljudskih resursa i baze znanja, izgradnju kapaciteta za istraživanje i inovacije te razvoj rješenja potrebnih za djelotvornije promicanje zdravlja, prevencije, liječenja i izlječenja bolesti. Poboljšanje rezultata u području zdravlja dovest ć do povećanja očekivanog životnog vijeka, DZć zdravog i aktivnog života, produktivnosti radnog ٲԴDZԾšٱ te ǻžDzپ zdravstvenih sustava i sustava skrbi. Inovacije u području tehnika brze dijagnostike i novih antibiotika mogu spriječiti razvoj antimikrobne otpornosti te ć se stoga promicati.

Rješavanje glavnih zdravstvenih izazova doprinijet ć ostvarenju političkih ciljeva i strategija EU-a, posebice EU-ova stupa socijalnih prava, jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a, EU-ove Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi i Europskog akcijskog plana „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti (AMR), ali i doprinijeti provedbi relevantnih regulatornih okvira EU-a. Usto ć se poduprijeti obveze EU-a preuzete u okviru UN-ova Programa ǻžg razvoja do 2030. i obveze u okviru drugih organizacija UN-a i međunarodnih inicijativa, ܰčć globalne strategije i akcijske planove Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Rješavanje glavnih zdravstvenih izazova doprinijet ć ostvarenju političkih ciljeva i strategija EU-a, posebice EU-ova stupa socijalnih prava, jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a, EU-ove Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi i Europskog akcijskog plana „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti (AMR), ali i doprinijeti provedbi relevantnih regulatornih okvira EU-a. Usto ć se poduprijeti obveze EU-a preuzete u okviru UN-ova Programa ǻžg razvoja do 2030. i obveze u okviru drugih organizacija UN-a i međunarodnih inicijativa, ܰčć globalne strategije i akcijske planove Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Skupina na visokoj razini, točnije Upravljački odbor za zdravlje, pružit ć potporu postizanju tih ciljeva. Osigurat ć koordinaciju 𵨳 EU-ovih i nacionalnih ٰžč쾱h programa te sinergije 𵨳 klastera za zdravlje i drugih dijelova programa Obzor Europa, ܰčć misije i partnerstva. Vodit ć se znanošću i uključivat ć sve relevantne dionike, sa značajnim sudjelovanjem društva, Բ i pacijenta. Bit ć zadužen za upravljanje i savjetovanje u razvoju programa rada i misija povezanih sa zdravljem.

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br.3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj ǻžg razvoja br.13 – klimatska politika.

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br.3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj ǻžg razvoja br.13 – klimatska politika; neizravno cilj ǻžg razvoja br.1 – iskorjenjivanje siromaštva; cilj ǻžg razvoja br.5 – rodna ravnopravnost; cilj ǻžg razvoja br.6 – čista voda i sanitarni uvjeti; cilj ǻžg razvoja br.10 – smanjenje nejednakosti.

Amandman36

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka1.2. – podtočka1.2.1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.2.1. –Zdravlje tijekom cijelog života

1.2.1. –Zdravlje tijekom cijelog života

Ljudi u osjetljivim fazama života (rođenje, rano djetinjstvo, djetinjstvo, adolescencija, trudnoća, zrela i kasna odrasla dob), ܰčć osobe s invaliditetom ili ozljedama, imaju posebne zdravstvene potrebe koje zahtijevaju bolje razumijevanje i prilagođena rješenja. Takav ć pristup omogućiti smanjenje zdravstvenih nejednakosti i DzDZš rezultata u području zdravlja u korist aktivnog i zdravog starenja tijekom cijelog života, posebno zahvaljujući zdravom početku života i smanjenju rizika od mentalnih i tjelesnih oboljenja kasnije u životu.

Ljudi u osjetljivim fazama života (rođenje, rano djetinjstvo, djetinjstvo, adolescencija, trudnoća, zrela i kasna odrasla dob), ܰčć osobe s invaliditetom, posebnim potrebama ili ozljedama, imaju posebne zdravstvene potrebe koje zahtijevaju bolje razumijevanje i prilagođena rješenja. Takav ć pristup omogućiti smanjenje zdravstvenih nejednakosti i DzDZš rezultata u području zdravlja u korist aktivnog i zdravog starenja tijekom cijelog života, posebno zahvaljujući zdravom početku života i smanjenju rizika od mentalnih i tjelesnih oboljenja kasnije u životu.

U kratkim crtama

U kratkim crtama

–sve faze života od ranog razvoja do procesa starenja,

bolesti povezane s dobi i sve faze života do procesa starenja,

–zdravlje majki, očeva, novorođenčadi i djece te uloga roditelja,

–zdravlje majki, očeva, novorođenčadi i djece, ܰčć preživljavanje djece i majki, te uloga roditelja,

zdravstvene potrebe i dugoročne posljedice povezane s visokom stopom smrtnosti i dugoročnim pobolijevanjem, osobito u vezi s problemima u djetinjstvu,

–zdravstvene potrebe adolescenata,

–zdravstvene potrebe adolescenata, ܰčć psihološko zdravlje;

–zdravstvene posljedice invaliditeta i ozljeda,

etiologija invaliditeta i zdravstvene posljedice invaliditeta i ozljeda,

– neovisan i aktivan život starijih osoba i/ili osoba s invaliditetom,

– neovisan i aktivan život starijih osoba i/ili osoba s invaliditetom,

– zdravstveno obrazovanje i digitalna pismenost u području zdravlja.

– zdravstveno obrazovanje i digitalna pismenost u području zdravlja,

regeneracija starih ili oštećnih organa i tkiva,

angiogeneza, arterijska patologija, ishemija miokarda i strukturna patologija srca te biomarkeri i genetika kardiovaskularnih bolesti,

č o kroničnih bolesti.

Amandman37

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka1.2. – podtočka1.2.2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.2.2. –Okolišne i socijalne determinante koje utječu na zdravlje

1.2.2. –Okolišne i socijalne determinante koje utječu na zdravlje

Bolje razumijevanje čimbenika koji utječu na zdravlje i čimbenika rizika koje uvjetuje socijalno, ekonomsko i fizičko okruženje u svakodnevnom životu i na radnom mjestu, ܰčć učinak digitalizacije, onečišćnja, klimatskih promjena i drugih pitanja ǰDZš na zdravlje, doprinijet ć prepoznavanju i ublažavanju zdravstvenih rizika i prijetnji zdravlju, smanjenju smrti i bolesti od izlaganja kemikalijama i onečišćnju ǰDZš, podržavanju ekološkog, zdravog, otpornog i ǻžg životnog i radnog okruženja, promicanju zdravog načina života i potrošačkog ponašanja, te razvoju pravednog, uključivog i pouzdanog društva.

Bolje razumijevanje čimbenika koji utječu na zdravlje i čimbenika rizika koje uvjetuje socijalno, ekonomsko i fizičko okruženje u svakodnevnom životu i na radnom mjestu, ܰčć učinak digitalizacije, onečišćnja, brze urbanizacije, klimatskih promjena i drugih nacionalnih i transnacionalnih pitanja ǰDZš na zdravlje, doprinijet ć prepoznavanju i ublažavanju zdravstvenih rizika i prijetnji zdravlju, identificiranju i smanjenju smrti i bolesti od izlaganja kemikalijama i onečišćnju ǰDZš, podržavanju sigurnog ekološkog, zdravog, otpornog i ǻžg životnog i radnog okruženja, promicanju zdravog načina života i potrošačkog ponašanja, te razvoju pravednog, uključivog i pouzdanog društva.

U kratkim crtama

U kratkim crtama

–tehnologije za procjenu opasnosti i č԰첹 kemikalija, onečišćujućih tvari i drugih stresora te povezane izloženosti na zdravlje, ܰčć stresore povezane s klimatskim promjenama i okolišem te kombinirane č԰ nekoliko stresora,

sigurne i učinkovite tehnologije i metodologija za procjenu opasnosti i č԰첹 kemikalija, onečišćujućih tvari i drugih stresora te povezane izloženosti na zdravlje, ܰčć stresore povezane s klimatskim promjenama i okolišem te kombinirane č԰ nekoliko stresora,

–ǰDZšԾ, profesionalni, socijalni i bihevioralni čimbenici koji utječu na tjelesno i mentalno zdravlje te na dobrobit ljudi i njihovu interakciju, uz poseban naglasak na ranjive osobe i osobe u nepovoljnom položaju,

–ǰDZšԾ, ܰčć izgrađenu okolinu (projektiranje i izgradnja), profesionalni, gospodarski, politički, socijalni i bihevioralni čimbenici koji utječu na tjelesno i mentalno zdravlje te na dobrobit ljudi i njihovu interakciju, uz poseban naglasak na ranjive osobe i osobe u nepovoljnom položaju, te osobe s bolestima koje uzrokuju invaliditet ili narušeno zdravstveno stanje,

–procjena rizika, upravljanje rizikom i obavješćivanje o riziku, uz potporu poboljšanih alata za odlučivanje temeljeno na dokazima, ܰčć alternative ispitivanju na životinjama,

–procjena rizika, upravljanje rizikom i obavješćivanje o riziku, ܰčć razmjenu informacija, uz potporu poboljšanih alata za odlučivanje temeljeno na dokazima, ܰčć alternative ispitivanju na životinjama,

– kapacitet i infrastruktura za prikupljanje, razmjenu i kombiniranje podataka o svim zdravstvenim determinantama, ܰčć izloženost, zdravlje i bolesti na razini EU-a i na međunarodnoj razini,

– kapacitet i infrastruktura za prikupljanje, razmjenu i kombiniranje podataka o svim zdravstvenim determinantama, ܰčć izloženost, zdravlje i bolesti na razini EU-a i na međunarodnoj razini,

– promicanje zdravlja i primarna prevencija.

– promicanje zdravlja i primarna prevencija.

Amandman38

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka1.2. – podtočka1.2.3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.2.3. Neprenosive i rijetke bolesti

1.2.3. Neprenosive i rijetke bolesti

Neprenosive bolesti, ܰčć rijetke bolesti, velik su zdravstveni i društveni problem koji iziskuje djelotvornije pristupe u prevenciji, liječenju i izlječenju, ܰčć personalizirane pristupe liječenju.

Neprenosive bolesti, ܰčć rijetke bolesti, velik su zdravstveni i društveni problem koji iziskuje djelotvornije pristupe u prevenciji, dijagnosticiranju, liječenju i izlječenju, ܰčć precizne pristupe liječenju.

U kratkim crtama

U kratkim crtama

–dijagnostika za ranije i točnije dijagnoze i č prilagođeno pacijentu,

–dijagnostika za ranije i točnije dijagnoze i pravovremeno č prilagođeno pacijentu,

infrastruktura i kapaciteti za iskorištavanje potencijala napretka ostvarenog u području genomske medicine u standardnoj kliničkoj praksi,

– programi prevencije i probira,

– programi prevencije i probira,

– integrirana rješenja za samopraćnje, promicanje zdravlja, prevenciju bolesti te upravljanje kroničnim bolestima i višrukim oboljenjima,

– integrirana rješenja za samopraćnje, promicanje zdravlja, prevenciju bolesti te upravljanje kroničnim bolestima i višrukim oboljenjima,

–č i č, ܰčć farmakološko i nefarmakološko č,

sigurno, učinkovito i dostupno č, č ili druge terapijske strategije, ܰčć farmakološko i nefarmakološko č,

– palijativna skrb,

– palijativna skrb,

suradničko istraživanje u području molekularne, strukturne i stanične biologije, eksperimentalnih terapija, genetike, genomike i povezanosti raka u ljudi s okolišem,

napredak u genomici, epidemiologija, bioinformatika, patologija i izazovi precizne medicine kod rijetkih bolesti, neurodegenerativnih bolesti i onkologije,

ǻčᲹ visoke neispunjene kliničke potrebe, kao šٴ su rijetke vrste raka, ܰčć rak u djece,

– komparativna procjena djelotvornosti intervencija i rješenja,

– komparativna procjena djelotvornosti intervencija i rješenja,

– istraživanje provedbe u svrhu prošᲹ intervencija u području zdravstva i njihove prihvaćnosti u zdravstvenim politikama i sustavima.

– istraživanje provedbe u svrhu prošᲹ intervencija u području zdravstva i njihove prihvaćnosti u zdravstvenim politikama i sustavima.

Amandman39

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka1.2. – podtočka1.2.4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.2.4. –Zarazne bolesti

1.2.4. –Zarazne bolesti

Zaštita Բ od prekograničnih prijetnji zdravlju velik je problem za javno zdravlje, koji iziskuje djelotvornu međunarodnu suradnju na razini EU-a i na globalnoj razini. To ć uključivati sprečavanje, pripravnost, rano otkrivanje, č i č zaraznih bolesti te borbu protiv antimikrobne otpornosti (AMR) u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”.

Zaštita Բ od prenosivih bolesti i prekograničnih prijetnji zdravlju velik je problem za javno zdravlje, koji iziskuje djelotvornu međunarodnu suradnju na razini EU-a i na globalnoj razini. To ć uključivati sprečavanje, pripravnost, rano otkrivanje, č i č zaraznih bolesti te borbu protiv antimikrobne otpornosti (AMR) u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”. Nastavak šᲹ bakterija otpornih na antimikrobna sredstva, ܰčć superbakterije, imat ć velik štetan učinak na gospodarstvo i okoliš. Sprečavanje njihova nastanka i šᲹ bit ć jedan od prioriteta pod ovim naslovom. Usto, Svjetska zdravstvena organizacija definirala je popis zanemarenih bolesti za koje postoji manjak ulaganja privatnog sektora u istraživanja i inovacije zbog ograničenih komercijalnih poticaja. Potrebna su ambicioznija javna ulaganja radi rješavanja problema opterećnja zbog takvih bolesti povezanih sa siromaštvom i zanemarenih bolesti.

U kratkim crtama

U kratkim crtama

–uzroci izbijanja ili ponovnog izbijanja zaraznih bolesti i njihova šᲹ, ܰčć prijenos sa životinja na ljude (zoonoza), ili iz drugih dijelova ǰDZš (voda, tlo, biljke, hrana) na ljude,

–uzroci izbijanja ili ponovnog izbijanja zaraznih bolesti i njihova šᲹ, ܰčć prijenos sa životinja na ljude (zoonoza), ili iz drugih dijelova ǰDZš (voda, tlo, biljke, hrana) na ljude te primjena empirijskih preventivnih rješenja kojima se prijenos svodi na najmanju moguću mjeru,

– prognoziranje, rano otkrivanje i nadzor zaraznih bolesti, ܰčć patogene s antimikrobnom otpornošću, infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi i čimbenike povezane s okolinom,

– prognoziranje, rano otkrivanje i nadzor zaraznih bolesti, ܰčć patogene s antimikrobnom otpornošću, infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi i čimbenike povezane s okolinom,

cjepiva za zarazne bolesti te njihova dijagnostika, č i č, ܰčć popratne bolesti i infekcije,

prikladna, sigurna i učinkovita dijagnostika, medicinske tehnologije, č i cjepiva za prevenciju i profilaksu zaraznih bolesti, ܰčć istraživanje i otkrića novih cjepiva, napredne tehnologije imunizacije i regulatorne znanosti,

– djelotvorne mjere i strategije pripravnosti, odgovora i oporavka povezane s izvanrednim situacijama u zdravstvu, uz ܰč zajednica,

– djelotvorne mjere i strategije pripravnosti, odgovora i oporavka povezane s izvanrednim situacijama u zdravstvu, uz ܰč zajednica,

– prepreke provedbi i prihvaćanju medicinskih intervencija u kliničkoj praksi i zdravstvenom sustavu,

– prepreke provedbi i prihvaćanju medicinskih intervencija u kliničkoj praksi i zdravstvenom sustavu,

–prekogranični aspekti zaraznih bolesti i posebni izazovi u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom, kao šٴ su tropske bolesti.

–prekogranični aspekti zaraznih bolesti i posebni izazovi u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom, kao šٴ su zanemarene tropske bolesti, AIDS, tuberkuloza i malarija. Razvoj novih metoda liječenja zaraznih bolesti kako bi se suzbila antimikrobna otpornost.

Amandman40

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka1.2. – podtočka1.2.5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.2.5. –Alati, tehnologije i digitalna rješenja u području zdravstva i skrbi

1.2.5. –Alati, tehnologije i digitalna rješenja u području zdravstva i skrbi

Tehnologije i alati u području zdravstva ključni su za javno zdravstvo i u velikoj mjeri doprinose žԾm poboljšanjima u kvaliteti života i zdravlja osoba u EU-u i skrbi o njima. Stoga je ključni strateški izazov oblikovati, razviti, isporučiti i primijeniti prikladne, pouzdane, sigurne i troškovno učinkovite alate i tehnologije u području zdravstva i skrbi, uzimajući u obzir potrebe osoba s invaliditetom i starenje društva. To uključuje umjetnu inteligenciju i druge digitalne tehnologije, uz znatna poboljšanja u odnosu na postojeća rješenja te poticanje konkurentne i ǻž zdravstvene industrije koja stvara radna mjesta visoke vrijednosti. Europski zdravstveni sektor jedan je od ključnih gospodarskih sektora u EU-u, koji čini 3% BDP-a i zapošljava 1,5 milijuna osoba.

Tehnologije i alati u području zdravstva ključni su za javno zdravstvo i u velikoj mjeri doprinose žԾm poboljšanjima u kvaliteti života i zdravlja osoba u EU-u i skrbi o njima. Stoga je ključni strateški izazov oblikovati, razviti, isporučiti i primijeniti prikladne, pouzdane, sigurne i troškovno učinkovite alate i tehnologije u području zdravstva i skrbi, uzimajući u obzir potrebe osoba s invaliditetom i starenje društva. To uključuje ključne tehnologije razvoja, umjetnu inteligenciju, robotiku, veliku količinu podataka, kvantnu tehnologiju i druge digitalne alate i tehnologije, uz znatna poboljšanja u odnosu na postojeća rješenja te poticanje konkurentne i ǻž zdravstvene industrije koja stvara radna mjesta visoke vrijednosti. Europski zdravstveni sektor jedan je od ključnih gospodarskih sektora u EU-u, koji čini 3% BDP-a i zapošljava 1,5 milijuna osoba.

U kratkim crtama

U kratkim crtama

–alati i tehnologije za primjene u cijelom zdravstvenom sektoru i na sve relevantne medicinske indikacije, ܰčć funkcionalno oštećnje,

–alati i tehnologije za primjene u cijelom zdravstvenom sektoru, ܰčć proizvodnju zdravstvenih tehnologija i na sve relevantne medicinske indikacije, ܰčć funkcionalno oštećnje,

umjetna inteligencija i robotika za tehnologije i alate u području zdravstva,

– integrirani alati, tehnologije i digitalna rješenja za zdravlje ljudi, ܰčć mobilno zdravstvo i zdravstvo na daljinu,

– integrirani alati, tehnologije i digitalna rješenja za zdravlje ljudi, ܰčć mobilno zdravstvo i zdravstvo na daljinu,

personalizirani, digitalni pristupi zdravstvu koji se temelje na „digitalnim blizancima”, modelima računala na osnovi točnih podataka o ključnim biološkim procesima ljudskoga tijela, čime se omogućuje utvrđivanje najbolje terapije za pojedinca, mjera prevencije i održavanja zdravlja,

– pokusno izvođenje, opsežno ܱǵ, optimizacija, nabava inovacijskih tehnologija i alata u području zdravstva i skrbi u stvarnim okruženjima, ܰčć kliničke studije i istraživanje provedbe,

– pokusno izvođenje, opsežno ܱǵ, optimizacija, nabava inovacijskih tehnologija i alata u području zdravstva i skrbi u stvarnim okruženjima, ܰčć kliničke studije i istraživanje provedbe,

–inovativni procesi i usluge za razvoj, proizvodnju i brzu isporuku alata i tehnologija za zdravstvo i skrb,

–inovativni procesi i usluge za razvoj, proizvodnju i brzu isporuku alata, tehnologija, lijekova i cjepiva za skrb,

– sigurnost, učinkovitost i kvaliteta alata i tehnologija za zdravstvo i skrb te njihov etički, pravni i socijalni čԲ,

– sigurnost, učinkovitost i kvaliteta alata i tehnologija za zdravstvo i skrb te njihov etički, pravni i socijalni čԲ,

– regulatorna znanost za tehnologije i alate u području zdravstva.

– regulatorna znanost za tehnologije i alate u području zdravstva,

alati, tehnologije i digitalna rješenja za povećanje sigurnosti medicinskih odluka.

Amandman41

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka1.2. – podtočka1.2.6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.2.6. –Zdravstveni sustavi

1.2.6. –Zdravstveni sustavi

Zdravstveni sustavi ključan su dio sustava socijalne zaštite u EU-u, koji je 2017. zapošljavao oko 24 milijuna osoba u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Glavni su prioriteti pristupačni, isplativi, otporni, ǻž i pouzdani zdravstveni sustavi te smanjenje nejednakosti, šٴ se ž Dzپć oslobađanjem potencijala digitalnih inovacija i inovacija temeljenih na podacima za potrebe boljeg zdravstva i skrbi ǵԾh potrebama pacijenata koji se temelje na otvorenoj europskoj podatkovnoj infrastrukturi. Tako ć se unaprijediti digitalna transformacija zdravstva i skrbi.

Zdravstveni sustavi ključan su dio sustava socijalne zaštite u EU-u, koji je 2017. zapošljavao oko 24 milijuna osoba u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Glavni su prioriteti pristupačni, isplativi, otporni, ǻž i pouzdani zdravstveni sustavi te smanjenje nejednakosti, šٴ se ž Dzپć oslobađanjem potencijala digitalnih inovacija i inovacija temeljenih na podacima za potrebe boljeg zdravstva i skrbi ǵԾh potrebama pacijenata koji se temelje na otvorenoj europskoj podatkovnoj infrastrukturi. Tako ć se unaprijediti digitalna transformacija zdravstva i skrbi. Buduća infrastruktura trebala bi se oslanjati na sigurne pohrane, kao šٴ je ܱǵ 5G tehnologije, uvjete za razvoj interneta stvari i centara računalstva visokih performansi.

U kratkim crtama

U kratkim crtama

– reforme sustava i politika javnog zdravstva u Europi i izvan nje,

– reforme sustava i politika javnog zdravstva u Europi i izvan nje,

– novi modeli i pristupi u zdravstvu i skrbi i njihova prenosivost ili prilagodba iz jedne zemlje/regije u drugu,

– novi modeli i pristupi u zdravstvu i skrbi i njihova prenosivost ili prilagodba iz jedne zemlje/regije u drugu,

– DzDZš procjene zdravstvenih tehnologija,

– DzDZš procjene zdravstvenih tehnologija,

– smanjenje zdravstvene nejednakosti i učinkovit politički odgovor,

– smanjenje zdravstvene nejednakosti i učinkovit politički odgovor,

– buduća radna snaga u području zdravstva i njezine potrebe,

– buduća radna snaga u području zdravstva i njezine potrebe,

razvoj programa za specijalizirano osposobljavanje zdravstvenih djelatnika, osposobljavanje i razvoj tehničkog znanja i iskustva i novih načina rada kojima se Dzپž inovativnost u e-zdravstvu,

–DzDZš pravovremenog informiranja o zdravlju i upotrebe zdravstvenih podataka, ܰčć elektroničke zdravstvene kartone, uz posćvanje dužne pozornosti sigurnosti, privatnosti, interoperabilnosti, standardima, usporedivosti i integritetu,

–DzDZš pravovremenosti i kvalitete informiranja o zdravlju kao i infrastrukture za učinkovito prikupljanje i upotrebu zdravstvenih podataka, ܰčć elektroničke zdravstvene kartone, uz posćvanje dužne pozornosti sigurnosti, privatnosti, interoperabilnosti, standardima, usporedivosti i integritetu, informiranje o zdravlju i upotreba zdravstvenih podataka, ܰčć elektroničke zdravstvene kartone, uz posćvanje dužne pozornosti sigurnosti, povjerenju, privatnosti, interoperabilnosti, standardima, usporedivosti i integritetu;

– otporni zdravstveni sustavi koji apsorbiraju č԰ kriza i prilagođavaju se disruptivnim inovacijama,

– otporni zdravstveni sustavi koji apsorbiraju č԰ kriza i prilagođavaju se disruptivnim inovacijama,

– rješenja za osnaživanje Բ i pacijenata, samopraćnje i interakcija sa zdravstvenim i socijalnim radnicima radi sveobuhvatnije skrbi i pristupa usmjerenog na korisnika,

– rješenja za osnaživanje Բ i pacijenata, samopraćnje i interakcija sa zdravstvenim i socijalnim radnicima radi sveobuhvatnije skrbi i pristupa usmjerenog na korisnika,

– podaci, informacije, spoznaje i najbolja praksa iz istraživanja zdravstvenih sustava na razini EU-a i na svjetskoj razini.

– podaci, informacije, spoznaje i najbolja praksa iz istraživanja zdravstvenih sustava na razini EU-a i na svjetskoj razini.

Amandman42

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.KLASTER „UKLJUČIVO I SIGURNO ٸ鱫Šճհ”

2.KLASTER „UKLJUČIVO I KREATIVNO ٸ鱫Šճհ”

Amandman43

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.1. ž

2.1. ž

EU na jedinstven način kombinira gospodarski rast i socijalne politike, uz visoke razine socijalne uključenosti, zajedničkih vrijednosti temeljenih na demokraciji, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i bogatstvu raznolikosti. Taj se model stalno mijenja i mora prilagođavati npr. globalizaciji i ٱԴDZš쾱 promjenama. Osim toga, Europa mora odgovoriti na probleme povezane sa stalnim prijetnjama sigurnosti. Teroristički napadi, radikalizacija, kibernapadi i hibridne prijetnje velik su sigurnosni problem koji stvara izrazit pritisak na društva.

EU na jedinstven način kombinira mir, gospodarski rast i ǻžst sa socijalnim politikama, uz visoke razine socijalne uključenosti, zajedničkih vrijednosti temeljenih na demokraciji, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i bogatstvu raznolikosti. Taj se model stalno mijenja i mora prilagođavati npr. digitalizaciji, globalizaciji i tehnološkom razvoju.

EU mora promicati model uključivog i ǻžg rasta, no istovremeno iskorištavati prednosti ٱԴDZšDz napretka, promicati inovacije u demokratskom upravljanju i jačati povjerenje u njega, boriti se protiv nejednakosti, nezaposlenosti, marginalizacije, diskriminacije i radikalizacije, jamčiti ljudska prava, njegovati kulturnu raznolikost i europsku kulturnu baštinu te osnaživati građane putem šٱԾ inovacija. Prioritetna teme i dalje ć biti upravljanje migracijama i integracija migranata. Uloga istraživanja i inovacija u društvenim i humanističkim znanostima od presudne je žԴDzi za rješavanje tih problema i postizanje ciljeva EU-a.

EU mora promicati model uključivog i ǻžg rasta, no istovremeno iskorištavati prednosti ٱԴDZšDz napretka, promicati inovacije u demokratskom upravljanju i jačati povjerenje u njega, boriti se protiv nejednakosti, nezaposlenosti, marginalizacije, diskriminacije i radikalizacije, jamčiti ljudska prava, njegovati kulturnu raznolikost i europsku kulturnu baštinu te osnaživati građane putem šٱԾ inovacija. Prioritetna teme i dalje ć biti upravljanje migracijama i integracija migranata.

Uloga istraživanja i inovacija u društvenim i humanističkim znanostima te u kulturnom i kreativnom sektoru od presudne je žԴDzi za rješavanje tih problema i postizanje ciljeva EU-a. Zbog svojeg širokog spektra, veličine i utjecaja na današnju digitalnu transformaciju ti sektori značajno utječu na naše gospodarstvo. Budući da su međusobni odnosi 𵨳 šٱԾ i tehnoloških inovacija složeni i rijetko linearni, potrebna su daljnja istraživanja, ܰčć i međusektorska i multidisciplinarna istraživanja, za razvoj svih vrsta inovacija i aktivnosti koje se financiraju kako bi se potaknuo njihov učinkovit razvoj u budućnosti.

Europski građani, državne institucije i gospodarstvo moraju se zaštititi od stalne prijetnje organiziranog kriminala, šٴ uključuje trgovinu vatrenim oružjem i drogom te trgovinu ljudima. Usto, važno je ojačati zaštitu i sigurnost boljim upravljanjem granicama. Kiberkriminal je u porastu, a povezani rizici sve su brojniji zbog digitalizacije gospodarstva i društva. Europa mora i dalje poboljšavati kibersigurnost, digitalnu privatnost, zaštitu osobnih podataka i borbu protiv šᲹ lažnih i štetnih informacija kako bi očuvala demokratsku i gospodarsku stabilnost. Najzad, potrebno je dodatno raditi na ograničavanju posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta na živote i egzistenciju, koji se pojačavaju zbog klimatskih promjena, kao šٴ su poplave, oluje i suša koje pak dovode do šumskih požara, degradacije zemljišta i drugih prirodnih katastrofa poput potresa. Katastrofe, bilo prirodne ili prouzročene ljudskim faktorom, mogu ugroziti važne šٱԱ funkcije, kao šٴ su zdravstvo, opskrba energijom i vlade.

Veličina, složenost i transnacionalni karakter tih problema zahtijevaju višeslojno djelovanje na razini EU-a. Rješavanje takvih ključnih šٱԾ, političkih, kulturnih i gospodarskih problema te sigurnosnih izazova samo na nacionalnoj razini moglo bi dovesti do neučinkovitog iskorištavanja resursa, razilaženja u pristupima i različitih standarda znanja i sposobnosti.

Istraživanja u području sigurnosti dio su šireg sveobuhvatnog odgovora EU-a na sigurnosne prijetnje. Ona pridonose razvoju kapaciteta tako šٴ omogućuju da tehnologije i aplikacije koje ć biti dostupne u budućnosti popune manjak kapaciteta koji su utvrdili tvorci politika i stručnjaci. Financiranje istraživanja putem okvirnog programa EU-a predstavljalo je već oko 50% ukupnih javnih sredstava za istraživanje u području sigurnosti u EU-u. U potpunosti ć se iskoristiti dostupni instrumenti, ܰčć svemirski program EU-a (Galileo, EGNOS, Copernicus, svijest o situaciji u svemiru i državne satelitske komunikacije). Uspostavljaju se sinergije s aktivnostima u okviru istraživanja u području obrane koje financira EU te se izbjegava dvostruko financiranje. Prekogranična suradnja doprinosi razvoju europskog jedinstvenog sigurnosnog tržišta i povećanju industrijske učinkovitosti, na čemu se temelji autonomija EU-a.

Istraživačke i inovacijske aktivnosti u okviru ovoga globalnog izazova u načelu ć se uskladiti s Komisijinim prioritetima za demokratsku promjenu, radna mjesta, rast i ulaganja; pravosuđe i temeljna prava; migracije; povezaniju i pravedniju europsku monetarnu uniju; jedinstveno digitalno tržište. Predmetnim ć se aktivnostima ispunjavati obveze preuzete u okviru Programa iz Rima, odnosno radit ć se na: „socijalnoj Europi” i „Uniji koja čuva našu kulturnu baštinu i promiče kulturnu raznolikost”. Usto ć se poduprijeti europski stup socijalnih prava i Globalni sporazum za sigurne, propisne i zakonite migracije. Istraživanja u području sigurnosti odgovor su na obvezu preuzetu u okviru Programa iz Rima da ć se raditi na „zaštićnoj i sigurnoj Europi”, čime se doprinosi istinskoj i č԰DZٴ sigurnosnoj uniji. Iskorištavat ć se sinergije s programom Pravosuđe i programom Prava i vrijednosti, kojima se podupiru aktivnosti povezane s pristupom pravosuđu, pravima žrtava, ravnopravnošću spolova, nediskriminacijom, zaštitom podataka i promicanjem europskoga građanstva.

Istraživačke i inovacijske aktivnosti u okviru ovoga globalnog izazova u načelu ć se uskladiti s Komisijinim prioritetima za demokratsku promjenu, radna mjesta, rast i ulaganja; pravosuđe i temeljna prava; migracije; povezaniju i pravedniju europsku monetarnu uniju; jedinstveno digitalno tržište. Predmetnim ć se aktivnostima ispunjavati obveze preuzete u okviru Programa iz Rima, odnosno radit ć se na: „socijalnoj Europi” i „Uniji koja čuva našu kulturnu baštinu i promiče kulturnu raznolikost”. Usto ć se poduprijeti europski stup socijalnih prava.

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br.1 – iskorjenjivanje siromaštva; cilj ǻžg razvoja br.4 – kvalitetno obrazovanje; cilj ǻžg razvoja br. – dostojan rad i gospodarski rast; cilj ǻžg razvoja br.9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj ǻžg razvoja br.10 – smanjenje nejednakosti; cilj ǻžg razvoja br.11 – ǻž gradovi i zajednice; cilj ǻžg razvoja br.16 – mir, pravda i snažnije institucije.

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br.1 – iskorjenjivanje siromaštva; cilj ǻžg razvoja br.4 – kvalitetno obrazovanje; cilj ǻžg razvoja br.5 – rodna ravnopravnost; cilj ǻžg razvoja br.8 – dostojan rad i gospodarski rast; cilj ǻžg razvoja br.9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj ǻžg razvoja br.10 – smanjenje nejednakosti; cilj ǻžg razvoja br.11 – ǻž gradovi i zajednice; cilj ǻžg razvoja br.12odgovorna dzٰšᲹ i proizvodnja; cilj ǻžg razvoja br.16 – mir, pravda i snažnije institucije; cilj ǻžg razvoja br.17partnerstvo za ciljeve.

Amandman44

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka2. – podtočka2.2. – podtočka2.2.1. – stavak2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U kratkim crtama

U kratkim crtama

–povijest, razvoj i uspjeh demokracija, na različitim razinama i u različitim oblicima, aspekti digitalizacije i čԳ komunikacije putem šٱԾ mreža te uloga obrazovanja i politika za mlade kao temelja demokratskoga građanstva,

–povijest, razvoj i uspjeh demokracija, na različitim razinama i u različitim oblicima, kao šٴ su pokretanje dijaloga među kulturama, suradnja među državama i mir među religijama, aspekti digitalizacije, ܰčć medijsku i digitalnu pismenost i č԰ komunikacije putem šٱԾ mreža te ulogu obrazovanja, politike za mlade i kulturnu suradnju, kao temelja demokratskoga građanstva,

–inovativni pristupi za potporu transparentnosti, sposobnosti reagiranja, odgovornosti, djelotvornosti i legitimnosti demokratskog upravljanja uz puno pošٴvanje temeljnih prava i vladavine prava,

–inovativni pristupi za potporu transparentnosti, sposobnosti reagiranja, odgovornosti, djelotvornosti i legitimnosti demokratskog upravljanja, ܰčć suzbijanje korupcije, uz puno pošٴvanje temeljnih i ljudskih prava i vladavine prava,

učinak tehnologija na životni stil i ponašanje pojedinca,

–strategije za nošenje s populizmom, ekstremizmom, radikalizacijom i terorizmom te za ܰč i sudjelovanje otuđenih i marginaliziranih Բ,

–strategije za nošenje s populizmom, ekstremizmom, radikalizacijom, diskriminacijom i govorom mržnje, terorizmom te za aktivno ܰč, osnaživanje i sudjelovanje otuđenih, ranjivih i marginaliziranih Բ,

novi pristupi za postupanje s vezom 𵨳 imigracije i ksenofobije te uzrocima migracija,

– bolje razumijevanje uloge novinarskih standarda i ža koje su izradili korisnici u hiperpovezanom društvu te razvoj alata za suzbijanje dezinformacija,

– bolje razumijevanje uloge novinarskih standarda i ža koje su izradili korisnici u hiperpovezanom društvu te razvoj alata za suzbijanje dezinformacija,

– uloga multikulturnoga građanstva i identiteta u odnosu na demokratsko građanstvo i politički angažman,

– uloga multikulturnoga građanstva i identiteta u odnosu na demokratsko građanstvo i politički angažman,

– učinak ٱԴDZšDz i znanstvenog napretka, pa tako i velike količine podataka, internetskih šٱԾ mreža i umjetne inteligencije, na demokraciju,

– učinak ٱԴDZšDz i znanstvenog napretka, pa tako i velike količine podataka, internetskih šٱԾ mreža i umjetne inteligencije, na demokraciju,

– savjetodavna i participativna demokracija te aktivno i uključivo građanstvo, ܰčć digitalnu dimenziju,

– savjetodavna i participativna demokracija te aktivno i uključivo građanstvo, ܰčć digitalnu dimenziju,

– utjecaj gospodarskih i socijalnih nejednakosti na političko sudjelovanje i demokraciju, uz prikazivanje načina na koji smanjenje nejednakosti i borba protiv svih oblika diskriminacije, ܰčć rodnu diskriminaciju, mogu pozitivno utjecati na demokraciju.

– utjecaj gospodarskih i socijalnih nejednakosti na političko sudjelovanje i demokraciju, uz prikazivanje načina na koji smanjenje nejednakosti i borba protiv svih oblika diskriminacije, ܰčć rodnu diskriminaciju, mogu pozitivno utjecati na demokraciju,

novi pristupi znanstvenoj diplomaciji.

Amandman45

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka2. – podtočka2.2. – podtočka2.2.2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.2.2.Kulturna baština

2.2.2.Kultura i kreativnost

Amandman46

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka2.2. – podtočka2.2.2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.2.2. Kulturna baština

2.2.2. Kulturna baština

Europski kulturni i kreativni sektori predstavljaju mostove 𵨳 umjetnosti, kulture, poslovnog svijeta i tehnologije. Nadalje, osobito u području digitalizacije, kulturne i kreativne industrije imaju ključnu ulogu u reindustrijalizaciji Europe, pokretači su rasta i imaju stratešku poziciju u poticanju šᲹ inovacija na druge industrijske sektore kao šٴ su turizam, maloprodaja, digitalne tehnologije i inženjerstvo. U okviru programa ObzorEuropa kreativnost i dizajn predstavljat ć međusektorsko pitanje koje ć biti integrirano u projekte preko programa radi žnja potpore novim tehnologijama, poslovnim modelima i kompetencijama, kao i u svrhu pretvaranja kreativnih i međudisciplinskih rješenja u gospodarsku i društvenu vrijednost.

Kulturna baština dio je našeg života i važna za zajednice, skupine i društva jer im ž osjećaj pripadnosti. Ona je spona 𵨳 prošlosti i budućnosti naših društava. Pokretač je lokalnoga gospodarstva i moćan izvor inspiracije za kreativni i kulturni sektor. Pristup našoj kulturnoj baštini te njezino očuvanje, zaštita, obnova, interpretacija i iskorištavanje njezina punog potencijala ključni su izazovi sadašnjice i budućih generacija. Kulturna baština važan je izvor i nadahnuć za umjetnost, tradicionalne obrte te kulturni, poduzetnički i kreativni sektor koji su pokretači ǻžga gospodarskog rasta, novih radnih mjesta i vanjske trgovine.

Kulturna baština sastavni je dio kulturnih i kreativnih sektora. Kulturna baština obuhvaća tragove i izraze iz prošlosti koji daju pripisano značenje zajednicama, skupinama i društvima i koje zajednice, skupine i društva upotrebljavaju jer im ž osjećaj pripadnosti. Ona je spona 𵨳 prošlosti i budućnosti naših društava. Pokretač je lokalnoga gospodarstva i moćan izvor inspiracije za kreativni i kulturni sektor. Pristup našoj kulturnoj baštini te njezino očuvanje, zaštita, obnova, interpretacija i iskorištavanje njezina punog potencijala ključni su izazovi sadašnjice i budućih generacija. Kulturna baština važan je izvor i nadahnuć za umjetnost, tradicionalne obrte te kulturni, kreativni i poduzetnički sektor koji su pokretači ǻžga gospodarskog rasta, novih radnih mjesta i vanjske trgovine.

U kratkim crtama

U kratkim crtama

– istraživanja baštine i znanost o baštini, uz najsuvremenije tehnologije, ܰčć digitalnu tehnologiju,

– istraživanja baštine i znanost o baštini, uz najsuvremenije tehnologije, ܰčć digitalnu tehnologiju,

–pristup kulturnoj baštini i dijeljenje kulturne baštine, pomoću inovativnih načina i upotreba te modela participativnog upravljanja,

–pristup kulturnoj baštini i dijeljenje kulturne baštine i povezanih informacija, pomoću inovativnih načina i upotreba te modela participativnog upravljanja,

– povezivanje kulturne baštine s novim kreativnim sektorima,

– povezivanje kulturne baštine s novim kreativnim sektorima,

–doprinos kulturne baštine ǻžm razvoju putem očuvanja, zaštite i obnove kulturnog krajolika, s EU-om kao laboratorijem za inovacije temeljene na baštini i kulturni turizam,

–doprinos kulturne baštine ǻžm razvoju putem očuvanja, zaštite, razvoja i obnove kulturnog krajolika, s EU-om kao laboratorijem za inovacije temeljene na baštini i kulturni turizam,

–očuvanje, zaštita, Ჹč i obnova kulturne baštine i â uz upotrebu najsuvremenijih tehnologija, ܰčć digitalnu,

–očuvanje, zaštita, Ჹč i obnova kulturne baštine, â i tradicionalnih vještina i obrta uz upotrebu najsuvremenijih tehnologija, ܰčć digitalnu,

utjecaj tradicije, obrazaca ponašanja, percepcije i vjerovanja na vrijednosti i osjećaj pripadnosti.

žԴDz pluralističke i raznolike tradicije, DzčᲹ, percepcije i vjerovanja na vrijednosti u razvoju zajednica;

uspostava „europskog oblaka za kulturnu baštinu”, prostora za suradnju u svrhu istraživanja i inovacija kojim se omogućuje dostupnost kulturne baštine s pomoću novih tehnologija te poticanje i olakšavanje prijenosa znanja i vještina čime se ž mogućnost za uspostavu pojedinačnih radnih skupina i projektnih struktura, šٴ predstavlja europski kulturni pandan uslugama u oblaku koje se vode komercijalnom logikom. Tome ć prethoditi procjena č԰첹.

Amandman47

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka2.2. – podtočka2.2.3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.2.3.–Društvena i gospodarska transformacija

2.2.3.Društvena, kulturna i gospodarska transformacija

Europska društva prolaze kroz temeljitu društvenu i gospodarsku transformaciju, koja je prvenstveno posljedica globalizacije i tehnoloških inovacija. Istovremeno je došlo do porasta nejednakosti u dohocima u ćni europskih zemalja14. Potrebne su politike usmjerene na budućnost čiji je cilj promicati uključivi rast, smanjiti nejednakosti, poticati produktivnost (ܰčć napredak u njezinu mjerenju) i ljudski kapital, odgovoriti na izazove migracija i integracije te podupirati međugeneracijsku solidarnost i socijalnu mobilnost. Sustavi obrazovanja i izobrazbe neophodni su za pravedniju i prosperitetnu budućnost.

Europska društva prolaze kroz temeljitu društvenu, kulturnu i gospodarsku transformaciju, koja je prvenstveno posljedica globalizacije i tehnoloških inovacija. Istovremeno je došlo do porasta nejednakosti u dohocima u ćni europskih zemalja14. Potrebne su politike usmjerene na budućnost čiji je cilj promicati uključivi rast, smanjiti nejednakosti, poticati produktivnost (ܰčć napredak u njezinu mjerenju) i ljudski kapital, poboljšavati životne i radne uvjete Բ, odgovoriti na izazove migracija i integracije te podupirati međugeneracijsku solidarnost i socijalnu mobilnost i kulturnu integraciju. Pristupačni, uključivi, inovativni i visokokvalitetni sustavi obrazovanja i izobrazbe neophodni su za pravedniju i prosperitetnu budućnost.

U kratkim crtama

U kratkim crtama

– baza znanja kao temelj za ulaganja i politike, osobito u području obrazovanja i izobrazbe, za šپԱ s velikom dodanom vrijednošću, produktivnost, socijalnu mobilnost, rast, šٱԱ inovacije i otvaranje radnih mjesta; uloga obrazovanja i izobrazbe u borbi protiv nejednakosti,

– baza znanja kao temelj za ulaganja i politike, osobito u području obrazovanja i izobrazbe, za šپԱ s velikom dodanom vrijednošću, produktivnost, socijalnu mobilnost, rast, šٱԱ inovacije i otvaranje radnih mjesta; uloga obrazovanja i izobrazbe u borbi protiv nejednakosti,

međuznanstveno istraživanje koje kombinira gospodarski, kulturni i društveni utjecaj tehnološke promjene;

–društvena ǻžst koja se ne temelji samo na pokazateljima BDP-a, posebice novi gospodarski i poslovni modeli i nove financijske tehnologije,

–društvena ǻžst koja se ne temelji samo na pokazateljima BDP-a, posebice novi gospodarski i poslovni modeli, kao šٴ je socijalno gospodarstvo, i nove financijske tehnologije,

–statistički i drugi ekonomski alati za bolje razumijevanje rasta i inovacija u kontekstu slabog rasta produktivnosti,

–statistički i drugi ekonomski i kvantitativni alati za bolje razumijevanje rasta i inovacija u kontekstu slabog rasta produktivnosti;

– novi oblici rada, uloga rada, kretanja i promjene na tržištima rada i u dohotku u suvremenim društvima te njihov učinak na raspodjelu dohotka, nediskriminaciju, ܰčć rodnu ravnopravnost, i socijalnu uključenost,

– novi oblici rada, uloga rada, kretanja i promjene na tržištima rada i u dohotku u suvremenim društvima te njihov učinak na raspodjelu dohotka, nediskriminaciju, ܰčć rodnu ravnopravnost, i socijalnu uključenost,

–porezni sustav i sustav naknada te politike socijalne sigurnosti i socijalnog ulaganja za smanjenje nejednakosti i hvatanje u koštac s negativnim čԳma tehnologije, demografije i raznolikosti,

–porezni sustav i sustav naknada te politike socijalne sigurnosti i socijalnog ulaganja, porezna utočišta i porezna pravda za smanjenje nejednakosti i hvatanje u koštac s negativnim čԳma tehnologije, demografije i raznolikosti;

strategije za suočavanje s demografskim promjenama, urbanizacija u odnosu na migracije iz ruralnih ǻčᲹ, borba protiv društveno-gospodarske isključenosti i povećanje kvalitete života u ruralnim ǻčᾱ, ܰčć s pomoću uporabe najnovije tehnologije i digitalnih rješenja;

– mobilnost ljudi u globalnom i lokalnom kontekstu za bolje upravljanje migracijama i integraciju migranata, ܰčć izbjeglice; pošٴvanje međunarodnih obveza i ljudskih prava; sveobuhvatniji i bolji pristup kvalitetnom obrazovanju, izobrazbi, uslugama podrške te aktivnom i uključivom građanstvu, osobito za ranjive,

– mobilnost ljudi u globalnom i lokalnom kontekstu za bolje upravljanje migracijama i integraciju migranata, ܰčć izbjeglice; pošٴvanje međunarodnih obveza i ljudskih prava; sveobuhvatniji i bolji pristup kvalitetnom obrazovanju, izobrazbi, uslugama podrške te aktivnom i uključivom građanstvu, osobito za ranjive,

– sustavi obrazovanja i izobrazbe za poticanje i najbolje moguć iskorištavanje digitalne transformacije u EU-u te za upravljanje rizicima koji su posljedica globalne međupovezanosti i tehnoloških inovacija, posebice s obzirom na nove internetske rizike, etička pitanja, socioekonomsku nejednakost i radikalne promjene na tržištima,

– sustavi obrazovanja i izobrazbe za poticanje i najbolje moguć iskorištavanje digitalne transformacije u EU-u te za upravljanje rizicima koji su posljedica globalne međupovezanosti i tehnoloških inovacija, posebice s obzirom na nove internetske rizike, etička pitanja, socioekonomsku nejednakost i radikalne promjene na tržištima,

–modernizacija javne vlasti kako bi se ispunila očekivanja Բ u pogledu žnja usluga, transparentnosti, ٳܱ貹čԴDzi, otvorenosti, odgovornosti i usmjerenosti na korisnike,

–modernizacija javne vlasti i usluga kako bi se ispunila očekivanja i potrebe Բ u pogledu žnja usluga, transparentnosti, ٳܱ貹čԴDzi, otvorenosti, odgovornosti i usmjerenosti na korisnike;

–učinkovitost pravosudnih sustava i bolji pristup pravosuđu na temelju načela neovisnosti pravosuđa i vladavine prava, uz pravedne, učinkovite i transparentne postupovne metode u civilnim i kaznenim pitanjima.

–učinkovitost pravosudnih sustava i bolji pristup pravosuđu na temelju načela neovisnosti pravosuđa i vladavine prava, uz pravedne, učinkovite, pristupačne i transparentne postupovne metode u civilnim i kaznenim pitanjima.

utvrđivanje Dzٴćh i novih rodnih nejednakosti i potreba u pogledu globalnih transformacija te razvoj inovativnih metoda za rješavanje rodnih stereotipa i rodnih predrasuda.

__________________

__________________

14 OECD, Razumijevanje socioekonomskih razlika u Europi, 26.siječnja2017.

14 OECD, Razumijevanje socioekonomskih razlika u Europi, 26.siječnja2017.

Amandman48

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka2.2. – podtočka2.2.4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.2.4.Društva otporna na katastrofe

2.2.4.Društvene i humanističke znanosti

Uzroci katastrofa višruki su i nalaze se u prirodi ili ih uzrokuje ljudski faktor, a neki od primjera su teroristički napadi, vremenske prilike povezane s klimom i drugi ekstremni vremenski uvjeti (među ostalim, kao posljedica podizanja razine mora), šumski požari, toplinski valovi, poplave, potresi, cunamiji i vulkanska aktivnost, nestašica vode, svemirske meteorološke pojave, industrijske i prometne katastrofe, nesreć povezane s KBRN-om te katastrofe koje proizlaze iz povezanih kaskadnih rizika. Cilj je spriječiti i smanjiti gubitak života, štetu za zdravlje i okoliš, gospodarsku i materijalnu štetu uslijed katastrofa, osigurati opskrbu hranom te poboljšati razumijevanje rizika od katastrofa, smanjiti ih i učiti na temelju proživljenih katastrofa.

Istraživanja u području šٱԾ i humanističkih znanosti integrirana su u svaki od prioriteta programa Obzor Europa čime osobito pridonose osnovi temeljenoj na dokazima za oblikovanje politika na međunarodnoj razini, na razini Unije te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Osim te integracije, posebna potpora žte ć se tijekom sljedećih kratkih crta, uz potporu oblikovanju politika.

U kratkim crtama

U kratkim crtama

tehnologije i kapaciteti za osobe koje prve reagiraju u kriznim situacijama i u slučaju katastrofe,

sposobnost društva da bolje upravlja rizikom i smanji rizik od katastrofa, među ostalim putem rješenja temeljenih na prirodi te boljom prevencijom, pripravnošću i odgovorom na Dzٴć i nove rizike,

interoperabilnost opreme i postupaka radi lakše prekogranične operativne suradnje i integriranog tržišta EU-a,

analiza i razvoj socijalne, gospodarske i političke uključenosti te međukulturne dinamike u Europi i s međunarodnim partnerima,

već razumijevanje šٱԾ promjena u Europi i njihov utjecaj,

suočavanje s velikim izazovima koji se odnose na europske modele za socijalnu koheziju, imigraciju, integraciju, demografske promjene, starenje, invaliditet, obrazovanje, siromaštvo i socijalnu isključenost,

podupiranje istraživanja za razumijevanje identiteta i pripadnosti zajednicama, regijama i državama.

Amandman49

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka2.2. – podtočka2.2.5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.2.5.Zaštita i sigurnost

Briše se.

Potrebno je zaštititi građane od sigurnosnih prijetnji koje su posljedica kaznenih djela, ܰčć terorističkih aktivnosti i hibridnih prijetnji, te odgovoriti na te prijetnje; potrebno je zaštititi ljude, javne prostore i kritičnu infrastrukturu od fizičkih napada (ܰčć KBRN-E) i kibernapada; boriti se protiv terorizma i radikalizacije, šٴ uključuje razumijevanje i sprečavanje terorističkih ideja i uvjerenja; potrebno je spriječiti teška kaznena djela i boriti se protiv njih, ܰčć kiberkriminal i organizirani kriminal; potrebno je poduprijeti žrtve, ući u trag nezakonitim financijskim tokovima, podržati tijela kaznenog progona u korištenju podacima i osigurati zaštitu osobnih podataka u aktivnostima provedbe zakona te poduprijeti upravljanje zračnim, kopnenim i morskim granicama EU-a radi protoka ljudi i robe. Ključno je zadržati fleksibilnost kako bi se moglo brzo odgovoriti na potencijalne nove sigurnosne izazove.

U kratkim crtama

inovativni pristupi i tehnologije za djelatnike u području sigurnosti (kao šٴ su policijski djelatnici, službenici graničnog i obalnog nadzora, carinski službenici), djelatnike u području javnog zdravlja, operatere infrastrukture i osobe nadležne za upravljanje otvorenim prostorima,

ljudska i socijalna dimenzija kriminala i nasilne radikalizacije, u odnosu na osobe koje sudjeluju ili bi mogle sudjelovati u takvom ponašanju, kao i sve ugrožene ili potencijalno ugrožene osobe,

način razmišljanja Բ, javnih tijela i industrije za sprečavanje pojave novih sigurnosnih rizika i smanjenje Dzٴćh rizika, ܰčć rizike proizašle iz novih tehnologija kao šٴ je umjetna inteligencija,

suzbijanje dezinformacija i lažnih vijesti s posljedicama za sigurnost,

interoperabilnost opreme i postupaka radi lakše prekogranične i međuagencijske operativne suradnje i razvoja integriranog tržišta EU-a.

jamčenje zaštite osobnih podataka u aktivnostima provedbe zakona, osobito u kontekstu brzog ٱԴDZšDz razvoja.

Amandman50

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka2.2. – podtočka2.2.6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.2.6.Kibersigurnost

Briše se.

Zlonamjerne kiberaktivnosti ne ugrožavaju samo naša gospodarstva, nego i samo funkcioniranje naših demokracija, sloboda i vrijednosti. Kiberprijetnje čٴ su kriminalne prirode, motivira ih dobit, ali mogu biti i političke i strateške prirode. Naša buduća sigurnost i blagostanje ovise o našoj sposobnosti da bolje zaštitimo EU od kiberprijetnji. Digitalna transformacija zahtijeva znatno unapređenje kibersigurnosti kako bi se osigurala zaštita ogromnog broja IoT uređaja za koje se predviđa da ć biti priključeni na internet, ܰčć uređaje za kontrolu elektroenergetskih mreža, vozila i prometnih mreža, bolnica, financija, javnih ustanova, tvornica i domova. Europa mora izgraditi otpornost na kibernapade i osmisliti učinkovite mjere za odvraćanje od kibernapada.

U kratkim crtama

tehnologije u digitalnom vrijednosnom lancu (od sigurnih sastavnih dijelova do kriptografije te softvera i mreža sa samostalnim otklanjanjem problema),

tehnologije za uklanjanje trenutačnih prijetnji kibersigurnosti, uz predviđanje budućih potreba i održavanje industrijske konkurentnosti,

europska mreža i europski centar stručnosti u području kibersigurnosti.

Amandman51

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2a.KLASTER „SIGURNO ٸ鱫Šճհ”

2a.1 ž

U kontekstu jedinstvenih transformacija i rastućih globalnih međusobnih ovisnosti i prijetnji, kako bi se zajamčila sigurnost Europe, ključni su istraživanje i inovacija.

Unatoč činjenici da u Europi nema velikih vojnih agresija, postoji potreba da se reagira na izazove koji proizlaze iz novih sigurnosnih prijetnji. Teroristički napadi raznih vrsta, nasilna radikalizacija, kao i kibernapadi i hibridne prijetnje, velik su sigurnosni problem koji stvara izrazit pritisak na društva. EU se treba suočiti s tim izazovima i Ჹči javnu sigurnost istodobno čuvajući pojedinačnu slobodu i temeljna prava.

Istraživanja u području sigurnosti dio su šireg sveobuhvatnog napora koji EU ulaže u svladavanje tog i drugih izazova. Ona pridonose razvoju kapaciteta tako šٴ omogućuju da tehnologije, rješenja i aplikacije koje ć biti dostupne u budućnosti popune manjak kapaciteta koji su utvrdili tvorci politika i krajnji korisnici, osobito javna nadležna tijela.

Takva istraživanja i inovacije predstavljaju odgovor na obvezu preuzetu u okviru Programa iz Rima da ć se raditi na „zaštićnoj i sigurnoj Europi”, čime se doprinosi sigurnosnoj uniji. Iskorištavat ć se sinergije s programom Pravosuđe i programom Prava i vrijednosti, kojima se podupiru aktivnosti povezane s pristupom pravosuđu, pravima žrtava, ravnopravnošću spolova, nediskriminacijom, zaštitom podataka i promicanjem europskoga građanstva.

U potpunosti ć se iskoristiti dostupni instrumenti, ܰčć svemirski program EU-a (Galileo, EGNOS, Copernicus, osviještenost o situaciji u svemiru i državne satelitske komunikacije).

Europa mora i dalje ulagati napore u pogledu istraživanja i inovacije radi poboljšanja kibersigurnosti, digitalne privatnosti, zaštite osobnih podataka i borbe protiv šᲹ lažnih i štetnih informacija kako bi očuvala prosperitet, demokratsku i gospodarsku stabilnost. Terorizam, nasilna radikalizacija, ideološki motivirano nasilje, trgovina kulturnim dobrima, kibernapadi, organizirani kriminal, izbjegavanje plaćanja poreza i kaznena djela protiv ǰDZš i katastrofe samo su neki od primjera ǻčᲹ koja treba obuhvatiti u ovom klasteru.

Da bi se ti rizici i prijetnje predvidjeli, spriječili ili da bi se njima upravljalo, nužno je ne samo posvetiti se istraživanju, nego i razviti i primijeniti inovativne tehnologije, rješenja, alate za predviđanje i znanje, poticati suradnju 𵨳 žtelja usluga i javnih korisnika, pronaći rješenja, spriječiti i suzbijati zlouporabu privatnosti i kršenje ljudskih prava te istodobno Ჹči individualna prava i slobodu europskih Բ.

Kako bi se DZć komplementarnost u istraživanju i inovacijama, istraživanjem javnih vlasti u području sigurnosti nastoje se Dzپć višruka i međunarodna razmjena i suradnja. Tijela za javnu sigurnost potiče se na sudjelovanje u ٰžč쾱m i inovacijskim nastojanjima EU-a u svrhu poboljšanja njihovih sposobnosti za suradnju i komunikaciju na svim prikladnim razinama, razmjenu podataka, ostvarivanje koristi od zajedničkih normi u tehnologijama, postupaka, opreme i ažurnih rezultata u znanostima povezanima s kriminalom, osposobljavanja i žnja potpore prednostima stručnog znanja.

Nadalje, razvija se javna nabava za potporu prototipova i kako bi se tijelima javne vlasti olakšali ispitivanje i nabava inovativnih rješenja prije stavljanja na tržište.

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br.1 – iskorjenjivanje siromaštva; cilj ǻžg razvoja br.4 – kvalitetno obrazovanje; cilj ǻžg razvoja br. 8 – dostojan rad i gospodarski rast; cilj ǻžg razvoja br.9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj ǻžg razvoja br.10 – smanjenje nejednakosti; cilj ǻžg razvoja br.11 – ǻž gradovi i zajednice; cilj ǻžg razvoja br.16 – mir, pravda i snažnije institucije.

2a.2 Područja djelovanja

2a.2.1 Organizirani kriminal; Terorizam, ekstremizam, radikalizacija i ideološki motivirano nasilje

Organizirani kriminal, terorizam, ekstremizam, nasilna radikalizacija i ideološki motivirano nasilje prouzročuju znatne rizike za građane, kao i za europsko šٱ, gospodarstvo i demokratsku stabilnost. Počinitelji su pojedinci, ali i vrlo organizirane strukture kriminala koje djeluju i međunarodno. Istraživanja i inovacije, ܰčć u humanističkim znanostima i tehnologijama, potrebna su za otkrivanje, sprečavanje i suzbijanje njihovih djelatnosti i uzroka.

U kratkim crtama

— ljudska i socijalna dimenzija kriminala i nasilne radikalizacije, u odnosu na osobe koje sudjeluju ili bi mogle sudjelovati u takvom ponašanju, kao i sve ugrožene ili potencijalno ugrožene osobe,

— inovativni pristupi i tehnologije za krajnje korisnike u području sigurnosti, osobito tijela javne vlasti u području sigurnosti,

— tehnologije i norme rada za zaštitu infrastrukture, otvorenih i javnih prostora,

— predviđanje, otkrivanje, sprječavanje i zaštita od pokušaja i počinitelja teškog i organiziranog kriminala, od ideološki motivirane radikalizacije, nasilja i terorizma, ܰčć potporu žrtvama,

2a.2.2 Upravljanje zaštitom granica

Unapređenje sigurnosti i zaštite unutar EU-a zahtijeva istraživanje i inovacije za Ჹč DzćԴDzپ za zaštitu granica i upravljanje granicama. To obuhvaća izviđanje i nadzor ǻčᲹ (zrak, zemlja, more), stabilnu suradnju i razmjenu podataka sa stranim nadležnim tijelima, ܰčć sposobnosti za interoperabilnost s lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim centrima za zapovijedanje, kontrolu i komunikacije, kao i provedbu rješenja za zaštitu granica, odgovor na incidente, otkrivanje rizika i sprečavanje zločina. ղǵ valja obuhvatiti istraživanje o prognostičkom radu policije i aplikacijama za rano upozoravanje koje se temelje na algoritmima, tehnologijama za automatski nadzor koje koriste različite vrste senzora, istodobno uzimajući u obzir temeljna prava. Pri ocjenjivanju njihova č԰첹 i potencijala za pojačano ulaganje napora u području sigurnosti i rješenja, tehnologija i opreme trebali bi pridonijeti integritetu osoba koje se približavaju vanjskim granicama, osobito kopnenim i morskim putem.

ٰžm bi se trebalo poduprijeti DzDZš integriranog upravljanja europskim granicama, ܰčć povećanu suradnju sa zemljama kandidatkinjama, potencijalnim kandidatkinjama i zemljama u okviru politike susjedstva EU-a. ٰž ć dodatno dzć u ulaganju napora EU-a za upravljanje migracijama.

U kratkim crtama

— otkrivanje krivotvorenih dokumenata i dokumenata kojima se manipuliralo na neki drugi način,

— otkrivanje nezakonitog prijevoza/nezakonitog trgovanja ljudima i robom,

— DzDZš sposobnosti odgovora na granične incidente,

— modernizacija opreme za istraživanje i nadzor ǻčᲹ oko granice,

— DzDZš izravne suradnje tijela za sigurnost obiju strana u pojedinim pograničnim područjima za prekogranične mjere kako bi se osigurao kontinuirani progon počinitelja i osumnjičenih.

2a.2.3 Kibernetička sigurnost, privatnost, zaštita podataka

Zlonamjerne i neprijateljske kiberaktivnosti predstavljaju prijetnju našim društvima i građanima, stabilnom i sigurnom funkcioniranju tijela i institucija javne vlasti, gospodarstvima i samom radu europskih demokratskih institucija, našim slobodama i vrijednostima. Već je došlo do incidenata u kojima su sudjelovale javne institucije, a broj takvih incidenata vjerojatno ć se povećati tijekom daljnje integracije digitalnih i kibernetičkih aplikacija u administrativnim i gospodarskim postupcima, kao i u privatnoj i pojedinačnoj upotrebi.

Sa sve većom digitalizacijom gospodarstva i društva raste i kiberkriminal, a povezani rizici postaju sve raznovrsniji. Europa treba nastaviti ulagati napore u DzDZš kibersigurnosti, digitalne privatnosti, zaštite osobnih podataka i suzbijanje šᲹ lažnih i štetnih informacija kako bi zajamčila demokratsku i gospodarsku stabilnost.

Buduća sigurnost i blagostanje ovise o poboljšanju sposobnosti za zaštitu EU-a od takvih prijetnji, za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje zlonamjernih kibernetičkih aktivnosti, šٴ čٴ zahtijeva blisku i brzu prekograničnu suradnju. Digitalna transformacija posebice zahtijeva znatno unapređenje kibersigurnosti kako bi se osigurala zaštita ogromnog broja IoT uređaja za koje se predviđa da ć biti priključeni na internet, a Europa treba ulagati sve napore u poticanje otpornosti na kibernapade i promicanje učinkovitog odvraćanja.

U kratkim crtama

— suzbijanje dezinformacija i lažnih vijesti s posljedicama za sigurnost, ܰčć zaštitu sustava za izbornu registraciju i evaluaciju/prebrojavanje i komunikaciju (izborna sigurnost); razvoj sposobnosti za otkrivanje izvora manipulacije, uz očuvanje slobode govora i pristupa informacijama.

— proš tehnologija za otkrivanje, sprječavanje, obranu i suzbijanje,

— Ჹč sposobnosti dešifriranja kibernapada za tijela javne vlasti,

— tehnologije za otkrivanje i nadzor nezakonitog elektroničkog načina plaćanja i financijskih tokova,

— povećanje znanstvenih i tehnoloških sposobnosti odgovornih tijela, posebice Europskog policijskog ureda, Europskog centra za kibernetički kriminal i Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost,

— jamčenje zaštite osobnih podataka u aktivnostima provedbe zakona, osobito u kontekstu brzog ٱԴDZšDz razvoja,

— tehnologije u digitalnom vrijednosnom lancu (od sigurnih sastavnih dijelova do kriptografije, decentraliziranog vođenja evidencije transakcija te softvera i mreža sa samostalnim otklanjanjem problema čija je sigurnost bihevioralno zasnovana i otporna);

— tehnologije, metode i najbolje prakse za uklanjanje, sprečavanje, ܲž prijetnji kibersigurnosti i oporavak od njih, uz predviđanje budućih potreba i održavanje industrijske konkurentnosti s visokom razinom dostupnosti, ܰčć DzDZš znanja i svijesti u pogledu rizika kibersigurnosti i posljedica,

— DzDZš zaštite osobnih podataka promicanjem rješenja jednostavnih za upotrebu za uređaje kojima se koriste građani i potrošači,

— razvoj sigurnog softvera i hardvera te objekata za ispitivanje u svrhu sigurnosnog testiranja softvera i hardvera.

2a.2.4. Zaštita kritičnih infrastruktura i DzDZš odgovora na katastrofe

Nove tehnologije, procesi, metode i namjenske DzćԴDzپ dzć ć u zaštiti ključne infrastrukture, ܰčć e-infrastrukturu, sustava i usluga koji su neophodni za pravilno funkcioniranje društva i gospodarstva, ܰčć komunikacije, promet, financije, zdravlje, hranu, vodu, energetiku, logističke i opskrbne lance i zaštitu ǰDZš.

Katastrofe nastaju iz nekoliko izvora, koji mogu biti prirodni, prouzročeni ljudskim faktorom ili proizlaze iz kaskadnih rizika. Potrebno je uložiti napore kako bi se ograničili čԳ na živote i egzistenciju. Cilj je spriječiti i smanjiti štetu za zdravlje i okoliš, gospodarsku i materijalnu štetu, osigurati opskrbu hranom i lijekovima, sigurnost i temeljna komunikacijska sredstva.

U kratkim crtama

— tehnologije i kapaciteti za osobe koje prve reagiraju u kriznim situacijama i u slučaju katastrofe, ܰčć odgovor na katastrofe za žrtve i sustave ranog upozoravanja,

— sposobnost društva da bolje upravlja rizikom i smanji rizik od katastrofa, među ostalim putem rješenja temeljenih na prirodi i znanju i iskustvu zajednice te boljom prevencijom, pripravnošću i odgovorom na Dzٴć i nove rizike, DzDZšm otpornosti tih različitih infrastruktura, ܰčć kroz institucionalne, političke i upravljačke strukture otporne na katastrofe,

— DzDZš sposobnosti kretanja za opremu, vozila, opskrbu i snage za traganje i spašavanje,

— tehnologije, oprema i postupci za sprečavanje izbijanja ili kontrole pandemija,

— DzDZš višeslojnih sustava javnih upozorenja, posebice s obzirom na ranjive osobe,

— DzDZš dostupnosti specijaliziranih zrakoplova i kopnenih vozila za borbu protiv velikih i šumskih požara te DzDZš njihova brzog raspoređivanja.

2a.2.5 Piratstvo i krivotvorenje proizvoda

Suzbijanje piratstva i krivotvorenja proizvoda i dalje je ozbiljan problem za europsko gospodarstvo, kulturni i kreativni sektor i građane. Te nezakonite aktivnosti prouzročuju ozbiljne gubitke u smislu poreza, prihoda i osobnog dohotka i ugrožavaju zaposlenost u Europi.

Manjkavi proizvodi podrazumijevaju rizike za uzrokovanje štete za osobe i imovinu. Potrebno je suočiti se s takvim čԳma i pronaći rješenja za suzbijanje piratstva i krivotvorenja proizvoda, kao i za osposobljavanje odgovarajućih javnih tijela za sprečavanje, otkrivanje, istraživanje i suzbijanje tih zločina i povezanih nezakonitih aktivnosti u suradnji.

Potrebno je uključiti napore za promicanje zaštite intelektualnog vlasništva.

U kratkim crtama

— promicanje tehnika za utvrđivanje proizvoda,

— Ჹč zaštite originalnih dijelova i robe,

— tehnologije za nadzor prevezenih proizvoda (u stvarnom vremenu) i razmjene podataka 𵨳 proizvođača, prijevoznika, carinskih vlasti i primatelja.

2a.2.6 Potpora vanjsko-sigurnosnoj politici Unije putem sprečavanja sukoba i uspostavom mira

Zahtijevaju se istraživanja, nove tehnologije, DzćԴDzپ i rješenja radi potpore vanjsko-sigurnosnoj politici Unije u civilnim zadacima u rasponu od civilne zaštite do humanitarne dzć, upravljanje granicama ili mirovne operacije te stabilizaciju nakon krize, ܰčć sprečavanje sukoba, uspostavu mira i mirenje.

U kratkim crtama

— istraživanje o rješavanju sukoba i ponovnoj uspostavi mira i pravde, o ranom utvrđivanju čimbenika koji dovode do sukoba te učinaka procesa restorativne pravde,

— promicanje interoperabilnosti 𵨳 civilnih i vojnih sposobnosti u civilnim zadacima u rasponu od civilne zaštite do humanitarne dzć, upravljanja granicama ili mirovnim operacijama,

— tehnološki razvoj u području upotrebe tehnologija dvostruke namjene radi poboljšanja interoperabilnosti 𵨳 civilne zaštite i vojnih snaga i među snagama civilne zaštite diljem svijeta, kao i pouzdanost, organizacijski, pravni i etički aspekti, trgovinska pitanja, zaštita tajnosti i cjelovitost informacija te sljedivost svih transakcija i obrada,

— razvoj sposobnosti zapovijedanja i kontrole za civilne misije.

2a.2.7 Promicanje koordinacije, suradnje i sinergija

Kako bi se zajamčila sposobnost raspoređivanja, upravljanja, kontrole i zapovijedanja među nadležnim tijelima, potrebni su postupci, suvremena tehnologija i standardi. Cilj treba biti opremanje tijela javne vlasti i ostalih snaga koje ć se rasporediti zamjenjivom opremom, integriranje standardnih postupaka rada, odgovora, prijavljivanja i razmjene podataka na razini EU-a.

Potrebno je dodijeliti prikladan proračun za agencije kako bi se dodatno promicala njihova sposobnost sudjelovanja u istraživanjima i inovacijama EU-a i iz njih, kao i u svrhu upravljanja relevantnim projektima, razmjene zahtjeva, rezultata i ambicija te suradnje i koordinacije ulaganja napora s drugim agencijama i ǻ𵨱Ծ nadležnim tijelima izvan EU-a, kao šٴ su Skupina za borbu protiv terorizma i Interpol. U pogledu istraživanja i inovacija u području sigurnosti to su osobito Europska policijska akademija, Europska agencija za sigurnost zračnog prometa, Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti, Europski centar za praćnje droga i ovisnosti o drogama, Europska agencija za pomorsku sigurnost, Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost, Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde, Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo, Europski policijski ured, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i Satelitski centar Europske unije.

Kako bi se pojačale sinergije s nadležnim tijelima povezanima s istraživanjem u području sigurnosti u civilne svrhe, potrebno je uspostaviti mehanizme za istraživanja u području obrane, mehanizme razmjene i savjetovanja, koje financira EU.

Norme imaju važnu ulogu jer se njima jamče zajednički razvoj, proizvodnja i provedba, kao i DzćԴDzپ razmjene, interoperabilnosti i kompatibilnosti usluga, postupaka, tehnologija i opreme.

U kratkim crtama

— tehnologije i oprema s temeljnim zahtjevima u pogledu rada koje ć podjednako primjenjivati nadležna tijela svih država članica koja djeluju u istom području (policija, spašavanje, upravljanje katastrofama, komunikacije itd.);

— interoperabilnost opreme i postupaka radi lakše prekogranične i međuagencijske operativne sposobnosti.

Amandman52

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 3. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.KLASTER „DIGITALIZACIJA I ٱո”

3.KLASTER „DIGITALIZACIJA, INDUSTRIJA I SVEMIR

Amandman53

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 3. – podtočka 3.1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.1. ž

3.1. ž

Kako bi zajamčio industrijsku konkurentnost i sposobnost rješavanja budućih globalnih izazova, EU mora ojačati i održavati svoje tehnološke i industrijske kapacitete u ključnim područjima kojima se podupire pretvorba našega gospodarstva i društva.

Kako bi zajamčio industrijsku konkurentnost i sposobnost rješavanja budućih globalnih izazova, EU mora ojačati i održavati svoje tehnološke i industrijske kapacitete u ključnim područjima kojima se podupire pretvorba našega gospodarstva i društva.

Industrija EU-a osigurava jedno od pet radnih mjesta, generira 80% izvoza EU-a i na nju se odnose dvije trećine ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj. Novi val inovacija, koji uključuje spajanje fizičkih i digitalnih tehnologija, stvorit ć izvrsne prilike za industriju EU-a i poboljšati kvalitetu života Բ EU-a.

Industrija EU-a osigurava jedno od pet radnih mjesta, generira 80% izvoza EU-a i na nju se odnose dvije trećine ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj. Novi val inovacija, koji uključuje spajanje fizičkih i digitalnih tehnologija, stvorit ć izvrsne prilike za industriju EU-a i poboljšati kvalitetu života Բ EU-a.

Digitalizacija je vrlo važan pokretač. Budući da se širi velikom brzinom u svim sektorima, ulaganja u prioritetna ǻčᲹ u rasponu od umjetne inteligencije do sljedeć generacije interneta, računalstva visokih performansi, fotonike i nanoelektronike, postala su neophodna za snagu našega gospodarstva i ǻžst našeg društva. Ulaganje, proizvodnja i upotreba IKT-a Բž su poticaj za gospodarski rast EU-a, a samo od 2001. do 2011. povećali su se za 30%.

Digitalizacija je vrlo važan pokretač. Budući da se širi velikom brzinom u svim sektorima, ulaganja u prioritetna ǻčᲹ u rasponu od umjetne inteligencije do sljedeć generacije interneta, računalstva visokih performansi, fotonike, kvantne tehnologije, nanoelektronike, pametnih podataka itd., postala su neophodna za snagu našega gospodarstva. Ulaganje, proizvodnja i upotreba IKT-a Բž su poticaj za gospodarski rast EU-a, a samo od 2001. do 2011. povećali su se za 30%.

Ključne tehnologije razvoja15 temelj su spajanja digitalne i fizičke dimenzije i okosnica tog novoga globalnog vala inovacija. Ulaganjem u razvoj, demonstracije i ܱǵ ključnih tehnologija razvoja i osiguravanjem sigurne, ǻž, konkurentne i pristupačne opskrbe sirovinama i naprednim materijalima osigurat ć se strateška autonomija EU-a, a industriji EU-a dzć da znatno smanji svoj ugljični i ekološki otisak.

Ključne tehnologije razvoja15 temelj su spajanja digitalne i fizičke dimenzije i okosnica tog novoga globalnog vala inovacija. Ulaganjem u razvoj, demonstracije, ܱǵ i standardizaciju ključnih tehnologija razvoja i osiguravanjem sigurne, ǻž, konkurentne i pristupačne nabave, uporabe i upravljanja sirovinama i naprednim materijalima osigurat ć se strateška autonomija EU-a, a industriji EU-a dzć da znatno smanji svoj ugljični i ekološki otisak, pa tako i troškove za šٱ u smislu vanjskih učinaka.

Prema potrebi moguć je orijentirati se i na posebne tehnologije budućnosti i nove tehnologije.

Potrebno je orijentirati se i na posebne tehnologije budućnosti i nove tehnologije kao temelj nastanka novih revolucionarnih inovacija.

Svemir je od strateške žԴDzi; oko 10% BDP-a EU-a ovisi o korištenju svemirskim uslugama. EU ima svemirski sektor svjetske klase, sa snažnom industrijom proizvodnje satelita i dinamičnim uslugama u slizanom sektoru. Važni instrumenti za komunikaciju, navigaciju i nadzor nalaze se u svemiru pa on otvara brojne poslovne prilike, posebice u kombinaciji s digitalnim tehnologijama i drugim izvorima podataka. EU mora šٴ bolje iskoristiti te DzćԴDzپ iskorištavanjem punog potencijala svojih svemirskih programa Copernicus, EGNOS i Galileo te zaštitom svemirske i zemaljske infrastrukture od prijetnji iz svemira.

Svemir je od strateške žԴDzi; oko 10% BDP-a EU-a ovisi o korištenju svemirskim uslugama. EU ima svemirski sektor svjetske klase, sa snažnom industrijom proizvodnje satelita i dinamičnim uslugama u slizanom sektoru. Važni instrumenti za komunikaciju, navigaciju i nadzor nalaze se u svemiru pa on otvara brojne istraživačke, inovacijske i poslovne prilike, posebice u kombinaciji s digitalnim tehnologijama i drugim izvorima podataka. EU mora šٴ bolje iskoristiti te DzćԴDzپ iskorištavanjem punog potencijala svojih svemirskih programa Copernicus, EGNOS i Galileo, kao i poticanjem, 𵨳 ostalog, razvoja silaznog sektora i primjena za krajnje korisnike, te zaštitom svemirske i zemaljske infrastrukture od prijetnji.

EU ima jedinstvenu priliku da postane globalni predvodnik i poveća svoj udio na svjetskim tržištima pokazujući način na koji se digitalna transformacija, vodeći položaj u području ključnih tehnologija razvoja i svemirskih tehnologija, prelazak na kružno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika i konkurentnost mogu međusobno dopunjavati zahvaljujući znanstvenoj i tehnološkoj izvrsnosti.

EU ima jedinstvenu priliku da postane globalni predvodnik i poveća svoj udio na svjetskim tržištima pokazujući način na koji se digitalna transformacija, vodeći položaj u području dostupnih scenarija ključnih tehnologija razvoja i svemirskih tehnologija za prelazak na gospodarstvo s nultom stopom neto emisija stakleničkih plinova, ܰčć tehnologije i strategije za dekarbonizaciju s niskom razinom emisija ugljika, biogospodarstvo i kružno gospodarstvo, jamčeći konkurentnost i društveno razumijevanje tih tehnologija i razvoja.

Kako bi digitalno, kružno, ԾdzܲᾱčԴ gospodarstvo s niskim emisijama postalo stvarnost, potrebno je djelovati na razini EU-a zbog složenosti vrijednosnih lanaca, sustavnosti i multidisciplinarnosti tehnologija i visokih troškova njihova razvoja te međusektorske prirode problema koje je potrebno riješiti. EU mora osigurati da svi industrijski akteri, kao i šٱ u cjelini, mogu imati koristi od naprednih i čپ tehnologija i digitalizacije. Razvoj tehnologija sam po sebi neć biti dovoljan. Infrastruktura usmjerena na industriju, šٴ obuhvaća i pokusne linije, dzć ć poduzećima EU-a, a posebno malim i srednjim poduzećima da uvedu takve tehnologije i povećaju svoju uspješnost u području inovacija.

Kako bi digitalno, kružno, ԾdzܲᾱčԴ gospodarstvo s niskim emisijama postalo stvarnost, potrebno je djelovati na razini EU-a zbog složenosti vrijednosnih lanaca, sustavnosti i multidisciplinarnosti tehnologija i visokih troškova njihova razvoja te međusektorske prirode problema koje je potrebno riješiti. EU mora osigurati da svi industrijski akteri, kao i šٱ u cjelini, mogu imati koristi od naprednih i čپ tehnologija i digitalizacije. Razvoj tehnologija sam po sebi neć biti dovoljan. Novi ǻž modeli poslovanja, infrastruktura usmjerena na industriju, šٴ obuhvaća i pokusne linije, dzć ć poduzećima EU-a, a posebno malim i srednjim poduzećima da uvedu takve tehnologije i povećaju svoju uspješnost u području inovacija. U tom kontekstu, kulturni i kreativni sektor ٲǵ imaju važnu ulogu kao pokretači digitalne transformacije i inovacije temeljene na IKT-u u Europi.

Բž angažman industrije nužan je za utvrđivanje prioriteta i razvoj agenda u području istraživanja i inovacija, povećavanje č԰첹 javnog financiranja i osiguravanje prihvaćnosti rezultata. Razumijevanje i prihvaćanje u društvu ključni su za uspjeh, baš kao i nova agenda za šپԱ povezane s industrijom te standardizacija.

Stoga je Բž angažman industrije nužan za utvrđivanje prioriteta i razvoj agenda u području istraživanja i inovacija, povećavanje č԰첹 dodatnog javnog i privatnog financiranja i osiguravanje prihvaćnosti rezultata. Razumijevanje i prihvaćanje u društvu ključni su za uspjeh, baš kao i nova agenda za šپԱ povezane s industrijom te standardizacija.

Povezivanjem aktivnosti u području digitalnih tehnologija, ključnih tehnologija razvoja i svemirskih tehnologija, kao i ǻžm opskrbom sirovinama, omogućit ć se sustavniji pristup te brža i dubinska digitalna i industrijska transformacija. Tako ć se Ჹči integracija istraživanja i inovacija u tim područjima u politike EU-a za industriju, digitalizaciju, okoliš, energiju i klimu, kružno gospodarstvo, sirovine, napredne materijale i svemir te njihov doprinos provedbi tih politika.

Povezivanjem aktivnosti u području digitalnih tehnologija, ključnih tehnologija razvoja i svemirskih tehnologija, kao i ǻžm opskrbom sirovinama, omogućit ć se sustavniji pristup te brža i dubinska digitalna i industrijska transformacija. Time ć se Ჹči integracija istraživanja i inovacija u tim područjima u politike EU-a za industriju, digitalizaciju, okoliš, energiju i klimu, mobilnost, kružno gospodarstvo, sirovine, napredne materijale i svemir te njihov doprinos provedbi tih politika.

Osigurat ć se komplementarnost s aktivnostima programa Digitalna Europa kako bi se ta dva programa razgraničila i izbjegla njihova preklapanja.

Osigurat ć se komplementarnost s aktivnostima programa Digitalna Europa kako bi se ta dva programa razgraničila i izbjegla njihova preklapanja.

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br.8 – dostojan rad i gospodarski rast; cilj ǻžg razvoja br.9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj ǻžg razvoja br. 12 – odgovorna dzٰšᲹ i proizvodnja; cilj ǻžg razvoja br.13 – klimatska politika.

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br.8 – dostojan rad i gospodarski rast; cilj ǻžg razvoja br.9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj ǻžg razvoja br. 12 – odgovorna dzٰšᲹ i proizvodnja; cilj ǻžg razvoja br.13 – klimatska politika.

__________________

__________________

15 Ključne tehnologije razvoja budućnosti uključuju napredne materijale i nanotehnologiju, fotoniku, mikroelektroniku i nanoelektroniku, tehnologije u području bioznanosti, naprednu proizvodnju i preradu, umjetnu inteligenciju te digitalnu sigurnost i povezivost.

15 Ključne tehnologije razvoja budućnosti uključuju napredne materijale i nanotehnologiju, fotoniku, mikroelektroniku i nanoelektroniku, tehnologije u području bioznanosti, naprednu proizvodnju i preradu, umjetnu inteligenciju te digitalnu sigurnost i povezivost.

Amandman54

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.2.1. –Proizvodne tehnologije

3.2.1. –Proizvodne tehnologije

Proizvodnja je ključni pokretač zapošljavanja i blagostanja u EU-u, čini više od tri četvrtine ukupnog izvoza EU-a, a osigurava više od 100 milijuna izravnih i neizravnih radnih mjesta. Ključni je izazov proizvodnje u EU-u zadržati konkurentnost na globalnoj razini uz pametnije i ǵԾ proizvode visoke dodane vrijednosti koji se proizvode uz puno niže troškove energije. Kreativni i kulturni elementi bit ć ključni za stvaranje dodane vrijednosti.

Proizvodnja je ključni pokretač zapošljavanja i blagostanja u EU-u, čini više od tri četvrtine ukupnog izvoza EU-a, a osigurava više od 100 milijuna izravnih i neizravnih radnih mjesta. Ključni je izazov proizvodnje u EU-u zadržati konkurentnost na globalnoj razini uz pametnije, ǵԾ i više energetski i resursno učinkovite proizvode visoke dodane vrijednosti i sa smanjenim ugljičnim otiskom, ܰčć manje otpada i onečišćnja. Kreativni i kulturni elementi te perspektive šٱԾ i humanističkih znanosti o odnosu tehnologije i ljudi bit ć ٲǵ ključni za postizanje tih ciljeva.

U kratkim crtama

U kratkim crtama

–revolucionarne proizvodne tehnologije kao šٴ su aditivna proizvodnja, industrijska robotika i proizvodni sustavi integrirani s čovjekom, koje se promiču i putem infrastrukturne mreže EU-a za industriju,

–revolucionarne proizvodne tehnologije kao šٴ su aditivna proizvodnja, modeliranje, simulacija, industrijska automatizacija i robotika i proizvodni sustavi integrirani s čovjekom, koje se promiču i putem infrastrukturne mreže EU-a za industriju,

–revolucionarne inovacije koje primjenjuju različite tehnologije razvoja (npr. konvergentne tehnologije, umjetna inteligencija, analitika podataka, industrijska robotika, bioproizvodnja, tehnologije naprednih baterija) duž vrijednosnog lanca,

–revolucionarne inovacije koje primjenjuju različite tehnologije razvoja (npr. konvergentne tehnologije, umjetna inteligencija, analitika podataka, industrijska robotika, ǻž bioproizvodnja, tehnologije naprednih baterija) duž vrijednosnog lanca,

–šپԱ i radni prostor u potpunosti ǵԾ novim tehnologijama, u skladu s europskim socijalnim vrijednostima,

–šپԱ i radni prostor u potpunosti ǵԾ novim tehnologijama, ܰčć ergonomičnost, te u skladu s europskim socijalnim vrijednostima i potrebama,

–fleksibilni, visokoprecizni kognitivni pogoni s nultom stopom pogrešaka i otpada te pametni proizvodni sustavi koji zadovoljavaju potrebe potrošača,

–fleksibilni, visokoprecizni kognitivni pogoni s nultom stopom pogrešaka i otpada te pametni i energetski učinkoviti proizvodni sustavi koji zadovoljavaju potrebe potrošača,

– revolucionarne inovacije u tehnikama za istraživanje gradilišta i za potpunu automatizaciju montaže na terenu i montažnih dijelova.

– revolucionarne inovacije u tehnikama za istraživanje gradilišta i za potpunu automatizaciju montaže na terenu i montažnih dijelova.

Amandman55

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.2. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Održavanje i autonoman razvoj snažnih konstrukcijskih i proizvodnih kapaciteta u ključnim digitalnim tehnologijama kao šٴ su mikroelektronika i nanoelektronika, fotonika, softveri i sustavi i njihova integracija te napredni materijali za te primjene bit ć od ključne žԴDzi za konkurentnost EU-a.

Održavanje i autonoman razvoj snažnih konstrukcijskih i proizvodnih kapaciteta u ključnim digitalnim tehnologijama kao šٴ su mikroelektronika i nanoelektronika, fotonika, softveri i sustavi i njihova integracija i standardizacija te napredni materijali za te primjene bit ć od ključne žԴDzi za konkurentnost EU-a. Ključne omogućavajuć digitalne tehnologije ključne su za ispunjavanje jaza 𵨳 najsuvremenijih istraživanja i inovacija na ٰžšٳ.

Amandman56

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.2. – stavak2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–oblikovanje i obrada u nanoelektronici kao odgovor na posebne zahtjeve povezane s digitalnom transformacijom i globalnim izazovima u pogledu funkcionalnosti, energetske dzٰš i integracije,

–oblikovanje i obrada u nanoelektronici kao odgovor na posebne zahtjeve povezane s digitalnom transformacijom i globalnim izazovima u pogledu ܲšԴDzپ, funkcionalnosti, energetske razmjene i dzٰš i učinkovitosti i integracije,

–senzorske tehnologije i njihova integracija s računalnim jedinicama koja omogućuje internet stvari, ܰčć inovativna rješenja za fleksibilne i prilagodljive materijale za interakciju predmeta s ljudima,

–senzorske tehnologije i njihova integracija s računalnim jedinicama koja omogućuje internet stvari, ܰčć inovativna rješenja za fleksibilne i prilagodljive materijale za sigurnu i zaštićnu interakciju predmeta s ljudima i okolišem,

– tehnologije kao nadopuna ili alternativa nanoelektronici, kao šٴ su neuromorfno računalstvo za primjene temeljene na umjetnoj inteligenciji ili integrirano kvantno računalstvo,

– tehnologije kao nadopuna ili alternativa nanoelektronici, kao šٴ su neuromorfno računalstvo za primjene temeljene na umjetnoj inteligenciji ili integrirano kvantno računalstvo,

–računalne arhitekture i procesori male snage za širok raspon primjena, ܰčć računalstvo na rubu mreže, digitalizaciju industrije, velike količine podataka, računalstvo u oblaku, pametnu energiju te povezana i automatizirana vozila,

–računalne arhitekture i procesori male snage za širok raspon primjena, ܰčć računalstvo na rubu mreže, digitalizaciju industrije, automatizaciju i robotiku, velike količine podataka, računalstvo u oblaku, pametnu energiju te povezana i automatizirana vozila,

–računalni hardver čija je konstrukcija snažno jamstvo pouzdane izvedbe, uz ugrađene mjere zaštite privatnosti i sigurnosti za ulazne/izlazne podatke i upute za obradu,

–računalni hardver čija je konstrukcija snažno jamstvo pouzdane izvedbe, uz ugrađene mjere zaštite privatnosti i sigurnosti za ulazne/izlazne podatke i upute za obradu,

–fotoničke tehnologije koje omogućuju primjene s revolucionarnim iskoracima u funkcionalnosti i izvedbi,

–fotoničke tehnologije koje omogućuju primjene s revolucionarnim iskoracima u funkcionalnosti, integraciji i izvedbi,

– tehnologije sistemskog inženjeringa za potporu potpuno autonomnim sustavima za pouzdane aplikacije u interakciji s fizičkim svijetom, ܰčć u industrijskom području i područjima žԾma za sigurnost,

– tehnologije sistemskog inženjeringa za potporu potpuno autonomnim sustavima za pouzdane aplikacije u interakciji s fizičkim svijetom, ܰčć u industrijskom području i područjima žԾma za sigurnost,

–softverske tehnologije za povećanje kvalitete, sigurnosti i pouzdanosti softvera s poboljšanim radnim vijekom, povećanje produktivnosti razvoja te ugradnja umjetne inteligencije i otpornosti u softver,

–softverske i hardverske tehnologije za povećanje kvalitete, sigurnosti i pouzdanosti s poboljšanim radnim vijekom, povećanje produktivnosti i interoperabilnosti razvoja te ugradnja umjetne inteligencije i otpornosti u softver,

– tehnologije u nastajanju za š digitalnih tehnologija i premošćivanje jaza od provjere koncepta u istraživanju do industrijske izvedivosti za relevantna tržišta.

– tehnologije u nastajanju za š digitalnih tehnologija i premošćivanje jaza od provjere koncepta u istraživanju do industrijske izvedivosti za relevantna tržišta;

digitalne tehnologije za kulturne i kreativne industrije, ܰčć audiovizualni ž, arhive i knjižnice i izdavaštvo, za razvoj novih alata za stvaranje pristupa, korištenje i čuvanje digitalnog ža.

razvoj novih poslovnih modela eko-inovacija i alternativnih proizvodnih pristupa koji su resursno i energetski učinkoviti.

Amandman57

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.3. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

EU je svjetski predvodnik u području naprednih materijala i povezanih procesa, koji čine 20% njegove industrijske osnove i temelj gotovo svih vrijednosnih lanaca putem pretvaranja sirovina. Kako bi ostao konkurentan i udovoljio potrebama Բ za ǻž, sigurnim i naprednim materijalima, EU mora poboljšati mogućnost recikliranja materijala, smanjiti ugljični i ekološki otisak te poticati međusektorske industrijske inovacije podupiranjem novih primjena u svim industrijskim sektorima.

EU je svjetski predvodnik u području naprednih materijala i povezanih procesa, koji čine 20% njegove industrijske osnove i temelj gotovo svih vrijednosnih lanaca putem pretvaranja sirovina. Kako bi ostao konkurentan i udovoljio potrebama Բ za ǻž, sigurnim i naprednim materijalima, ܰčć alternative prikladne za okoliš, EU mora poboljšati trajnost, mogućnost ponovne uporabe i mogućnost recikliranja materijala, smanjiti ugljični i ekološki otisak te poticati međusektorske industrijske inovacije podupiranjem novih primjena i standardizacije u svim industrijskim sektorima.

Amandman58

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.3. – stavak2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U kratkim crtama

U kratkim crtama

–materijali (ܰčć plastiku, biomaterijale, nanomaterijale, dvodimenzionalne materijale, pametne materijale i multifunkcionalne materijale) s novim svojstvima i funkcijama koji ispunjavaju regulatorne zahtjeve (a istovremeno se ne stvaraju povećani pritisci na okoliš tijekom njihove proizvodnje i upotrebe i na kraju životnog vijeka),

–materijali (ܰčć plastiku, bioplastiku, biomaterijale, nanomaterijale, dvodimenzionalne materijale, pametne materijale i multifunkcionalne materijale) s novim svojstvima i funkcijama koji ispunjavaju regulatorne zahtjeve (a istovremeno se ne stvaraju povećani pritisci na okoliš i negativni vanjski čԳ tijekom njihove proizvodnje i upotrebe i na kraju životnog vijeka),

–integrirani procesi i proizvodnja materijala koji su usmjereni na korisnike i primjenjuju etički pristup, ܰčć prednormativne aktivnosti i procjenu životnog ciklusa, nabavu sirovina i upravljanje sirovinama, trajnost, mogućnost ponovne uporabe i recikliranja, sigurnost te procjenu rizika i upravljanje rizicima,

–integrirani procesi i proizvodnja materijala koji su usmjereni na korisnike i primjenjuju etički pristup, ܰčć prednormativne aktivnosti i procjenu životnog ciklusa, ǻž nabavu sirovina i upravljanje sirovinama, trajnost, mogućnost ponovne uporabe i recikliranja, sigurnost te procjenu rizika i upravljanje rizicima,

– postupci za razvoj materijala, kao šٴ su karakterizacija (npr. za potrebe osiguranja kvalitete), modeliranje, pokusno izvođenje i usavršavanje,

– postupci za razvoj materijala, kao šٴ su karakterizacija (npr. za potrebe osiguranja kvalitete), modeliranje, pokusno izvođenje i usavršavanje,

EU-ov inovacijski ekosustav tehnoloških infrastruktura16, utvrđenih i poredanih po žԴDzi u dogovoru s državama članicama, koje žju usluge u cilju pospješivanja tehnološke transformacije i njihove prihvaćnosti kod industrije EU-a, posebno malih i srednjih ǻܳć, obuhvaćat ć sve ključne tehnologije potrebne za omogućivanje inovacija u području materijala,

EU-ova inovacijska mreža istraživanja i tehnoloških infrastruktura16, utvrđenih i poredanih po žԴDzi u dogovoru s državama članicama i uzimajući u obzir plan ESFRI-ja, koje žju usluge u cilju pospješivanja tehnološke transformacije i njihove prihvaćnosti kod industrije EU-a, posebno malih i srednjih ǻܳć,

– analiza budućih i novih trendova u području naprednih materijala i drugih ključnih tehnologija razvoja,

– analiza budućih i novih trendova u području naprednih materijala i drugih ključnih tehnologija razvoja,

–rješenja koja se temelje na dizajnu, arhitekturi i općoj kreativnosti i snažno su usmjerena na korisnika, a cilj im je dodati vrijednost industrijskim sektorima i kreativnim industrijama.

–rješenja koja se temelje na dizajnu, arhitekturi i općoj kreativnosti i snažno su usmjerena na korisnika, a cilj im je dodati vrijednost industrijskim sektorima i kreativnim industrijama, ܰčć modnu industriju.

__________________

__________________

16 Riječ je o javnim ili privatnim objektima koji žju resurse i usluge prvenstveno europskoj industriji za potrebe ispitivanja i vrednovanja ključnih tehnologija razvoja i proizvoda. Takva infrastruktura ž se nalaziti na jednoj lokaciji ili biti virtualna ili decentralizirana, a mora biti registrirana u državi članici ili trećoj zemlji pridruženoj Programu.

16 Riječ je o javnim ili privatnim objektima koji žju resurse i usluge prvenstveno europskoj industriji za potrebe ispitivanja i vrednovanja ključnih tehnologija razvoja i proizvoda. Takva infrastruktura ž se nalaziti na jednoj lokaciji ili biti virtualna ili decentralizirana, a mora biti registrirana u državi članici ili trećoj zemlji pridruženoj Programu.

Amandman59

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.4. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Učiniti svaki predmet i uređaj inteligentnim jedan je od vodećih trendova. Istraživači i inovatori koji razvijaju umjetnu inteligenciju (UI) i njezine primjene u robotici i drugim područjima bit ć ključni pokretači ܻćga gospodarskog rasta i rasta produktivnosti. Tu ć ključnu tehnologiju razvoja upotrebljavati i dalje razvijati mnogi sektori u drugim dijelovima Okvirnog programa, ܰčć zdravstvo, proizvodnju, građevinarstvo i poljoprivredu. U okviru razvoja nužno je Ჹči sigurnost primjena temeljenih na umjetnoj inteligenciji, procijeniti rizike te smanjiti DzćԴDzپ njihova zlonamjernog ǰšٱᲹ i nenamjerne diskriminacije kao je diskriminacija na temelju spola ili rase. Usto, potrebno je osigurati da se umjetna inteligencija razvija unutar okvira koji je usklađen s vrijednostima EU-a i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

Učiniti svaki predmet i uređaj inteligentnim jedan je od vodećih trendova. Istraživači i inovatori koji razvijaju umjetnu inteligenciju (UI) i njezine primjene u robotici i drugim područjima bit ć ključni pokretači ܻćga gospodarskog rasta i rasta produktivnosti. Tu ć ključnu tehnologiju razvoja upotrebljavati i dalje razvijati mnogi sektori u drugim dijelovima Okvirnog programa, ܰčć zdravstvo, promet, proizvodnju, građevinarstvo i poljoprivredu. U okviru razvoja nužno je Ჹči sigurnost primjena temeljenih na umjetnoj inteligenciji, procijeniti njihove rizike te smanjiti njihove DzćԴDzپ njihova zlonamjernog ǰšٱᲹ i nenamjerne diskriminacije kao je diskriminacija na temelju spola ili rase. Usto, potrebno je osigurati da se umjetna inteligencija razvija unutar پčԴDz okvira koji je usklađen s vrijednostima EU-a i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

Amandman60

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.4. – stavak2. – alineja4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–razvoj i umrežavanje ٰžč쾱h kapaciteta centara stručnosti za umjetnu inteligenciju diljem Europe,

–razvoj i umrežavanje ٰžč쾱h i inovacijskih kapaciteta centara stručnosti za umjetnu inteligenciju diljem Europe,

Amandman61

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.5. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Internet je postao ključni pokretač digitalne transformacije u svim sektorima našega gospodarstva i društva. EU mora preuzeti vodeću ulogu u oblikovanju interneta sljedeć generacije u ekosustav koji je usmjeren na čovjeka i usklađen s našim socijalnim i etičkim vrijednostima. Ulaganjem u tehnologije i softver za internet sljedeć generacije poboljšat ć se industrijska konkurentnost EU-a u globalnom gospodarstvu. Optimizacija njegove upotrebe na razini EU-a iziskivat ć opsežnu suradnju među dionicima.

Internet je postao ključni pokretač digitalne transformacije u svim sektorima našega gospodarstva i društva. EU mora preuzeti vodeću ulogu u oblikovanju interneta sljedeć generacije u ekosustav koji je usmjeren na čovjeka i tehnološki razvoj za ٳܱ貹čԱ, sigurne i pouzdane mrežne usluge, i usklađen s našim socijalnim i etičkim vrijednostima. Ulaganjem u tehnologije i softver za internet sljedeć generacije poboljšat ć se konkurentnost EU-a u globalnom gospodarstvu. Optimizacija njegove upotrebe na razini EU-a iziskivat ć opsežnu suradnju među dionicima te razvoj standardizacije na europskoj i međunarodnoj razini.

Amandman62

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.5. – stavak2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U kratkim crtama

U kratkim crtama

–tehnologije i sustavi za pouzdanu i energetski učinkovitu pametnu mrežu i uslužnu infrastrukturu (pored povezivosti 5G, infrastrukture definirane softverom, interneta stvari, infrastrukture u oblaku i kognitivnog računalstva u oblaku) koji omogućuju sposobnosti u stvarnom vremenu, virtualizaciju i decentralizirano upravljanje (iznimno brza i fleksibilna radiotehnologija, računalstvo na rubu mreže, lanci blokova, zajednički konteksti i znanje),

–tehnologije i sustavi za pouzdanu i energetski učinkovitu pametnu mrežu i uslužnu infrastrukturu (pored povezivosti 5G, infrastrukture definirane softverom, interneta stvari, infrastrukture u oblaku i kognitivnog računalstva u oblaku) koji omogućuju sposobnosti u stvarnom vremenu, virtualizaciju i decentralizirano upravljanje (iznimno brza i fleksibilna radiotehnologija, računalstvo na rubu mreže, tehnologije koje se temelje na kriptografiji, vođenja evidencija transakcija, zajednički konteksti i znanje),

–aplikacije i usluge interneta sljedeć generacije za dzٰšč, industriju i šٱ koje se temelje na pouzdanosti, interoperabilnosti, boljem nadzoru korisnika nad podacima, transparentnom jeziku pristupa, novim multimodalnim konceptima interakcije, uključivom i visoko personaliziranom pristupu objektima, informacijama i žima, ܰčć imerzijske i vjerodostojne medije, šٱԱ medije i šٱԱ mreže,

–aplikacije i usluge interneta sljedeć generacije za dzٰšč, industriju i šٱ koje se temelje na pouzdanosti, interoperabilnosti, međusobnoj povezanosti, boljem nadzoru korisnika nad podacima, transparentnom jeziku pristupa, novim multimodalnim konceptima interakcije, uključivom i visoko personaliziranom pristupu objektima, informacijama i žima, ܰčć imerzijske i vjerodostojne medije, šٱԱ medije i šٱԱ mreže, kao i rješenja za sigurne transakcije i usluge na zajedničkoj infrastrukturi,

– softverska podrška, ܰčć decentralizirano vođenje evidencije transakcija, rad u visoko decentraliziranim okruženjima, lakše mapiranje podataka i njihov prijenos putem hibridnih infrastruktura s ugrađenom zaštitom podataka, ugradnja umjetne inteligencije, analiza podataka, sigurnost i nadzor internetskih aplikacija i usluga temeljenih na slobodnom protoku podataka i znanja.

– softverska podrška, ܰčć decentralizirano vođenje evidencije transakcija, rad u visoko decentraliziranim okruženjima, lakše mapiranje podataka i njihov prijenos putem hibridnih infrastruktura s ugrađenom zaštitom podataka, ugradnja umjetne inteligencije, analiza podataka, sigurnost i nadzor internetskih aplikacija i usluga temeljenih na slobodnom protoku podataka i znanja;

tehnologije i alati za integraciju sustava svih sustava za šٱԱ i industrijske aplikacije kako bi se osigurala prilagodljiva, djelotvorna i pouzdana izvedba mreže prikladna za masovno ܱǵ usluga.

Amandman63

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.6. – stavak2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U kratkim crtama

U kratkim crtama

–računalstvo visokih performansi (HPC): sljedeća generacija ključnih egzaskalarnih i postegzaskalarnih tehnologija i sustava (npr. mikroprocesori i softveri male snage, integracija sustava); algoritmi, kodovi i aplikacije te analitički alati i testne platforme; industrijske testne platforme i pilot-usluge; potpora istraživanjima i inovacijama za vrhunsku infrastrukturu HPC-a, ܰčć prvu hibridnu infrastrukturu za računalstvo visokih performansi/kvantno računalstvo u EU-u,

–računalstvo visokih performansi (HPC): razvoj sljedeć generacije ključnih egzaskalarnih i postegzaskalarnih tehnologija i sustava (npr. mikroprocesori i softveri male snage, integracija sustava); namjenski hardver, algoritmi, kodovi i aplikacije te analitički alati i testne platforme; industrijske testne platforme i pilot-usluge; potpora istraživanjima i inovacijama za vrhunsku infrastrukturu HPC-a, ܰčć prvu hibridnu infrastrukturu za računalstvo visokih performansi/kvantno računalstvo u EU-u,

–velika količina podataka: analitika podataka iznimnih performansi; „integrirana privatnost” u analizi osobnih i povjerljivih velikih podataka; tehnologije za opsežne podatkovne platforme za ponovnu upotrebu industrijskih, osobnih i otvorenih podataka; upravljanje podacima, interoperabilnost i alati za povezivanje; primjene podataka za rješavanje globalnih izazova,

–velika količina podataka: analitika podataka iznimnih performansi; sigurna „integrirana privatnost” koja štiti integritet u analizi osobnih i povjerljivih velikih podataka; tehnologije za opsežne podatkovne platforme za ponovnu upotrebu industrijskih, osobnih i otvorenih podataka; upravljanje podacima, interoperabilnost i alati za povezivanje; primjene podataka za rješavanje globalnih izazova,

– smanjenje ugljičnog otiska IKT procesa, ܰčć hardver, softver, senzore, mreže, skladišta i podatkovne centre, te standardizirane procjene.

–smanjenje ugljičnog otiska IKT procesa, ܰčć hardver, softver, senzore, mreže, skladišta i podatkovne centre, te standardizirane procjene.

Amandman64

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.2.6a.Kvantne tehnologije

Kvantne tehnologije koriste se golemim napretkom u našoj sposobnosti otkrivanja pojedinačnih kvanta (atomi, fotoni, elektroni) i manipuliranja njima. To bi moglo revolucionirati cijeli informacijski vrijednosni lanac, od softvera do hardvera i od komunikacija do rudarenja podataka i umjetne inteligencije. U Europi žive vodeći svjetski ٰžč u tom području, a trenutačno se odvija globalna utrka za prijenos znanstvenih dostignuća u primjene spremne za ܱǵ na tržište. Ta ključna tehnologija razvoja imat ć Բž međusektorski čԲ, žjući europskim građanima i industriji, primjerice, u osnovi uspješnije računalstvo kojim se Dzپž, među ostalim, pouzdanija zdravstvena skrb, poboljšane kemikalije i materijali, optimizirana i stoga ǻžja uporaba resursa, učinkovitije inženjerstvo i sigurnije telekomunikacije, kao i mnoge druge revolucionarne primjene.

U kratkim crtama

– kvantno računalstvo i simulacija, ܰčć razvoj hardvera različitih arhitektura i fizičkih platformi, i razvoj algoritama i softvera,

– kvantne mreže, i zemaljske i u svemiru, za siguran prijenos podataka i za dijeljenje kvantnih resursa,

– kvantni senzori, sustavi snimanja i meteorološki standardi, korištenje usklađenih kvantnih sustava i smetnje,

– testne platforme i korisnički sustavi za prethodno navedene tehnologije.

Amandman65

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.7. – stavak2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Primarne sirovine i dalje ć imati važnu ulogu u kružnom gospodarstvu, a pozornost se mora posvetiti njihovoj ǻžj proizvodnji. Usto, potpuno nove materijale, proizvode i procese trebalo bi oblikovati za cirkularnost. Izgradnja kružne industrije Europi ć donijeti nekoliko prednosti: ona ć omogućiti sigurnu, ǻž i povoljnu opskrbu sirovinama, šٴ ć zauzvrat zaštititi industriju od manjka resursa i nestabilnih cijena. Usto ć se stvoriti nove poslovne prilike te inovativni i učinkovitiji načini proizvodnje.

Primarne sirovine i dalje ć imati važnu ulogu u kružnom gospodarstvu, a pozornost se mora posvetiti njihovoj ǻžj nabavi, upotrebi i proizvodnji. Usto, potpuno nove materijale, proizvode i procese trebalo bi oblikovati za cirkularnost. Izgradnja kružne industrije Europi ć donijeti nekoliko prednosti: ona ć omogućiti sigurnu, ǻž i povoljnu opskrbu sirovinama, šٴ ć zauzvrat zaštititi industriju od manjka resursa i nestabilnih cijena. Usto ć se stvoriti nove poslovne prilike te inovativni i učinkovitiji načini proizvodnje.

Amandman66

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.7. – stavak3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Cilj je razvijati povoljne revolucionarne inovacije i uvoditi kombinaciju naprednih tehnologija i postupaka kako bi se izvukla maksimalna vrijednost iz svih resursa.

Cilj je razvijati povoljne revolucionarne inovacije i uvoditi kombinaciju naprednih i digitalnih tehnologija i postupaka kako bi se izvukla maksimalna vrijednost iz svih resursa.

Amandman67

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.7. – stavak4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U kratkim crtama

U kratkim crtama

– simbioza industrije i tokova resursa 𵨳 pogona u svim sektorima i urbanim zajednicama, postupci i materijali za prijevoz, pretvorbu, ponovnu uporabu i 徱šٱ resursa u kombinaciji s vrednovanjem nusproizvoda, otpada i CO2,

– simbioza industrije i tokova resursa 𵨳 pogona u svim sektorima i urbanim zajednicama, postupci i materijali za prijevoz, pretvorbu, ponovnu uporabu i 徱šٱ resursa u kombinaciji s vrednovanjem nusproizvoda, otpada i CO2,

–vrednovanje i procjena životnog ciklusa materijala i proizvodnih tokova uz korištenje novih alternativnih sirovina, kontrolu resursa te praćnje i razvrstavanje materijala,

–vrednovanje i procjena životnog ciklusa materijala i proizvodnih tokova uz korištenje novih alternativnih sirovina, kontrolu resursa, ܰčć nove poslovne modele, automatizaciju i digitalne tehnologije za praćnje i razvrstavanje materijala,

proizvodi s poboljšanim svojstvima tijekom cjelokupnog životnog vijeka, koji traju, ž ih se unaprijediti i lako ih je popraviti, rastaviti i reciklirati,

razvoj proizvoda, ܰčć njihov dizajn, s poboljšanim svojstvima tijekom cjelokupnog životnog vijeka, koji traju, mogu se ponovno upotrijebiti, mogu se popraviti, ž ih se unaprijediti i lako ih je ponovno proizvesti, popraviti, rastaviti i reciklirati;

– industrija recikliranja, maksimalno povećanje potencijala i sigurnosti materijala te smanjenje onečišćnja, pada kvalitete i količine gubitaka nakon obrade,

– industrija recikliranja, maksimalno povećanje potencijala i sigurnosti materijala te smanjenje onečišćnja, pada kvalitete i količine gubitaka nakon obrade,

–uklanjanje tvari koje izazivaju zabrinutost u fazi proizvodnje i završnoj fazi životnog ciklusa; neškodljive zamjenske tvari te sigurne i isplative proizvodne tehnologije,

sigurno rukovanje i uklanjanje tvari koje izazivaju zabrinutost u fazi proizvodnje i završnoj fazi životnog ciklusa; neškodljive zamjenske tvari te sigurne i isplative proizvodne tehnologije,

–ǻž nabava ili zamjena sirovina, ܰčć kritične sirovine, duž cijelog vrijednosnog lanca.

–ǻž nabava i/ili zamjena DzćԴDzپ sirovina, ܰčć kritične sirovine, duž cijelog vrijednosnog lanca.

Amandman68

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.8. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Industrijski sektori, ܰčć sektor energetski intenzivnih industrija, osiguravaju milijune radnih mjesta, a njihova konkurentnost ključna je za blagostanje naših društava. Međutim, oni su odgovorni za 20% globalnih emisija stakleničkih plinova i imaju velik utjecaj na okoliš (pogotovo u pogledu tvari koje onečišćuju zrak, vodu i tlo).

Industrijski sektori, ܰčć sektor energetski intenzivnih industrija, osiguravaju milijune radnih mjesta, a njihova konkurentnost ključna je za blagostanje naših društava. Međutim, oni su odgovorni za 20% globalnih emisija stakleničkih plinova i imaju velik utjecaj na okoliš (pogotovo u pogledu onečišćnja zraka, vode i tla). Stoga bi se u industrijama, posebice onima koje su energetski intenzivne, trebala dodatno poboljšati energetska učinkovitost kako bi se dobilo na konkurentnosti i smanjila potražnja EU-a za energijom. Veća integracija obnovljivih izvora energije razvojem novih industrijskih tehnika i postupaka na električni pogon od velike je žԴDzi za industrijsku preobrazbu.

Amandman69

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.8. – stavak2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Revolucionarne tehnologije za postizanje znatnih smanjenja u emisijama stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari, čٴ u kombinaciji s tehnologijama za prethodno navedenu kružnu industriju, proizvest ć snažne industrijske vrijednosne lance, revolucionirati proizvodne kapacitete i poboljšati globalnu konkurentnost industrije, a istovremeno dati ključan doprinos postizanju naših ciljeva za klimatsku politiku i kvalitetu ǰDZš.

Veliko revolucionarno znanstveno i tehnološko istraživanje za postizanje znatnih smanjenja energije u emisijama stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari, na primjer u kombinaciji s tehnologijama za kružno gospodarstvo i digitalnim tehnologijama, proizvest ć snažne industrijske vrijednosne lance, revolucionirati proizvodne kapacitete, a istovremeno dati ključan doprinos postizanju naših ciljeva za klimatsku politiku i kvalitetu ǰDZš.

Amandman70

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.8. – stavak3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–procesne tehnologije, ܰčć grijanje i hlađenje, digitalni alati i opsežne demonstracijske aktivnosti za izvedbu i učinkovitost procesa, znatna smanjenja ili izbjegavanja industrijskih emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari ܰčć čestice;

–procesne tehnologije, ܰčć grijanje i hlađenje, procesni agensi i digitalni alati, osobito u obliku opsežnih demonstracijskih aktivnosti za izvedbu i učinkovitost procesa, znatna smanjenja ili izbjegavanja industrijskih emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari ܰčć čestice;

–vrednovanje industrijskog CO2,

–vrednovanje industrijskog CO2, ܰčć tehnologije i rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova nastalih proizvodnjom električne energije iz fosilnih goriva putem hvatanja i upotrebe CO2,

izravno izbjegavanje ugljika primjenom obnovljivog elektrolitičkog vodika i obnovljive električne energije.

–elektrifikacija i upotreba nekonvencionalnih izvora energije unutar industrijskih pogona te razmjena energije i resursa 𵨳 industrijskih pogona (primjerice putem industrijske simbioze),

–elektrifikacija i upotreba čپ izvora energije unutar industrijskih pogona kako bi se smanjili fosilni energetski nosioci, posebice za energetski intenzivne industrijske procese,

–industrijski proizvodi s niskim ili nultim emisijama ugljika tijekom postupka proizvodnje i cijelog životnog vijeka.

–industrijski proizvodi i materijali s niskim ili nultim emisijama ugljika tijekom postupka proizvodnje.

Amandman71

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.9. – stavak2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

EU ć podupirati sinergije svemirskih i ključnih tehnologija razvoja (velike količine podataka, napredna proizvodnja, robotika i umjetna inteligencija); poticati napredan, poduzetnički i konkurentan svemirski sektor te dzć osigurati neovisnost u pristupu svemiru i sigurnom i zaštićnom korištenju svemira. Aktivnosti ć se temeljiti na programima, uzimajući u obzir ESA-in proces usklađivanja i relevantne inicijative država članica, a prema potrebi ć se provoditi s ESA-om.

EU ć podupirati sinergije svemirskih i ključnih tehnologija razvoja (velike količine podataka, napredna proizvodnja, kvantne tehnologije, robotika i umjetna inteligencija); poticat ć napredan, poduzetnički i konkurentan svemirski sektor te ć pomagati osigurati neovisnost u pristupu svemiru i sigurnom i zaštićnom korištenju svemira. Uzlazne aktivnosti ć se temeljiti na programima, uzimajući u obzir ESA-in proces usklađivanja i relevantne inicijative država članica, a prema potrebi ć se provoditi s ESA-om. Silazne aktivnosti bit ć tržišno usmjerene i odgovarati na potrebe korisnika, a provodit ć ih Agencija za svemirski program.

Amandman72

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.9. – stavak3. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–europski globalni navigacijski satelitski sustavi (Galileo i EGNOS): inovativne primjene, prihvaćnost na globalnoj razini i kod međunarodnih partnera, rješenja za DzDZš pouzdanosti, vjerodostojnosti i cjelovitosti usluga, razvoj ključnih elemenata kao šٴ su čipsetovi, prijemnici i antene, ǻžst lanaca opskrbe, nove tehnologije (npr. kvantne tehnologije, optičke veze, reprogramabilni korisni tereti), prema ǻžm iskorištavanju usluga za rješavanje šٱԾ izazova. Razvoj nove generacije sustava za nove izazove kao šٴ su sigurnost ili autonomna vožnja,

–europski globalni navigacijski satelitski sustavi (Galileo i EGNOS): inovativne primjene, prihvaćnost na globalnoj razini i kod međunarodnih partnera, rješenja za DzDZš pouzdanosti, vjerodostojnosti i cjelovitosti usluga, razvoj ključnih elemenata kao šٴ su čipsetovi, prijemnici i antene, ǻžst lanaca opskrbe, nove tehnologije (npr. kvantne tehnologije, optičke veze, reprogramabilni korisni tereti), poboljšana dostupnost i DZćԲ raznolikost primjena prema ǻžm iskorištavanju usluga za rješavanje šٱԾ izazova. Razvoj nove generacije sustava za nove izazove kao šٴ su smanjenje rizika od prirodnih katastrofa, sigurnost ili autonomna vožnja,

–Copernicus: inovativne primjene, prihvaćnost na globalnoj razini i međunarodni partneri, pouzdanost i razvoj usluga, ǻžst lanaca opskrbe, senzori, sustavi i koncepti misija (npr. platforme na velikim visinama, bespilotne letjelice, lagani sateliti); umjeravanje i validacija; ǻž iskorištavanje usluga i utjecaj na globalne izazove; tehnike obrade podataka dobivenih promatranjem Zemlje, velika količina podataka, računalni resursi i algoritamski alati. Razvoj nove generacije sustava za nove izazove kao šٴ su klimatske promjene i sigurnost,

–Copernicus: inovativne primjene, prihvaćnost na globalnoj razini i međunarodni partneri, pouzdanost i razvoj usluga, ǻžst lanaca opskrbe, senzori, sustavi i koncepti misija (npr. platforme na velikim visinama, bespilotne letjelice, lagani sateliti); umjeravanje i validacija; ǻž iskorištavanje usluga i utjecaj na globalne izazove; tehnike obrade podataka dobivenih promatranjem Zemlje, velika količina podataka, računalni resursi i algoritamski alati. Razvoj nove generacije sustava za nove izazove kao šٴ su smanjenje rizika od katastrofa, klimatske promjene i sigurnost,

–svijest o situaciji u svemiru: pouzdan kapacitet EU-a za praćnje i predviđanje stanja u svemiru, npr. svemirskih ٱǰDZš쾱 prilika, svemirskog otpada i objekata blizu Zemlje, te novi koncepti usluga, kao šٴ su upravljanje svemirskim prometom i povezane aplikacije i usluge za jamčenje sigurnosti ključne infrastrukture u svemiru i na Zemlji,

–svijest o situaciji u svemiru: pouzdan kapacitet EU-a za praćnje i predviđanje stanja u svemiru, npr. svemirskih ٱǰDZš쾱 prilika, svemirskog otpada i objekata blizu Zemlje, senzori te novi koncepti usluga, kao šٴ su upravljanje svemirskim prometom i povezane aplikacije i usluge za jamčenje sigurnosti ključne infrastrukture u svemiru i na Zemlji,

–sigurna satelitska komunikacija za državne aktere iz EU-a: rješenja za najširi mogući raspon državnih korisnika i povezana korisnička oprema u okviru arhitektonskih, tehnoloških i sistemskih rješenja za svemirsku infrastrukturu, kao potpora autonomiji EU-a,

–sigurna, na kvantnoj razini zaštićna satelitska komunikacija za državne aktere iz EU-a: rješenja za najširi mogući raspon državnih korisnika i povezana korisnička oprema u okviru arhitektonskih, tehnoloških i sistemskih rješenja za svemirsku infrastrukturu, kao potpora autonomiji EU-a,

– sveobuhvatna satelitska komunikacija za građane i ǻܳć: isplativa, napredna satelitska komunikacija za povezivanje sredstava i osoba u slabije razvijenim ǻčᾱ, kao dio svugdje dostupne povezivosti putem tehnologije 5G i razvoja interneta stvari (IoT), koja dopunjuje infrastrukturu za internet sljedeć generacije. Poboljšanje zemaljskog segmenta i korisničke opreme, standardizacija i interoperabilnost radi osiguravanja vodećg položaja industrije EU-a,

– sveobuhvatna satelitska komunikacija za građane i ǻܳć: isplativa, napredna satelitska komunikacija za povezivanje sredstava i osoba u slabije razvijenim ǻčᾱ, kao dio svugdje dostupne povezivosti putem tehnologije 5G i razvoja interneta stvari (IoT), koja dopunjuje infrastrukturu za internet sljedeć generacije. Poboljšanje zemaljskog segmenta i korisničke opreme, standardizacija i interoperabilnost radi osiguravanja vodećg položaja industrije EU-a,

– neovisnost i ǻžst lanca opskrbe: viša razina tehnološke spremnosti u području satelita i raketa-nosača; povezani svemirski i zemaljski segment te proizvodni objekti i objekti za testiranje. Za potrebe osiguranja ٱԴDZšDz vodstva i autonomije EU-a, poboljšana ǻžst lanca opskrbe, smanjenje ovisnosti o ključnim svemirskim tehnologijama koje ne potječu iz EU-a te unapređenje znanja o načinu na koji svemirske tehnologije mogu ponuditi rješenja za druge industrijske sektore,

– neovisnost i ǻžst lanca opskrbe: viša razina tehnološke spremnosti u području satelita i raketa-nosača; povezani svemirski i zemaljski segment te proizvodni objekti i objekti za testiranje. Za potrebe osiguranja ٱԴDZšDz vodstva i autonomije EU-a, poboljšana ǻžst lanca opskrbe, smanjenje ovisnosti o ključnim svemirskim tehnologijama koje ne potječu iz EU-a te unapređenje znanja o načinu na koji svemirske tehnologije mogu ponuditi rješenja za druge industrijske sektore,

–svemirski ekosustav: usluge validacije i demonstracije u orbiti, ܰčć usluge zajedničkog prijevoza za lake satelite; svemirski demonstracijski projekti u područjima kao šٴ su hibridni i pametni sateliti ili sateliti koji se mogu ponovno konfigurirati, proizvodnja i sastavljanje u orbiti, višekratna upotreba raketa-nosača, servisiranje u orbiti i mikrorakete-nosači; revolucionarne inovacije i prijenos tehnologije u područjima kao šٴ su recikliranje, zeleni svemir, umjetna inteligencija, robotika, digitalizacija, isplativost i minijaturizacija,

–svemirski ekosustav: usluge validacije i demonstracije u orbiti, ܰčć usluge zajedničkog prijevoza za lake satelite; svemirski demonstracijski projekti u područjima kao šٴ su hibridni i pametni sateliti ili sateliti koji se mogu ponovno konfigurirati, proizvodnja i sastavljanje u orbiti, višekratna upotreba raketa-nosača, servisiranje u orbiti i mikrorakete-nosači; revolucionarne inovacije i prijenos tehnologije u područjima kao šٴ su recikliranje, čisti svemir, zeleni svemir, umjetna inteligencija, robotika, digitalizacija, isplativost i minijaturizacija,

– svemirska znanost: iskorištavanje znanstvenih podataka dobivenih u znanstvenim i ٰžč쾱m misijama, u kombinaciji s razvojem inovativnih instrumenata u međunarodnom okruženju; doprinos znanstvenim misijama prethodnicama za razvoj svemirskog programa.

– svemirska znanost: iskorištavanje znanstvenih podataka dobivenih u znanstvenim i ٰžč쾱m misijama, u kombinaciji s razvojem inovativnih instrumenata u međunarodnom okruženju; doprinos znanstvenim misijama prethodnicama za razvoj svemirskog programa;

svemirska umjetna inteligencija i robotika: nova rješenja za svemirske misije, na primjer sastavljanje u orbiti, rukovanje u orbiti, kognitivni svemirski sustavi, suradnja robota i ljudi u svemiru.

Amandman73

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Istraživanja i inovacije u području klime, energije i mobilnosti na vrlo ć se integriran i djelotvoran način baviti jednim od najžԾjih globalnih izazova o kojima ovise ǻžst i budućnost našeg ǰDZš i načina života.

Istraživanja i inovacije u području klime, energije i mobilnosti na vrlo ć se integriran i djelotvoran način baviti jednim od najžԾjih globalnih izazova o kojima ovise ǻžst i budućnost našeg ǰDZš, gospodarstva i načina života.

Kako bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma, EU ć morati prijeći na ԾdzܲᾱčԲ, resursno učinkovita i otporna gospodarstva i društva. Taj ć se prelazak temeljiti na korjenitim promjenama u području tehnologije i usluga, promjenama ponašanja ǻܳć i potrošača te na uvođenju novih oblika upravljanja. Kako bi se porast prosječne globalne temperature ograničilo na razinu znatno nižu od 2°C, odnosno povećanje temperature ograničilo na 1,5°C, potreban je brz napredak u dekarbonizaciji energetskog sustava i znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometnog sektora17. Nadalje, za brže postizanje revolucionarnih iskoraka sljedeć generacije potreban je nov poticaj, ali i demonstracija i ܱǵ inovativnih tehnologija i rješenja uz korištenje DzćԴDzپ koje žju digitalne i svemirske tehnologije. To ć se ostvariti primjenom integriranog pristupa koji obuhvaća dekarbonizaciju, učinkovitost resursa, smanjenje onečišćnja zraka, pristup sirovinama i kružno gospodarstvo.

Kako bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma, Unija ć morati staviti na raspolaganje scenarije za prelazak na gospodarstvo s nultom stopom neto emisija stakleničkih plinova, ܰčć niskougljične tehnologije i strategije za dekarbonizaciju. Taj ć prelazak podrazumijevati korjenite promjene u području tehnologije i usluga, čime se potkopavaju načini proizvodnje industrija i ponašanja ǻܳć i potrošača. Preobrazba energetskog tržišta provest ć se interakcijom tehnologije, infrastrukture, tržišta, kao i političkih i regulatornih okvira, ܰčć nove oblike upravljanja. Stoga postoji potreba za sustavnim inovacijama u energetskom, građevinskom, industrijskom i prometnom sektoru.

Kako bi se porast prosječne globalne temperature ograničilo na razinu znatno nižu od 2°C, odnosno povećanje temperature ograničilo na 1,5°C, potrebna su smanjenja emisija stakleničkih plinova dekarbonizacijom, uštedom energije i ܱǵm obnovljivih izvora energije i elektrifikacijom industrijskih procesa koji obuhvaćaju energetski i prometni sektor17. Trenutačno je prometni sektor odgovoran za gotovo četvrtinu emisija stakleničkih plinova u Uniji.

Za brže postizanje revolucionarnih iskoraka sljedeć generacije potreban je nov poticaj, ali i demonstracija i ܱǵ inovativnih tehnologija i rješenja uz korištenje DzćԴDzپ koje žju ključne tehnologije razvoja, digitalne tehnologije i svemirske tehnologije. To ć se ostvariti primjenom integriranog pristupa koji obuhvaća dekarbonizaciju, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, smanjenje onečišćnja zraka, pristup sirovinama, ܰčć ključne sirovine i kružno gospodarstvo. Osobitu pozornost treba posvetiti sektorskom povezivanju (npr. elektroenergetski, toplinski i sektor hlađenja, industrijski i prometni sektor) u svim područjima intervencije, šٴ je važno za uspješnu energetsku i prometnu tranziciju.

Da bi se to postiglo, tim ć se aktivnostima ujedno poticati participativni pristupi istraživanju i inovacijama, ܰčć pristup uz sudjelovanje više dionika, te ć se razvijati sustavi znanja i inovacija na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Saznanja iz šٱԾ i humanističkih znanosti, socijalne inovacije uz građanski angažman, bit ć ključni za poticanje novih modela upravljanja, obrazaca proizvodnje i dzٰš.

Kako bi se ostvario napredak u tim sektorima, ali i u drugim segmentima industrije EU-a kao šٴ su poljoprivreda, građevinarstvo, industrijski procesi, upotreba proizvoda i gospodarenje otpadom, potrebno je stalno produbljivati znanje o mehanizmima klimatskih promjena i povezanim čԳma na gospodarstvo i šٱ, iskorištavati sinergije s nacionalnim aktivnostima i drugim vrstama djelovanja EU-a te njegovati međunarodnu suradnju.

Kako bi se ostvario napredak u energetskom i prometnom sektoru, ali i u drugim segmentima industrije EU-a kao šٴ su poljoprivreda, građevinarstvo, industrijski procesi, upotreba proizvoda i gospodarenje otpadom i recikliranje, potrebno je stalno i pojačanoprodubljivati znanje o mehanizmima klimatskih promjena i povezanim čԳma na gospodarstvo i šٱ, iskorištavati sinergije s nacionalnim aktivnostima i drugim vrstama djelovanja Unije te njegovati međunarodnu suradnju.

Tijekom posljednjeg desetljeća znatno se razvila znanost o klimi, osobito u pogledu promatranja, asimilacije podataka i izrade klimatskih modela. Međutim, zbog složenosti klimatskog sustava i potrebe za podupiranjem provedbe Pariškog sporazuma, ciljeva ǻžg razvoja i politika EU-a nužno je pojačati djelovanje kako bi se popunile preostale praznine u znanju.

Tijekom posljednjeg desetljeća znatno se razvila znanost o klimi, osobito u pogledu promatranja, asimilacije podataka i izrade klimatskih modela. Međutim, zbog složenosti klimatskog sustava i potrebe za podupiranjem provedbe Pariškog sporazuma, ciljeva ǻžg razvoja i politika EU-a nužno je pojačati djelovanje kako bi se popunile preostale praznine u znanju.

EU je uspostavio sveobuhvatan politički okvir u Strategiji energetske unije, uz obvezujuć ciljeve, zakonodavne akte te istraživačke i inovacijske aktivnosti, a cilj je imati vodeći položaj u razvoju i primjeni učinkovitih sustava proizvodnje energije koji se temelje na obnovljivim izvorima energije.

EU je uspostavio sveobuhvatan politički okvir u Strategiji energetske unije, uz obvezujuć ciljeve, zakonodavne akte te istraživačke i inovacijske aktivnosti, a cilj je imati vodeći položaj u energetskom sustavu koji je vrlo učinkovit i temelji se na obnovljivim izvorima energije.

Promet osigurava mobilnost ljudi i robe potrebne za integrirano europsko jedinstveno tržište, teritorijalnu koheziju te otvoreno i uključivo šٱ. Istodobno, promet ima znatne negativne č԰ na zdravlje ljudi, prometne gužve, tlo, kvalitetu zraka i buku, ali i na sigurnost, šٴ je dovelo do brojnih slučajeva prerane smrti i porasta socioekonomskih troškova. ž mobilnost i prometne mreže stoga moraju postati čiste, sigurne, pametne, zaštićne, tihe, pouzdane i isplative te nuditi neometanu integriranu uslugu „od vrata do vrata”.

Promet osigurava mobilnost ljudi i robe potrebne za integrirano europsko jedinstveno tržište, teritorijalnu koheziju te otvoreno i uključivo šٱ. Istodobno, promet ima znatne negativne č԰ na zdravlje ljudi, prometne gužve, tlo, kvalitetu zraka i buku, ali i na sigurnost, šٴ je dovelo do brojnih slučajeva prerane smrti i porasta socioekonomskih troškova. Mobilnost i prometne mreže, osobito u gradskim ǻčᾱ, stoga moraju postati čiste, učinkovite, ekološki i gospodarski ǻž, sigurne, pametne, inovativne, zaštićne, tihe, pouzdane i isplative te nuditi neometanu integriranu uslugu „od vrata do vrata”.

No problemi s kojima se suočavaju prometni i energetski sektor daleko su ć od potrebe za smanjenjem emisija. Potrebno se uhvatiti u koštac s nekoliko izazova, ܰčć sve veću raširenost digitalnih i svemirskih tehnologija, promjene u ponašanju korisnika i obrascima mobilnosti, nove sudionike na ٰžšٳ i disruptivne poslovne modele, globalizaciju, veću međunarodnu konkurenciju, ali i sve starije, urbanije i raznolikije stanovništvo.

No problemi s kojima se suočavaju prometni i energetski sektor daleko su ć od potrebe za smanjenjem emisija. Potrebno se uhvatiti u koštac s nekoliko izazova, ܰčć obnovljive izvore energije, ǻž goriva, 徱šٱ energije i sigurnost opskrbe, sve veću raširenost digitalnih, automatiziranihi svemirskih tehnologija, promjene u ponašanju korisnika i obrascima mobilnosti, nove sudionike na ٰžšٳ i disruptivne poslovne modele, globalizaciju, veću međunarodnu konkurenciju, ali i sve starije, urbanije i raznolikije stanovništvo.

Oba su sektora žԾ pokretači gospodarske konkurentnosti i rasta Europe. Više od 1,6 milijuna osoba u EU-u radi u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Sektori prijevoza i skladištenja zapošljavaju više od 11 milijuna ljudi u EU-u, a na njih otpada oko 5% BDP-a i 20% izvoza. EU je svjetski predvodnik u projektiranju i proizvodnji vozila, zrakoplova i plovila, a po patentiranju inovativnih tehnologija u području čiste energije zauzima drugo mjesto u svijetu.

Energetski i prometni sektor žԾ su pokretači gospodarske konkurentnosti i rasta Europe. Više od 1,6 milijuna osoba u EU-u radi u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Sektori prijevoza i skladištenja zapošljavaju više od 11 milijuna ljudi u EU-u, a na njih otpada oko 5% BDP-a i 20% izvoza. EU je svjetski predvodnik u projektiranju i proizvodnji vozila, zrakoplova i plovila, a po patentiranju inovativnih tehnologija u području čiste energije, ܰčć tehnologije u području obnovljivih izvora energije, zauzima drugo mjesto u svijetu.

Pronalaženje novih načina za brže ܱǵ čپ tehnologija i rješenja za dekarbonizaciju europskoga gospodarstva iziskuje veću potražnju za inovacijama. To se ž potaknuti osnaživanjem Բ, ali i socioekonomskim inovacijama i inovacijama u javnom sektoru, šٴ ć najzad dovesti do širih pristupa koji se ne odnose samo na inovacije temeljene na tehnologiji. Socioekonomska istraživanja koja, među ostalim, obuhvaćaju potrebe i obrasce ponašanja korisnika, aktivnosti predviđanja, ekološke, gospodarske, socijalne i bihevioralne aspekte, poslovne slučajeve i modele i prednormativno istraživanje za utvrđivanje normi omogućit ć djelovanja kojima se potiču regulatorne, financijske i šٱԱ inovacije, šپԱ, kao i angažman i osnaživanje potrošača i sudionika na ٰžšٳ.

Pronalaženje novih načina za brže ܱǵ tehnologija koje se temelje na obnovljivim izvorima energije i koje su energetski učinkovite i drugih netehnoloških rješenja za dekarbonizaciju europskoga gospodarstva iziskuje veću potražnju za inovacijama. To se ž potaknuti osnaživanjem Բ, ali i socioekonomskim inovacijama i inovacijama u javnom sektoru i javnoj nabavi, šٴ ć najzad dovesti do širih pristupa koji se ne odnose samo na inovacije temeljene na tehnologiji. Socioekonomska istraživanja koja, među ostalim, obuhvaćaju potrebe i obrasce ponašanja korisnika, aktivnosti predviđanja, ekološke, gospodarske, socijalne i bihevioralne aspekte, poslovne slučajeve i modele i prednormativno istraživanje za utvrđivanje normi omogućit ć djelovanja kojima se potiču regulatorne, financijske i šٱԱ inovacije, šپԱ, kao i angažman i osnaživanje svih potrošača i sudionika na ٰžšٳ. Tehnologije za podupiranje povezivanja sektora ٲǵ imaju potencijal za Ჹč domać proizvodne industrije. U prometnom sektoru ključna je uloga primijenjenog istraživanja i studija kojima je cilj ܱǵ inovacija na tržište.

Aktivnosti u ovom klasteru posebice doprinose ciljevima energetske unije, jedinstvenog digitalnog tržišta i programa za zapošljavanje, rast i ulaganja, jačanju EU-a kao globalnog aktera, novoj strategiji za industrijsku politiku EU-a, kružnom gospodarstvu, inicijativi za sirovine, sigurnosnoj uniji i planu za gradove, kao i zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a te pravnim propisima EU-a za smanjenje buke i onečišćnja zraka.

Aktivnosti u ovom klasteru posebice doprinose ciljevima energetske unije, obvezama iz Pariškog sporazuma, jedinstvenog digitalnog tržišta i programa za zapošljavanje, rast i ulaganja, jačanju Unije kao globalnog aktera, novoj strategiji za industrijsku politiku Unije, akcijskom planu za kružno gospodarstvo, inicijativi Europskog saveza za baterije, inicijativi za sirovine, strategiji EU-a za biogospodarstvo, sigurnosnoj uniji i planu za gradove, kao i zajedničkoj poljoprivrednoj politici Unije te pravnim propisima Unije za smanjenje buke i onečišćnja zraka. ղǵ doprinose postizanju nacionalnih ciljeva država članica u pogledu smanjenja emisija. Potrebno je Ჹči komplementarnost i sinergije s aktivnostima u okviru drugih programa Unije.

S obzirom na broj europskih platformi za tehnologiju i inovacije u ovom području, pozivi u ovom klasteru trebaju uzeti u obzir njihove preporuke.

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br. 7 – pristupačna i čista energija; cilj ǻžg razvoja br.9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj ǻžg razvoja br. 11 – ǻž gradovi i zajednice; cilj ǻžg razvoja br. 13 – klimatska politika;

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br. 7 – pristupačna i čista energija; cilj ǻžg razvoja br.9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj ǻžg razvoja br. 11 – ǻž gradovi i zajednice; cilj ǻžg razvoja br. 13 – klimatska politika;

__________________

__________________

17 Znatnom dekarbonizacijom drugih sektora bave se druga ǻčᲹ programa Obzor Europa, odnosno stup „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”.

17 Znatnom dekarbonizacijom drugih sektora bave se druga ǻčᲹ programa Obzor Europa, odnosno stup „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”.

Amandman74

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.1. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Djelotvorna provedba Pariškog sporazuma mora se temeljiti na znanosti, šٴ znači da moramo kontinuirano unapređivati svoje znanje o Zemljinu klimatskom sustavu, ali i opcije za ܲž klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama, čime ć se omogućiti sustavan i sveobuhvatan pregled izazova i prilika za gospodarstvo EU-a. Na temelju toga razvijat ć se znanstveno utemeljena rješenja za troškovno učinkovit prelazak na ԾdzܲᾱčԴ, resursno učinkovito šٱ otporno na klimatske promjene.

Djelotvorna provedba Pariškog sporazuma mora se temeljiti na znanosti, šٴ znači da moramo kontinuirano unapređivati svoje znanje o Zemljinu klimatskom sustavu, ali i opcije za ܲž klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama, čime ć se omogućiti sustavan i sveobuhvatan pregled izazova i prilika za gospodarstvo Unije. Na temelju toga razvijat ć se znanstveno utemeljena rješenja za troškovno učinkovit prelazak na ԾdzܲᾱčԴ ili gospodarstvo s nultom stopom neto emisija stakleničkih plinova.

Amandman75

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.1. – stavak2. – alineja-1. (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

-1utvrđivanje ključnih procesa u polarnim regijama za bolji razvoj DzćԴDzپ upravljanja kojima bi se smanjili negativni čԳ na ekosustave i poboljšao uvid u globalno stanje u pogledu klime;

Amandman76

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.1. – stavak2. – alineja2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–načini dekarbonizacije, mjere i politike ublažavanja koje obuhvaćaju sve sektore gospodarstva i koje su usklađene s Pariškim sporazumom i ciljevima ǻžg razvoja Ujedinjenih naroda,

–načini smanjenja emisije stakleničkih plinova, mjere i politike ublažavanja koje obuhvaćaju sve sektore gospodarstva i koje su usklađene s Pariškim sporazumom i ciljevima ǻžg razvoja Ujedinjenih naroda,

Amandman77

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.1. – stavak2. – alineja4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–načini prilagodbe i politike za osjetljive ekosustave, ključne gospodarske sektore i infrastrukturu u EU-u (lokalni/regionalni/nacionalni), ܰčć bolje alate za procjenu rizika.

–načini prilagodbe i politike, ܰčć bolje alate za procjenu i smanjenje rizika, za osjetljive ekosustave, ključne gospodarske sektore, ključnu infrastrukturu i gradska ǻčᲹ na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini;

Amandman78

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.1. – stavak2. – alineja4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

modeli za Ჹč klimatske diplomacije kao pokretača međunarodne suradnje.

Amandman79

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.2. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Cilj je EU-a postati svjetski predvodnik u pristupačnim, sigurnim i ǻž energetskim tehnologijama i tako povećati svoju konkurentnost u globalnim vrijednosnim lancima i svoj položaj na rastućim tržištima. Različiti klimatski, geografski, ekološki i socioekonomski uvjeti u EU-u te potreba da se zajamči sigurnost opskrbe energijom i pristup sirovinama zahtijevaju širok spektar energetskih rješenja, ܰčć rješenja koja nisu tehničke prirode. Kad je riječ o tehnologijama u području energije iz obnovljivih izvora, moraju se dodatno smanjiti troškovi, poboljšati njihova uspješnost i integracija u energetski sustav te razvijati revolucionarne tehnologije. U pogledu fosilnih goriva, dekarbonizacija njihove upotrebe bit ć od ključne žԴDzi za ispunjavanje klimatskih ciljeva.

Cilj je EU-a postati svjetski predvodnik u pristupačnim, sigurnim, ǻž i obnovljivim energetskim tehnologijama, povećavajući tako svoju konkurentnost u globalnim vrijednosnim lancima i svoj položaj na rastućim tržištima. Različiti klimatski, geografski, ekološki i socioekonomski uvjeti u EU-u te potreba da se zajamči smanjenje dzٰš energije, energetska učinkovitost, sigurnost opskrbe energijom i pristup sirovinama, posebice ključnima, zahtijevaju širok spektar energetskih rješenja, ܰčć rješenja koja nisu tehničke prirode. U okviru energetske tranzicije EU ć morati pronaći rješenja za poboljšani dizajn tržišta, a integracija sustava treba se znatno poboljšati. Kad je riječ o tehnologijama u području energije iz obnovljivih izvora, moraju se dodatno smanjiti troškovi i poboljšati njihova uspješnost. To zahtijeva potporu za postupno i disruptivno istraživanje naprednih tehnologija. Nadalje, potrebno je razvijati i primjenjivati nove revolucionarne tehnologije te poboljšati utvrđene tehnologije. U pogledu fosilnih goriva i sirovina, smanjenje njihove upotrebe bit ć od ključne žԴDzi za ispunjavanje klimatskih ciljeva.

Amandman80

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.2. – stavak2. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora i rješenja za proizvodnju električne energije, grijanje i hlađenje, ǻž goriva za promet, prijevoznici posrednici, na različitim razinama i u različitim fazama razvoja, ǵԾ geografskim uvjetima i tržištima, unutar EU-a i šire,

tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora, ܰčć proizvodnju energije mora i njezine različite podvrste, kao šٴ je energija koja se dobiva iz vjetra, struja i valova, grijanje i hlađenje, goriva, prijevoznici posrednici, kao šٴ su pretvaranje električne energije u plinovito gorivo i vodik, na različitim razinama i u različitim fazama razvoja, ǵԾ geografskim uvjetima i tržištima, unutar Unije i šire,

Amandman81

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.2. – stavak2. – alineja1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

vrlo učinkovita ԾdzܲᾱčԲ i dekarbonizirana rješenja za proizvodnju električne energije;

Amandman82

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.2. – stavak2. – alineja2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–disruptivne tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora za nove primjene i revolucionarna rješenja,

–disruptivne tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora za nove, uobičajene ili iznimno poboljšane primjene i revolucionarna rješenja,

Amandman83

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.2. – stavak2. – alineja2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

nova tehnološka rješenja za proizvodnju energije, ܰčć razvoj novih materijala, proizvodnih postupaka i metoda rada, za povećanje industrijske konkurentnosti u području tehnologije čiste energije,

Amandman84

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.2. – stavak2. – alineja2.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

istraživanje i razvoj novih poslovnih modela, rješenja i usluga za stvaranje povoljnih tržišnih uvjeta na regulatornoj, administrativnoj i financijskoj razini za obnovljive izvore energije te energetski učinkovite tehnologije i rješenja za krajnje korisnike,

Amandman85

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.3. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Očekivani rast proizvodnje električne energije iz promjenjivih izvora i prelazak na električno grijanje, hlađenje i promet nameću potrebu za novim pristupima upravljanju energetskim mrežama. Uz dekarbonizaciju, cilj je osigurati ٳܱ貹čԴDz energije te sigurnost i stabilnost opskrbe, šٴ ć se Dzپć ulaganjima u inovativne tehnologije mrežne infrastrukture i inovativnim upravljanjem sustavom. Skladištenje energije u različitim oblicima imat ć ključnu ulogu u žnju usluga mreži, ali i u poboljšanju i jačanju mrežnih kapaciteta. Iskorištavanje sinergije 𵨳 različitih mreža (npr. elektroenergetske mreže, mreže grijanja i hlađenja, plinske mreže, prometna infrastruktura za punjenje i opskrbu, vodik i telekomunikacijske mreže) i aktera (npr. industrijske lokacije, podatkovni centri i samostalni proizvođači) bit ć presudno za omogućivanje pametnog, integriranog rada odgovarajuć infrastrukture.

Očekivani rast proizvodnje električne energije iz promjenjivih izvora i prelazak na električno grijanje, hlađenje i promet trebaju nove pristupe za upravljanje energetskim mrežama i primjenu decentraliziranih energetskih rješenja. Osim toga, infrastruktura za plin ٲǵ ima važnu ulogu u integraciji plinova iz obnovljivih izvora i plinova s niskim emisijama ugljika.

Uz smanjenje emisija stakleničkih plinova, cilj je osigurati ٳܱ貹čԴDz energije, uštedu energije te sigurnost i stabilnost opskrbe. To se ž Dzپć ulaganjima u povezivanje sektora i povezane inovativne tehnologije mrežne infrastrukture, većom fleksibilnošću proizvodnje električne energije, osobito iz fleksibilnih obnovljivih izvora, inovativnim upravljanjem sustavom te olakšavanjem djelovanja kojima se potiču regulatorne i šٱԱ inovacije, šپԱ i ܰčm i osnaživanjem sudionika na ٰžšٳ, potrošača i zajednica. Skladištenje energije u različitim oblicima imat ć ključnu ulogu u žnju usluga mreži i u poboljšanju i jačanju mrežnih kapaciteta. Iskorištavanje sinergije 𵨳 različitih mreža (npr. elektroenergetske mreže, mreže grijanja i hlađenja, plinske mreže i skladištenja, prometna infrastruktura za punjenje i opskrbu, infrastruktura za vodik i telekomunikacijske mreže) i aktera (npr. industrijske lokacije, mrežni operateri, podatkovni centri, samostalni proizvođači i potrošači, zajednice energije iz obnovljivih izvora), kao i povećanje odgovora na potražnju i razvoj i integracija europskih i međunarodnih standarda, bit ć presudno za omogućivanje pametnog, integriranog rada odgovarajuć infrastrukture.

Amandman86

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.3. – stavak2. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–tehnologije i alati za integraciju obnovljivih izvora energije i novih opterećnja u elektroenergetske mreže, npr. ٰčԲ mobilnost i toplinske crpke,

–tehnologije i alati za integraciju obnovljivih izvora energije i novih opterećnja u Dzٴć mreže, npr. ٰčԲ mobilnost, uređaji za elektrolizu, gorivne ćlije, toplinske crpke, industrijska hidroliza, 徱šٱ električne energije i decentralizirana obnovljiva energija, kao ključni elementi troškovno učinkovitog, sigurnog, vrlo energetski učinkovitog energetskog sustava temeljenog na obnovljivim izvorima energije,

Amandman87

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.3. – stavak2. – alineja2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

demonstracija stabilnih i pouzdanih energetskih sustava i mreža na lokalnoj i regionalnoj razini potaknuta varijabilnim i fleksibilnim obnovljivim izvorima energije,

Amandman88

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.3. – stavak2. – alineja3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–integrirani pristupi ǵԾ proizvodnji i potrošnji energije iz obnovljivih izvora na lokalnoj razini, ܰčć otoke, na temelju novih usluga i inicijativa u zajednici,

–integrirani pristupi za povećanje, DzDZš i prilagodbu proizvodnji i potrošnji energije iz obnovljivih izvora na lokalnoj razini, ܰčć otoke, na temelju novih usluga i tehnologija (ܰčć uzajamnu razmjenu, decentralizirano vođenje evidencije transakcija, sustave virtualnog neto mjerenja) i inicijativa u zajednici (ܰčć aktivne dzٰšč i samostalne dzٰšč energije iz obnovljivih izvora koji djeluju pojedinačno ili zajednički, zajednice obnovljive energije i lokalne energetske zajednice);

Amandman89

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.3. – stavak2. – alineja3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

sustavna analiza č԰첹 novih tehnologija u području energije, kao šٴ su fleksibilna proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, vodikove tehnologije temeljene na obnovljivim izvorima energije i sintetički plin za 徱šٱ energije; istraživanje i integrirani pristupi za konvertiranje plinskih mreža u mreže za zeleni vodik ili mreže kojima se prenosi biometan ili sintetički metan,

Amandman90

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.3. – stavak2. – alineja4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–fleksibilnost mreže i sinergije 𵨳 različitih izvora energije, mreža, infrastruktura i aktera.

–fleksibilnost mreže i proizvodnje i pouzdanost opskrbe, ܰčć odgovor na potražnju, i sinergije 𵨳 različitih izvora energije, mreža, infrastruktura (ܰčć Dzٴć) i aktera, tehnologije povezivanja sektora kako bi se olakšalo 徱šٱ i iskoristio potencijal za transport energije;

Amandman91

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.3. – stavak2. – alineja4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

čista rješenja kojima se ž ostvariti pouzdanost sustava, nadopunjujući i premašujući obnovljive izvore energije i 徱šٱ na bazi elektrifikacije,

Amandman92

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.4. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.2.4.Zgrade i industrijska postrojenja u energetskoj tranziciji

4.2.4.Zgrade u energetskoj tranziciji

Amandman93

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.4. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Zgrade i industrijska postrojenja imaju sve aktivniju ulogu u interakciji s energetskim sustavom. Oni su stoga ključni elementi u prelasku na energiju iz obnovljivih izvora.

Zgrade imaju sve aktivniju ulogu u interakciji s energetskim sustavom. Oni su stoga ključni elementi u prelasku na obnovljive izvore energije i veću energetsku učinkovitost.

Amandman94

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.4. – stavak2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Zgrade su važan čimbenik za kvalitetu života Բ. Integracija različitih tehnologija, uređaja i sustava te povezivanje različitih oblika dzٰš energije, zgrada i njihovih stanovnika i korisnika imaju vrlo velik potencijal za proizvodnju i 徱šٱ energije te DzDZš učinkovitosti.

Zgrade su važan čimbenik za kvalitetu života Բ. Integracija različitih tehnologija, uređaja i sustava i standarda te povezivanje različitih oblika dzٰš energije, zgrada i njihovih stanovnika i korisnika imaju vrlo velik potencijal za ܲž klimatskih promjena, proizvodnju, uštedu i 徱šٱ energije te DzDZš učinkovitosti.

Amandman95

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.4. – stavak3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U industrijama, posebice onima koje su energetski intenzivne, mogla dodatno poboljšati energetska učinkovitost i potaknuti integracija obnovljivih izvora energije.

Briše se.

Amandman96

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.4. – stavak4. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ٰčԲ i toplinska energija 𵨳 industrijskih postrojenja i operatera energetskog sustava,

razmjena električne i toplinske energije 𵨳 zgrada, industrijskih postrojenja i operatera energetskog sustava,

Amandman97

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.4. – stavak4. – alineja3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

relevantni procesi, konstrukcija i materijali,

optimizacija i ǻžst relevantnih procesa, konstrukcija i materijala,

Amandman98

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.4. – stavak4. – alineja4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–pametne zgrade i velika čvorišta mobilnosti (luke, zračne luke, logistički centri) kao aktivni elementi širih energetskih mreža i inovativnih rješenja za mobilnost,

–pametne zgrade i velika čvorišta mobilnosti (luke, zračne luke, željezničke stanice i logistički centri) kao aktivni elementi širih energetskih mreža i inovativnih rješenja za mobilnost,

Amandman99

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.4. – stavak4. – alineja5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–projektiranje životnog ciklusa zgrade, izgradnja, rad i rastavljanje, uzimajući u obzir kružnost i okolišnu učinkovitost, u cilju postizanja energetske učinkovitosti, učinkovite upotrebe resursa i otpornosti na klimatske promjene te recikliranja,

novi modaliteti, ܰčć pametne alate i uređaje, za projektiranje životnog ciklusa zgrade, izgradnju (ܰčć uporabu laganih i obnovljivih materijala), rad i rastavljanje, uzimajući u obzir kružnost, okolišnu učinkovitost, ǻžst i gospodarsku učinkovitost u cilju postizanja energetske učinkovitosti, učinkovite upotrebe resursa i otpornosti na klimatske promjene, učinaka u smislu emisija stakleničkih plinova te recikliranja,

Ի峾100

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.4. – stavak4. – alineja6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–novi poslovni modeli, pristupi i usluge za financiranje obnove, unapređivanje građevinskih vještina, ܰč korisnika zgrada i drugih sudionika na ٰžšٳ,

–novi poslovni modeli, pristupi i usluge za financiranje obnove, kao šٴ su programi pretfinanciranja s otplatom preko računa, unapređivanje građevinskih vještina, ܰč korisnika zgrada i drugih sudionika na ٰžšٳ, kao šٴ su lokalna tijela ili zajednice energije iz obnovljivih izvora,

Ի峾101

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.4. – stavak4. – alineja7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–energetska učinkovitost zgrada, praćnje i optimizacija,

–energetska učinkovitost zgrada, praćnje i optimizacija, u skladu s ciljevima iz Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada (Direktiva2018/844), ܰčć uporabu naprednih sustava za upravljanje energijom zgrade,

Ի峾102

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.4. – stavak4. – alineja8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

alati i pametni uređaji za povećanje energetske učinkovitosti u zgradama,

Briše se.

Ի峾103

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.4. – stavak4. – alineja9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–procesi obnove Dzٴćh zgrada kako bi se dobile „zgrade približno nulte energije”,

–procesi obnove Dzٴćh zgrada kako bi se dobile „zgrade približno nulte energije” i inovativne tehnologije,

Ի峾104

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.4. – stavak4. – alineja9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

fleksibilna proizvodnja energije, odgovor na potražnju i optimizacija skladištenja energije.

Ի峾105

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.2.4 a.Industrijska postrojenja u energetskoj tranziciji

U industrijama bi se, posebice onima koje su energetski intenzivne, trebala dodatno poboljšati energetska učinkovitost i smanjiti dzٰšᲹ energije i potaknuti integracija obnovljivih izvora energije. Uloga industrijskih postrojenja u energetskom sustavu mijenja se zbog potrebe za smanjenjem emisija, na osnovi izravne ili neizravne elektrifikacije, šٴ je i izvor materijala za proizvodne procese (npr. vodik). Industrijski i proizvodni kompleksi u kojima se mnogo različitih procesa odvija u međusobnoj blizini mogu optimizirati razmjenu energetskih tokova i drugih resursa (sirovina) među njima.

U kratkim crtama

– tehnologije prenamjene za ǻž iskorištavanje izvora ugljika kako bi se DZć učinkovitost resursa i smanjile emisije, ܰčć hibridne energetske sustave za industrijski i energetski sektor s potencijalom dekarbonizacije,

– demonstracija izravne i neizravne elektrifikacije energetski intenzivnih industrijskih procesa,

– alati i infrastruktura za kontrolu procesa u proizvodnim postrojenjima u svrhu optimizacije energetskih tokova i materijala u interakciji s drugim proizvodnim postrojenjima i energetskim sustavom,

– fleksibilnost i učinkovitost električne energije, sirovina i topline u industrijskim postrojenjima i energetskom sustavu,

– poboljšani ili novi procesi, dizajn i materijali za učinkovito korištenje ili proizvodnju topline ili hladnoć i pohranu energije,

– unaprijeđena učinkovitost materijala kojom se smanjuje potražnja za energetski intenzivnim materijalima u velikim količinama.

Ի峾106

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.4.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.2.4b.Regije ugljena u tranziciji

Gotovo polovica država članica treba pripremiti koherentne strategije usmjerene na regije koje se suočavaju s izazovima ukidanja proizvodnje lignita, ugljena i ostale energije temeljene na fosilnim gorivima. Taj prioritet zahtijevat ć usklađenost s drugim instrumentima i programima EU-a.

U kratkim crtama

– potpora razvoju uključivih i pravednih strategija za tranziciju, rješavanje šٱԾ, socioekonomskih i okolišnih učinaka, zajedno s prenamjenom lokacija,

– tehnologije i modeli za iskorištavanje potencijala tih regija, ܰčć najbolje načine za privlačenje alternativnog inovativnog poslovanja,

– istraživanje DzćԴDzپ revitalizacije tih regija u smislu ǻžh strategija za zapošljavanje i rast, ܰčć istraživanje o prekvalifikaciji radnika.

Ի峾107

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.5. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Procjenjuje se da ć do 2050. više od 80 % ٲԴDZԾšٱ Europske unije živjeti u gradskim ǻčᾱ, trošeći znatan dio dostupnih resursa, ܰčć energiju, a ta su ǻčᲹ već sada posebno osjetljiva na negativne utjecaje ٱǰDZš쾱 i klimatskih promjena te prirodnih katastrofa, šٴ ć se pogoršati u budućnosti. Ključni je izazov kako na cjelovit način znatno povećati cjelokupnu energetsku učinkovitost i učinkovitu upotrebu resursa te otpornost europskih gradova na klimatske promjene, usredotočujući se pritom na Dzٴć zgrade, energetske sustave, mobilnost, klimatske promjene te kvalitetu zraka, vode i tla, otpad i buku. Trebalo bi istražiti i iskoristiti sinergije s urbanim politikama i djelovanjima koja se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Procjenjuje se da ć do 2050. više od 80 % ٲԴDZԾšٱ Europske unije živjeti u gradskim ǻčᾱ, trošeći znatan dio dostupnih resursa, ܰčć energiju, a ta su ǻčᲹ već sada posebno osjetljiva na negativne utjecaje ٱǰDZš쾱 i klimatskih promjena te prirodnih katastrofa, šٴ ć se pogoršati u budućnosti. Ključni je izazov kako na cjelovit način znatno povećati cjelokupnu energetsku učinkovitost i učinkovitu upotrebu resursa te otpornost europskih zajednica i gradova na klimatske promjene, usredotočujući se pritom na Dzٴć zgrade, energetske sustave, promet i mobilnost, ܲž klimatskih promjena te kvalitetu zraka, vode i tla, otpad i buku. Trebalo bi istražiti i iskoristiti sinergije s urbanim politikama i djelovanjima koja se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Ի峾108

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.5. – stavak2. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–razvoj energetskih sustava i sustava mobilnosti u gradovima i četvrtima do 2050. u cilju uvođenja niskougljičnih gradskih četvrti s pozitivnom energijom te mobilnosti i logistike bez emisija uz povećanje globalne konkurentnosti integriranih rješenja na razini EU-a,

–razvoj energetskih sustava i sustava mobilnosti u gradovima i četvrtima i ruralnim područjima do 2050. u cilju uvođenja niskougljičnih gradskih četvrti s pozitivnom energijom te mobilnosti i logistike bez emisija uz povećanje globalne konkurentnosti integriranih rješenja na razini EU-a,

Ի峾109

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.5. – stavak2. – alineja2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–urbanističko planiranje, infrastruktura i sustavi, ܰčć međusobna sučelja i interoperabilnost, prirodna rješenja te upotrebu digitalnih tehnologija i svemirskih usluga i podataka, uzimajući u obzir č԰ predviđenih klimatskih promjena i integraciju otpornosti na njih,

–urbanističko i ruralno planiranje, infrastruktura i sustavi, ܰčć međusobna sučelja i interoperabilnost, standardizaciju, prirodna rješenja te upotrebu sigurnih digitalnih tehnologija i svemirskih usluga i podataka, uzimajući u obzir č԰ predviđenih klimatskih promjena i integraciju njihova ublažavanja,

Ի峾110

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.5. – stavak2. – alineja3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–kvaliteta života Բ, sigurna mobilnost, urbane šٱԱ inovacije, sposobnost obnavljanja i kružnog funkcioniranja gradova, smanjenje ekološkog otiska i onečišćnja,

–kvaliteta života Բ, sigurna i multimodalna mobilnost, ܰčć hodanje i bicikliranje, urbane i ruralne šٱԱ inovacije, sposobnost obnavljanja i kružnog funkcioniranja gradova, smanjenje ekološkog č԰첹 i onečišćnja,

Ի峾111

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.6. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Prelazak na čiste tehnologije, povezivost i automatizaciju ovisit ć o pravodobnom projektiranju i proizvodnji zrakoplova, vozila i plovila u kojima se integriraju različite tehnologije te se ubrzava njihovo ܱǵ. Povećanje udobnosti, učinkovitosti i ٳܱ貹čԴDzi uz istodobno smanjenje utjecaja životnog ciklusa na okoliš, ljudsko zdravlje i potrošnju energije i dalje su najžԾji ciljevi. Inovativna, izuzetno funkcionalna prometna infrastruktura nužna je za pravilan rad svih vrsta prijevoza s obzirom na povećanu potražnju mobilnosti i brze promjene u ٱԴDZš쾱 režimima. Treba posvetiti posebnu pozornost integriranom pristupu razvoju infrastrukture i vozila/plovila/zrakoplova kako bi se smanjili energetski utjecaj i utjecaj na okoliš.

Prelazak na čiste tehnologije, povezivost i automatizaciju ovisit ć o pravodobnom projektiranju i proizvodnji zrakoplova, vozila i plovila u kojima se integriraju različite tehnologije te se ubrzava njihovo ܱǵ. Povećanje udobnosti, učinkovitosti i ٳܱ貹čԴDzi uz istodobno smanjenje utjecaja životnog ciklusa na klimu, okoliš, ljudsko zdravlje i potrošnju energije i dalje su najžԾji ciljevi. Inovativna, izuzetno funkcionalna prometna infrastruktura nužna je za pravilan rad svih vrsta prijevoza s obzirom na povećanu potražnju mobilnosti i brze promjene u ٱԴDZš쾱 režimima. Treba posvetiti posebnu pozornost integriranom pristupu razvoju infrastrukture i vozila/plovila/zrakoplova kako bi se smanjili energetski utjecaj i utjecaj na okoliš.

Ի峾112

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.6. – stavak2. – alineja2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–konceptualni razvoj i projektiranje vozila/plovila/zrakoplova, ܰčć rezervne dijelove, primjenom poboljšanih materijala i struktura, učinkovitosti, skladištenja i oporabe energije te sigurnosnih i zaštitnih značajki koje manje utječu na okoliš i zdravlje,

–konceptualni razvoj i projektiranje vozila/plovila/zrakoplova, ܰčć rezervne dijelove, modularne elemente, primjenom poboljšanih naprednih materijala i struktura, softverskih rješenja i ažuriranja, naprednih sigurnosnih sustava protiv piratstva, učinkovitosti, skladištenja i oporabe energije te sigurnosnih i zaštitnih značajki koje smanjeno utječu na okoliš i zdravlje,

Ի峾113

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.7. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kako bi EU ostvario svoje ciljeve u pogledu kvalitete zraka te klimatske i energetske ciljeve, ܰčć smanjenje emisija stakleničkih plinova za 60 % do 2050. i smanjenje buke, trebat ć ponovno razmotriti cijeli sustav mobilnosti, ܰčć korisnike, vozila, goriva i infrastrukture. Jednako ć tako biti potrebno uvesti alternativne energije s niskim razinama emisija i osigurati prihvaćnost vozila/plovila/zrakoplova bez emisija na ٰžšٳ. Osim šٴ ima štetne č԰ zbog emisija stakleničkih plinova, prijevoz znatno doprinosi lošoj kvaliteti zraka i buci u Europi te ima negativne posljedice na zdravlje Բ18. Nužno je nadovezati se na napredak postignut u pogledu elektrifikacije automobila, autobusa i lakih gospodarskih vozila te upotrebe gorivih ćlija u njima kako bi se ubrzala istraživanja i iznašla inovativna rješenja za druge sektore, kao šٴ su zrakoplovni i pomorski sektor te sektor unutarnje plovidbe i kamionskog prijevoza.

Ostvarivanje ciljeva u pogledu kvalitete zraka te klimatskih i energetskih ciljeva i smanjenje buke, zahtijevat ć od Komisije da ponovno razmotri cijeli sustav mobilnosti, ܰčć korisnike, vozila, goriva, sustave mjerenja CO2, infrastrukture, uporabu prostora i nova prometna rješenja. Unija ć jednako tako trebati uvesti alternativne energije s niskim razinama emisija i osigurati prihvaćnost vozila/plovila/zrakoplova bez emisija na ٰžšٳ. Osim šٴ ima štetne č԰ zbog emisija stakleničkih plinova, prijevoz znatno doprinosi lošoj kvaliteti zraka i buci u Europi te ima negativne posljedice na zdravlje Բ18. Nužno je nadovezati se na Dzٴć napredak postignut u pogledu proizvodnje i uporabe alternativnih goriva, elektrifikacije, tehnologije vodika, biogoriva i bioplina, upotrebe gorivih ćlija, poboljšanja motora s unutarnjim izgaranjem i njihove prilagodbe obnovljivim gorivima i drugim ǻž tehnologijama za automobile, autobuse, kamione i laka gospodarska vozila kako bi se ubrzala istraživanja i iznašla inovativna rješenja za druge sektore, kao šٴ su zrakoplovni, željeznički i pomorski sektor te sektor unutarnje plovidbe.

__________________

__________________

18 Otprilike trećina Բ EU-a živi u urbanim područjima u kojima je razina koncentracije onečišćujućih tvari iznad zakonskog praga.

18 Otprilike trećina Բ EU-a živi u urbanim područjima u kojima je razina koncentracije onečišćujućih tvari iznad zakonskog praga.

Ի峾114

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.7. – stavak2. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

elektrifikacija svih vrsta prijevoza (npr. baterije, gorivne ćlije, hibridizacija itd.), ܰčć nove tehnologije za pogonske sklopove za vozila/plovila/zrakoplove, brzo punjenje/opskrba, prikupljanje energije te pristupačna i dostupna sučelja prema infrastrukturi za punjenje uz osiguravanje interoperabilnosti i neometanog žnja usluga; razvoj i ܱǵ konkurentnih, sigurnih, visokoučinkovitih i ǻžh baterija za vozila s niskim ili nultim razinama emisija;

dekarbonizacija svih vrsta prijevoza, ܰčć s pomoću elektromobilnosti (npr. baterije koje se mogu reciklirati, gorivne ćlije, sve vrste hibridizacije itd.) i nove tehnologije za pogonske sklopove za vozila/plovila/zrakoplove, brzo punjenje/opskrba, prikupljanje energije te pristupačna i dostupna sučelja prema infrastrukturi za punjenje uz osiguravanje interoperabilnosti i neometanog žnja usluga; razvoj i ܱǵ konkurentnih, sigurnih, visokoučinkovitih i ǻžh baterija za vozila s niskim ili nultim razinama emisija prikladnih za recikliranje;

Ի峾115

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.7. – stavak2. – alineja2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–ǻž nova goriva i nova pametna vozila/plovila/zrakoplovi za Dzٴć i ܻć obrasce mobilnosti i popratnu infrastrukturu; tehnologije i rješenja po mjeri korisnika za interoperabilnost i neometano žnje usluga,

–ǻž nova goriva i nova pametna vozila/plovila/zrakoplovi za Dzٴć i ܻć obrasce mobilnosti i popratnu infrastrukturu; tehnologije i rješenja po mjeri korisnika za interoperabilnost i neometano žnje usluga, tiši zrakoplovi koji su prihvatljiviji za okoliš;

Ի峾116

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.7. – stavak2. – alineja3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–smanjenje utjecaja mobilnosti na okoliš i ljudsko zdravlje.

–smanjenje utjecaja mobilnosti na okoliš i ljudsko zdravlje, ܰčć istraživanje potencijala nove generacije daljinskih senzora za mjerenje onečišćnja u sektoru mobilnosti.

Ի峾117

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.8. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Pametna mobilnost doprinijet ć osiguranju učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti mobilnosti „od vrata do vrata” te svih njezinih sastavnih dijelova, posebice primjenom digitalnih tehnologija, napredne satelitske navigacije (EGNOS/Galileo) i umjetne inteligencije. S pomoću novih ć se tehnologija optimizirati upotreba i učinkovitost prometne infrastrukture i mreža te ć se poboljšati intermodalnost i povezivost, optimizirati upravljanje prometom i omogućiti ܱǵ inovativnih prometnih rješenja i usluga, čime ć se ujedno smanjiti zagušenje i negativni utjecaji na okoliš te tako građanima i poduzećima žti bolje usluge mobilnosti i logističke usluge. Povezana i automatizirana mobilnost te razvojna infrastruktura pridonijet ć poboljšanju učinkovitosti i sigurnosti svih vrsta prijevoza.

Pametna mobilnost doprinijet ć osiguranju učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti mobilnosti „od vrata do vrata” te svih njezinih sastavnih dijelova, posebice primjenom novih digitalnih tehnologija, napredne satelitske navigacije (EGNOS/Galileo) i umjetne inteligencije. S pomoću novih ć se tehnologija, ܰčć sustav sustava, optimizirati upotreba i učinkovitost prometne infrastrukture i mreža te ć se poboljšati intermodalnost i povezivost, optimizirati upravljanje prometom i omogućiti ܱǵ inovativnih prometnih rješenja, standarda i usluga, čime ć se ujedno smanjiti zagušenje i negativni utjecaji na okoliš te tako građanima i poduzećima žti bolje usluge mobilnosti i logističke usluge. Povezana i automatizirana mobilnost te razvojna infrastruktura pridonijet ć poboljšanju učinkovitosti i sigurnosti svih vrsta prijevoza.

Ի峾118

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.8. – stavak2. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

digitalno upravljanje mrežama i prometom: napredni sustavi za potporu odlučivanju; upravljanje prometom sljedeć generacije (ܰčć multimodalno upravljanje mrežama i prometom); doprinos neometanoj, multimodalnoj i povezanoj mobilnosti putnika i tereta; upotreba i ograničenja velikih količina podataka; upotreba inovativne satelitske navigacije/pozicioniranja (EGNOS/Galileo),

digitalne mreže, promet, uporaba prostora i upravljanje: napredni sustavi za potporu odlučivanju; upravljanje prometom sljedeć generacije (ܰčć multimodalno upravljanje mrežama i prometom); doprinos neometanoj, multimodalnoj i povezanoj mobilnosti putnika i tereta; upotreba i ograničenja velikih količina podataka; upotreba inovativne satelitske navigacije/pozicioniranja (EGNOS/Galileo) uz razumijevanje novih oblika ponašanja povezanih s promjenjivom mobilnošću,

Ի峾119

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.8. – stavak2. – alineja3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–željezničke tehnologije i operacije za tih, interoperabilan i automatiziran željeznički sustav velikog kapaciteta,

–željezničke tehnologije i operacije za č, tih, potpuno povezan, interoperabilan, prekogranični i automatiziran željeznički sustav velikog kapaciteta, koje ispunjavaju zahtjeve u pogledu putničkog i teretnog prometa,

Ի峾120

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.8. – stavak2. – alineja4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–povezani, kooperativni i automatizirani sustavi i usluge mobilnosti, ܰčć tehnološka rješenja i netehnološka pitanja.

–povezani, kooperativni, interoperabilni i automatizirani sustavi i usluge mobilnosti, ܰčć tehnološka rješenja i netehnološka pitanja kao šٴ su promjene ponašanja korisnika i obrasci mobilnosti.

Ի峾121

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.8. – stavak2. – alineja4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

nove ili poboljšane usluge i poslovni modeli s pomoću kojih je korisnik u interakciji s različitim pametnim modalitetima.

Ի峾122

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.8. – stavak2. – alineja4.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

koncept, razvoj, posljedice, projektiranje, istraživanje, vrednovanje i metode kao dio sigurne vožnje automatiziranog vozila u mješovitom prometu;

Ի峾123

Prijedlog odluke

Prilog I. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.8. – stavak2. – alineja4.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

pametna prijevozna rješenja za sigurnije i učinkovitije operacije vodnog prometa;

Ի峾124

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.8. – stavak2. – alineja4.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

novi sustavi i tehnologije za upravljanje lukama i povezanost.

Ի峾125

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.9. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Masivnim, koncentriranim i decentraliziranim rješenjima za pohranu (ܰčć kemijska, elektrokemijska, ٰčԲ, mehanička i toplinska) u energetskom sustavu povećat ć se učinkovitost, fleksibilnost, tehnološka neovisnost i dostupnost te sigurnost opskrbe. Za dekarbonizirani promet s niskim razinama emisija bit ć potrebno sve više električnih i/ili drugih vozila s pogonom na alternativna goriva i s učinkovitijim i jeftinijim baterijama koje se mogu reciklirati i ponovno upotrijebiti te lokalno dostupna Գٱپč첹 goriva/goriva iz obnovljivih izvora poput vodika i inovativna rješenja za pohranu u objektu.

Masivnim, koncentriranim i decentraliziranim rješenjima za pohranu (ܰčć kemijska, elektrokemijska, ٰčԲ, mehanička i toplinska) u energetskom sustavu povećat ć se učinkovitost, fleksibilnost, tehnološka neovisnost i dostupnost te sigurnost opskrbe. Za dekarbonizirani promet s niskim razinama emisija bit ć potrebno sve više električnih i/ili drugih vozila s pogonom na alternativna goriva i s učinkovitijim i jeftinijim baterijama koje se mogu lako reciklirati i ponovno upotrijebiti, a imaju nizak učinak na okoliš, te lokalno dostupna ԾdzܲᾱčԲ goriva poput vodika temeljenog na obnovljivim izvorima energije i inovativna rješenja za pohranu u objektu.

Ի峾126

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.9. – stavak2. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–tehnologije koje uključuju tekuća i plinovita goriva iz obnovljivih izvora te s njima povezane vrijednosne lance za ispunjavanje potreba za 徱šٱm energije u rasponu od dnevnih do sezonskih,

–tehnologije koje uključuju tekuća i plinovita ԾdzܲᾱčԲ goriva te s njima povezane vrijednosne lance za ispunjavanje potreba za 徱šٱm energije u rasponu od dnevnih do sezonskih, ܰčć njihov utjecaj na okoliš i klimu,

Ի峾127

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.9. – stavak2. – alineja2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–baterije i vrijednosni lanac EU-a, ܰčć dizajn, tehnologije za masovnu proizvodnju baterijskih ćlija, metode ponovne upotrebe i recikliranja;

–baterije i vrijednosni lanac EU-a, ܰčć dizajn, tehnologije za masovnu proizvodnju baterijskih ćlija, visoku gustoću snage i energije, stope brzog punjenja, niske ekološke č԰, ponovnu upotrebu i veću stopu recikliranih materijala, napredna materijalna rješenja za metode skladištenja energije te potrebe za standardizacijom;

Ի峾128

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka4. – podtočka4.2. – podtočka4.2.9. – stavak2. – alineja3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

vodikove tehnologije s nultim ili niskim razinama emisija ugljika, ܰčć gorivne ćlije, i vrijednosni lanac EU-a od projektiranja do krajnje upotrebe za različite primjene.

postupci elektrolize utemeljeni na obnovljivim izvorima energije i gorivne ćlije, diljem vrijednosnog lanca EU-a od projektiranja do krajnje upotrebe za različite primjene.

Ի峾129

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.KLASTER „HRANA I PRIRODNI 鷡鳧”

5.KLASTER „HRANA, PRIRODNI RESURSI I POLJOPRIVREDA

Ի峾130

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.1. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Zbog ljudskih aktivnosti raste pritisak na tla, mora i oceane, vodu, zrak, biološku raznolikost i druge prirodne resurse. Prehranjivanje sve brojnijeg ٲԴDZԾšٱ planeta izravno ovisi o zdravlju prirodnih sustava i resursa. Međutim, u kombinaciji s klimatskim promjenama, sve veća potražnja za prirodnim resursima na okoliš stvara pritiske koji postaju neǻž te utječu na ekosustave i njihovu sposobnost da žju usluge za dobrobit ljudi. Koncepti kružnoga gospodarstva, biogospodarstva i plavoga gospodarstva žju mogućnost da se uspostavi ravnoteža među okolišnim, socijalnim i gospodarskim ciljevima te da se ljudske aktivnosti izvedu na put ǻžDzپ.

Zbog ljudskih aktivnosti raste pritisak na tla, mora i oceane, vodu, zrak, biološku raznolikost i druge prirodne resurse. Prehranjivanje sve brojnijeg ٲԴDZԾšٱ planeta izravno ovisi o zdravlju prirodnih sustava i resursa. Međutim, u kombinaciji s klimatskim promjenama, sve veća potražnja čDZčԲٱ za prirodnim resursima stvara pritiske na okoliš koji postaju neǻž te utječu na ekosustave i č njihovu sposobnost da žju usluge pomoću kojih se dugoročno održava dobrobit ljudi. Rast u proizvodnji hrane ne podudara se s rastom globalnog ٲԴDZԾšٱ te su stoga potrebna revolucionarna rješenja za poticanje ǻž proizvodnje hrane. Istovremeno moramo osigurati da prehrana i zdravlje budu u središtu naših sustava proizvodnje hrane.

Koncepti kružnoga gospodarstva, agroekologije, ǻž poljoprivrede, biogospodarstva i plavoga gospodarstva žju mogućnost da se uspostavi ravnoteža među okolišnim, socijalnim i gospodarskim ciljevima te da se ljudske aktivnosti izvedu na put ǻžDzپ.

Ի峾131

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.1. – stavak2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kako bismo ostvarili ciljeve ǻžg razvoja, zajamčili proizvodnju i potrošnju sigurne i zdrave hrane, promicali ǻž prakse u poljoprivredi, akvakulturi, ribarstvu i šܳٱ, osigurali pristup čistoj vodi, tlu i zraku za sve, očistili mora i oceane te očuvali i obnovili ključne prirodne sustave i okoliš na planetu, svakako moramo iskoristiti potencijal istraživanja i inovacija. Međutim, raspolažemo nedostatnim razumijevanjem puteva za prelazak na ǻžst i načina svladavanja postojanih prepreka. Za prelazak na ǻž potrošnju i proizvodnju te obnovu zdravlja planeta potrebno je ulagati u tehnologije, nove poslovne modele te šٱԱ i ekološke inovacije. Na taj se način otvaraju nove DzćԴDzپ za ǻž, otporno, inovativno i odgovorno europsko gospodarstvo te se potiču učinkovitost resursa, produktivnost i konkurentnost, otvaraju radna mjesta i ostvaruje rast.

Kako bismo ostvarili ciljeve ǻžg razvoja i smanjenja emisija stakleničkih plinova, zajamčili proizvodnju i potrošnju sigurne i zdrave hrane, promicali ǻž prakse u poljoprivredi, ٴčٱ, akvakulturi, ribarstvu i šܳٱ, osigurali pristup čistoj vodi, tlu i zraku za sve, očistili mora, oceane i kopnene vode te očuvali i obnovili ključne prirodne sustave i okoliš na planetu, svakako moramo iskoristiti potencijal istraživanja i inovacija. Međutim, raspolažemo nedostatnim razumijevanjem puteva za prelazak na ǻžst i načina svladavanja otpornih prepreka. Za prelazak na ǻž proizvodnju, potrošnju i obnovu ekosustava i prirodnih resursa te za Ჹč i očuvanje resursa na kojem se temelji poljoprivreda potrebno je ulagati u znanstvena i tehnološka istraživanja, standardizaciju te nove poslovne modele kojima se podupiru šٱԱ i ekološke inovacije, ܰčć internalizaciju troškova povezanih s okolišem u našim gospodarstvima, prikupljanje većg obujma podataka bolje kvalitete o učinku različitih politika. Na taj se način otvaraju nove DzćԴDzپ za ǻž, otporno, inovativno i odgovorno europsko gospodarstvo te se potiču učinkovitost resursa, kapacitet i status prirodnih resursa, dugoročna produktivnost i konkurentnost, vitalnost ruralnih ǻčᲹ te visokokvalitetna radna mjesta i održiv gospodarski i društveni rast.

Ի峾132

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.1. – stavak3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

S pomoću aktivnosti u tom području izgradit ć se baza znanja i Բć rješenja za ǻž upravljanje kopnenim i morskim prirodnim resursima i njihovu upotrebu te bolje iskorištavanje kopnenih i vodenih sustava kao ponora ugljika; jamčenje sigurnosti opskrbe hranom i ishrane te osiguravanje sigurne, zdrave i hranjive prehrane; ubrzavanje prelaska s linearnog gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima na resursno učinkovito, otporno kružno gospodarstvo s niskim emisijama ugljika te podupiranje razvoja ǻžg biogospodarstva i plavoga gospodarstva; i razvoj otpornih i dinamičnih ruralnih, obalnih i gradskih ǻčᲹ.

Multidisciplinarni i transdisciplinarni pristupi kojima se koriste stručnost i iskustvo sudionika u lancima vrijednosti pridonijet ć izgradnji baze znanja i postizanju rješenja za: šپٳ, ǻž upravljanje kopnenim i vodenim prirodnim resursima i njihovu upotrebu; unapređenje ǻžg rasta kopnenih i vodenih sustava; povećanje sekvestracije ugljika; jamčenje sigurnosti dovoljne opskrbe hranom i ishrane, izbjegavanje otpada i prekomjerne proizvodnje te žnje sigurne, zdrave i hranjive prehrane; ubrzavanje prijelaza na primjenu ǻžh pristupa u svim vrstama poljoprivrede, ܰčć konvencionalnu i organsku poljoprivredu; ubrzavanje prelaska s linearnog gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima na resursno učinkovito, otporno kružno gospodarstvo s niskim emisijama ugljika te podupiranje razvoja ǻžg biogospodarstva i plavoga gospodarstva; i razvoj otpornih i dinamičnih ruralnih, obalnih i gradskih ǻčᲹ.

Ի峾133

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.1. – stavak4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Aktivnostima ć se pridonijeti očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti te osigurati dugoročno žnje usluga ekosustava, prilagodba klimatskim promjenama i sekvestracija ugljika (na kopnu i na moru). Doprinijet ć se smanjenju emisija stakleničkih plinova i drugih emisija, otpada i onečišćnja iz primarne proizvodnje (kopnene i vodene), obrade, dzٰš i drugih ljudskih aktivnosti. Potaknut ć se ulaganja i podupirati prelazak na kružno gospodarstvo, biogospodarstvo i plavo gospodarstvo, uz istodobnu zaštitu zdravlja i cjelovitosti ǰDZš.

Nadalje, postizanjem tih ciljeva pridonijet ć se očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti, kako divlje tako i uzgojene, te osigurati dugoročno žnje usluga ekosustava, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima te sekvestracije ugljika (na kopnu i u vodama). Doprinijet ć se očuvanju biološke raznolikosti te osiguranju dugoročnog žnja usluga ekosustava, kao i smanjenju emisija stakleničkih plinova i drugih emisija, otpada i onečišćnja iz primarne proizvodnje (kopnene i vodene), obrade, dzٰš i drugih ljudskih aktivnosti. Potaknut ć se ulaganja i podupirati prelazak na kružno gospodarstvo, ǻž poljoprivredu, biogospodarstvo i plavo gospodarstvo, uz istodobnu zaštitu zdravlja, ǻžDzپ i cjelovitosti ǰDZš. Taj ć prioritet biti usmjeren na DzDZš baze znanja o stanju biološke raznolikosti s pomoću razvoja, provjere i standardizacije usporednih metodologija na razini Unije.

Ի峾134

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.1. – stavak5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Tim ć se aktivnostima ujedno poticati participativni pristupi istraživanju i inovacijama, ܰčć pristup uz sudjelovanje više dionika, te ć se razvijati sustavi znanja i inovacija na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Socijalne inovacije uz građanski angažman i povjerenje u inovacije bit ć ključne za poticanje novih obrazaca upravljanja, proizvodnje i dzٰš.

Tim ć se aktivnostima ujedno poticati participativni pristupi istraživanju i inovacijama, ܰčć pristup uz sudjelovanje više dionika, te ć se razvijati sustavi znanja i inovacija na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Uključivanjem svih aktera uzduž lanca opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u zajedničko stvaranje i dijeljenje znanja pružila bi se potpora razvoju i provedbi ǻžh poljoprivrednih inovacija čiji je cilj rješavanje izazova prehrambenog sustava, ܰčć prilagodbu na klimatske promjene i njihovo ܲž. Socijalne inovacije uz građanski angažman i povjerenje u inovacije bit ć ključne za poticanje novih obrazaca upravljanja, proizvodnje i dzٰš.

Ի峾135

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.1. – stavak6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Budući da su ti izazovi složeni, međusobno povezani i globalne prirode, aktivnosti ć se provoditi prema sustavnom pristupu i oslanjati se na suradnju s državama članicama i međunarodnim partnerima, drugim izvorima financiranja te drugim političkim inicijativama. To ć uključivati služenje izvorima velikih količina podataka o okolišu koje se temelji na potrebama korisnika, poput onih iz programa Copernicus, EGNOS/Galileo, INSPIRE, EOSC, GEOSS, CEOS i EMODnet.

Budući da su ti izazovi složeni, međusobno povezani i globalne prirode, aktivnosti ć se ٲǵ provoditi prema sustavnom pristupu i oslanjati se na suradnju s državama članicama i međunarodnim partnerima, drugim izvorima financiranja te drugim političkim inicijativama. To ć uključivati služenje izvorima velikih količina podataka o okolišu koje se temelji na potrebama korisnika, poput onih iz programa Copernicus, EGNOS/Galileo, INSPIRE, EOSC, GEOSS, CEOS i EMODnet.

Ի峾136

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.1. – stavak7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Istraživačkim se i inovacijskim aktivnostima iz ovog klastera osobito doprinosi provedbi ciljeva programa djelovanja za okoliš, zajedničke poljoprivredne politike, zajedničke ribarstvene politike, zakonodavstva o hrani, pomorske politike, akcijskog plana za kružno gospodarstvo, strategije EU-a za biogospodarstvo, okvira za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te pravnih odredaba EU-a za smanjenje onečišćnja zraka.

Istraživačkim se i inovacijskim aktivnostima iz ovog klastera osobito doprinosi provedbi ciljeva programa djelovanja za okoliš, zajedničke poljoprivredne politike, zajedničke ribarstvene politike, zakonodavstva o hrani, pomorske politike, akcijskog plana za kružno gospodarstvo, strategije EU-a za biogospodarstvo, strategije EU-a za biološku raznolikost do 2020., strategije EU-a za šume, okvira EU-a za klimatsku i energetsku politiku u skladu s Pariškim sporazumom te pravnih odredaba EU-a za smanjenje onečišćnja zraka. Djelovanja ć biti čvrsto povezana s Dzٴćm partnerstvima Unije, osobito Partnerstvom za istraživanje i inovacije na mediteranskom području (PRIMA), kao i u pogledu doprinosa znanstvenoj diplomaciji.

Ի峾137

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.1. – stavak8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br. 2 – iskorjenjivanje gladi; cilj ǻžg razvoja br. 6 – čista voda i sanitarni uvjeti; cilj ǻžg razvoja br. 11 – ǻž gradovi i zajednice; cilj ǻžg razvoja br. 12 – odgovorna dzٰšᲹ i proizvodnja; cilj ǻžg razvoja br. 13 – klimatska politika; cilj ǻžg razvoja br. 14 – život pod vodom; cilj ǻžg razvoja br. 15 – život na kopnu.

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti ciljevima ǻžg razvoja, a posebno: cilj ǻžg razvoja br. 2 – iskorjenjivanje gladi; cilj ǻžg razvoja br. 3 – dobro zdravlje i dobrobit; cilj ǻžg razvoja br. 6 – čista voda i sanitarni uvjeti; cilj ǻžg razvoja br. 11 – ǻž gradovi i zajednice; cilj ǻžg razvoja br. 12 – odgovorna dzٰšᲹ i proizvodnja; cilj ǻžg razvoja br. 13 – klimatska politika; cilj ǻžg razvoja br. 14 – život pod vodom; cilj ǻžg razvoja br. 15 – život na kopnu.

Ի峾138

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.1. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kapacitetom za promatranje ǰDZš doprinosi se istraživanjima19 i inovacijama za ǻž upotrebu te praćnje hrane i prirodnih resursa. Boljom prostorno-vremenskom pokrivenosti i intervalima uzorkovanja uz smanjene troškove te pristupom velikim količinama podataka iz višrukih izvora i njihovim objedinjavanjem osiguravaju se novi načini praćnja, razumijevanja i predviđanja Zemljina sustava. Postoji potreba za sveobuhvatnijim ܱǵm, iskorištavanjem i ažuriranjem novih tehnologija te daljnjim istraživanjima i inovacijama kako bi se uklonili nedostaci u promatranju Zemlje na kopnu i moru te u atmosferi, uz suradnju posebice putem Globalnog sustava svih sustava motrenja Zemlje (GEOSS) i njegove europske sastavnice EuroGEOSS.

Kapacitetom za promatranje ǰDZš doprinosi se istraživanjima19 i inovacijama za ǻž upotrebu te praćnje hrane i prirodnih resursa. Boljom prostorno-vremenskom pokrivenosti i intervalima uzorkovanja uz smanjene troškove te pristupom velikim količinama podataka iz višrukih izvora i njihovim objedinjavanjem osiguravaju se novi načini praćnja, razumijevanja i predviđanja Zemljina sustava. Postoji potreba za sveobuhvatnijim ܱǵm, iskorištavanjem i ažuriranjem novih tehnologija te daljnjim istraživanjima i inovacijama kako bi se uklonili nedostaci u promatranju Zemlje na kopnu i u vodama te u atmosferi, uz suradnju posebice putem Globalnog sustava svih sustava motrenja Zemlje (GEOSS) i njegove europske sastavnice EuroGEOSS.

__________________

__________________

19 Motrenjem Zemlje podupirat ć se istraživanja i inovacije u drugim područjima djelovanja u okviru tog globalnog izazova te u drugim odgovarajućim dijelovima Obzora Europa.

19 Motrenjem Zemlje podupirat ć se istraživanja i inovacije u drugim područjima djelovanja u okviru tog globalnog izazova te u drugim odgovarajućim dijelovima Obzora Europa.

Ի峾139

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.1. – stavak2. – alineja3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–status biološke raznolikosti, zaštita ekosustava, ܲž klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama, sigurnost hrane, poljoprivreda i šumarstvo, upotreba i prenamjena zemljišta, gradski i prigradski razvoj, upravljanje prirodnim resursima, iskorištavanje i očuvanje oceana, pomorska sigurnost i druga relevantna ǻčᲹ,

–status biološke raznolikosti, procjena usluga ekosustava i njihove vrijednosti, zaštita ekosustava, ܲž klimatskih promjena, prilagodba vrsta i ekosustava, sigurnost opskrbe hranom, poljoprivreda, plodnost tla i šumarstvo, upotreba i prenamjena zemljišta, ruralni, gradski i prigradski razvoj, upravljanje prirodnim resursima te njihova zaštita i obnavljanje, očuvanje i iskorištavanje oceana, mora i kopnenih voda, pomorska sigurnost i druga relevantna ǻčᲹ,

Ի峾140

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.1. – stavak2. – alineja4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–primjene usmjerene na korisnike i njihovo proširivanje kako bi se pridonijelo upravljanju europskim prirodnim resursima i uslugama ekosustava te s njima povezanim vrijednosnim lancima.

–primjene usmjerene na korisnike i njihovo proširivanje kako bi se pridonijelo očuvanju, obnovi i upravljanju europskim prirodnim resursima i uslugama ekosustava te s njima povezanim vrijednosnim lancima.

Ի峾141

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.1. – stavak2. – alineja4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

sveobuhvatni i ǻž sustav praćnja i informacija o globalnom okolišu, među ostalim poticanjem suradnje 𵨳 zajednica koje izrađuju klimatske modele i zajednica koje prate okoliš i upravljaju podacima o njemu;

Ի峾142

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.1. – stavak2. – alineja4.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

čԳ invazivnih stranih vrsta na biološku raznolikost, usluge ekosustava i produktivnost, ܰčć nove alate za njihovo sprečavanje i suzbijanje;

Ի峾143

Prijedlog odluke

Prilog I. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.1. – stavak2. – alineja4.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

bolje integrirano predviđanje, procjena rizika i osjetljivosti na katastrofe povezane s prirodnim nepogodama i smetnjama uzrokovanih ljudskim djelovanjem, ܰčć razvoj sustava ranog upozoravanja;

Ի峾144

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.1. – stavak2. – alineja4.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ekološka i društveno-kulturna dosljednost teritorijalnih modela, uz pridavanje posebne pozornosti interakcijama prirode i društva koje proizlaze iz politika i strategija s teritorijalnim učinkom.

Ի峾145

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.2. – stavak2. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–stanje i vrijednost biološke raznolikosti, kopnenih i morskih ekosustava, prirodnog kapitala i usluga ekosustava,

–stanje i vrijednost globalne i lokalne biološke raznolikosti, kopnenih, morskih i vodnih ekosustava, prirodnog kapitala i usluga ekosustava, analiza uzroka smanjenja biološke raznolikosti i mogućih rješenja u pogledu toga;

Ի峾146

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.2. – stavak2. – alineja4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–ekotoksikologija spojeva i novih onečišćujućih tvari, njihove interakcije i ponašanje u okolišu te izmijenjeni biokemijski ciklusi zbog klimatskih promjena,

–ekotoksikologija spojeva i novih onečišćujućih tvari, kemijske tvari i njihove interakcije i ponašanje u okolišu te izmijenjeni biokemijski ciklusi zbog klimatskih promjena,

Ի峾147

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.3. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U promjenjivom kontekstu primarne proizvodnje otporni i ǻž poljoprivredni i šumarski sustavi donose gospodarske i šٱԱ koristi te koristi za okoliš. Osim šٴ doprinose sigurnosti hrane i ishrane, dio su dinamičnih vrijednosnih lanaca, upravljaju zemljištem i prirodnim resursima te osiguravaju niz žԾh javnih dobara, među ostalim sekvestraciju ugljika, očuvanje biološke raznolikosti, oprašivanje i javno zdravlje. Potrebni su integrirani pristupi kako bi se promicale višruke funkcije poljoprivrednih i šumarskih (eko)sustava uzimajući u obzir izmijenjeni kontekst primarne proizvodnje, posebice u odnosu na klimu i okoliš, raspoloživost resursa, demografiju i obrasce dzٰš. Ujedno je potrebno uzeti u obzir prostornu i socioekonomsku dimenziju poljoprivrednih i šumarskih djelatnosti te iskoristiti potencijal ruralnih ǻčᲹ.

U promjenjivom kontekstu primarne proizvodnje otporni i ǻž poljoprivredni i šumarski sustavi donose gospodarske i šٱԱ koristi te koristi za okoliš. Osim šٴ doprinose sigurnosti hrane i ishrane, dio su dinamičnih vrijednosnih lanaca, upravljaju zemljištem i prirodnim resursima te osiguravaju niz žԾh javnih dobara, među ostalim sekvestraciju ugljika, očuvanje biološke raznolikosti, oprašivanje te javno zdravlje i dobrobit. Potrebni su integrirani pristupi kako bi se promicale višruke funkcije poljoprivrednih i šumarskih (eko)sustava uzimajući u obzir izmijenjeni kontekst primarne proizvodnje, posebice u odnosu na klimu i okoliš, raspoloživost resursa, demografiju i obrasce dzٰš. Ujedno je potrebno uzeti u obzir učinak te prostornu i socioekonomsku dimenziju poljoprivrednih i šumarskih djelatnosti te iskoristiti potencijal ruralnih ǻčᲹ.

Ի峾148

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.3. – stavak2. – alineja-1. (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

DzDZš praćnja i pokazatelja biološke raznolikosti, funkcija i usluga ekosustava u ruralnim područjima i agroekološkim sustavima te žnje potpore sudjelovanju javnosti u zajedničkom učenju i poboljšanju stanja poljoprivrednih ekosustava;

Ի峾149

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.3. – stavak2. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–metode, tehnologije i alati za ǻž i otpornu proizvodnju u poljoprivredi i šܳٱ,

–metode, tehnologije i inovativni alati za ǻž i otpornu proizvodnju u poljoprivredi, ܰčć kopnenu i morsku poljoprivredu, i šܳٱ te za najučinkovitiju uporabu vodnih resursa,

Ի峾150

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.3. – stavak2. – alineja3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–učinak aktivnosti u primarnom sektoru na klimu i okoliš, potencijal poljoprivrede i šumarstva kao ponora ugljika te za ܲž emisija stakleničkih plinova, ܰčć pristupe prema načelu negativnih emisija,

–učinak aktivnosti u primarnom sektoru na klimu i okoliš i duž lanca vrijednosti, potencijal poljoprivrede i šumarstva u cilju povećanja zamjene i skladištenja ugljika, primjerice povećanjem ǻž proizvodnje biomase te za ܲž emisija stakleničkih plinova, ܰčć pristupe prema načelu negativnih emisija,

Ի峾151

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.3. – stavak2. – alineja4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–nametnici i bolesti bilja te zdravlje i dobrobit životinja, alternative upotrebi spornih pesticida, antibiotika i drugih tvari,

–nametnici i bolesti bilja te zdravlje i dobrobit životinja, alternative upotrebi spornih kemijskih pesticida, antibiotika i drugih tvari, uzimajući u obzir očuvanje biološke raznolikosti i pristupe visokog agroekološkog sustava biološke raznolikosti,

Ի峾152

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.3. – stavak2. – alineja4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

sustavi otvorenih podataka kojima se potiče razmjena podataka i znanja o biljkama, patogenima i okolišu koji omogućuju daljnje znanstveno istraživanje, planiranje u pogledu okolišu i razvijanje komercijalnih proizvoda;

Ի峾153

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.3. – stavak2. – alineja6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–žnje usluga ekosustava i korištenje njima u poljoprivrednim i šumarskim sustavima uz primjenu ekoloških pristupa i testiranje rješenja koja se temelje na prirodi od razine poljoprivrednih gospodarstava do razine krajolika za poljoprivredu prihvatljivu za okoliš,

–žnje usluga ekosustava i korištenje njima u poljoprivrednim i šumarskim sustavima uz primjenu ekoloških pristupa i testiranje rješenja koja se temelje na prirodi od razine poljoprivrednih gospodarstava do razine krajolika za poljoprivredu prihvatljivu za okoliš kojom se odgovara na izazove povezane s klimatskim promjenama, gubitkom biološke raznolikosti, degradacijom ekosustava, onečišćnjem iz poljoprivrede, te zdravljem i dobrobiti Բ;

Ի峾154

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.3. – stavak2. – alineja7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–poljoprivredni i šumarski sustavi od razine poljoprivrednih gospodarstava do razine krajolika, žnje usluga ekosustava i korištenje njima u primarnoj proizvodnji,

inovativni poljoprivredni i šumarski sustavi od razine poljoprivrednih gospodarstava do razine krajolika, žnje usluga ekosustava i korištenje njima u primarnoj proizvodnji,

Ի峾155

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.3. – stavak2. – alineja8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–inovacije u poljoprivredi na sučeljima 𵨳 poljoprivrede, akvakulture i šumarstva te u urbanim ǻčᾱ,

–inovacije u poljoprivredi na sučeljima 𵨳 poljoprivrede, akvakulture i šumarstva te u urbanim i ruralnim ǻčᾱ,

Ի峾156

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.3. – stavak2. – alineja10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–digitalne inovacije u poljoprivredi i šܳٱ te diljem vrijednosnih lanaca i ruralnih ǻčᲹ s pomoću upotrebe podataka i razvoja infrastrukture, tehnologije i modela upravljanja,

–digitalne inovacije u poljoprivredi i šܳٱ, ܰčć tehnike precizne poljoprivrede i šumarstva, te diljem vrijednosnih lanaca i ruralnih ǻčᲹ s pomoću upotrebe podataka i razvoja infrastrukture, umjetne inteligencije, algoritama strojnog učenja, robotike i modela upravljanja, ܰčć razvoj demonstracijskih poljoprivrednih gospodarstava,

Ի峾157

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.3. – stavak2. – alineja11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

prelazak na integrirane i diversificirane sustave proizvodnje hrane i poljoprivrede i poljoprivredne prakse, ܰčć primjenu preciznih tehnologija, pristupa intenziviranja agroekoloških i ekoloških pristupa koji ć donijeti korist svim vrstama poljoprivrede;

Ի峾158

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.3. – stavak2. – alineja11.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

nove strategije uzgoja biljaka u cilju postizanja većg prinosa, bolje kvalitete i dodanih gospodarskih i okolišnih koristi;

Ի峾159

Prijedlog odluke

Prilog I. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.3. – stavak2. – alineja11.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

razvoj proizvoda, alata i praksi u cilju poticanja ǻžh poljoprivrednih praksi, ܰčć unapređenje znanja o učinku različitih poljoprivrednih praksi na kvalitetu i obnovu tla.

Ի峾160

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.4. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.2.4.Mora i oceani

5.2.4.Mora, oceani, kopnene vode i plavo gospodarstvo

Ի峾161

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.4. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Prirodni kapital te usluge ekosustava mora i oceana donose znatne socioekonomske koristi i dobrobiti. Taj je potencijal u opasnosti zbog velikog pritiska koji uzrokuju ljudski i prirodni stresori poput zagađenja, prelova, klimatskih promjena, porasta razine mora i ekstremnih vremenskih uvjeta. Kako bi se spriječilo da mora i oceani dosegnu točku nakon koje više nije moguć povratak na prijašnje stanje, moramo unaprijediti svoje znanje i razumijevanje radi ǻžg upravljanja morskim i obalnim ekosustavima i njihove zaštite i obnove te sprečavanja onečišćnja mora u kontekstu poboljšanog i odgovornog okvira za upravljanje oceanima. Time su obuhvaćna istraživanja o ǻžm pokretanju ogromnog neiskorištenog gospodarskog potencijala mora i oceana kako bi se proizvelo više hrane bez povećanja pritiska na njih te pridonijelo smanjenju pritiska na kopnene, slatkovodne i oceanske resurse. Postoji potreba za uspostavom partnerstava, ܰčć strategije za morske bazene i makroregionalne strategije, koja nadilaze razinu EU-a (npr. u Sredozemlju, Baltičkome moru, Crnome moru, Atlantskom oceanu, Karipskome moru te Indijskom oceanu) te potreba da se doprinese ispunjavanju obveza u okviru međunarodnog upravljanja oceanima, inicijativama poput one Ujedinjenih naroda pod nazivom „Desetljeć znanosti o oceanima za ǻž razvoj” te ispunjavanju obveza povezanih s očuvanjem morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne nadležnosti.

Bogata biološka raznolikost mora, oceana i kopnenih voda nudi znatne socioekonomske koristi i dobrobiti. Taj je potencijal u opasnosti zbog velikog pritiska koji uzrokuju ljudski i prirodni stresori poput zagađenja, prelova, klimatskih promjena, porasta razine mora, neǻž upotrebe vode i ekstremnih vremenskih uvjeta. Kako bi se spriječilo da mora, oceani i kopnene vode dosegnu točku nakon koje više nije moguć povratak na prijašnje stanje, moramo unaprijediti svoje znanje i razumijevanje radi ǻžg upravljanja morskim i obalnim ekosustavima i njihove zaštite i obnove te sprečavanja onečišćnja mora u kontekstu poboljšanog i odgovornog okvira za upravljanje oceanima. Time su obuhvaćna istraživanja o ǻžm pokretanju ogromnog neiskorištenog gospodarskog potencijala mora, oceana i kopnenih voda kako bi se proizvelo više hrane bez povećanja pritiska na njih te pridonijelo smanjenju pritiska na kopnene i vodne resurse. Postoji potreba za uspostavom partnerstava, ܰčć strategije za morske bazene i makroregionalne strategije, koja nadilaze razinu EU-a (npr. u Sredozemlju, Baltičkome moru, Crnome moru, Atlantskom oceanu, Karipskome moru te Indijskom oceanu) te potreba da se doprinese ispunjavanju obveza u okviru međunarodnog upravljanja oceanima, ciljevima ǻžg razvoja, inicijativama poput one Ujedinjenih naroda pod nazivom „Desetljeć znanosti o oceanima za ǻž razvoj” te ispunjavanju obveza povezanih s očuvanjem morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne nadležnosti.

Ի峾162

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.4. – stavak2. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ǻž morski i oceanski uzgoj riba, ribarstvo i marikultura za hranu, ܰčć alternativne izvore bjelančevina uz veću sigurnost hrane, neovisnost u opskrbi hranom i otpornost na klimatske promjene;

ǻž ribarstvo i odgovorna akvakultura za hranu, ܰčć alternativne izvore bjelančevina uz veću sigurnost hrane, neovisnost u opskrbi hranom i otpornost na klimatske promjene;

Ի峾163

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.4. – stavak2. – alineja1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

razvoj novih bioloških proizvoda na osnovi morskih organizama, s velikim brojem primjena kojima se stvaraju novi proizvodi i usluge,

Ի峾164

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.4. – stavak2. – alineja2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–pojačana otpornost morskih ekosustava, čime se osigurava zdravlje mora i oceana te suzbijaju i ublažavaju posljedice prirodnih i ljudskih pritisaka, kao šٴ su zagađenje i onečišćnje plastikom, eutrofikacija, zakiseljavanje, zatopljenje mora i oceana te porast razine mora, uzimajući u obzir sjecište 𵨳 kopna i mora i potičući kružni pristup;

–pojačana otpornost morskih ekosustava, čime se osigurava zdravlje mora, oceana i kopnenih voda te č, suzbijaju i ublažavaju posljedice prirodnih i ljudskih pritisaka, kao šٴ su zagađenje, uporaba kemikalija i plastike, ܰčć mikroplastiku, prelov, eutrofikacija, zakiseljavanje, zatopljenje, invazivne vrste te porast razine mora, uzimajući u obzir sjecište 𵨳 kopna i vodenog ǰDZš i potičući kružni pristup,

Ի峾165

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.4. – stavak2. – alineja3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–upravljanje oceanima na globalnoj i regionalnoj razini kako bi se zajamčilo očuvanje i ǻž iskorištavanje resursa iz mora i oceana,

–upravljanje oceanima na globalnoj i regionalnoj razini kako bi se zajamčilo očuvanje, te ǻž iskorištavanje resursa iz mora, oceana i kopnenih voda i njihova prirodna kapitala,

Ի峾166

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.4. – stavak2. – alineja6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–plavi vrijednosni lanci, višruka upotreba pomorskog prostora i rast sektora obnovljive energije iz mora i oceana, ܰčć ǻž mikro- i makroalge,

–plavi vrijednosni lanci, višruka upotreba prostora i rast sektora obnovljive energije iz mora, oceana i kopnenih voda, ܰčć ǻž proizvodnju mikroalge i makroalge; suvremeni vodni proizvodni sustavi na kopnu kojima se podupire okolišno neutralna proizvodnja biomase;

Ի峾167

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.4. – stavak2. – alineja7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–prirodna rješenja koja se temelje na dinamici morskih i obalnih ekosustava, biološkoj raznolikosti i višrukim uslugama ekosustava, čime ć se omogućiti sustavni pristupi ǻžj upotrebi resursa iz mora i oceana te doprinijeti zaštiti ǰDZš, upravljanju obalnim područjem te prilagodbi klimatskim promjenama,

–prirodna rješenja koja se temelje na dinamici vodnih i obalnih ekosustava, biološkoj raznolikosti i višrukim uslugama ekosustava, čime ć se omogućiti sustavni pristupi ǻžj upotrebi resursa iz mora, oceana i kopnenih voda te doprinijeti zaštiti i obnovi ǰDZš (ܰčć obalna ǻčᲹ) i upravljanju njime te prilagodbi klimatskim promjenama,

Ի峾168

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.4. – stavak2. – alineja8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–plave inovacije, ܰčć plavo i digitalno gospodarstvo diljem obalnih ǻčᲹ te u obalnim gradovima i lukama kako bi se DZć otpornost obalnih ǻčᲹ i koristi za građane,

–plave inovacije, ܰčć plavo i digitalno gospodarstvo diljem obalnih ǻčᲹ te u obalnim gradovima i lukama kako bi se DZć otpornost obalnih ǻčᲹ i koristi za građane i posjetitelje;

Ի峾169

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.4. – stavak2. – alineja9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–bolje razumijevanje uloge oceana u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima.

–bolje razumijevanje uloge oceana i drugih vodnih ǰDZš u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima.

Ի峾170

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.5. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kombinirani čԳ rasta ٲԴDZԾšٱ, oskudice i prekomjernog iskorištavanja resursa, uništavanja ǰDZš, klimatskih promjena i migracija uzrokuju dosad neviđene izazove zbog kojih je neophodna transformacija prehrambenih sustava (HRANA 2030.).20 հԳܳٲčԲ proizvodnja i dzٰšᲹ hrane uglavnom su neǻž, a usto se javlja dvojaki problem loše prehrane, koji se odlikuje istodobnom prisutnošću pothranjenosti i pretilosti. Prehrambeni sustavi sutrašnjice trebaju osigurati sigurnu, zdravu i kvalitetnu hranu u količini dostatnoj za sve, temeljiti se na učinkovitosti resursa, ǻžDzپ (ܰčć smanjenje emisija stakleničkih plinova, onečišćnja zraka i proizvodnje otpada), povezivanju kopna i mora, smanjenju rasipanja hrane i unapređenju proizvodnje hrane iz mora i oceana te obuhvaćati cijeli „vrijednosni lanac prehrambenih proizvoda” koji seže od proizvođača do potrošača i natrag. To mora ići ukorak s razvojem sustava sutrašnjice za sigurnost hrane te projektiranjem, razvojem i isporukom alata, tehnologija i digitalnih rješenja koji donose znatne koristi za dzٰšč te unapređuju konkurentnost i ǻžst vrijednosnog lanca prehrambenih proizvoda. Nadalje, treba potaknuti promjene u obrascima ponašanja povezanima s potrošnjom i proizvodnjom hrane te uključiti primarne proizvođače, industriju (ܰčć MSP-ove), trgovce na malo, sektore prehrambenih usluga, dzٰšč i javne službe.

Kombinirani čԳ rasta ٲԴDZԾšٱ, oskudice i prekomjernog iskorištavanja resursa, uništavanja ǰDZš, klimatskih promjena i migracija uzrokuju dosad neviđene izazove zbog kojih je neophodna transformacija prehrambenih sustava (HRANA 2030.).20 հԳܳٲčԲ proizvodnja i dzٰšᲹ hrane uglavnom su neǻž, a usto se javlja dvojaki problem loše prehrane, koji se odlikuje istodobnom prisutnošću pothranjenosti i pretilosti. Prehrambeni sustavi sutrašnjice trebaju biti usmjereni na ugljičnu neutralnost i osigurati sigurnu, zdravu i kvalitetnu hranu u količini dostatnoj za sve, temeljiti se na učinkovitosti resursa, ǻžDzپ (ܰčć smanjenje emisija stakleničkih plinova, onečišćnja zraka i proizvodnje otpada), povezivanju kopnenih i vodnih ǰDZš, smanjenju rasipanja hrane i unapređenju proizvodnje hrane te obuhvaćati cijeli „vrijednosni lanac prehrambenih proizvoda” koji seže od proizvođača do potrošača i natrag. To mora ići ukorak s razvojem sustava sutrašnjice za sigurnost hrane te projektiranjem, razvojem i isporukom alata, tehnologija i digitalnih rješenja koji donose znatne koristi za dzٰšč te unapređuju konkurentnost, učinkovitost i ǻžst vrijednosnog lanca prehrambenih proizvoda. Nadalje, treba potaknuti promjene u obrascima ponašanja povezanima s potrošnjom i proizvodnjom hrane, primjerice s pomoću označivanja prehrambenih proizvoda, te u većoj mjeri uključiti sve aktere, ܰčć dzٰšč, primarne proizvođače, industriju (ܰčć MSP-ove), trgovce na malo, sektore prehrambenih usluga, dzٰšč i javne službe.

__________________

__________________

20 SWD(2016) 319 final: Europsko istraživanje i inovacije za sigurnost hrane i prehrane.

20 SWD(2016) 319 final: Europsko istraživanje i inovacije za sigurnost hrane i prehrane.

Ի峾171

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.5. – stavak2. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–ǻž i zdrava prehrana za dobrobit ljudi tijekom cijelog životnog vijeka,

–ǻž i zdrava prehrana za dobrobit ljudi tijekom cijelog životnog vijeka, jamčenje da su sustavi proizvodnje i prerade hrane osmišljeni odozdo prema gore, vodeći računa o potrebama u pogledu prehrane;

Ի峾172

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.5. – stavak2. – alineja1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

upotreba novih genomskih i metabolomijskih tehnologija za prepoznavanje različitih prehrambenih potreba našeg globalnog ٲԴDZԾšٱ;

Ի峾173

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.5. – stavak2. – alineja2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

prilagođena prehrana, osobito za ranjive skupine, kako bi se ublažili čimbenici rizika povezani s prehranom i neprenosivim bolestima,

novi pristupi prehrani, osobito za ranjive skupine, kako bi se ublažili čimbenici rizika povezani s prehranom i neprenosivim bolestima, ܰčć netoleranciju na hranu,

Ի峾174

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.5. – stavak2. – alineja3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–ponašanje, način života i motivacija potrošača, promicanje socijalnih inovacija i društvenog angažmana za bolju zdravstvenu i okolišnu ǻžst u cijelom vrijednosnom lancu prehrambenih proizvoda,

–ponašanje, način života i motivacija potrošača, koji se trebaju analizirati iz multidisciplinarne perspektive (psihološka i kulturna), promicanje socijalnih inovacija i društvenog angažmana za bolju zdravstvenu i okolišnu ǻžst u cijelom vrijednosnom lancu prehrambenih proizvoda,

Ի峾175

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.5. – stavak2. – alineja4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–suvremeni sustavi za sigurnost i autentičnost hrane, Ჹč povjerenja potrošača u prehrambeni sustav,

–suvremeni sustavi za sigurnost, sljedivost i autentičnost hrane, Ჹč povjerenja potrošača u prehrambeni sustav,

Ի峾176

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.5. – stavak2. – alineja4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

identifikacija izvora proteina i daljnji razvoj proteinskog bilja i njihove prerade za upotrebu kao hrana i hrana za životinje;

Ի峾177

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.5. – stavak2. – alineja6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–okolišno ǻž, resursno učinkoviti i kružni prehrambeni sustavi na kopnu i moru, nastojanje da se iskorijeni rasipanje hrane u cijelom prehrambenom sustavu, šٴ se Dzپž ponovnom uporabom hrane i biomase, recikliranjem otpada od hrane, novom prehrambenom ambalažom te potražnjom za prilagođenom i lokalnom hranom,

–okolišno ǻž, resursno učinkoviti i kružni prehrambeni sustavi na kopnu i vodnim okruženjima uz nastojanje da se iskorijeni rasipanje hrane u cijelom prehrambenom sustavu, šٴ se Dzپž ponovnom uporabom hrane i biomase, recikliranjem otpada od hrane, novom prehrambenom ambalažom te potražnjom za prilagođenom i lokalnom hranom,

Ի峾178

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.5. – stavak2. – alineja7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–inovacije i prehrambeni sustavi koji pogoduju lokaliziranim inovacijama i emancipaciji zajednica te potiču pravednu trgovinu i ǻ𵨾 cijena, uključivost i ǻžst putem partnerstava 𵨳 industrije, lokalnih vlasti, istraživača i društva.

–inovacije i prehrambeni sustavi koji pogoduju lokaliziranim inovacijama i emancipaciji zajednica te potiču pravednu trgovinu i ǻ𵨾 cijena, uključivost i ǻžst putem partnerstava 𵨳 industrija, lokalnih vlasti, istraživača i društva.

Ի峾179

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.5. – stavak2. – alineja7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

razvoj kružnog biogospodarstva, uz maksimiranje proizvodnje hrane i ciklusa prerade kako bi se optimizirala vrijednost naših resursa i na minimum sveo učinak na okoliš;

Ի峾180

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.6. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Bioinovacijama se postavljaju temelji za izlazak iz gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima, i to ܱǵm ǻž nabave, industrijske obrade i pretvorbe biomase s kopna i iz mora u biološke materijale i proizvode. S pomoću njih ujedno se iskorištava potencijal živih resursa, bioloških znanosti i industrijske biotehnologije za nova otkrića, proizvode i procese. Bioinovacijama se, ܰčć tehnologije, mogu potaknuti nove gospodarske aktivnosti i zapošljavanje u regijama i gradovima, doprinijeti revitalizaciji ruralnih i obalnih gospodarstava te ojačati kružnost biogospodarstva.

Bioinovacijama se postavljaju temelji za izlazak iz gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima, i to ܱǵm ǻž nabave, industrijske obrade i pretvorbe biomase s kopna i iz vode u biološke materijale i proizvode. S pomoću njih ujedno se iskorištava potencijal živih resursa, bioloških znanosti i industrijske biotehnologije, kao i tekućg rada na standardizaciji, za nova otkrića, proizvode i procese. Bioinovacijama se, ܰčć tehnologije, mogu potaknuti nove gospodarske aktivnosti i zapošljavanje u regijama i gradovima, doprinijeti revitalizaciji ruralnih i obalnih gospodarstava te ojačati kružnost biogospodarstva i time podržati prijelaz na resursno učinkovito šٱ s niskim emisijama ugljika.

Ի峾181

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.6. – stavak1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Za sustave bioinovacija potrebni su međusektorska suradnja i vrijednosni lanac. Trebalo bi pažljivo procijeniti potencijal i učinak raznih izvora biomase.

Ի峾182

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.6. – stavak2. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–ǻž sustavi nabave i proizvodnje biomase, s naglaskom na visokovrijedne primjene i upotrebe, socijalnu iokolišnu ǻžst, utjecaj na ciljeve u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti te sveukupnu učinkovitost resursa,

–ǻž i pravični sustavi nabave i proizvodnje biomase, s naglaskom na visokovrijedne primjene i upotrebe, socijalnu, gospodarsku i okolišnu ǻžst, utjecaj na ciljeve u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti te sveukupnu učinkovitost resursa,

Ի峾183

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.6. – stavak2. – alineja3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–vrijednosni biolanci, biomaterijali, ܰčć materijale nastale po uzoru na biološke materijale, proizvodi i procesi s novim obilježjima, funkcionalnostima i poboljšanom ǻžšću (ܰčć smanjenu emisiju stakleničkih plinova), poticanje razvoja naprednih biorafinerija u kojima se upotrebljava više vrsta biomase,

–vrijednosni biolanci, biomaterijali, ܰčć materijale nastale po uzoru na biološke materijale, proizvodi i procesi s novim obilježjima, funkcionalnostima i poboljšanom ǻžšću (ܰčć smanjenu emisiju stakleničkih plinova), poticanje razvoja naprednih biorafinerija u kojima se upotrebljava više vrsta biomase te daljnji razvoj Dzٴćh i novih biogenih goriva, bolja uporaba biološkog otpada i paralelnih tokova,

Ի峾184

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.6. – stavak2. – alineja4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–biotehnologija, ܰčć najsuvremeniju međusektorsku biotehnologiju, za primjenu u konkurentnim, ǻž i novim industrijskim procesima, uslugama u području ǰDZš te potrošačkim proizvodima21,

–biotehnologija, ܰčć najsuvremeniju međusektorsku biotehnologiju, za primjenu u konkurentnim, ǻž i novim poljoprivrednim, industrijskim procesima, uslugama u području ǰDZš te potrošačkim proizvodima21,

__________________

__________________

21 Primjene biotehnologije u zdravstvu obrađuju se u okviru klastera „Zdravlje” u ovom stupu.

21 Primjene biotehnologije u zdravstvu obrađuju se u okviru klastera „Zdravlje” u ovom stupu.

Ի峾185

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.6. – stavak2. – alineja5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–kružnost biogospodarstva koja se Dzپž s pomoću tehnoloških, sustavnih i socijalnih inovacija te inovacija poslovnih modela kako bi se پčԴ DZć ostvarena vrijednost po jedinici bioloških resursa, pri čemu se vrijednost takvih resursa dulje zadržava u gospodarstvu te se podupire načelo kaskadne upotrebe ǻž biomase putem istraživanja i inovacija,

–kružnost biogospodarstva koja se Dzپž s pomoću tehnoloških, sustavnih i socijalnih inovacija te inovacija poslovnih modela kako bi se DZć ostvarena vrijednost po jedinici bioloških resursa, pri čemu se vrijednost takvih resursa dulje zadržava u gospodarstvu te se podupire prelazak na uporabu ǻžh materijala i načelo kaskadne upotrebe ǻž biomase putem istraživanja i inovacija,

Ի峾186

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.6. – stavak2. – alineja5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

biološki lanci vrijednosti koji uključuju nove inovativne materijale, kombinacije materijala i druge inovativne koncepte i proizvode;

Ի峾187

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.7. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kružni sustavi proizvodnje i dzٰš europskom ć gospodarstvu donijeti koristi tako šٴ ć se smanjiti ovisnost o resursima i povećati konkurentnost ǻܳć, a europskim građanima tako šٴ ć se otvoriti nova radna mjesta i smanjiti pritisak na okoliš i klimu. Osim industrijske je preobrazbe za prelazak na resursno učinkovito kružno gospodarstvo s niskim razinama emisija potrebna sveobuhvatnija promjena sustava koja zahtijeva sustavna ekoinovativna rješenja, nove poslovne modele, tržišta i ulaganja, razvojnu infrastrukturu, promjene u ponašanju potrošača koje se temelje na socijalnim inovacijama i modele upravljanja kojima se potiče suradnja različitih dionika kako bi se osiguralo da se planiranom promjenom sustava ostvare bolji gospodarski, okolišni i socijalni ishodi22. Otvorenost za međunarodnu suradnju bit ć važna radi usporedivosti, stvaranja i dijeljenja znanja te izbjegavanja udvostručavanja napora, npr. putem međunarodnih inicijativa kao šٴ je Međunarodni panel za resurse.

Kružni sustavi proizvodnje i dzٰš europskom ć gospodarstvu i društvu donijeti koristi tako šٴ ć se smanjiti ovisnost o resursima i povećati konkurentnost ǻܳć, a europskim građanima tako šٴ ć se otvoriti nova radna mjesta i smanjiti pritisak na okoliš i klimu. Osim industrijske je preobrazbe za prelazak na resursno učinkovito kružno gospodarstvo s niskim razinama emisija potrebna sveobuhvatnija promjena sustava koja zahtijeva sustavna ekoinovativna rješenja, nove poslovne modele, tržišta i ulaganja, reviziju ili izradu novih standarda razvojne infrastrukture, promjene u ponašanju potrošača koje se temelje na socijalnim inovacijama i modele upravljanja kojima se potiče suradnja različitih dionika kako bi se osiguralo da se planiranom promjenom sustava ostvare bolji gospodarski, okolišni i socijalni ishodi22. U slučajevima u kojima je to prikladno, otvorenost za međunarodnu suradnju ž biti važna radi usporedivosti, stvaranja i dijeljenja znanja te izbjegavanja udvostručavanja napora, npr. putem međunarodnih inicijativa kao šٴ je Međunarodni panel za resurse.

__________________

__________________

22 Aktivnosti iz ǻčᲹ djelovanja „Kružni sustavi” dopunjuju se s onima iz klastera „Niskougljična i čista industrija” te klastera „Digitalizacija i industrija”.

22 Aktivnosti iz ǻčᲹ djelovanja „Kružni sustavi” dopunjuju se s onima iz klastera „Niskougljična i čista industrija” te klastera „Digitalizacija i industrija”.

Ի峾188

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.7. – stavak2. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–sustavni prelazak na resursno učinkovito i kružno gospodarstvo, uz nove paradigme u interakciji potrošača te nove poslovne modele za učinkovitu upotrebu resursa i okolišnu učinkovitost; proizvodi i usluge tijekom čijeg se cijelog životnog ciklusa potiče učinkovita upotreba resursa; sustavi za dijeljenje, ponovnu uporabu, popravak, ponovnu proizvodnju, recikliranje i kompostiranje,

–sustavni prelazak na resursno učinkovito i kružno gospodarstvo, uz nove paradigme u interakciji potrošača te nove poslovne modele za učinkovitu upotrebu resursa i energije i okolišnu učinkovitost; proizvodi i usluge tijekom čijeg se cijelog životnog ciklusa potiče učinkovita upotreba resursa; sustavi za dijeljenje, ponovnu uporabu, popravak, ponovnu proizvodnju, recikliranje i kompostiranje,

Ի峾189

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.7. – stavak2. – alineja3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–rješenja za održiv i regenerativni razvoj gradova, prigradskih ǻčᲹ i regija uz integraciju prelaska na kružno gospodarstvo i rješenja koja se temelje na prirodi te tehnoloških, digitalnih, socijalnih i kulturnih inovacija i inovacija u teritorijalnom upravljanju,

–rješenja za održiv i regenerativni razvoj gradova, prigradskih i ruralnih ǻčᲹ i regija uz integraciju prelaska na kružno gospodarstvo i rješenja koja se temelje na prirodi te tehnoloških, digitalnih, socijalnih i kulturnih inovacija i inovacija u teritorijalnom upravljanju,

Ի峾190

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.7. – stavak2. – alineja3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

prilagodba potpuno kružnom pristupu koji uključuje inovativna rješenja u pogledu upravljanja otpadom i njegove obrade koja omogućuje oporavak resursa i hranjivih tvari, kao i upravljanje rasipanjem hrane u gradskim područjima;

Ի峾191

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.7. – stavak2. – alineja4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–ekološke inovacije za sprečavanje i otklanjanje onečišćnja ǰDZš opasnim tvarima i kemikalijama koje izazivaju sve više zabrinutosti; razmatranje povezanosti kemikalija, proizvoda i otpada,

–ekološke inovacije za sprečavanje i otklanjanje onečišćnja ǰDZš opasnim tvarima i kemikalijama koje izazivaju sve više zabrinutosti; razmatranje povezanosti ekosustava, kemikalija, proizvoda i otpada,

Ի峾192

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka5. – podtočka5.2. – podtočka5.2.7. – stavak2. – alineja5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

već razumijevanje poticaja i prepreka za prihvaćanje bioproizvoda s pomoću istraživanja o oznaci kružnog gospodarstva, označivanju, primjeni standarda, programima certificiranja, javnoj nabavi i regulatornim aktivnostima, ܰčć iz perspektive globalne konkurentnosti.

Ի峾193

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.1. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Pouzdani znanstveni dokazi visoke kvalitete neophodni su za dobre javne politike. Nove inicijative i prijedlozi zakonodavstva EU-a moraju se temeljiti na transparentnim, sveobuhvatnim i uravnoteženim dokazima, a u provedbi politika ti su dokazi potrebni za mjerenje i praćnje njihova č԰첹 i napretka.

Pouzdani znanstveni dokazi visoke kvalitete neophodni su za dobre javne politike. Nove inicijative i prijedlozi zakonodavstva EU-a moraju se temeljiti na transparentnim, sveobuhvatnim i uravnoteženim dokazima, a u provedbi politika ti su dokazi i transparentnost potrebni za mjerenje i praćnje njihova č԰첹 i napretka.

Ի峾194

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.1. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Znanje i podaci eksponencijalno rastu. Kako bi ih tvorci politika mogli bolje razumjeti i iskoristiti, potrebno ih je preispitati i filtrirati. Usto, postoji potreba za međusektorskim znanstvenim metodama i analitičkim alatima kojima bi se služile sve službe Komisije, posebice kako bi se predvidjeli budući društveni izazovi i poduprla bolja regulativa. To uključuje inovativne procese za ܰč dionika i Բ u postupke oblikovanja politika.

Znanje i podaci eksponencijalno rastu. Kako bi ih tvorci politika mogli bolje razumjeti i iskoristiti, potrebno ih je preispitati i filtrirati. Usto, postoji potreba za međusektorskim znanstvenim metodama i analitičkim alatima kojima bi se služile sve službe Komisije, posebice kako bi se predvidjeli i/ili kako bi se pravovremeno reagiralo na ܻć šٱԱ izazove i poduprla bolja regulativa. To uključuje inovativne procese za ܰč dionika i Բ u postupke oblikovanja politika.

Ի峾195

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.1. – stavak2. – alineja4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–upravljanje podacima te njihova razmjena i dosljednost.

–upravljanje podacima FAIR te njihova razmjena i dosljednost.

Ի峾196

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6.2.2.Globalni izazovi

6.2.2.Globalni izazovi i europska konkurentnost

Ի峾197

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.2. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

JRC ć doprinijeti posebnim politikama i obvezama EU-a u okviru pet klastera globalnih izazova, odnosno obvezama EU-a u pogledu ciljeva ǻžg razvoja.

JRC ć doprinijeti posebnim politikama i obvezama EU-a u okviru š klastera globalnih izazova, odnosno obvezama EU-a u pogledu ciljeva ǻžg razvoja.

Ի峾198

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.2. – stavak2. – točka2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.Uključivo i sigurno šٱ

2.Uključivo i kreativno šٱ

Ի峾199

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.2. – stavak2. – točka2. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–istraživanja o neravnopravnosti, siromaštvu i isključenosti, socijalnoj mobilnosti, kulturnoj raznolikosti i vještinama; ocjena utjecaja socijalnih, demografskih i tehnoloških promjena na gospodarstvo i šٱ;

–istraživanja o neravnopravnosti, siromaštvu i isključenosti, socijalnoj mobilnosti, kulturnoj raznolikosti i vještinama; ocjena utjecaja socijalnih, demografskih, geografskih i tehnoloških promjena na gospodarstvo i šٱ;

Amandman200

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.2. – stavak2. – točka2. – alineja2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

potpora očuvanju kulturne baštine,

istraživanja gospodarskog i društvenog doprinosa kulturnih i kreativnih sektora, ܰčć razvoj statistike i potporu očuvanju kulturne baštine,

Amandman201

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.2. – stavak2. – točka2. – alineja3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

istraživanja o socijalnom učinku tehnoloških promjena u državama članicama i regijama, ܰčć građane;

Amandman202

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.2. – stavak2. – točka2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.aSigurno šٱ

Amandman203

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.2. – stavak2. – točka3. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.Digitalizacija i industrija

3.Digitalizacija, industrija i svemir

Amandman204

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.2. – stavak2. – točka3. – alineja4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

istraživanja u području nanotehnologije i drugih ključnih tehnologija razvoja,

Briše se.

Amandman205

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.2. – stavak2. – točka4. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–potpora provedbi klimatske, energetske i prometne politike EU-a, prelazak na ԾdzܲᾱčԴ gospodarstvo i strategije za dekarbonizaciju do 2050., analiza integriranih nacionalnih planova u području klime i energije, procjena procesa dekarbonizacije u svim sektorima, ܰčć poljoprivredu, upotrebu zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo,

–potpora provedbi klimatske, energetske i prometne politike EU-a, stavljanje na raspolaganje scenarija za prelazak na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova i strategije za dekarbonizaciju, analiza integriranih nacionalnih planova u području klime i energije, procjena procesa dekarbonizacije u svim sektorima, ܰčć poljoprivredu, upotrebu zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo,

Amandman206

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.2. – stavak2. – točka4. – alineja2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–procjena rizika u osjetljivim ekosustavima i ključnim gospodarskim sektorima te infrastrukturi, s naglaskom na strategijama prilagodbe,

–procjena rizika i moguća rješenja u pogledu osjetljivih ekosustava i ključnih gospodarskih sektora te infrastrukture, s naglaskom na strategijama ublažavanja i prilagodbe,

Amandman207

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.2. – stavak2. – točka4. – alineja3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–analiza dimenzije istraživanja i inovacija energetske unije, procjena konkurentnosti EU-a na globalnom ٰžšٳ u području čiste energije,

–analiza dimenzije istraživanja i inovacija energetske unije, procjena konkurentnosti EU-a na globalnom ٰžšٳ, posebno obnovljivih izvora, u području čiste energije,

Amandman208

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.2. – stavak2. – točka4. – alineja5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–analiza dzٰš energije zgrada te pametnih i ǻžh gradova i industrija,

–analiza dzٰš energije i potencijal zgrada te pametnih i ǻžh gradova i industrija u pogledu ublažavanja klimatskih promjena,

Amandman209

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.2. – stavak2. – točka4. – alineja8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–potpora energetskoj tranziciji, među ostalim Sporazumu gradonačelnika, čista energija za otoke EU-a, osjetljive regije i Afriku,

–potpora tranziciji na dekarbonizirane energetske sustave, među ostalim na visoko učinkovite i sustave temeljene na obnovljivim izvorima,

Amandman210

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.2. – stavak2. – točka5. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.Hrana i prirodni resursi

5.Hrana, prirodni resursi i poljoprivreda

Amandman211

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 6. – podtočka 6.2. – podtočka 6.2.2. – stavak 2. – točka 5. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–istraživanja o zemljištu, tlu, šumama, zraku, vodi, morskim resursima, sirovinama i biološkoj raznolikosti u cilju žnja potpore djelotvornoj zaštiti, obnovi i ǻžj upotrebi prirodnog kapitala, ܰčć ǻž upravljanje resursima u Africi,

–istraživanja o zemljištu, tlu, šumama, zraku, vodi, morskim resursima, sirovinama i biološkoj raznolikosti u cilju žnja potpore djelotvornoj zaštiti, obnovi i ǻžj upotrebi prirodnog kapitala, ܰčć pravedno i ǻž upravljanje resursima u Africi,

Amandman212

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 6. – podtočka 6.2. – podtočka 6.2.2. – stavak 2. – točka 5. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–ocjena klimatskih promjena te mogućih mjera za ܲž i prilagodbu u okviru poljoprivredne i ribarstvene politike, ܰčć sigurnost hrane,

–ocjena klimatskih promjena te mogućih mjera za ܲž i prilagodbu u okviru poljoprivredne i ribarstvene politike te politike povezane sa šumama, ܰčć sigurnost hrane,

Amandman213

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 6. – podtočka 6.2. – podtočka 6.2.2. – stavak 2. – točka 5. – alineja 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–praćnje i predviđanje poljoprivrednih resursa u EU-u i susjednim zemljama,

–praćnje i predviđanje poljoprivrednih resursa i resursa u šܳٱ u EU-u i susjednim zemljama,

Amandman214

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 6. – podtočka 6.2. – podtočka 6.2.3. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

JRC ć pridonijeti inovacijama i prijenosu tehnologije. Pružat ć potporu funkcioniranju unutarnjeg tržišta i gospodarskom upravljanju Unijom. Doprinijet ć razvoju i praćnju politika kojima se nastoji ostvariti ǻžja Europa s istaknutijom socijalnom komponentom. Podupirat ć vanjsku dimenziju EU-a i međunarodne ciljeve te pridonijeti promidžbi dobrog upravljanja. Funkcionalno unutarnje tržište sa snažnim gospodarskim upravljanjem i pravednim socijalnim sustavom potaknut ć inovacije i konkurentnost.

JRC ć pridonijeti inovacijama i prijenosu tehnologije. Pružat ć potporu funkcioniranju unutarnjeg tržišta i gospodarskom upravljanju Unijom. Doprinijet ć razvoju i praćnju politika kojima se nastoji ostvariti ǻžja Europa s istaknutijom socijalnom komponentom. Podupirat ć vanjsku dimenziju EU-a i međunarodne ciljeve te pridonijeti promidžbi dobrog upravljanja. Funkcionalno unutarnje tržište sa snažnim gospodarskim upravljanjem i pravednim socijalnim sustavom potaknut ć inovacije, konkurentnost, stvaranje radnih mjesta, socijalnu uključenost i dobrobit.

Amandman215

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.4. – stavak2. – alineja5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–otvorena znanost i otvoreni podaci.

–otvorena znanost i otvoreni podaci FAIR.

Amandman216

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioII. – točka6. – podtočka6.2. – podtočka6.2.5. – stavak2. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–provedba regionalnih i urbanih politika, strategije pametne specijalizacije, strategije za gospodarsku preobrazbu regija u tranziciji, integrirane strategije urbanog razvoja i povezani podaci,

–provedba regionalnih i urbanih politika, strategije pametne specijalizacije, strategije za gospodarsku preobrazbu regija u tranziciji, integrirane strategije urbanog i ruralnog razvoja i povezani podaci,

Amandman217

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio III.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

IIIOTVORENE INOVACIJE

IIIINOVATIVNA EUROPA

Otvorene inovacije vrlo su važne za EU jer omogućuju ostvarivanje blagostanja za građane i suočavanje s izazovima sutrašnjice. Za njihovu je provedbu potreban sustavan, međusektorski i višedimenzionalan pristup. Gospodarski napredak Europe, društveno blagostanje i kvaliteta života oslanjaju se na njezinu sposobnost da potakne produktivnost i rast, šٴ pak uvelike ovisi o njezinoj sposobnosti za inovacije. Inovacije su usto od presudne žԴDzi za suočavanje s glavnim izazovima koji predstoje EU-u.

Otvorene inovacije vrlo su važne za EU jer omogućuju ostvarivanje blagostanja za građane i suočavanje s izazovima sutrašnjice. Za njihovu je provedbu potreban sustavan, međusektorski i višedimenzionalan pristup. Gospodarski napredak Europe, društveno blagostanje i kvaliteta života oslanjaju se na njezinu sposobnost da potakne produktivnost i rast, šٴ pak uvelike ovisi o njezinoj sposobnosti za inovacije. Inovacije su usto od presudne žԴDzi za suočavanje s glavnim izazovima koji predstoje EU-u.

Inovacije su u središtu programa Obzor Europa, kao šٴ je to bio slučaj i s njegovim prethodnicima. Potraga za novim idejama, proizvodima i procesima daje pokretačku snagu ciljevima i načinima provedbe Obzora Europa, od ٰٱšDz planiranja do poziva na podnošenje prijava, te je prisutna od početka do kraja svakog poduprtog projekta, od temeljnih istraživanja do industrijskih ili tehnoloških planova i misija.

Inovacije su u središtu programa Obzor Europa, kao šٴ je to bio slučaj i s njegovim prethodnicima. Potraga za novim idejama, proizvodima i procesima daje pokretačku snagu ciljevima i načinima provedbe Obzora Europa, od ٰٱšDz planiranja do poziva na podnošenje prijava, te je prisutna od početka do kraja svakog poduprtog projekta, od temeljnih istraživanja do industrijskih ili tehnoloških planova i misija.

Budući da EU mora znatno poboljšati uvjete i okruženje u kojima se europske inovacije mogu razvijati, treba uvesti posebne mjere kojima ć se omogućiti brza razmjena ideja među akterima u inovacijskom ekosustavu te hitra preobrazba novih ideja i tehnologija u proizvode i usluge koji su potrebni kako bi EU ostvario svoje ciljeve.

Budući da EU mora znatno poboljšati uvjete i okruženje u kojima se europske inovacije mogu razvijati, treba uvesti posebne mjere kojima ć se omogućiti brza razmjena ideja među akterima u inovacijskom ekosustavu te hitra preobrazba novih ideja i tehnologija u proizvode i usluge koji su potrebni kako bi EU ostvario svoje ciljeve.

U zadnjih su nekoliko desetljeća nastala važna globalna nova tržišta u području zabave, medija, zdravstvene skrbi, smještaja i maloprodaje koja se temelje na revolucionarnim inovacijama u području IKT-a, biotehnologije, interneta i gospodarstva platformi. Te inovacije koje stvaraju nova tržišta te utječu na gospodarstvo EU-a u cjelini dolaze iz brzorastućih i, u ćni slučajeva, novih ǻܳć. Međutim, tek nekolicina od njih potječe iz EU-a.

U zadnjih su nekoliko desetljeća nastala važna globalna nova tržišta u području zabave, medija, komunikacija, zdravstvene skrbi, smještaja i maloprodaje koja se temelje na revolucionarnim inovacijama u području IKT-a, biotehnologije, interneta i gospodarstva platformi. Te inovacije koje stvaraju nova tržišta te utječu na gospodarstvo EU-a u cjelini dolaze iz brzorastućih i, u ćni slučajeva, novih ǻܳć. Međutim, tek nekolicina od njih potječe iz EU-a i uspijeva.

Predstoji nam novi globalni val revolucionarnih inovacija koji ć se temeljiti na nekoliko deep-tech tehnologija poput lanca blokova, umjetne inteligencije, genomike i robotike te drugih tehnologija koje mogu razviti pojedinačni inovatori i zajednice Բ. Zajedničko im je to šٴ nastaju na sjecištu različitih tehnologija, industrijskih sektora i znanstvenih disciplina, nude radikalno nove kombinacije proizvoda, procesa, usluga i poslovnih modela te imaju potencijal za otvaranje novih tržišta diljem svijeta. Pod njihovim ć se utjecajem naći i drugi sektori kao šٴ su proizvodnja, financijske usluge, prijevoz ili energija.

Predstoji nam novi globalni val revolucionarnih i disruptivnih inovacija, ܰčć socijalne i tehnološke inovacije, koji ć se temeljiti na nekoliko deep-tech tehnologija poput lanca blokova, umjetne inteligencije, genomike i robotike te drugih tehnologija koje neć samo razviti kompanije ili istraživačke organizacije, već i pojedinačni inovatori i zajednice Բ. Zajedničko im je to šٴ nastaju na sjecištu različitih tehnologija, industrijskih sektora i znanstvenih disciplina, nude radikalno nove kombinacije proizvoda, procesa, usluga, standarda i poslovnih modela te imaju potencijal za otvaranje novih tržišta diljem svijeta. Pod njihovim ć se utjecajem naći i drugi sektori kao šٴ su proizvodnja, financijske usluge, prijevoz ili energija.

Europa mora iskoristiti tu priliku. U dobrom je položaju za to jer se novi val javlja u deep-tech ǻčᾱ, kao šٴ su umjetna inteligencija, kvantne tehnologije i čisti izvori energije, u kojima Europa ima određene konkurentske prednosti u pogledu znanosti i znanja te se ž osloniti na blisku suradnju javnog i privatnog sektora (npr. u području zdravstvene skrbi ili energetike).

Europa mora iskoristiti tu priliku. U dobrom je položaju za to jer se novi val javlja u deep-tech ǻčᾱ, kao šٴ su umjetna inteligencija, kvantne tehnologije i čisti izvori energije, u kojima Europa ima određene konkurentske prednosti u pogledu znanosti i znanja te se ž osloniti na blisku suradnju javnog i privatnog sektora (npr. u području zdravstvene skrbi ili energetike).

Kako bi Europa bila predvodnica tog novog vala naprednih inovacija, treba prevladati sljedeć osnovne izazove:

Kako bi Europa bila predvodnica tog novog vala naprednih inovacija, treba prevladati sljedeć osnovne izazove:

– unaprijediti preobrazbu znanosti u inovacije kako bi se ubrzao prijenos ideja, tehnologija i talenata iz istraživačke baze u novoosnovana ǻܳć i industriju,

– unaprijediti preobrazbu znanosti u inovacije kako bi se ubrzao prijenos ideja, tehnologija i talenata iz istraživačke baze u novoosnovana ǻܳć i industriju,

DZćԲ suradnja 𵨳 svih vrsta inovatora, osobito 𵨳 novoosnovanih ǻܳć, MSP-ova i ćh društava, kojom ć se poboljšati njihova pokretačka snaga i stvoriti novi ekosustavi,

– ubrzati industrijsku preobrazbu: europska industrija zaostaje u prihvaćanju i širenju novih tehnologija: 77% novih i velikih ǻܳć u području istraživanja i razvoja nalazi se u SAD-u ili Aziji, a samo ih 16% ima sjedište u Europi,

– ubrzati industrijsku preobrazbu: europska industrija zaostaje u prihvaćanju i širenju novih tehnologija: 77% novih i velikih ǻܳć u području istraživanja i razvoja nalazi se u SAD-u ili Aziji, a samo ih 16% ima sjedište u Europi,

– povećati rizično financiranje kako bi se popunile praznine u financiranju: europski inovatori trpe zbog niske ponude rizičnog financiranja; poduzetnički kapital ključan je za pretvorbu revolucionarnih inovacija u vodeć svjetske tvrtke, no u Europi je on više no čپ puta manji od iznosa prikupljenih u SAD-u i Aziji; Europa mora premostiti „dolinu smrti”, odnosno fazu u kojoj ideje i inovacije ne dopiru do tržišta zbog jaza 𵨳 javne potpore i privatnih ulaganja, posebice u pogledu visokorizičnih revolucionarnih inovacija i dugoročnih ulaganja,

– povećati rizično financiranje kako bi se popunile praznine u financiranju: europski inovatori trpe zbog niske ponude rizičnog financiranja; poduzetnički kapital ključan je za pretvorbu revolucionarnih inovacija u vodeć svjetske tvrtke, no u Europi je on više no čپ puta manji od iznosa prikupljenih u SAD-u i Aziji; Europa mora premostiti „dolinu smrti”, odnosno fazu u kojoj ideje i inovacije ne dopiru do tržišta zbog jaza 𵨳 javne potpore i privatnih ulaganja, posebice u pogledu visokorizičnih revolucionarnih inovacija i dugoročnih ulaganja,

– poboljšati i pojednostavniti europsko okruženje za financiranje i podupiranje istraživanja i inovacija: mnoštvo izvora financiranja predstavlja složeno okruženje za inovatore; u okviru svojih djelovanja EU treba surađivati i usklađivati se s drugim inicijativama na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, javnima i privatnima, kako bi se poboljšali i uskladili kapaciteti za potporu te svim europskim inovatorima žپ okruženje u kojem ć se lako snaći,

– poboljšati i pojednostavniti europsko okruženje za financiranje i podupiranje istraživanja i inovacija: mnoštvo izvora financiranja predstavlja složeno okruženje za inovatore; u okviru svojih djelovanja EU treba surađivati i usklađivati se s drugim inicijativama na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, javnima i privatnima, kako bi se poboljšali i uskladili kapaciteti za potporu te svim europskim inovatorima žپ okruženje u kojem ć se lako snaći,

– prevladati rascjepkanost inovacijskog ekosustava; iako u Europi ima sve više žarišta, ona nisu dobro povezana; ǻܳć s potencijalom međunarodnog rasta moraju se nositi s rascjepkanošću nacionalnih tržišta na kojima se jezici, poslovna kultura i propisi razlikuju.

– prevladati rascjepkanost inovacijskog ekosustava; iako u Europi ima sve više žarišta, ona nisu dobro povezana; ǻܳć s potencijalom međunarodnog rasta moraju se nositi s rascjepkanošću nacionalnih tržišta na kojima se jezici, poslovna kultura i propisi razlikuju.

Radi lakšeg suočavanja s tim novim globalnim valom revolucionarnih inovacija potpora EU-a naprednim inovatorima treba se žti u skladu s jednostavnim, nesmetanim i ǵԾm pristupom. U okviru politike razvoja i primjene revolucionarnih inovacija te potpore rastućim poduzećima treba smjelo preuzimati rizike i uzimati u obzir prethodno navedene izazove kako bi se dodala vrijednost povezanim inovacijskim aktivnostima koje provode pojedinačne države članice.

Radi lakšeg suočavanja s tim novim globalnim valom revolucionarnih inovacija potpora EU-a naprednim inovatorima treba se žti u skladu s jednostavnim, nesmetanim i ǵԾm pristupom. U okviru politike razvoja i primjene revolucionarnih inovacija te potpore rastućim poduzećima treba smjelo preuzimati rizike i uzimati u obzir prethodno navedene izazove kako bi se dodala vrijednost povezanim inovacijskim aktivnostima koje provode pojedinačne države članice.

Stup „Otvorene inovacije” iz Obzora Europa osmišljen je da, u suradnji s drugim politikama EU-a, a posebice programom InvestEU, ostvaruje takve opipljive rezultate. On se temelji na poukama i iskustvima stečenima iz prethodnih okvirnih programa, osobito iz aktivnosti usmjerenih na ܻć tehnologije i inovacije (kao šٴ su ܻć tehnologije i tehnologije u nastajanju (FET) i Brzi program za inovacije (FTI)), MSP-ove (kao šٴ je instrument za MSP-ove), ali i privatno i korporativno financiranje (kao šٴ su Instrument za financiranje na temelju podjele rizika u okviru Sedmog okvirnog programa i instrument Innovfin u okviru Obzora 2020.), a sve su to aktivnosti u okviru pilot-projekta EIC-a pokrenute za razdoblje 2018. – 2020.

Stup „Inovativna Europa” iz Obzora Europa osmišljen je da, u suradnji s drugim politikama EU-a, a posebice programom InvestEU, ostvaruje takve opipljive rezultate. On se temelji na poukama i iskustvima stečenima iz prethodnih okvirnih programa, osobito iz aktivnosti usmjerenih na ܻć tehnologije i inovacije (kao šٴ su ܻć tehnologije i tehnologije u nastajanju (FET) i Brzi program za inovacije (FTI)), MSP-ove (kao šٴ je instrument za MSP-ove), ali i privatno i korporativno financiranje (kao šٴ su Instrument za financiranje na temelju podjele rizika u okviru Sedmog okvirnog programa i instrument Innovfin u okviru Obzora 2020.), a sve su to aktivnosti u okviru pilot-projekta EIC-a pokrenute za razdoblje 2018. – 2020.

Na temelju tih iskustava ovim se stupom predviđa uspostava Europskog vijeća za inovacije (EIC), koje ć promicati revolucionarne inovacije s potencijalom za brzi rast na globalnoj razini te s namjenskim vrstama djelovanja i aktivnosti:

Na temelju tih iskustava ovim se stupom predviđa uspostava Europskog vijeća za inovacije (EIC), koje ć promicati revolucionarna istraživanja i inovacije s potencijalom za brzi rast na globalnoj razini te s namjenskim vrstama djelovanja i aktivnosti:

–potpora razvoju budućih i novih revolucionarnih inovacija,

–potpora razvoju budućih i novih revolucionarnih inovacija, ܰčć s pomoću ciljanih suradničkih istraživanja,

promicanje šᲹ i prihvaćanja inovacija u industrijskim i drugim gospodarskim vrijednosnim lancima;

– premošćivanje financijskih praznina pri razvoju, uvođenju i širenju inovacija koje stvaraju nova tržišta,

– premošćivanje financijskih praznina pri razvoju, uvođenju i širenju inovacija koje stvaraju nova tržišta,

– povećanje č԰첹 i vidljivosti potpore EU-a inovacijama.

– povećanje č԰첹 i vidljivosti potpore EU-a inovacijama;

stvaranje sinergija u drugim dijelovima programa.

EIC ć izravno podupirati revolucionarne inovacije, no potrebno je dodatno razvijati i podupirati cjelokupno okruženje iz kojeg izrastaju i nastaju europske inovacije: potpora inovacijama diljem Europe u svim dimenzijama i oblicima mora biti zajednički europski pothvat, među ostalim putem politika EU-a i nacionalnih politika i resursa koji se međusobno dopunjuju, ako je to moguć. Ovim je stupom stoga predviđeno i sljedeć:

EIC ć izravno podupirati revolucionarne inovacije, no potrebno je dodatno razvijati i podupirati cjelokupno okruženje iz kojeg izrastaju i nastaju europske inovacije: potpora inovacijama diljem Europe u svim dimenzijama i oblicima mora biti zajednički europski pothvat, među ostalim putem politika EU-a i nacionalnih politika i resursa koji se međusobno dopunjuju, ako je to moguć. Ovim je stupom stoga predviđeno i sljedeć:

– obnovljeni i pojačani mehanizmi koordinacije i suradnje s državama članicama te pridruženim zemljama, ali i s privatnim inicijativama, kako bi se pružila potpora svim vrstama europskih inovacijskih ekosustava i njihovim sudionicima,

– obnovljeni i pojačani mehanizmi koordinacije i suradnje s državama članicama te pridruženim zemljama, ali i s privatnim inicijativama, kako bi se pružila potpora svim vrstama europskih inovacijskih ekosustava i njihovim sudionicima,

–potpora Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT) te zajednicama znanja i inovacija (ZZI).

DZćԲ potpora Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT) te zajednicama znanja i inovacija (ZZI).

Osim toga, kako bi se nastavili jačati kapaciteti rizičnog financiranja za istraživanje i inovacije u Europi te bude li to potrebno, taj ć se stup povezati s programom InvestEU. Na temelju uspjeha i iskustava stečenih primjenom instrumenta InnovFin u okviru Obzora 2020. te EFSU-a, programom InvestEU poboljšat ć se pristup rizičnom financiranju za „unovčive” istraživačke organizacije, inovatore i poduzetnike, osobito za MSP-ove i mala ǻܳć srednje tržišne kapitalizacije te za ulagače.

Osim toga, kako bi se nastavili jačati kapaciteti rizičnog financiranja za istraživanje i inovacije u Europi te bude li to potrebno, taj ć se stup povezati s programom InvestEU. Na temelju uspjeha i iskustava stečenih primjenom instrumenta InnovFin u okviru Obzora 2020. te EFSU-a, programom InvestEU poboljšat ć se pristup rizičnom financiranju za „unovčive” istraživačke organizacije, inovatore i poduzetnike, osobito za MSP-ove i mala ǻܳć srednje tržišne kapitalizacije te za ulagače.

Amandman218

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Cilj je EIC-a uočavati, razvijati i uvoditi revolucionarne i disruptivne inovacije (ܰčć tehnologije) te podupirati brz rast inovativnih ǻܳć na europskoj i međunarodnoj razini na putu od ideja do tržišta.

Cilj je EIC-a uočavati, razvijati i uvoditi revolucionarne i disruptivne inovacije (ܰčć radikalno nove tehnologije) te podupirati brz rast inovativnih ǻܳć na europskoj i međunarodnoj razini na putu od ideja do tržišta.

Amandman219

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – stavak2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

EIC ć se prvenstveno provoditi s pomoću dvaju komplementarnih instrumenata, točnije հča (Pathfinder) za napredna istraživanja za rane faze ٱԴDZšDz razvoja te Akceleratora (Accelerator) za mjere u području inovacija i aktivnosti uvođenja na tržište, ܰčć faze koje prethode masovnoj komercijalizaciji te rast ǻܳć. S namjerom da se ponude usluge jedinstvene kontaktne točke i jedinstveni postupak žnja potpore, u okviru Akceleratora dodjeljivat ć se i mješovito financiranje koje objedinjuje bespovratna sredstva s vlasničkim ulaganjima. Osim toga, njime ć se omogućiti i pristup zajmovima u okviru programa InvestEU.

EIC ć se prvenstveno provoditi s pomoću dvaju komplementarnih instrumenata, točnije հča EIC-a (Pathfinder) za napredna istraživanja, za rane faze znanstvenih i tehnoloških istraživanja i razvoja, te Akceleratora EIC-a (Accelerator) za mjere u području inovacija i aktivnosti uvođenja na tržište, ܰčć faze koje prethode masovnoj komercijalizaciji te rast ǻܳć. S namjerom da se ponude usluge jedinstvene kontaktne točke i jedinstveni postupak žnja potpore, u okviru Akceleratora dodjeljivat ć se mješovito financiranje koje objedinjuje bespovratna sredstva s vlasničkim ulaganjima. Osim toga, njime ć se omogućiti i pristup zajmovima i jamstvima u okviru programa InvestEU. Najmanje70% proračuna EIC-a bit ć namijenjeno novoosnovanim poduzećima i MSP-ovima.

Amandman220

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – stavak3. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjenu

–naglasak na revolucionarnim i disruptivnim inovacijama, ܰčć šٱԱ inovacije, koje imaju potencijal za stvaranje novih tržišta, za razliku od onih koje postupno poboljšavaju Dzٴć proizvode, usluge ili poslovne modele,

–naglasak na revolucionarnim i disruptivnim inovacijama, ܰčć šٱԱ inovacije, koje imaju potencijal za stvaranje novih tržišta ili omogućivanje novih rješenja, kao i na istraživanjima o mogućim radikalnim novim tehnologijama;

Amandman221

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – stavak3. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–pristup „odozdo prema gore”, otvorenost inovacijama iz svih ǻčᲹ znanosti, tehnologije i primjena u svim sektorima te istodobno žnje ciljane potpore novim revolucionarnim i disruptivnim tehnologijama od potencijalne strateške žԴDzi,

–pristup „odozdo prema gore”, otvorenost ciljanim inovacijama i istraživanjima iz svih ǻčᲹ znanosti, tehnologije i primjena u svim sektorima te istodobno žnje ciljane potpore novim revolucionarnim i disruptivnim tehnologijama od potencijalne strateške žԴDzi,

Amandman222

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – stavak3. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjenu

–poticanje inovacija koje se protežu kroz različita znanstvena i tehnološka polja i sektore (npr. kombiniranjem fizičkih i digitalnih ǻčᲹ),

–poticanje inovacija i istraživanja koji se protežu kroz različita znanstvena i tehnološka polja i sektore (npr. kombiniranjem fizičkih i digitalnih ǻčᲹ),

Amandman223

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – stavak3. – alineja 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–usmjerenost na inovatore, pojednostavnjenje postupaka i administrativnih zahtjeva, primjena razgovora pri procjeni zahtjeva i osiguravanje brzog DzԴšᲹ odluka,

–usmjerenost na inovatore i istraživače, pojednostavnjenje postupaka i administrativnih zahtjeva, primjena razgovora pri procjeni zahtjeva i osiguravanje brzog DzԴšᲹ odluka,

Amandman224

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – stavak4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Osim financijskoj potpori, inovatori ć imati pristup poslovnim savjetodavnim službama EIC-a koje projektima žju usluge usmjeravanja, mentorstva i tehničke dzć te povezuju inovatore s kolegama, industrijskim partnerima i ulagačima. Inovatorima ć ujedno biti olakšan pristup stručnom znanju, infrastrukturnim objektima (ܰčć inovacijske centre23) i partnerima iz cijelog EU-a koji sudjeluju u poduprtim aktivnostima (ܰčć aktivnosti EIT-a, posebno u okviru njegovih ZZI-ja).

Osim financijskoj potpori, inovatori ć imati pristup poslovnim savjetodavnim službama EIC-a koje projektima žju usluge usmjeravanja, mentorstva i tehničke dzć te povezuju inovatore s kolegama, industrijskim partnerima i ulagačima. Inovatorima ć ujedno biti olakšan pristup stručnom znanju, infrastrukturnim objektima (ܰčć istraživačku infrastrukturu i inovacijske centre23) i partnerima iz cijelog EU-a koji sudjeluju u poduprtim aktivnostima (ܰčć aktivnosti EIT-a, posebno u okviru njegovih ZZI-ja).

__________________

__________________

23 To su javni ili privatni objekti koji nude pristup najnovijim znanjima i stručnosti u području digitalnih i povezanih razvojnih tehnologija koji su poduzećima potrebni kako bi postala konkurentnija kad je riječ o proizvodnji, uslugama i poslovnim procesima.

23 To su javni ili privatni objekti koji nude pristup najnovijim znanjima i stručnosti u području digitalnih i povezanih razvojnih tehnologija koji su poduzećima potrebni kako bi postala konkurentnija kad je riječ o proizvodnji, uslugama i poslovnim procesima.

Amandman225

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – stavak5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Posebna ć se pozornost posvetiti osiguravanju pravilne i učinkovite komplementarnosti s pojedinačnim ili umreženim inicijativama država članica, ܰčć u obliku europskog partnerstva.

Osim toga, posebna ć se pozornost posvetiti osiguravanju pravilne i učinkovite komplementarnosti s pojedinačnim ili umreženim inicijativama država članica, ܰčć u obliku europskih partnerstva.

Amandman226

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – podtočka1.1.1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.1.1.հč za napredna istraživanja

1.1.1.EIC tragač za napredna istraživanja

Amandman227

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – podtočka1.1.1. – stavak2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Glavni cilj հča bit ć poticanje inovacija koje imaju potencijal za stvaranje tržišta iz revolucionarnih tehnoloških ideja te njihovo praćnje do faze predstavljanja ili razvoja poslovnih modela ili strategija kako bi ih preuzeo Akcelerator ili koji drugi sustav za ܱǵ na tržište. S tim ć ciljem հč u početku podupirati najranije faze znanstvenog i ٱԴDZšDz istraživanja i razvoja, ܰčć provjeru koncepta i prototipove za provjeru tehnologije.

Glavni cilj հča bit ć poticanje inovacija koje imaju potencijal za stvaranje tržišta iz revolucionarnih znanstvenih i tehnoloških ideja te njihovo praćnje do faze predstavljanja ili razvoja poslovnih modela ili strategija kako bi ih preuzeo Akcelerator ili koji drugi sustav za ܱǵ na tržište. S tim ć ciljem հč u početku podupirati najranije faze znanstvenog i ٱԴDZšDz istraživanja i razvoja, ܰčć najsuvremenije metode istraživanja, provjeru koncepta i prototipove za provjeru tehnologije.

Amandman228

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – podtočka1.1.1. – stavak3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kako bi bio potpuno otvoren za širok spektar istraživanja, DzćԴDzپ slučajnih izuma te neočekivane ideje, koncepte i otkrića, հč ć se uglavnom provoditi u okviru trajnog otvorenog poziva na podnošenje prijedloga prema načelu „odozdo prema gore”. U okviru հča odgovarat ć se i na konkurentske izazove kako bi se razvili ključni strateški ciljevi24 za koje je potreban deep-tech i radikalan način razmišljanja. Raspoređivanjem odabranih projekata u tematske portfelje ili portfelje usmjerene na određeni cilj omogućit ć se postizanje kritične mase nastojanja te ć se uspostaviti nove multidisciplinarne istraživačke zajednice.

Kako bi bio potpuno otvoren za širok spektar istraživanja, DzćԴDzپ slučajnih izuma te neočekivane ideje, koncepte i otkrića, հč ć se uglavnom provoditi u okviru trajnih, konkurentnih i otvorenih poziva na podnošenje prijedloga prema načelu „odozdo prema gore” uz krajnji datum. U okviru հča odgovarat ć se i na konkurentske izazove kako bi se razvili ključni strateški ciljevi24 za koje je potreban deep-tech i radikalan način razmišljanja. Raspoređivanjem odabranih projekata u tematske portfelje ili portfelje usmjerene na određeni cilj omogućit ć se postizanje kritične mase nastojanja te ć se uspostaviti nove multidisciplinarne istraživačke zajednice.

__________________

__________________

24 One bi se mogle baviti temama kao šٴ su umjetna inteligencija, kvantna tehnologija, biokontrola, digitalni blizanci druge generacije ili neke druge teme utvrđene u kontekstu ٰٱšDz planiranja za Obzor Europa (ܰčć umrežene programe država članica).

24 One bi se mogle baviti temama kao šٴ su umjetna inteligencija, kvantna tehnologija, biokontrola, digitalni blizanci druge generacije ili neke druge teme utvrđene u kontekstu ٰٱšDz planiranja za Obzor Europa (ܰčć umrežene programe država članica).

Amandman229

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – podtočka1.1.1. – stavak5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U հču ć moći sudjelovati sve vrste inovatora, od pojedinaca do sveučilišta, ٰžč쾱h organizacija i ǻܳć, osobito novoosnovana i mala ǻܳć, te od pojedinačnih korisnika do multidisciplinarnih konzorcija. Za projekte s jednim korisnikom neć biti dopušteno sudjelovanje ćm poduzećima. հč ć se provoditi u bliskoj koordinaciji s drugim dijelovima programa Obzor Europa, osobito s Europskim ٰžč쾱m vijećm (ERC), aktivnostima Marie Skłodowska-Curie (MSCA) te aktivnostima zajednica znanja i inovacija Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT). Osim toga, provodit ć se u bliskoj koordinaciji s programima i aktivnostima država članica.

U հču ć moći sudjelovati sve vrste inovatora, od pojedinaca do sveučilišta, ٰžč쾱h i tehnoloških organizacija i ǻܳć, osobito novoosnovana i mala ǻܳć, te od pojedinačnih korisnika do multidisciplinarnih konzorcija. Za projekte s jednim korisnikom neć biti dopušteno sudjelovanje ćm poduzećima. Kako bi se zajamčile sinergije i izbjeglo udvostručavanje, հč ć se provoditi u bliskoj koordinaciji s drugim dijelovima programa Obzor Europa, osobito s Europskim ٰžč쾱m vijećm (ERC), aktivnostima Marie Skłodowska-Curie (MSCA) te aktivnostima Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT). Osim toga, provodit ć se u bliskoj koordinaciji s programima i aktivnostima država članica.

Amandman230

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – podtočka1.1.2. – stavak2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Akcelerator ć stoga žti financijsku potporu inovatorima i poduzećima koji još nisu „unovčivi” ili privlačni ulagačima, a namjeravaju razviti svoje revolucionarne inovacije, uvesti ih na tržište EU-a i međunarodna tržišta te ostvariti brzi rast. U tu svrhu nadovezat ć se na iskustva iz 2. i 3. faze instrumenta za MSP-ove te instrumenta InnovFin u okviru programa Obzor 2020., osobito dodavanjem komponenti koje nisu bespovratna sredstva i sposobnošću da podupire veća i dugotrajnija ulaganja.

Akcelerator ć stoga žti financijsku potporu inovatorima i poduzećima koji još nisu „unovčivi” ili privlačni ulagačima, a namjeravaju razviti svoje revolucionarne inovacije, uvesti ih na tržište EU-a i međunarodna tržišta te ostvariti brzi rast. U tu svrhu nadovezat ć se na iskustva iz 2. i 3. faze instrumenta za MSP-ove te instrumenta InnovFin u okviru programa Obzor 2020., osobito dodavanjem komponenti koje nisu bespovratna sredstva i sposobnošću da podupire veća i dugotrajnija ulaganja. Suradnja s EIT-om i ZZI-om te sinergije s aktivnostima u okviru njihovih akceleratora bit ć zajamčene.

Amandman231

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – podtočka1.1.2. – stavak3. – alineja2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–potpore za ulaganja u vlasnički kapital27 ili drugih povratnih oblika kako bi se inovacijske aktivnosti povezale s djelotvornim ܱǵm na tržište, ܰčć proširivanje poslovanja, na način na koji se ne istiskuju privatna ulaganja ili narušava tržišno natjecanje na unutarnjem ٰžšٳ; prema potrebi, inovator ć biti usmjeren na pristup financiranju zaduživanjem (npr. zajmovima) koje se ž u okviru programa InvestEU.

–potpore za ulaganja u vlasnički kapital27 ili drugih povratnih oblika kako bi se inovacijske aktivnosti povezale s djelotvornim ܱǵm na tržište, ܰčć proširivanje poslovanja, na način na koji se ne istiskuju privatna ulaganja ili narušava tržišno natjecanje na unutarnjem ٰžšٳ; prema potrebi, inovator ć biti usmjeren na pristup financiranju zaduživanjem (npr. zajmovima ili jamstvima) koje se ž u okviru programa InvestEU.

__________________

__________________

27 Obično ne više od 25% glasačkih prava. U iznimnim slučajevima EU ž osigurati stjecanje blokirajuć manjine kako bi se zaštitili europski interesi u ključnim ǻčᾱ, npr. u području kibersigurnosti.

27 Obično ne više od 25% glasačkih prava. U iznimnim slučajevima EU ž osigurati stjecanje blokirajuć manjine kako bi se zaštitili europski interesi u ključnim ǻčᾱ, npr. u području kibersigurnosti.

Amandman232

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – podtočka1.1.2. – stavak4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Potpora ć se dodjeljivati u okviru jednog postupka i na temelju jedne odluke te ć poduprti inovator moći na temelju jedinstvene opć obveze primiti financijska sredstva za različite faze inovacije sve do uvođenja na tržište, ܰčć fazu koja prethodi masovnoj komercijalizaciji. Potpuna provedba dodijeljene potpore bit ć podložna ključnim etapama i reviziji. Kombinacija i obujam financiranja prilagodit ć se potrebama ǻܳć, njegovoj veličini i stupnju razvoja te prirodi tehnologije/inovacija i trajanju inovacijskog ciklusa. Sredstvima ć se pokrivati potrebe za financiranjem dok ih ne zamijene alternativni izvori ulaganja.

Potpora ć se dodjeljivati u okviru jednog postupka i na temelju jedne odluke te ć poduprti inovator moći na temelju jedinstvene opć obveze primiti financijska sredstva za različite faze inovacije sve do uvođenja na tržište, ܰčć fazu koja prethodi masovnoj komercijalizaciji. Potpuna provedba dodijeljene potpore bit ć podložna ključnim etapama i reviziji. Kombinacija i obujam financiranja prilagodit ć se potrebama korisnika, njegovoj veličini i stupnju razvoja te prirodi tehnologije/inovacija i trajanju inovacijskog ciklusa. Sredstvima ć se pokrivati potrebe za financiranjem dok ih ne zamijene alternativni izvori ulaganja.

Amandman233

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – podtočka1.1.2. – stavak5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Za inovacije s velikim ٱԴDZš쾱 rizicima („deep-tech”) potpora ć uvijek uključivati komponentu bespovratnih sredstava za financiranje inovacijskih aktivnosti. č se da ć se sa smanjenjem različitih rizika (tehnoloških, tržišnih, regulatornih itd.) povećati relativna žԴDz komponente nadoknadivog predujma.

Za inovacije s velikim rizicima (primjerice, „deep-tech”) potpora ć uvijek uključivati komponentu bespovratnih sredstava za financiranje inovacijskih aktivnosti, koje se mogu obavljati u suradnji s javnim ٰžč쾱m organizacijama kao partnerom ili putem podugovaranja. č se da ć se sa smanjenjem različitih rizika (tehnoloških, tržišnih, regulatornih itd.) povećati relativna žԴDz komponente nadoknadivog predujma.

Amandman234

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – podtočka1.1.2. – stavak7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Akcelerator ć uglavnom djelovati putem trajnog otvorenog poziva prema načelu „odozdo prema gore” te ć biti usmjeren na pojedinačne poduzetnike (uglavnom novoosnovana ǻܳć i MSP-ove), pri čemu ć se posebna pozornost posćvati mladim inovatorima te inovatoricama. Taj otvoreni poziv prema načelu „odozdo prema gore” dopunit ć se ciljanom potporom za revolucionarne ili disruptivne tehnologije u nastanku koje su od potencijalne strateške žԴDzi. Prijedloge mogu podnositi i ulagači, ܰčć javne inovacijske agencije, ali potpora ć se dodijeljivati poduzeću.

Akcelerator ć uglavnom djelovati putem trajnog otvorenog, konkurentnog poziva prema načelu „odozdo prema gore” i uz zadane rokove te ć biti usmjeren na pojedinačne poduzetnike (uglavnom novoosnovana ǻܳć i MSP-ove), pri čemu ć se posebna pozornost posćvati mladim inovatorima te inovatoricama. Taj otvoreni poziv prema načelu „odozdo prema gore” dopunit ć se ciljanom potporom za revolucionarne ili disruptivne inovacije i tehnologije u nastanku koje su od potencijalne strateške žԴDzi. Prijedloge mogu podnositi i ulagači, ܰčć javne inovacijske agencije, ali potpora ć se dodijeljivati poduzeću.

Amandman235

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – podtočka1.1.2. – stavak8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Akcelerator ć omogućiti ubrzano ܱǵ inovacija koje potječu iz projekata koji su primali potporu iz հča, sličnih „naprednih ٰžč쾱h programa” država članica te drugih stupova okvirnih programa EU-a28 kako bi im se pružila potpora za izlazak na tržište. To utvrđivanje projekata koji primaju potporu u okviru drugih stupova Obzora Europa te prethodnih okvirnih programa temeljit ć se na odgovarajućim metodologijama, kao šٴ je Inovacijski radar.

Akcelerator ć omogućiti ubrzano ܱǵ inovacija koje potječu iz projekata koji su primali potporu iz հča, sličnih „naprednih ٰžč쾱h programa” država članica, obrazovnih programa ZZI-ja te drugih stupova okvirnog programa EU-a28 kako bi im se pružila potpora za izlazak na tržište. To utvrđivanje projekata koji primaju potporu u okviru drugih stupova Obzora Europa te prethodnih okvirnih programa temeljit ć se na odgovarajućim metodologijama, kao šٴ je Inovacijski radar.

__________________

__________________

28 Na primjer, Provjera koncepta Europskog istraživačkog vijeća (ERC), iz projekata koji se podupiru u okviru stupa „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”, novoosnovanih ǻܳć proizašlih iz ZZI-ja Europskog instituta za inovacije i tehnologiju, među ostalim, iz aktivnosti u okviru programa Obzor 2020., osobito programi koji su odabrani u drugoj fazi instrumenta za MSP-ove programa Obzor 2020. i povezani pečat izvrsnosti koji financiraju države članice te (postojeća i buduća) europska partnerstva.

28 Na primjer, Provjera koncepta Europskog istraživačkog vijeća (ERC), iz projekata koji se podupiru u okviru stupa „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost”, novoosnovanih ǻܳć proizašlih iz ZZI-ja Europskog instituta za inovacije i tehnologiju, među ostalim, iz aktivnosti u okviru programa Obzor 2020., osobito programi koji su odabrani u drugoj fazi instrumenta za MSP-ove programa Obzor 2020. i povezani pečat izvrsnosti koji financiraju države članice te (postojeća i buduća) europska partnerstva.

Amandman236

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – podtočka1.1.3. – stavak1. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–Usluge EIC-a za ubrzanje poslovanja kojima se podupiru aktivnosti i djelovanja հča i Akceleratora. Cilj ć biti povezati EIC-ovu zajednicu poduprtih inovatora, ܰčć one koji primaju sredstva za pečat izvrsnosti, s ulagateljima, partnerima i javnim naručiteljima. Pružat ć se niz usluga usmjeravanja i mentoriranja za djelovanja u okviru EIC-a. Inovatorima ć osigurati pristup međunarodnim mrežama potencijalnih partnera, ܰčć industrijske, kako bi se dopunio vrijednosni lanac ili razvile tržišne prilike te pronašli ulagači i drugi izvori privatnog ili korporativnog financiranja. Aktivnosti ć uključivati događaje uživo (npr. posredničke događaje, predstavljanja), ali i razvoj odgovarajućih platformi ili upotrebu Dzٴćh, u bliskoj vezi s financijskim posrednicima te uz potporu programa InvestEU i Grupe EIB-a. Tim ć se aktivnostima ujedno poticati međusobne razmjene iskustava kao izvor učenja u inovacijskom ekosustavu, uz oslanjanje na znanje članova Savjetodavnog odbora na visokoj razini te stipendista EIC-a.

–Usluge EIC-a za ubrzanje poslovanja kojima se podupiru aktivnosti i djelovanja հča i Akceleratora. Cilj ć biti povezati EIC-ovu zajednicu poduprtih inovatora, ܰčć one koji primaju sredstva za pečat izvrsnosti, s ulagateljima, partnerima i javnim i privatnim naručiteljima. Pružat ć se niz usluga usmjeravanja i mentoriranja za djelovanja u okviru EIC-a. Inovatorima ć osigurati pristup međunarodnim mrežama potencijalnih partnera, ܰčć industrijske, kako bi se dopunio vrijednosni lanac ili razvile tržišne prilike te pronašli ulagači i drugi izvori privatnog ili korporativnog financiranja. Aktivnosti ć uključivati događaje uživo (npr. posredničke događaje, predstavljanja), ali i razvoj odgovarajućih platformi ili upotrebu Dzٴćh, u bliskoj vezi s financijskim posrednicima te uz potporu programa InvestEU i Grupe EIB-a. Tim ć se aktivnostima ujedno poticati međusobne razmjene iskustava kao izvor učenja u inovacijskom ekosustavu, uz oslanjanje na znanje članova Savjetodavnog odbora na visokoj razini te stipendista EIC-a. Tim dodatnim aktivnostima EIC-a usmjerenima na revolucionarne/visokorizične inovacije nadopunit ć se sličan portfelj aktivnosti EIT-a namijenjenih poduzetnicima, inovatorima i novoosnovanim poduzećima. Prilikom žnja potpore inovatorima EIC se potiče da osobito koristi stručna znanja i iskustvo zajednica znanja i inovacija.

Amandman237

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.1. – podtočka1.1.3. – stavak1. – alineja3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–Izazovi EIC-a motivacijske su nagrade kojima se doprinosi razvoju novih odgovora na globalne izazove, uključivanju novih aktera i razvoju novih zajednica. Priznanja u vidu nagrada EIC-a uključivat ć iCapital, motivacijsku nagradu za socijalne inovacije i nagradu za inovatorice29. Nagrade ć biti osmišljene tako da povežu EIC s drugim dijelovima Okvirnog programa, ܰčć misije i druga tijela za financiranje. Ispitivat ć se DzćԴDzپ za suradnju s različitim organizacijama (kao šٴ su ǻܳć, sveučilišta, istraživačke organizacije, poslovni akceleratori, dobrotvorne ustanove i zaklade).

–Izazovi EIC-a motivacijske su nagrade kojima se doprinosi razvoju novih revolucionarnih inovacija, uključivanju novih aktera, razvoju novih zajednica i mreža za istraživanje i inovacije, kao i osiguravanju vidljivosti postignuća ostvarenih u okviru financiranja EU-a. Priznanja u vidu nagrada EIC-a uključivat ć iCapital, motivacijsku nagradu EU-a (EU Challenge Prize), motivacijsku nagradu za socijalne inovacije i nagradu za inovatorice. 29 Osmišljavanje i provedba tih nagrada bit ć povezane s drugim dijelovima Programa, ܰčć misije i EIT kako bi se osigurala komplementarnost i izbjegla udvostručavanja. Ispitivat ć se DzćԴDzپ za suradnju s različitim organizacijama (kao šٴ su ǻܳć, sveučilišta, istraživačke organizacije, poslovni akceleratori, dobrotvorne ustanove i zaklade).

__________________

__________________

29 Nagrade EIC-a preuzet ć upravljanje nagradama uvedenima u okviru programa Obzor 2020. te ć se baviti osmišljanjem i dodjelom novih motivacijskih nagrada i priznanja.

29 Nagrade EIC-a preuzet ć upravljanje nagradama uvedenima u okviru programa Obzor 2020. te ć se baviti osmišljanjem i dodjelom novih motivacijskih nagrada i priznanja.

Amandman238

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.2. – podtočka1.2.1. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Savjetodavni odbor EIC-a na visokoj razini (Odbor EIC-a ) pomagat ć Komisiji u provedbi EIC-a. Odbor EIC-a žt ć savjete o radnim programima EIC-a te ć imati aktivnu ulogu u savjetovanju uprave i praćnju djelovanja. Jedna od njegovih uloga uključivat ć i komunikaciju s članovima koji djeluju kao ambasadori za poticanje inovacija u EU-u. Komunikacijski kanali uključivat ć sudjelovanje na ključnim inovacijskim događajima, šٱԱ medije, uspostavljanje zajednice inovatora u okviru EIC-a, suradnju s ključnim medijima posvećnima inovacijama, zajedničke događaje s inkubatorima i akceleratorske centre.

Savjetodavni odbor EIC-a na visokoj razini (Odbor EIC-a ) pomagat ć Komisiji u provedbi EIC-a. Bit ć sastavljen od predstavnika, ܰčć, među ostalim, akademske stručnjake za politiku inovacija, organizacije za istraživanja i tehnologiju, poduzetnike i vlasnike poduzetničkog kapitala, u skladu s člankom9. Odluke.

Za provedbu EIC-a Komisija ć uz potporu Odbora EIC-a osigurati:

– jasno razlikovanje predmetnih ciljnih skupina i njihovih specifičnih potreba;

– detalje o načinima provedbe mješovite potpore (bespovratna sredstva, kapital, zajam i jamstvo);

– čvrst mehanizam za sustavnu evaluaciju instrumenata u realnom vremenu kako bi se zajamčili brza provedba politike i učenje postupka te razvoj iterativnih obrazaca inovacija, ܰčć odabir i primjenu pokazatelja;

– suradnju 𵨳 EIC-a i EIT-a kako bi se zajamčila komplementarnost;

– podrobniju definiciju uloge i odgovornosti voditeljâ programa;

– opis alata za privlačenje ulagača rizičnog kapitala u slučaju vrlo rizičnih projekata;

– definiciju ciljeva inovacije u smislu proizvoda, procesa, stavljanja na tržište i usluga;

– mjerenje pokretačke snage korisnike.

Odbor ć ٲǵ žti savjete o radnim programima EIC-a, upravljanju i praćnju djelovanja. Jedna od njegovih uloga uključivat ć i komunikaciju s članovima koji djeluju kao ambasadori za poticanje inovacija u EU-u. Komunikacijski kanali uključivat ć sudjelovanje na ključnim inovacijskim događajima, šٱԱ medije, uspostavljanje zajednice inovatora u okviru EIC-a, suradnju s ključnim medijima posvećnima inovacijama, zajedničke događaje s inkubatorima i akceleratorske centre. Upravni odbor EIT-a i Odbor EIC-a surađivat ć kako bi iskoristili sinergije i povećali dodanu vrijednost za inovatore i poduzetnike u Uniji.

Amandman239

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.2. – podtočka1.2.1. – stavak2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Odbor EIC-a Komisiji ć davati preporuke u pogledu inovacijskih trendova i inicijativa potrebnih za DzDZš i poticanje inovacijskog ekosustava EU-a, ܰčć potencijalne regulatorne prepreke. Svojim bi savjetima Odbor trebao pridonijeti utvrđivanju ǻčᲹ inovacija u nastajanju koja treba uzeti u obzir u aktivnostima u okviru stupa „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost” i povezanih misija. č se da ć Odbor na taj način pridonijeti cjelokupnoj koherentnosti Obzora Europa.

Odbor EIC-a, zajedno s upravnim odborom EIT-a, davat ć Komisiji preporuke u pogledu inovacijskih trendova i inicijativa potrebnih za DzDZš i poticanje inovacijskog ekosustava EU-a, ܰčć potencijalne tehničke i regulatorne prepreke. Svojim bi savjetima Odbor trebao pridonijeti utvrđivanju ǻčᲹ inovacija u nastajanju koja treba uzeti u obzir u aktivnostima u okviru stupa „Globalni izazovi i europsku industrijska konkurentnost” i povezanih misija. č se da ć Odbor na taj način pridonijeti cjelokupnoj koherentnosti Obzora Europa.

Amandman240

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka1. – podtočka1.2. – podtočka1.2.2. – stavak5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Voditelji programa osobito ć nadzirati provedbu poziva na podnošenje prijava za հč te predlagati evaluacijske ljestvice za sastavljanje dosljednog ٰٱšDz portfelja projekata za koje se očekuje da ć ostvariti ključan doprinos nastanku potencijalnih šٱԾ ili gospodarskih inovacija koje stvaraju nova tržišta.

Voditelji programa osobito ć nadzirati provedbu poziva na podnošenje prijava za հč te predlagati evaluacijske ljestvice, na temelju jasnih i transparentnih kriterija utvrđenih u Uredbi, dosljednih sa strateškim portfeljom projekata za koje se očekuje da ć ostvariti ključan doprinos nastanku potencijalnih znanstvenih, šٱԾ ili gospodarskih radikalno novih budućih tehnologija ili inovacija koje stvaraju nova tržišta.

Amandman241

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka2. – podtočka2.1. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal inovacija u koje su uključeni ٰžč, poduzetnici, industrija i šٱ u cjelini, EU mora poboljšati okruženje u kojem one mogu uspijevati na svim razinama. To znači da treba pridonijeti razvoju djelotvornog inovacijskog ekosustava na razini EU-a te poticati suradnju, umrežavanje i razmjenu ideja, sredstava i vještina među nacionalnim i lokalnim inovacijskim ekosustavima.

Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal inovacija u koje su uključeni ٰžč, poduzetnici, industrija i šٱ u cjelini, EU mora poboljšati okruženje u kojem one mogu uspijevati na svim razinama. To znači da treba pridonijeti razvoju djelotvornog inovacijskog ekosustava na razini EU-a te poticati suradnju, umrežavanje i razmjenu ideja, razvijanje procesa otvorenih inovacija te razmjenu sredstava i vještina među nacionalnim i lokalnim inovacijskim ekosustavima.

Amandman242

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka2. – podtočka2.1. – stavak2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

EU usto mora nastojati razviti ekosustave koji, osim inovacija u privatnim poduzećima, podupiru i šٱԱ inovacije te inovacije u javnom sektoru. Naime, državni sektor mora uvoditi inovacije i obnavljati se kako bi mogao podupirati regulatorne i upravne promjene koje su potrebne za žnje potpore opsežnoj primjeni novih tehnologija i odgovaranje na sve veću javnu potražnju za učinkovitijim i djelotvornijim žnjem usluga. Društvene su inovacije ključne za DzDZš dobrobiti naših društava.

EU usto mora nastojati razviti ekosustave koji, osim inovacija u privatnim poduzećima, podupiru i šٱԱ inovacije te potiču prijenos znanja i inovacije u javnom sektoru. Naime, državni sektor mora uvoditi inovacije i obnavljati se kako bi mogao podupirati regulatorne i upravne promjene koje su potrebne za žnje potpore opsežnoj primjeni inovacija, ܰčć nove tehnologije, i odgovaranje na sve veću javnu potražnju za učinkovitijim i djelotvornijim žnjem usluga. Društvene su inovacije ključne za DzDZš dobrobiti naših društava. Kao najveća inovacijska mreža Unije, obrazovni programi ZZI-ja imat ć bitnu ulogu u razvoju takvih ekosustava i u provedbi tog prioriteta. One zagovaraju željenu međuregionalnu suradnju povezivanjem inovacijskih ekosustava na paneuropskoj razini.

Amandman243

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio III. – točka 2. – podtočka 2.2. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Prvi ć korak Komisije biti organizacija foruma EIC-a za države članice te tijela javne vlasti pridruženih zemalja zadužena za nacionalne politike i programe inovacija u cilju promicanja koordinacije i dijaloga o razvoju inovacijskog ekosustava EU-a. U okviru tog foruma EIC-a Komisija ć poduzeti korake navedene u nastavku.

Prvi ć korak Komisije biti organizacija foruma inovacija za države članice te tijela javne vlasti pridruženih zemalja zadužena za nacionalne politike i programe inovacija u cilju promicanja koordinacije i dijaloga o razvoju inovacijskog ekosustava EU-a. U okviru tog foruma inovacija dionici i tijela EU-a koji u njemu sudjeluju, ܰčć EIT, Odbor EIC-a i Komisiju, poduzet ć korake navedene u nastavku.

Amandman244

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka2. – podtočka2.2. – stavak1. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–Poboljšat ć koordinaciju 𵨳 nacionalnih inovacijskih programa i EIC-a kako bi se potaknule operativne sinergije i izbjeglo preklapanje, i to razmjenom podataka o programima i njihovoj provedbi, resursima i stručnosti, analizom i praćnjem tehnoloških i inovacijskih trendova te povezivanjem odgovarajućih zajednica inovatora.

–Poboljšat ć koordinaciju 𵨳 nacionalnih inovacijskih programa, EIT-a i EIC-a kako bi se potaknule operativne sinergije i izbjeglo preklapanje, i to razmjenom podataka o programima i njihovoj provedbi, resursima i stručnosti, analizom i praćnjem tehnoloških i inovacijskih trendova te povezivanjem odgovarajućih zajednica inovatora.

Amandman245

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka2. – podtočka2.2. – stavak2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Aktivnosti ć se provoditi kako bi se osigurala učinkovita komplementarnost 𵨳 vrsta djelovanja EIC-a i njihova posebnog naglaska na revolucionarnim inovacijama te aktivnosti koje provode države članice i pridružene zemlje, ali i privatne inicijative, kako bi se poduprle sve vrste inovacija, doprlo do svih inovatora diljem EU-a te kako bi im se pružila bolja i odgovarajuća potpora.

Aktivnosti ć se provoditi kako bi se osigurala učinkovita komplementarnost i suradnja 𵨳 vrsta djelovanja EIT-a i EIC-a i njihova posebnog naglaska na inovacijama te aktivnosti koje provode države članice i pridružene zemlje, ali i privatne inicijative, kako bi se poduprle sve vrste inovacija, doprlo do svih inovatora diljem EU-a te kako bi im se pružila bolja i odgovarajuća potpora.

Amandman246

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio III. – točka 2. – podtočka 2.2. – stavak 3. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U tu ć svrhu EU poduzeti korake navedene u nastavku.

U tu ć svrhu uključena tijela EU-a poduzeti korake navedene u nastavku.

Amandman247

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka2. – podtočka2.2. – stavak3. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–Promicati i sufinancirati zajedničke inovacijske programe koje provode tijela nadležna za javne nacionalne, regionalne ili lokalne inovacijske politike i programe, a kojima se mogu pridružiti privatni subjekti koji podupiru inovacije i inovatore. Takvi zajednički programi koji se temelje na potražnji mogu se, među ostalim, usredotočiti na potporu u ranoj fazi i potporu studijama izvedivosti, suradnju 𵨳 akademske zajednice i ǻܳć, potporu suradničkim istraživanjima te prijenosu tehnologije i znanja među visokoٱԴDZš쾱 MSP-ovima, internacionalizaciju MSP-ova, analizu i razvoj tržišta, digitalizaciju niskotehnoloških MSP-ova, financijske instrumente za inovacijske aktivnosti u fazi neposredno prije uvođenja na tržište ili za samo ܱǵ te šٱԱ inovacije. Jednako tako mogu obuhvaćati zajedničke inicijative javne nabave, kojima se inovacijama omogućuje komercijalizacija u javnom sektoru, osobito u prilog razvoju nove politike. To bi moglo biti posebno učinkovito za poticanje inovacija u područjima javnih usluga i za žnje tržišnih prilika europskim inovatorima.

–Promicati i sufinancirati zajedničke inovacijske programe koje provode tijela nadležna za javne nacionalne, regionalne ili lokalne inovacijske politike i programe, a kojima bi se trebali pridružiti privatni subjekti koji podupiru inovacije i inovatore. Takvi zajednički programi koji se temelje na potražnji i ponudi mogu se, među ostalim, usredotočiti na potporu u ranoj fazi i potporu studijama izvedivosti, suradnju akademske zajednice, ٰžč쾱h organizacija i ǻܳć, potporu suradničkim istraživanjima te prijenosu tehnologije i znanja među visokoٱԴDZš쾱 MSP-ovima, internacionalizaciju MSP-ova, analizu i razvoj tržišta, digitalizaciju niskotehnoloških MSP-ova, financijske instrumente za inovacijske aktivnosti u fazi neposredno prije uvođenja na tržište ili za samo ܱǵ te šٱԱ inovacije. Jednako tako mogu obuhvaćati zajedničke inicijative javne nabave, kojima se inovacijama omogućuje komercijalizacija u javnom sektoru, osobito u prilog razvoju nove politike. To bi moglo biti posebno učinkovito za poticanje inovacija u područjima javnih usluga i za žnje tržišnih prilika europskim inovatorima. Kad se tim programima upravlja na lokalnoj razini, trebala bi biti omogućna transnacionalna partnerstva te bi trebali biti u skladu sa strategijama pametne specijalizacije i podupirati sinergije s EFRR-om u obuhvaćnim regijama.

Amandman248

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka2. – podtočka2.2. – stavak3. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–Podupirati i zajedničke programe mentoriranja, savjetovanja, tehničke dzć i drugih usluga koje inovatorima žju mreže kao šٴ je Europska poduzetnička mreža (EEN), klasteri, paneuropske platforme kao šٴ je Startup Europe, lokalni inovacijski akteri, javni, ali i privatni, te posebice inkubatori i inovacijski centri koji bi osim toga mogli biti međusobno povezani kako bi pogodovali uspostavi partnerstava među inovatorima. Potpora se ž žti i u cilju promicanja tranzverzalnih i mekih vještina u području inovacija, među ostalim za mreže strukovnih institucija i uz blisku suradnju s Europskim institutom za inovacije i tehnologiju.

–Podupirati i zajedničke programe mentoriranja, savjetovanja, tehničke dzć i drugih usluga koje inovatorima žju mreže kao šٴ je Europska poduzetnička mreža (EEN), klasteri, paneuropske platforme kao šٴ je Startup Europe, lokalni inovacijski akteri, javni, ali i privatni, te posebice inkubatori i inovacijski centri koji bi osim toga mogli biti međusobno povezani kako bi pogodovali uspostavi partnerstava među inovatorima. Potpora bi se trebala žti i u cilju promicanja tranzverzalnih i mekih vještina u području inovacija, među ostalim za mreže strukovnih institucija i uz blisku suradnju s Europskim institutom za inovacije i tehnologiju.

Amandman249

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka3. – podtočka3.1. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kao šٴ je jasno navedeno u izvješću skupine na visokoj razini za postizanje najvećg č԰첹 programa EU-a za istraživanje i inovacije (Lamyjeva skupina na visokoj razini), treba se okrenuti „obrazovanju za budućnost i ulaganju u ljude koji mogu donijeti promjene”. Konkretno, europska se sveučilišta pozivaju na poticanje poduzetništva, brisanje granica 𵨳 disciplina i institucionalizaciju snažne suradnje akademske zajednice i industrije bez ograničavanja na određenu disciplinu. Prema nedavnim istraživanjima pristup nadarenim osobama daleko je najžԾji čimbenik koji utječe na odabir lokacije za osnivanje novih europskih ǻܳć. Prilike za obrazovanje i osposobljavanje u području poduzetništva imaju ključnu ulogu u pripremi budućih inovatora i razvoju sposobnosti Dzٴćh da izdignu svoja ǻܳć do viših razina uspjeha. Pristup poduzetničkom talentu i profesionalnim uslugama, kapitalu i tržištima na razini EU-a te okupljanje ključnih aktera u području inovacija oko zajedničkog cilja ključni su sastojci za razvoj inovacijskog ekosustava. Postoji potreba za koordiniranjem napora diljem EU-a kako bi se stvorila kritična masa međusobno povezanih poduzetničkih klastera i ekosustava.

Kao šٴ je jasno navedeno u izvješću skupine na visokoj razini za postizanje najvećg č԰첹 programa EU-a za istraživanje i inovacije (Lamyjeva skupina na visokoj razini), treba se okrenuti „obrazovanju za budućnost i ulaganju u ljude koji mogu donijeti promjene”. Konkretno, europska se sveučilišta pozivaju na poticanje poduzetništva, brisanje granica 𵨳 disciplina i institucionalizaciju snažne suradnje akademske zajednice i industrije bez ograničavanja na određenu disciplinu. Prema nedavnim istraživanjima pristup nadarenim osobama daleko je najžԾji čimbenik koji utječe na odabir lokacije za osnivanje novih europskih ǻܳć. Prilike za obrazovanje i osposobljavanje u području poduzetništva imaju ključnu ulogu u pripremi budućih inovatora i razvoju sposobnosti Dzٴćh da izdignu svoja ǻܳć do viših razina uspjeha. Pristup poduzetničkom talentu i profesionalnim uslugama, kapitalu i tržištima na razini EU-a te okupljanje ključnih aktera u području inovacija oko zajedničkog cilja ključni su sastojci za razvoj inovacijskog ekosustava i stvaranje uspješnih inovacijskih modela i najboljih praksi na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Postoji potreba za koordiniranjem napora diljem EU-a kako bi se stvorila kritična masa međusobno povezanih poduzetničkih klastera i ekosustava.

Amandman250

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio III. – točka 3. – podtočka3.1. – stavak1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

EIT je danas najć integrirani ekosustav inovacija u Europi s više od 1000 izvrsnih partnera iz poslovnog svijeta, ǻčᲹ istraživanja, obrazovanja i drugih ǻčᲹ. Inovacijski model EIT-a funkcionira te je i dalje osobito relevantan za uklanjanje prepreka za inovacije na razini država članica i na regionalnoj razini. EIT ć pokušati riješiti ova pitanja promicanjem strukturnih promjena u europskom inovacijskom krajobrazu. To ć učiniti poticanjem integracije obrazovanja, istraživanja i inovacija najviših standarda, pogotovo putem svojih zajednica znanja i inovacija (ZZI-ja), ostvarujući na taj način okruženja koja pogoduju inovaciji, te promicanjem i podupiranjem nove generacije poduzetnika i stimuliranjem izdvajanju ǻܳć i osnivanju novih ǻܳć.

Amandman251

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio III. – točka 3. – podtočka 3.1. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Amandman

Potrebno je uložiti dodatne napore u razvoj ekosustava u kojima ٰžč, inovatori, industrije i vlade mogu lako komunicirati. Rad inovacijskih ekosustava zapravo još uvijek nije optimalan zbog niza razloga, među kojima su sljedeći:

Potrebno je uložiti dodatne napore u razvoj i promicanje ekosustava u kojima ٰžč, inovatori, industrije i vlade mogu lako komunicirati. Rad inovacijskih ekosustava zapravo još uvijek nije optimalan zbog niza razloga, među kojima su sljedeći:

Amandman252

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka3. – podtočka3.1. – stavak3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kako bi se odgovorilo na ܻć izazove, prihvatile DzćԴDzپ koje nude nove tehnologije i pridonijelo ǻž gospodarskom rastu, otvaranju radnih mjesta, konkurentnosti i dobrobiti europskih Բ, potrebno je dodatno ojačati europski kapacitet za inovacije, i to: poticanjem stvaranja novih okruženja koja pogoduju suradnji i inovacijama; Ჹčm inovacijskih sposobnosti akademske zajednice i istraživačkog sektora; podupiranjem nove generacije osoba poduzetničkog duha; poticanje pokretanja i razvoja inovativnih pothvata.

Kako bi se odgovorilo na ܻć izazove, prihvatile DzćԴDzپ koje nude nove tehnologije i pridonijelo ǻž gospodarskom rastu, otvaranju radnih mjesta, konkurentnosti i dobrobiti europskih Բ, potrebno je dodatno ojačati europski kapacitet za inovacije, i to: poticanjem stvaranja novih okruženja koja pogoduju suradnji i inovacijama; Ჹčm inovacijskih sposobnosti akademske zajednice i istraživačkog sektora; podupiranjem nove generacije osoba poduzetničkog i istraživačkog duha; poticanjem pokretanja i razvoja inovativnih pothvata, kao i promicanjem i osiguravanjem vidljivosti postignuća ostvarenih u području istraživanja i inovacija u okviru financiranja EU-a u široj javnosti.

Amandman253

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio III. – točka 3. – podtočka3.1. – stavak4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

EIT ć se baviti tim izazovima u skladu sa svojim strateškim ciljevima za razdoblje 2021.–2027., koji ć biti predstavljeni u zakonodavnom prijedlogu za program strateških inovacija EIT-a.

Amandman254

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.1. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

EIT ć imati snažniju ulogu u jačanju ǻžh inovacijskih ekosustava diljem Europe. Konkretno, EIT ć nastaviti s radom prvenstveno u okviru svojih zajednica znanja i inovacija (ZZI), odnosno europskih partnerstava velikih razmjera kojima se odgovara na posebne šٱԱ izazove. EIT ć i dalje jačati inovacijske ekosustave oko njih, i to poticanjem integracije istraživanja, inovacija i obrazovanja. Nadalje, EIT ć pridonijeti premošćivanju Dzٴćh nedostataka u uspješnosti u području inovacija diljem Europe šm svojeg Regionalnog programa za inovacije (EIT RIS). EIT ć raditi s inovacijskim ekosustavima s velikim potencijalom za inovacije koji se temelji na strategiji, tematskom usklađivanju i učinku, u bliskoj sinergiji sa strategijama i platformama za pametnu specijalizaciju.

EIT ć imati snažniju ulogu u jačanju ǻžh inovacijskih ekosustava diljem Europe, žjući rješenja za goruć globalne izazove s kojima su suočena naša društva. Konkretno, EIT ć nastaviti s radom prvenstveno u okviru svojih zajednica znanja i inovacija (ZZI), odnosno europskih partnerstava velikih razmjera kojima se odgovara na posebne šٱԱ izazove. ZZI-ji ć i dalje jačati inovacijske ekosustave oko njih, i to poticanjem integracije istraživanja, inovacija i obrazovanja. Nadalje, EIT ć pridonijeti premošćivanju Dzٴćh nedostataka u uspješnosti u području inovacija diljem Europe šm svojeg Regionalnog programa za inovacije (EIT RIS). EIT ć raditi s inovacijskim ekosustavima s velikim potencijalom za inovacije koji se temelji na strategiji, tematskom usklađivanju i učinku, u bliskoj sinergiji sa strategijama i platformama za pametnu specijalizaciju.

Amandman255

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.1. – stavak2. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–Ჹč učinkovitosti Dzٴćh ZZI-ja i uspostava novih u ograničenom broju tematskih ǻčᲹ,

–Ჹč učinkovitosti Dzٴćh ZZI-ja i uspostava novih za rješavanje globalnih izazova,

Amandman256

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.1. – stavak2. – alineja2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–omogućivanje bržeg postizanja izvrsnosti regija u zemljama sa skromnim ili umjerenim inovacijama.

–omogućivanje bržeg postizanja izvrsnosti regija u zemljama sa skromnim ili umjerenim inovacijama, u bliskoj suradnji s relevantnim regionalnim fondovima.

Amandman257

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.2. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Aktivnosti EIT-a u području obrazovanja pojačat ć se kako bi se s pomoću boljeg obrazovanja i osposobljavanja potaknuli inovacije i poduzetništvo. Veća usmjerenost na razvoj ljudskog kapitala temeljit ć se na proširenju Dzٴćh obrazovnih programa ZZI-ja kako bi se studentima i stručnjacima i dalje nudili visokokvalitetni kurikulumi koji se temelje na inovacijama i poduzetništvu te su osobito u skladu sa strategijama EU-a u području industrije i vještina. To ž obuhvaćati istraživače i inovatore koji primaju potporu iz drugih dijelova programa Obzor Europa, posebice MSCA. EIT ć ujedno podupirati obnovu europskih sveučilišta i njihovu integraciju u inovacijske ekosustave poticanjem i povećanjem njihova poduzetničkog potencijala i sposobnosti te pospješivanjem predviđanja novih potreba za vještinama.

Aktivnosti EIT-a u području obrazovanja pojačat ć se kako bi se s pomoću boljeg obrazovanja i osposobljavanja, ܰčć stručno osposobljavanje, potaknuli inovacije i poduzetništvo. Veća usmjerenost na razvoj ljudskog kapitala temeljit ć se na proširenju Dzٴćh obrazovnih programa ZZI-ja kako bi se studentima i stručnjacima i dalje nudili visokokvalitetni kurikulumi koji se temelje na inovacijama i poduzetništvu te su osobito u skladu sa strategijama EU-a u području industrije i vještina. To ž obuhvaćati istraživače i inovatore koji primaju potporu iz drugih dijelova programa Obzor Europa, posebice MSCA. EIT ć ujedno podupirati obnovu europskih sveučilišta i njihovu integraciju u inovacijske ekosustave poticanjem i povećanjem njihova poduzetničkog potencijala i sposobnosti te pospješivanjem predviđanja novih potreba za vještinama.

Amandman258

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.2. – stavak2. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–razvoj inovativnih kurikuluma u kojima se uzimaju u obzir ܻć potrebe industrije te međusektorskih programa za studente, poduzetnike i stručnjake diljem Europe i izvan nje u kojima su stručna i sektorska znanja objedinjena s poduzetničkim i inovacijskim vještinama, kao šٴ su digitalne šپԱ i visokotehnološke šپԱ u području ključnih razvojnih tehnologija,

–razvoj inovativnih kurikuluma u kojima se uzimaju u obzir ܻć potrebe industrije i društva te međusektorskih programa za studente, poduzetnike i stručnjake diljem Europe i izvan nje u kojima su stručna i sektorska znanja objedinjena s poduzetničkim i inovacijskim vještinama, kao šٴ su digitalne šپԱ i visokotehnološke šپԱ u području ključnih razvojnih tehnologija,

Amandman259

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.2. – stavak2. – alineja3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–razvoj inovacijskih i poduzetničkih sposobnosti sektora visokog obrazovanja iskorištavanjem stručnog znanja iz zajednica EIT-a u povezivanju obrazovanja, istraživanja i poslovanja,

–razvoj i š inovacijskih i poduzetničkih sposobnosti sektora visokog obrazovanja iskorištavanjem i promicanjem stručnog znanja iz zajednica EIT-a u povezivanju obrazovanja, istraživanja i poslovanja,

Amandman260

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.2. – stavak2. – alineja4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Nagrade EIT-a, primjerice EIT-ova dobro poznata motivacijska nagrada za razvoj inovativnih rješenja za globalne izazove i nagrada za mlade talente i inovatore.

Amandman261

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.3. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.2.3.Uvođenje novih rješenja na tržište

3.2.3.Nova rješenja za rješavanje globalnih izazova

Amandman262

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.3. – stavak1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

EIT ć poduzetnike, inovatore, edukatore, studente i ostale aktere u području inovacija pripremiti za suradnju u interdisciplinarnim timovima te je olakšati kako bi oblikovali ideje i pretočili ih u disruptivne inovacije s potencijalom rasta. Aktivnosti ć se odlikovati prekograničnim pristupom prema načelu otvorenih inovacija, s naglaskom na uključivanju relevantnih aktivnosti trokuta znanja koje su važne za postizanje uspjeha (npr. promotorima projekta ž se žپ bolji pristup osobama s diplomom koje imaju određene kvalifikacije, novoosnovanim poduzećima s inovativnim idejama, inozemnim poduzećima s relevantnom komplementarnom imovinom itd.).

EIT ć poduzetnike, inovatore, dizajnere, edukatore, studente i ostale aktere u području inovacija pripremiti za suradnju u interdisciplinarnim timovima te je olakšati kako bi oblikovali ideje i pretočili ih u disruptivne inovacije s potencijalom rasta. Aktivnosti ć se odlikovati prekograničnim pristupom prema načelu otvorenih inovacija, s naglaskom na uključivanju relevantnih aktivnosti trokuta znanja koje su važne za postizanje uspjeha (npr. promotorima projekta ž se žپ bolji pristup osobama s diplomom koje imaju određene kvalifikacije, novoosnovanim poduzećima s inovativnim idejama, inozemnim poduzećima s relevantnom komplementarnom imovinom itd.).

Amandman263

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.3. – stavak2. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–potpora razvoju novih proizvoda i usluga uz suradnju aktera u trokutu znanja u cilju pripreme rješenja za ܱǵ na tržište,

–potpora preobrazbi istraživanja u razvoj novih proizvoda, usluga i tržišta uz suradnju aktera u trokutu znanja u cilju DzԴšᲹ rješenja za globalne izazove,

Amandman264

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.4. – stavak2. – alineja2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–planiranje i provedba aktivnosti EIT-a kako bi se maksimalno DZć sinergije i komplementarnosti s djelovanjima iz stupa „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”,

–planiranje i provedba aktivnosti EIT-a kako bi se maksimalno DZć sinergije i komplementarnosti s djelovanjima iz programa Izvrsna i otvorena znanost te stupa „Europski globalni izazovi i industrijska konkurentnost” i, prema potrebi, doprinos tim djelovanjima,

Amandman265

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.4. – stavak2. – alineja3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–suradnja s državama članicama EU-a na nacionalnoj i regionalnoj razini, uspostava strukturiranog dijaloga i usklađivanje djelovanja kako bi se ostvarile sinergije s Dzٴćm nacionalnim inicijativama u cilju utvrđivanja, razmjene i šᲹ dobre prakse i pouka,

–suradnja s državama članicama EU-a na nacionalnoj i regionalnoj razini, uspostava strukturiranog dijaloga i usklađivanje djelovanja kako bi se ostvarile sinergije s Dzٴćm i budućim nacionalnim inicijativama u cilju utvrđivanja, razmjene i šᲹ dobre prakse i pouka,

Amandman266

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.4. – stavak2. – alineja3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

dijeljenje i š inovativnih praksi i stečenog znanja te doprinos inovacijskoj politici u Europi te, po potrebi, u vezi i bliskoj suradnji s drugim dijelovima Obzora Europa.

Amandman267

Prijedlog odluke

PrilogI. – dioIII. – točka3. – podtočka3.2. – podtočka3.2.4. – stavak2. – alineja4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–sudjelovanje u raspravama o inovacijskoj politici i doprinos provedbi prioriteta politike EU-a stalnom suradnjom sa svim relevantnim službama Europske komisije, drugim programima EU-a i njihovim dionicima te dodatno istraživanje prilika u okviru inicijativa za provedbu politika,

–sudjelovanje u raspravama o inovacijskoj politici i doprinos osmišljanju i provedbi prioriteta politike EU-a stalnom suradnjom sa svim relevantnim službama Europske komisije, drugim programima EU-a i njihovim dionicima te dodatno istraživanje prilika u okviru inicijativa za provedbu politika,

Amandman268

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio4. – stavak5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

EU sada treba postaviti ambicioznije ciljeve u pogledu kvalitete i č԰첹 svojeg istraživačkog i inovacijskog sustava, za šٴ ć biti potrebno revitalizirati europski ٰžč쾱 prostor31 uz bolju potporu iz EU-ova Okvirnog programa za istraživanje i inovacije. Točnije, treba uvesti dobro integriran i prilagođen skup mjera EU-a32 te reforme i poboljšanja učinkovitosti na nacionalnoj razini (kojima se ž pridonijeti putem strategija pametne specijalizacije koje se podupiru u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj), a s druge pak strane institucijske promjene u organizacijama koje financiraju i provode istraživanja, ܰčć sveučilišta. Objedinjavanjem napora na razini EU-a mogu se iskoristiti sinergije i utvrditi razina potrebna za postizanje već učinkovitosti i odjeka nacionalnih reformi politike.

EU sada treba postaviti ambicioznije ciljeve u pogledu kvalitete i č԰첹 svojeg istraživačkog i inovacijskog sustava, za šٴ ć biti potrebno revitalizirati europski ٰžč쾱 prostor31 uz bolju potporu iz EU-ova Okvirnog programa za istraživanje i inovacije. Točnije, treba uvesti dobro integriran i prilagođen skup mjera EU-a32 te reforme i poboljšanja učinkovitosti na nacionalnoj razini kojima se ž znatno pridonijeti putem strategija pametne specijalizacije koje se podupiru u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, uz dosljednost sa snažnim nacionalnim ٰžč쾱m strategijama i financiranjem, a s druge pak strane institucijske promjene u organizacijama koje financiraju i provode istraživanja, ܰčć sveučilišta. Objedinjavanjem napora na razini EU-a mogu se iskoristiti sinergije i utvrditi razina potrebna za postizanje već učinkovitosti i odjeka nacionalnih reformi politike.

__________________

__________________

31 Zaključci Vijeća o planu za europski ٰžč쾱 prostor, 19. svibnja 2015. [ažurirati prema potrebi].

31 Zaključci Vijeća o planu za europski ٰžč쾱 prostor, 19. svibnja 2015. [ažurirati prema potrebi].

32 Članak 181. stavak 2. UFEU-a.

32 Članak 181. stavak 2. UFEU-a.

Amandman269

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio 4. – točka 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.DIJELJENJE IZVRSNOSTI33

1.Š鷡 IZVRSNOSTI I JAČANJE SUDJELOVANJA

__________________

__________________

33 Za definiranje država članica i pridruženih zemalja u kojima treba osnovati pravne subjekte koji mogu podnositi prijedloge kao koordinatori u okviru „dijeljenja izvrsnosti” primjenjivat ć se kriterij koji se temelji na izvrsnosti u istraživanju i inovacijama. Tim ć se kriterijem obuhvatiti dimenzije ukupnih gospodarskih rezultata (BDP), uspješnosti u području istraživanja te uspješnosti u području inovacija na kombinirani način normaliziran u odnosu na veličinu predmetnih zemalja. Zemlje utvrđene s pomoću tog kriterija u kontekstu se „dijeljenja izvrsnosti” nazivaju „prihvatljivim zemljama”. Na temelju članka349. UFEU-a i pravni subjekti iz najudaljenijih regija bit ć u potpunosti prihvatljivi za ulogu koordinatora u okviru „dijeljenja izvrsnosti”.

Amandman270

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio 4. – točka 1. – podtočka 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

„DIJELJENJE IZVRSNOSTI” Smanjenjem razlika u uspješnosti u području istraživanja i inovacija s pomoću razmjene znanja i stručnosti diljem EU-a dzć ć se zemljama i regijama koje u tome zaostaju, ܰčć najudaljenije regije EU-a, da zauzmu konkurentan položaj u globalnim lancima vrijednosti. Osim toga, mogu se pokrenuti aktivnosti za poticanje „protoka mozgova” diljem EIP-a i bolje iskorištavanje Dzٴćh ٰžč쾱h infrastruktura (te žbitno programa EU-a kojima se upravlja zajednički) u ciljnim zemljama s pomoću mobilnosti istraživača i inovatora.

Smanjenjem razlika u uspješnosti u području istraživanja i inovacija s pomoću razmjene znanja i stručnosti diljem EU-a te šm sudjelovanja u Programu dzć ć se i zemljama i regijama koje u tome zaostaju, ܰčć najudaljenije i slabije razvijene regije EU-a, da zauzmu konkurentan položaj u globalnim lancima vrijednosti te ć se dzć Uniji da u potpunosti iskoristi potencijal svih država članica u području istraživanja i razvoja. Osim toga, mogu se pokrenuti aktivnosti za poticanje „protoka mozgova” diljem EIP-a i bolje iskorištavanje Dzٴćh ٰžč쾱h infrastruktura (te žbitno programa EU-a kojima se upravlja zajednički) u ciljnim zemljama s pomoću mobilnosti i i virtualne suradnje istraživača i inovatora te Ჹčm i, prema potrebi,uspostavom novih mreža za istraživanje i inovacije, kao i inicijativa u tom području na temelju tih infrastruktura.

Amandman271

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio 4. – točka 1. –stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U kratkim crtama

U kratkim crtama

–udruživanje, radi uspostave novih centara izvrsnosti ili nadogradnje Dzٴćh u prihvatljivim zemljama, nadovezujući se na partnerstva 𵨳 vodećih znanstvenih institucija i partnerskih ustanova,

–udruživanje, radi uspostave novih centara izvrsnosti ili nadogradnje Dzٴćh u prihvatljivim zemljama, ܰčć male i srednje istraživačke infrastrukture i one koje primaju potporu iz EFRR-a, osiguravanjem suradnje 𵨳 vodećih znanstvenih institucija i partnerskih ustanova u svim fazama istraživanja, Podnositelji zahtjeva moraju jasno dokazati da su projekti povezani s nacionalnim i/ili regionalnim strategijama za istraživanje i inovacije kako bi se mogli prijaviti za dodjelu sredstava pod ovom kratkom crtom.

–twinning, kako bi se znatno ojačala sveučilišna ili istraživačka organizacija iz prihvatljive zemlje u određenom području povezivanjem s međunarodno vodećim ٰžč쾱m institucijama iz drugih država članica ili pridruženih zemalja,

–twinning, kako bi se znatno ojačala sveučilišna ili istraživačka organizacija iz prihvatljive zemlje u svim područjima istraživanja povezivanjem s međunarodno vodećim ٰžč쾱m institucijama iz drugih država članica ili pridruženih zemalja, Podnositelji zahtjeva moraju jasno dokazati da su projekti povezani s nacionalnim i/ili regionalnim strategijama za istraživanje i inovacije kako bi se mogli prijaviti za dodjelu sredstava pod ovom kratkom crtom.

– katedre EIP-a za potporu sveučilištima ili ٰžč쾱m organizacijama u privlačenju i zadržavanju visokokvalitetnih ljudskih resursa pod vodstvom izvanrednog istraživača i voditelja istraživanja („nositelj katedre EIP-a”) te u provedbi strukturnih promjena u cilju postizanja izvrsnosti na ǻžj osnovi,

– katedre EIP-a za potporu sveučilištima ili ٰžč쾱m organizacijama u privlačenju i zadržavanju visokokvalitetnih ljudskih resursa pod vodstvom izvanrednog istraživača i voditelja istraživanja („nositelj katedre EIP-a”) te u provedbi strukturnih promjena u cilju postizanja izvrsnosti na ǻžj osnovi,

– Europska suradnja u znanosti i tehnologiji (COST), koja uključuje ambiciozne uvjete za sudjelovanje prihvatljivih zemalja, i druge mjere za potporu u pogledu znanstvenog umrežavanja, izgradnje kapaciteta i razvoja karijere istraživača iz tih ciljnih zemalja; 80% ukupnog proračuna COST-a bit ć namijenjeno mjerama koje su u potpunosti usklađene s ciljevima ovog ǻčᲹ intervencije.

– Europska suradnja u znanosti i tehnologiji (COST), koja uključuje ambiciozne uvjete za sudjelovanje prihvatljivih zemalja, i druge mjere za potporu u pogledu znanstvenog umrežavanja, izgradnje kapaciteta i razvoja karijere istraživača iz tih ciljnih zemalja; 80% ukupnog proračuna COST-a bit ć namijenjeno mjerama koje su u potpunosti usklađene s ciljevima ovog ǻčᲹ intervencije.

„Inicijative izvrsnosti”, u cilju podupiranja inovativnih inicijativa usmjerenih na Ჹč izvrsnosti u području istraživanja u prihvatljivim zemljama, ܰčć podupiranje osposobljavanja u cilju poboljšanja upravljačkih vještina u području istraživanja i inovacija, nagrade za privlačnost, Ჹč inovacijskih ekosustava te stvaranje mreža za istraživanje i inovacije, ܰčć na temelju ٰžč쾱h infrastruktura koje EU financira. Podnositelji zahtjeva moraju jasno dokazati da su projekti povezani s nacionalnim i/ili regionalnim strategijama za istraživanje i inovacije kako bi se mogli prijaviti za dodjelu sredstava pod ovom kratkom crtom.

Povećanje stipendija i nagrada kako bi se privukli izvrsni ٰžč bilo koje nacionalnosti i omogućilo im se da steknu i prenesu nova znanja u zemljama šᲹ. Nagrade se posebno dodjeljuju projektima koji privlače znanstvenike koji žele živjeti u zemljama šᲹ. Taj program bit ć komplementaran s drugim dijelovima programa, posebno s aktivnostima Marie Skłodowska-Curie.

Amandman272

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio 4. – točka 1. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ovim ć se područjem intervencije podupirati posebni ciljevi programa Obzor Europa: š i povezivanje izvrsnosti diljem EU-a; Ჹč stvaranja visokokvalitetnog znanja; DzDZš međusektorske, interdisciplinarne prekogranične suradnje.

Prioritetom „Širenje izvrsnosti i povećanje sudjelovanja” podupirat ć se posebni ciljevi programa Obzor Europa: š i povezivanje izvrsnosti diljem EU-a te povećanje sudjelovanja u Programu; Ჹč stvaranja visokokvalitetnog znanja; DzDZš međusektorske, interdisciplinarne prekogranične suradnje. Svim ć se djelovanjima poticati sinergije s drugim nacionalnim fondovima i fondovima EU-a, osobito s EFRR-om, kohezijskom politikom i ESF+, u skladu s regionalnim strategijama za pametne specijalizacije u području istraživanja i inovacija te operativnim programima.

Amandman273

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio 4. – točka 2. – stavak 2. – alineja 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–žnje ٰžčma privlačnih okruženja za ostvarivanje karijere te vještina i kompetencija potrebnih u modernom gospodarstvu znanja36; povezivanje EIP-a i europskog prostora visokog obrazovanja podupiranjem modernizacije sveučilišta te drugih ٰžč쾱h i inovacijskih organizacija s pomoću mehanizama priznavanja i nagrađivanja radi poticanja djelovanja na nacionalnoj razini te poticaja kojima se promiču usvajanje praksa otvorene znanosti, poduzetništvo (i povezanost s inovacijskim ekosustavima), transdisciplinarnost, sudjelovanje Բ, međunarodna i međusektorska mobilnost, planovi za rodnu ravnopravnost i sveobuhvatni pristupi institucijskim promjenama; u tom kontekstu, i nadopuna potpori koju iz programa Erasmus prima inicijativa europskih sveučilišta, posebice njezin ٰžč쾱 element, kao dio razvoja novih zajedničkih i integriranih dugoročnih i ǻžh strategija u području obrazovanja, istraživanja i inovacija koje se temelje na transdisciplinarnim i međusektorskim pristupima u cilju ostvarivanja trokuta znanja i žnja poticaja gospodarskom rastu.

–žnje ٰžčma privlačnih okruženja za ostvarivanje karijere te vještina i kompetencija potrebnih u modernom gospodarstvu znanja36. povezivanje EIP-a i europskog prostora visokog obrazovanja podupiranjem modernizacije sveučilišta te drugih ٰžč쾱h i inovacijskih organizacija s pomoću mehanizama priznavanja i nagrađivanja radi poticanja djelovanja na nacionalnoj razini te poticaja kojima se promiču usvajanje praksa otvorene znanosti, poduzetništvo (i povezanost s inovacijskim ekosustavima), transdisciplinarnost, sudjelovanje Բ i civilnog društva, međunarodna i međusektorska mobilnost, planovi za rodnu ravnopravnost i sveobuhvatni pristupi institucijskim promjenama; u tom kontekstu, i nadopuna potpori koju iz programa Erasmus prima inicijativa europskih sveučilišta, posebice financiranjem ٰžč쾱h i inovacijskih projekata unutar tih mreža, kao dio razvoja novih zajedničkih i integriranih dugoročnih i ǻžh strategija u području obrazovanja, istraživanja i inovacija koje se temelje na transdisciplinarnim i međusektorskim pristupima u cilju ostvarivanja trokuta znanja i žnja poticaja gospodarskom rastu,

__________________

__________________

36 Uključujući posebno Europsku povelju za istraživače, Kodeks ponašanja pri zapošljavanju ٰžč, portal EURAXESS i mirovinski fond RESAVER.

36 Uključujući posebno Europsku povelju za istraživače, Kodeks ponašanja pri zapošljavanju ٰžč, portal EURAXESS i mirovinski fond RESAVER.

Amandman274

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio 4. – točka 2. – stavak 2. – alineja 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–građanska znanost, za potporu svim vrstama formalnog, neformalnog i informalnog znanstvenog obrazovanja, među ostalim ܰč Բ u izradu plana rada i politika u području istraživanja i inovacija te u zajedničko stvaranje znanstvenog ža i inovacija u okviru transdisciplinarnih aktivnosti;

–građanska znanost, za potporu svim vrstama formalnog, neformalnog i informalnog znanstvenog obrazovanja, među ostalim procjena prepreka i ܰč Բ u izradu plana rada i politika u području istraživanja i inovacija te u zajedničko stvaranje znanstvenog ža i inovacija u okviru transdisciplinarnih aktivnosti,

Amandman275

Prijedlog odluke

Prilog II. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Sastav programskog odbora

Sastav programskog odbora

Sastavi Programskog odbora u skladu s člankom12. stavkom2.:

Sastavi Programskog odbora u skladu s člankom12. stavkom2.:

1. Strateški sastav: Strateški pregled provedbe cijelog programa, usklađenost različitih dijelova programa, misije i Ჹč europskog istraživačkog prostora

1. Strateški sastav: Strateški pregled provedbe cijelog programa, usklađenost različitih dijelova programa, misije i Ჹč europskog istraživačkog prostora

2. Europsko istraživačko vijeć (ERC) i aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA)

2. Europsko istraživačko vijeć (ERC) i aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA)

3. Istraživačke infrastrukture

3. Istraživačke infrastrukture

4. Zdravlje

4. Zdravlje

5.Uključivo i sigurno šٱ

5.Uključivo i kreativno šٱ

5.aSigurno šٱ

6.Digitalizacija i industrija

6.Digitalizacija, industrija i svemir

7. Klima, energija i mobilnost

7. Klima, energija i mobilnost

8.Hrana i prirodni resursi

8.Hrana, prirodni resursi i poljoprivreda

9. Europsko vijeć za inovacije (EIC) i europski inovacijski ekosustavi

9.Europsko vijeć za inovacije (EIC) i europski inovacijski ekosustavi

ѱŠ Odbora za razvoj(14.11.2018)

upućno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije
( – C8-0253/2018 – )

Izvjestiteljica za mišljenje: Lola Sánchez Caldentey

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Obzor Europa bit ć deveti okvirni program Europske unije za istraživanje i inovacije te ć biti aktivan od2021.do2027. godine. Nastavljajući se na prethodne uspjehe i stjecanjem znanja iz prethodnih programa, cilj Obzora Europa jest ojačati znanstvene i tehnološke temelje Unije, potaknuti njezinu konkurentnost te pripremiti Europu za preuzimanje vodeć uloge u suočavanju s izazovima 21. stoljeća.

Obzor Europa od velike je žԴDzi za Odbor za razvoj zbog njegova doprinosa provedbi ciljeva ǻžg razvoja. Sve se više prepoznaje žԴDz uloge istraživanja i inovacija u pogledu rješavanja šٱԾ i ekonomskih izazova u zemljama u razvoju.

Važno je osigurati da Obzor Europa bude otvoren akterima u zemljama u razvoju, i u pogledu sudjelovanja u projektima i u pogledu pristupa rezultatima projekata. Sudjelovanje zemalja u razvoju u trenutačnom programu Obzor 2020. smanjilo se u odnosu na prethodni okvirni program, pa je potrebno dodati posebne odredbe kako bi se ojačala dimenzija međunarodne suradnje u programu.

Isto je tako od velike žԴDzi da se prioriteti vanjske i razvojne politike EU-a uzmu u obzir, posebice u područjima klimatskih promjena, biološke raznolikosti te resursne i energetske učinkovitosti.

Dodatni predloženi amandmani odnose se na potrebu promicanja uključenosti civilnog društva i jačanja rodne dimenzije programa.

AMANDMANI

Odbor za razvoj poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeć amandmane:

Ի峾1

Prijedlog odluke

Pozivanje 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak173. stavak3. i članak182.stavak4.,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak173. stavak4., članak182. stavak4. i članak208. stavak1.,

Amandman2

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)žć žԴDz borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva ǻžg razvoja Ujedinjenih naroda, posebnim programom pridonijet ć se uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od 25 % proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva. č se da ć se 35% iznosa ukupne financijske omotnice posebnog programa za klimatske ciljeve osigurati mjerama u okviru ovog posebnog programa. Relevantne mjere utvrdit ć se tijekom pripreme i provedbe posebnog programa, a ponovno ć se procijeniti u kontekstu relevantnih procesa evaluacije i preispitivanja.

(5)Priznajući da su klimatske promjene jadan od najćh i najžԾjih globalnih i šٱԾ izazova i ǻžć žԴDz borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva ǻžg razvoja Ujedinjenih naroda, posebnim programom pridonijet ć se uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od 50% proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva. Mjerama u okviru posebnog programa trebalo bi se doprinijeti cilju u području klime s najmanje 50% ukupne financijske omotnice posebnog programa kako bi se poduprle mjere ili dijelovi mjera kojima ć se doprinijeti prijelazu na gospodarstvo s nultom stopom neto emisija stakleničkih plinova najkasnije do 2050. Relevantne mjere utvrdit ć se ex ante te ć se tijekom pripreme i provedbe posebnog programa potpuno uvrstiti u strateški plan i program rada, a ponovno ć se procijeniti u kontekstu relevantnih procesa evaluacije i preispitivanja, čime ć se Ჹči učinkovito i pravodobno postizanje cilja ulaganja najmanje 50 % iznosa ukupne financijske omotnice Programa u istraživanja i inovacije povezane s klimom.

ž

Prijedlog Komisije da se za klimatske rashode izdvoji 35% iz iznosa proračunske omotnice programa Obzor samo potvrđuje status quo trenutačnog programa. S obzirom na to da su klimatske promjene jedan od najćh globalnih i šٱԾ izazova, to neć biti dovoljno. Prijelaz na gospodarstva s nultom stopom neto emisija stakleničkih plinova najkasnije do 2050. mora se ubrzati, a ambiciozna politika istraživanja, razvoja i inovacija za koju su osigurana dovoljna sredstva najžԾji je alat za ostvarenje tog cilja.

Amandman3

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5.a)S obzirom na znatan negativan utjecaj fosilnih goriva na poticanje klimatskih promjena, program Obzor Europa trebao bi se obvezati na postupno ukidanje fosilnih goriva ne žjući financijsku potporu aktivnostima ili investicijama koje se odnose na proizvodnju, preradu, distribuciju, 徱šٱ ili izgaranje fosilnih goriva ili bilo kakvu drugu aktivnost koja je štetna za klimu i u suprotnosti je s obvezama Unije u okviru Pariškog sporazuma.

ž

Održavanje porasta prosječne svjetske temperature na znatno manje od 2°C zahtijeva snažnije djelovanje, osobito u kontekstu u kojem ć se energetska politika EU-a zasigurno koristiti kao predložak u međunarodnim pregovorima, dok ć one zemlje koje su najmanje doprinijele porastu emisija stakleničkih plinova, kao šٴ su mali otoci i najmanje razvijene zemlje, biti najteže pogođene klimatskim promjenama.

Amandman4

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)Za dovršenje digitalnog jedinstvenog tržišta i sve već prilike proizašle iz konvergencije digitalnih i fizičkih tehnologija potrebno je povećanje ulaganja. U okviru Obzora Europa tim ć se nastojanjima doprinijeti znatnim povećanjem izdataka za glavne aktivnosti digitalnih istraživanja i inovacija u odnosu na Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor20206. Tako bi se trebalo osigurati da Europa ostane predvodnica u globalnim istraživanjima i inovacijama u digitalnom sektoru.

(8)Za dovršenje digitalnog jedinstvenog tržišta i sve već prilike proizašle iz konvergencije digitalnih i fizičkih tehnologija potrebno je povećanje ulaganja. U okviru Obzora Europa tim ć se nastojanjima doprinijeti znatnim povećanjem izdataka za glavne aktivnosti digitalnih istraživanja i inovacija u odnosu na Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor20206. Tako bi se trebalo osigurati da Europa ostane predvodnica u globalnim istraživanjima i inovacijama u digitalnom sektoru i podržati provedbu Unijine inicijative digitalizacija za razvoj (D4D).

______________

_______________

6 Komunikaciji Komisije „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” navodi se da je u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor2020. utrošeno 13milijardiEUR za glavne digitalne aktivnosti (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/ALL/?uri=CELEX%3A52018DC0098).

6 Komunikaciji Komisije „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” navodi se da je u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor2020. utrošeno 13milijardiEUR za glavne digitalne aktivnosti (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/ALL/?uri=CELEX%3A52018DC0098).

ž

U uvodnoj izjavi 2. Uredbe o programu Obzor stoji da bi program trebao „ojačati učinak istraživanja i inovacija u razvoju, podržavanju i provedbi politika Unije”. Inicijativa D4D koja je usvojena u zaključcima Vijeća od 20. studenoga 2017. očit je primjer za to.

Amandman5

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 8.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8.a)Programom bi se trebala žپ opsežna vizija za istraživanje i razvoj proizvoda kako bi se osigurala DZćԲ koordinacija i usklađenost europskih programa s nacionalnim i međunarodnim inicijativama i planovima istraživanja te kako bi se obećavajućim proizvodima pružila potpora diljem cjelokupnog razvojnog plana, posebno u područjima za koje ne postoji interes na ٰžšٳ.

ž

Kako bi ostvario svoj cilj rješavanja globalnih izazova, ܰčć ciljeve ǻžg razvoja, Obzor Europa trebao bi žپ jasnu viziju za istraživanje i razvoj proizvoda (ovaj drugi aspekt čٴ je zanemaren) i osigurati usklađenost i koordinaciju nacionalnih, međunarodnih i napora na razini EU-a.

Amandman6

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9.a)Na temelju programa rada za određeni poziv u okviru stupa „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost” mogla bi se omogućiti dodjela bespovratnih sredstava za vrednovanje proizvoda velikog opsega i tržišnu replikaciju, priznajući da je to od posebne žԴDzi u područjima s tržišnim nedostacima, kod bolesti povezanih sa siromaštvom i zanemarenih bolesti.

ž

Ključno je da sredstva Obzora Europa budu zaštićna i da im se da prednost za šٱԱ izazove u slučajevima kada nedostatak profitabilnih komercijalnih tržišta koja bi poticala znanost, tehnologiju i inovacije. U ovim područjima javna sredstva kroz programe istraživanja i razvoja od temeljne su žԴDzi i mogu se upotrijebiti za učinkovito aktiviranje ulaganja privatnog sektora.

Amandman7

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)Ჹč međunarodne suradnje;

(d)Ჹč međunarodne suradnje i promicanje sudjelovanja istraživača iz zemalja u razvoju te doprinos pošٴvanju relevantnih obveza Unije, posebice stavaka 49., 116., 120. i 121. Akcijskog plana iz Addis Abebe i članka 7. stavka 7. i članka 10. stavka 5. Pariškog sporazuma;

Amandman8

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak2. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)privlačenje, osposobljavanje i zadržavanje istraživača i inovatora u europskom istraživačkom prostoru, ܰčć putem mobilnosti istraživača;

(e)privlačenje, osposobljavanje i zadržavanje istraživača i inovatora u europskom istraživačkom prostoru, ܰčć putem mobilnosti istraživača i sprečavanja odljeva mozgova iz zemalja u razvoju i podržavanja izgradnje kompetencija za istraživanje i inovacije u tim zemljama, u koordinaciji s instrumentima Unije za razvoj;

Amandman9

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)poticanje otvorene znanosti te osiguravanje vidljivosti prema javnosti i otvorenog pristupa rezultatima;

(f)poticanje otvorene znanosti te osiguravanje vidljivosti prema javnosti i otvorenog pristupa ٰžč쾱m podacima i rezultatima za ć udio i upotrebu znanstvenih informacija, uz istovremeno poštivanje prava intelektualnog vlasništva;

Ի峾10

Prijedlog odluke

Članak2. – stavak 2. – točka h

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)potporu provedbi prioriteta politike Unije;

(h)potporu provedbi prioriteta politike Unije, ܰčć postizanje ciljeva Pariškog sporazuma i ciljeva ǻžg razvoja, u Uniji i svijetu;

Ի峾11

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka i

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i)Ჹč poveznice 𵨳 istraživanja i inovacija i drugih politika, ܰčć ciljeve ǻžg razvoja;

(i)Ჹč poveznice 𵨳 istraživanja i inovacija i drugih politika i globalnih izazova, ܰčć ciljeve ǻžg razvoja;

Ի峾12

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka k

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(k)ܰč Բ i krajnjih korisnika u postupke zajedničkog osmišljavanja i zajedničkog stvaranja;

(k)ܰč Բ, organizacija civilnog društva i krajnjih korisnika u utvrđivanje programa istraživanja i inovacija, ܰčć postupke zajedničkog osmišljavanja i zajedničkog stvaranja;

Ի峾13

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka ka (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ka)rješavanje tržišnih nedostataka, kao šٴ je nedostatak istraživanja i inovacija koji se odnosi na određene globalne i šٱԱ izazove koji privlače ograničen interes privatnog sektora, ili neoptimalne ulagačke situacije;

Ի峾14

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka l

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(l)DzDZš komunikacije o znanosti.

(l)DzDZš komunikacije o znanosti kroz platforme otvorenog izvora.

Ի峾15

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka pa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(p a)jamčenje ulaganja najmanje 50 % financijskih sredstava programa Obzor Europa u istraživanja i inovacije povezane s klimom, osiguravajući time da se programom pridonosi povećanju nacionalnih klimatskih i energetskih ciljeva te da se njime povećavaju ciljevi u okviru nacionalnih energetskih i klimatskih planova

Ի峾16

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Integrirana provedba programskih ciljeva Obzora Europa osigurat ć se višegodišnjim strateškim planiranjem. Takvim ć se planiranjem povećati učinak cjelokupnog programa i usklađenost 𵨳 stupova Programa, kao i sinergije s drugim programima EU-a i uzajamna potpora s drugim politikama EU-a.

Integrirana provedba programskih ciljeva Obzora Europa osigurat ć se višegodišnjim strateškim planiranjem. Takvim ć se planiranjem povećati učinak cjelokupnog programa i usklađenost 𵨳 stupova Programa, kao i sinergije s drugim programima EU-a i uzajamna potpora s drugim politikama EU-a. Postupkom ٰٱšDz planiranja osigurava se da je program Obzor Europa usmjeren prema ostvarenju ciljeva ǻžg razvoja te da pojedinačni ciljevi ǻžg razvoja i ciljne vrijednosti za njih usmjeravaju odabir tema i oblikovanje poziva na podnošenje prijedloga za klastere iz stupa II. „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”.

Ի峾17

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Strateškim planiranjem promicat ć se Բž angažman Բ i organizacija civilnog društva u svim fazama istraživanja i inovacija, zajedničko stvaranje znanja, djelotvorno promicanje ravnopravnosti spolova, ܰčć integraciju rodne dimenzije u ž istraživanja i inovacija, te ć se osigurati i promicati pošٴvanje najviših standarda integriteta i etičnosti.

Strateškim planiranjem promicat ć se Բž angažman Բ i civilnog društva i u samom procesu ٰٱšDz planiranja i u svim drugim fazama istraživanja i inovacija, ܰčć izradu plana rada, a posebice definiranje prioriteta za istraživanje iz stupa II. „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”. Kako bi se to olakšalo, uspostavlja se strukturirani dijalog s civilnim šٱm. Tim se procesom promiče i zajedničko stvaranje znanja, djelotvorno promicanje ravnopravnosti spolova, ܰčć integraciju rodne dimenzije u ž istraživanja i inovacija, te ć se osigurati i promicati odgovorno istraživanje i inovacije i pošٴvanje najviših standarda integriteta i etičnosti.

Ի峾18

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Strateško planiranje dzć ć u razvoju i provedbi politike u relevantnim obuhvaćnim ǻčᾱ, i to na razini EU-a, ali i kao nadopuna politikama i političkim pristupima u državama članicama. Tijekom procesa ٰٱšDz planiranja uzet ć se u obzir politički prioriteti EU-a kako bi se povećao doprinos istraživanja i inovacija provedbi politike. ղǵ ć se uzeti u obzir aktivnosti predviđanja, studije i drugi znanstveni dokazi kao i relevantne Dzٴć inicijative na razini EU-a i nacionalnoj razini.

Strateško planiranje dzć ć u razvoju i provedbi politike u relevantnim obuhvaćnim ǻčᾱ, i to na razini EU-a, ali i kao nadopuna politikama i političkim pristupima u državama članicama. Tijekom procesa ٰٱšDz planiranja uzet ć se u obzir politički prioriteti EU-a, ܰčć ciljeve ǻžg razvoja, kako bi se povećao doprinos istraživanja i inovacija provedbi politike. ղǵ ć se uzeti u obzir aktivnosti predviđanja, studije i drugi znanstveni dokazi kao i relevantne Dzٴć inicijative na razini EU-a i nacionalnoj razini.

Ի峾19

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U provedbi Obzora Europa posebna ć se pozornost posvetiti osiguravanju uravnoteženog i širokog pristupa istraživanju i inovacijama, koji nije ograničen samo na razvijanje novih proizvoda, procesa i usluga na temelju znanstvenih i tehnoloških spoznaja i iskoraka, nego podrazumijeva upotrebu Dzٴćh tehnologija u novim primjenama, kontinuirano poboljšavanje te šٱԱ inovacije i inovacije izvan ǻčᲹ tehnologije. Sustavnim, interdisciplinarnim, međusektorskim i horizontalnim pristupom istraživanju i inovacijama osigurat ć se mogućnost rješavanja izazova, pri čemu ć nastajati nova konkurentna ǻܳć i industrije, jačat ć se konkurentnost, poticati privatna ulaganja i očuvati ravnopravni uvjeti na unutarnjem ٰžšٳ.

U provedbi Obzora Europa posebna ć se pozornost posvetiti osiguravanju uravnoteženog i širokog pristupa istraživanju i inovacijama, koji nije ograničen samo na razvijanje novih proizvoda, procesa i usluga na temelju znanstvenih i tehnoloških spoznaja i iskoraka, nego podrazumijeva upotrebu Dzٴćh tehnologija u novim primjenama, kontinuirano poboljšavanje te šٱԱ inovacije i inovacije izvan ǻčᲹ tehnologije. Sustavnim, interdisciplinarnim, međusektorskim i horizontalnim pristupom istraživanju i inovacijama osigurat ć se mogućnost rješavanja izazova, pri čemu ć nastajati nova konkurentna ǻܳć i industrije, jačat ć se konkurentnost, poticati privatna ulaganja i očuvati ravnopravni uvjeti na unutarnjem ٰžšٳ. U skladu s obvezama Unije za smanjenje i iskorjenjivanje siromaštva, posvećuje se osobita pozornost inovacijama u korist međunarodnog razvoja i humanitarne dzć.

Amandman20

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija ć sustavno identificirati i bilježiti rezultate ٰžč쾱h i inovacijskih aktivnosti u okviru Programa, a nastale rezultate i spoznaje na nediskriminirajući način širiti ili prenositi industriji i poduzećima svih veličina, javnim upravama, akademskoj zajednici, organizacijama civilnog društva i tvorcima politika kako bi se maksimalno DZć europska dodana vrijednost Programa.

Komisija ć sustavno identificirati i bilježiti rezultate ٰžč쾱h i inovacijskih aktivnosti u okviru Programa, a nastale rezultate i spoznaje na nediskriminirajući način širiti ili prenositi industriji i poduzećima svih veličina, javnim upravama, akademskoj zajednici, organizacijama civilnog društva i tvorcima politika u Uniji i izvan nje kako bi se maksimalno DZć europska dodana vrijednost Programa i posvećnost postizanju ciljeva ǻžg razvoja. U tom cilju pristup znanstvenim publikacijama, rezultatima i popratnim podacima mora biti slobodan.

Amandman21

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 19.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Veći ć se učinak Dzپć usklađenim djelovanjem s drugim zemljama i regijama svijeta u obliku međunarodne suradnje dosad nezabilježenih razmjera. S obzirom na uzajamnu korist, partnere iz cijelog svijeta pozvat ć se na združivanje snaga s EU-om u okviru inicijativa za potporu djelovanju EU-a za ǻžst, poboljšano istraživanje, izvrsnost u inovacijama i konkurentnost.

Veći ć se učinak Dzپć usklađenim djelovanjem s drugim zemljama i regijama svijeta, posebice zemljama s niskim i srednjim dohotkom, u obliku međunarodne suradnje dosad nezabilježenih razmjera, u cilju razvoja zajedničke budućnosti utemeljene na ǻžm razvoju te objedinjavanjem znanja i infrastrukture kako bi se poduprlo djelovanje na obje strane. S obzirom na uzajamnu korist, partnere iz cijelog svijeta, ܰčć partnere u istraživanju i obrazovanju, industriju, vlade i nevladine organizacije, pozvat ć se na združivanje snaga s EU-om u okviru inicijativa za potporu djelovanju EU-a za iskorjenjivanje siromaštva, ǻžst, poboljšano istraživanje, izvrsnost u inovacijama i konkurentnost. Međunarodni prijenos znanja, kapaciteta i infrastrukture među partnerima potaknut ć zajedničke pristupe i regulativu koji ć svim stranama donijeti sinergiju u trgovini.

Amandman22

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 20.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Međunarodnim zajedničkim djelovanjem Ჹč ć se uspješno rješavanje globalnih šٱԾ izazova i postizanje ciljeva ǻžg razvoja, pristup najćm svjetskim talentima, stručnom znanju i resursima te povećanje ponude i potražnje u pogledu inovativnih rješenja.

Međunarodnim zajedničkim djelovanjem, s posebnim naglaskom na rješavanju tržišnih nedostataka, Ჹč ć se, kako je definirano u članku 2. točki 1.a [Uredbe o uspostavi Obzora Europa – okvirnog programa za istraživanja i inovacije te o utvrđivanje pravila za sudjelovanje i š rezultata], uspješno rješavanje globalnih šٱԾ izazova i zanemarenih ǻčᲹ istraživanja te postizanje ciljeva ǻžg razvoja. S obzirom na globalnu narav ovih izazova i njihovu blisku povezanost sa zemljama s niskim ili srednjim dohotkom, napori se usmjeravaju na stratešku suradnju 𵨳 najćh svjetskih talenata, stručnog znanja i resursa, istovremeno radeći u skladu s politikama razvoja kako bi se spriječio „odljev mozgova” iz zemalja u razvoju. Međunarodna suradnja bit ć usmjerena prema zajedničkim ciljevima za koje je potrebna.

Amandman23

Prijedlog odluke

PrilogI. – stup1. – OTVORENA ZNANOST uvodni dio – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Istovremeno, istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije ključni su za rješavanje globalnih izazova. To je posebno prepoznato u Pariškom sporazumu, Akcijskom planu iz Addis Abebe i Programu UN-a do 2030. EU ć ispuniti obveze suradnje na istraživanju relevantnom za ciljeve ǻžg razvoja i podržavanje inovacija u zemljama u razvoju koje je preuzeo u tim okvirima.

Amandman24

Prijedlog odluke

PrilogI. – stup1. – stavak 4.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Mjere u okviru tog stupa kojima se promiče mobilnost istraživača primjenjuju se pažljivo kako bi se izbjeglo doprinošenje odljevu mozgova iz zemalja u razvoju. Podržavat ć se izgradnja kompetencija za istraživanja u takvim zemljama, u koordinaciji s instrumentima koji se koriste za provedbu razvojne politike Unije.

Amandman25

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 1. – točka 2. – podtočka 2.1 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Europi je potrebna visokokvalificirana i otporna baza ljudskog kapitala u području istraživanja i inovacija koja se ž lako prilagoditi budućim izazovima, primjerice velikim demografskim promjenama u Europi, te pronaći ǻž rješenja za te izazove. Kako bi osigurali izvrsnost, ٰžč trebaju biti mobilni, surađivati i širiti znanje među zemljama, sektorima i disciplinama, te posjedovati odgovarajuću kombinaciju znanja i vještina za rješavanje šٱԾ pitanja i potporu inovacijama.

Europi je potrebna visokokvalificirana i otporna baza ljudskog kapitala u području istraživanja i inovacija koja se ž lako prilagoditi budućim izazovima, primjerice velikim demografskim promjenama u Europi i svijetu, te pronaći ǻž rješenja za te izazove. Kako bi osigurali izvrsnost, ٰžč trebaju biti mobilni, surađivati i širiti znanje među zemljama, sektorima i disciplinama, te posjedovati odgovarajuću kombinaciju znanja i vještina za rješavanje šٱԾ pitanja i potporu inovacijama.

Amandman26

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 1. – točka 2. – podtočka 2.2.1 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

EU mora i uܻć biti referentna točka za vrhunska istraživanja i stoga privlačna najperspektivnijim ٰžčma iz Europe i šire u svim fazama njihovih karijera. To se ž Dzپć omoguć li se ٰžčma i osoblju povezanom s istraživanjem kretanje i suradnja preko granica te 𵨳 sektora i disciplina, šٴ bi im omogućilo visokokvalitetnu izobrazbu i DzćԴDzپ za razvoj karijere. Tako ć se olakšati prelasci 𵨳 akademskog i neakademskog sektora, ali i potaknuti poduzetništvo.

EU mora i uܻć biti referentna točka za vrhunska istraživanja i stoga privlačna najperspektivnijim ٰžčma iz Europe i šire, ܰčć iz zemalja s niskim ili srednjim dohotkom, u svim fazama njihovih karijera. To se ž Dzپć omoguć li se ٰžčma i osoblju povezanom s istraživanjem kretanje i suradnja preko granica te 𵨳 sektora i disciplina, šٴ bi im omogućilo visokokvalitetnu izobrazbu i DzćԴDzپ za razvoj karijere. Tako ć se olakšati prelasci 𵨳 akademskog i neakademskog sektora, ali i potaknuti poduzetništvo.

Amandman27

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 1. – točka 2. – podtočka 2.2.3 – stavak 2. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

suradnja, proizvodnja i š znanja unutar EU-a i u trećim zemljama.

suradnja, proizvodnja i š znanja unutar EU-a i u trećim zemljama, ܰčć zemlje s niskim i srednjim dohotkom.

Amandman28

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 2. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Mnogi izazovi s kojima se susreć EU ujedno su i globalni izazovi. Riječ je o vrlo opsežnim i složenim problemima za čije su rješavanje potrebna odgovarajuća financijska sredstva, resursi i trud. Upravo su to ǻčᲹ u kojima EU mora surađivati te biti pametan, fleksibilan i povezan u korist i dobrobit naših Բ.

Mnogi izazovi s kojima se susreć EU ujedno su i globalni izazovi. Riječ je o vrlo opsežnim i složenim problemima za čije su rješavanje potrebna odgovarajuća financijska sredstva, resursi i trud. Upravo su to ǻčᲹ u kojima EU mora surađivati te biti pametan, fleksibilan i povezan u korist i dobrobit naših Բ i svijeta.

Amandman29

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 2. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Veći učinak ž se ostvariti usklađivanjem djelovanja s drugim zemljama i regijama svijeta u okviru međunarodne suradnje dosad neviđenih razmjera, kako je predviđeno u ciljevima ǻžg razvoja i Pariškim sporazumom o klimi. S obzirom na uzajamnu korist, partnere iz cijelog svijeta pozvat ć se na združivanje snaga s EU-om koje je sastavni dio istraživanja i inovacija za ǻžst.

Veći učinak ž se ostvariti usklađivanjem djelovanja s drugim zemljama i regijama svijeta, ܰčć zemlje s niskim i srednjim dohotkom, u okviru međunarodne suradnje dosad neviđenih razmjera, kako je predviđeno u ciljevima ǻžg razvoja i Pariškim sporazumom o klimi. S obzirom na zajedničke interese i uzajamnu korist, partnere iz cijelog svijeta pozvat ć se na združivanje snaga s EU-om koje je sastavni dio istraživanja i inovacija za ǻžst.

ž

EU se u Akcijskom planu iz Addis Abebe obvezao na suradnju u istraživanju usmjerenom na ciljeve ǻžg razvoja i utemeljenom na „zajedničkim interesima i uzajamnoj koristi” (stavak 120.).

Amandman30

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 2. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ٰž i inovacije ključni su pokretači ǻžg rasta i industrijske konkurentnosti, koji ć doprinijeti pronalasku rješenja za probleme današnjice kako bi se šٴ prije izmijenio negativan i opasan trend koji u ovom trenutku povezuje gospodarski razvoj, iskorištavanje prirodnih resursa i socijalne probleme te kako bi se taj trend pretvorio u nove poslovne prilike.

ٰž i inovacije ključni su pokretači ǻžg razvoja, ܰčć ǻž rast i industrijsku konkurentnost, koji ć doprinijeti pronalasku rješenja za probleme današnjice kako bi se šٴ prije izmijenio negativan i opasan trend koji u ovom trenutku povezuje gospodarski razvoj, iskorištavanje prirodnih resursa i socijalne probleme te isto tako kako bi se taj trend pretvorio u nove poslovne prilike.

Amandman31

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 2. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ti ć se klasteri razvijati i primjenjivati digitalne tehnologije, ključne tehnologije razvoja i tehnologije u nastajanju kao dio zajedničke strategije za promicanje vodećg položaja EU-a u industriji. Prema potrebi upotrijebit ć se podaci i usluge EU-a koje je omogućila svemirska tehnologija.

Ti ć klasteri biti usmjereni na rješavanje šٱԾ izazova, na temelju ciljeva ǻžg razvoja, te ć razvijati i primjenjivati digitalne tehnologije, ključne tehnologije razvoja i tehnologije u nastajanju kao dio zajedničke strategije za promicanje vodećg položaja EU-a u industriji u okviru ǻžg razvoja. Prema potrebi upotrijebit ć se podaci i usluge EU-a koje je omogućila svemirska tehnologija.

Amandman32

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 2. – točka 1. – podtočka 1.1. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

EU-ov stup socijalnih prava potvrda je da svi imaju pravo na pravovremeni pristup kvalitetnoj, ٳܱ貹čԴ, preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj skrbi. Time se naglašava obveza EU-a da postigne UN-ove ciljeve ǻžg razvoja kojima se poziva da do 2030. svi budu obuhvaćni univerzalnom zdravstvenom zaštitom neovisno o dobi te da se iskorijene smrtni slučajevi koji se mogu spriječiti.

EU-ov stup socijalnih prava potvrda je da svi imaju pravo na pravovremeni pristup kvalitetnoj, ٳܱ貹čԴ, preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj skrbi. U 3. cilju ǻžg razvoja UN-a poziva se na osiguravanje zdravog života i promicanje dobrobiti za sve u svakoj dobi. Nedostatak istraživanja o mogućim cjepivima i terapijama za određene bolesti koje ćnom ili isključivo pogađaju siromašne očiti je nedostatak tržišta. Aktivnostima u tom klasteru riješit ć se taj nedostatak te dati potpora ostvarenju 3. cilja ǻžg razvoja i povezanih ciljnih vrijednosti.

Amandman33

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka 1.1. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ٰž i inovacije u području zdravstva imaju važnu ulogu u tom postignuću, ali i u povećanju produktivnosti i kvalitete u sektoru zdravstva i skrbi. Međutim, EU se suočava s novim, ali i dugotrajnim problemima koji prijete njegovim građanima i javnom zdravlju, ǻžDzپ zdravstvene skrbi i sustava socijalne zaštite, kao i konkurentnosti sektora zdravstvene skrbi. Glavni su izazovi u EU-u u području zdravlja: nedovoljno djelotvorno promicanje zdravlja i prevencije bolesti; porast neprenosivih bolesti; š antimikrobne otpornosti na lijekove i izbijanje epidemija zaraznih bolesti; sve već onečišćnje ǰDZš; trajne zdravstvene nejednakosti 𵨳 i unutar zemalja, koje posebice utječu na ljude koji su u nepovoljnom položaju ili u osjetljivim fazama života; otkrivanje, razumijevanje, kontrola, sprečavanje i ܲž zdravstvenih rizika u socijalnom, urbanom i prirodnom okruženju koje se brzo mijenja; sve ć troškovi europskih zdravstvenih sustava te progresivno ܱǵ personaliziranog pristupa u liječenju i digitalizacija u području zdravstva i skrbi; sve ć pritisak na sektor europskog zdravstva i skrbi da ostane konkurentan u odnosu na nove i nadolazeć aktere na svjetskoj sceni i razvija nove inovacije u području zdravstva.

ٰž i inovacije u području zdravstva, ܰčć razvoj proizvoda, imaju važnu ulogu u tom postignuću, ali i u povećanju produktivnosti i kvalitete u sektoru zdravstva i skrbi. Međutim, EU se suočava s novim, ali i dugotrajnim problemima koji prijete njegovim građanima i javnom zdravlju, ǻžDzپ zdravstvene skrbi i sustava socijalne zaštite, kao i konkurentnosti sektora zdravstvene skrbi. Glavni su izazovi u EU-u u području zdravlja: nedovoljno djelotvorno promicanje zdravlja i prevencije bolesti; porast neprenosivih bolesti; š antimikrobne otpornosti na lijekove i izbijanje epidemija zaraznih bolesti;sve već onečišćnje ǰDZš; trajne zdravstvene nejednakosti 𵨳 i unutar zemalja, koje posebice utječu na ljude koji su u nepovoljnom položaju ili u osjetljivim fazama života; otkrivanje, razumijevanje, kontrola, sprečavanje i ܲž zdravstvenih rizika u socijalnom, urbanom i prirodnom okruženju koje se brzo mijenja; visoke cijene nekih inovativnih zdravstvenih alata i tehnologija, sve ć troškovi europskih zdravstvenih sustava te progresivno ܱǵ personaliziranog pristupa u liječenju i digitalizacija u području zdravstva i skrbi; sve ć pritisak na sektor europskog zdravstva i skrbi da ostane konkurentan u odnosu na nove i nadolazeć aktere na svjetskoj sceni i razvija nove inovacije u području zdravstva. Na svjetskoj razini stopa smrtnosti uslijed bolesti koje se mogu spriječiti neprihvatljivo je visoka, osobito za djecu. Mnogi ljudi u svijetu u razvoju nemaju pristup osnovnim lijekovima zbog prekomjerno visokih troškova ili zbog nedovoljnih ulaganja u rješavanje problema zanemarenih bolesti. ٰž u području zdravstva u okviru Obzora Europa mora se provoditi prema načelima Deklaracije iz Dohe o Sporazumu o TRIPS-u i javnom zdravlju kako bi se povećalo istraživanje zanemarenih bolesti, osigurao opći pristup osnovnim lijekovima, priznalo pravo na zdravstvenu skrb kao ljudskog prava i kako bi se poticali novi mehanizmi financiranja radi osiguravanja ćh suradničkih napora s ciljem rješavanja svjetskih izazova području zdravlja u Europi i u svijetu u razvoju.

Amandman34

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 2. – točka 1. – podtočka 1.1. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ti su zdravstveni izazovi složeni, međusobno povezani i globalne prirode pa je za njihovo rješavanje potrebna multidisciplinarna, međusektorska i transnacionalna suradnja. Istraživačkim i inovacijskim aktivnostima uspostavit ć se bliske poveznice 𵨳 otkrivanja te kliničkih, epidemioloških, ekoloških i socioekonomskih istraživanja kao i poveznice s regulatornom znanošću. One ć iskoristiti kombinaciju vještina kojima raspolažu akademska zajednica i industrija te poticati njihovu suradnju sa zdravstvenim službama, pacijentima, tvorcima politike i građanima kako bi se potaknulo javno financiranje, a rezultati primjenjivali u kliničkoj praksi i zdravstvenim sustavima. Poticat ć se strateška suradnja na razini EU-a i na međunarodnoj razini radi objedinjavanja stručnog znanja, kapaciteta i resursa potrebnih za stvaranje ekonomije razmjera, opsega i brzine te radi podjele očekivane koristi i uključenih financijskih rizika.

Ti su zdravstveni izazovi složeni, međusobno povezani i globalne prirode pa je za njihovo rješavanje potrebna multidisciplinarna, međusektorska i transnacionalna suradnja, ܰčć sa zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Istraživačkim i inovacijskim aktivnostima uspostavit ć se bliske poveznice 𵨳 otkrivanja te kliničkih, epidemioloških, ekoloških i socioekonomskih istraživanja kao i poveznice s regulatornom znanošću. One ć iskoristiti kombinaciju vještina kojima raspolažu akademska zajednica, neprofitni subjekti koji razvijaju proizvode i industrija te poticati njihovu suradnju sa zdravstvenim službama, pacijentima, tvorcima politike, organizacijama civilnog društva i građanima kako bi se potaknulo javno financiranje, a rezultati primjenjivali u kliničkoj praksi i zdravstvenim sustavima. Poticat ć se strateška suradnja na razini EU-a i na međunarodnoj razini radi objedinjavanja stručnog znanja, kapaciteta i resursa potrebnih za stvaranje ekonomije razmjera, opsega i brzine te radi podjele očekivane koristi i uključenih financijskih rizika.

Amandman35

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka 1.1. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Bolesti povezane sa siromaštvom i zanemarene bolesti globalni su problem, a prazninama u istraživanjima treba se pristupiti kroz inovacije koje se temelje na potrebama pacijenata. Takve nove bolesti i bolesti koje se ponovno pojavljuju u europskoj regiji i problem otpornosti na antimikrobna sredstva dodatno ističu potrebu za sveobuhvatnim međunarodno usklađenim pristupom i većom javnom potporom istraživanjima i razvoju.

Amandman36

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 2. – točka 1. – podtočka 1.1. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Radi promicanja pravednog pristupa liječenju, prevenciji ili dijagnozi ozbiljno iscrpljujuć bolesti ili po život opasne bolesti te kako bi se osiguralo da istraživanje i inovacije koji se financiraju javnim novcem rezultiraju prikladnim, sigurnim, učinkovitim, pristupačnim i cjenovno povoljnim rješenjima, program Obzor Europa zatražit ć od korisnika sredstava za takve projekte da opišu kako namjeravaju osigurati pristup rezultatima projekta, ܰčć moguć ܻć zdravstvene alate.

Amandman37

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 2. – točka 1. – podtočka 1.2.1. – stavak 1. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–zdravlje majki, očeva, novorođenčadi i djece te uloga roditelja,

–zdravlje majki, očeva, novorođenčadi i djece te uloga roditelja, preživljavanje djece i majki;

Amandman38

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 2. – točka 2. – podtočka 1.2.2. – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–tehnologije za procjenu opasnosti i č԰첹 kemikalija, onečišćujućih tvari i drugih stresora te povezane izloženosti na zdravlje, ܰčć stresore povezane s klimatskim promjenama i okolišem te kombinirane č԰ nekoliko stresora,

sigurne, učinkovite i cjenovno pristupačne tehnologije, ܰčć niskobudžetne tehnologije, za procjenu opasnosti i č԰첹 kemikalija, onečišćujućih tvari i drugih stresora te povezane izloženosti na zdravlje, ܰčć stresore povezane s klimatskim promjenama i okolišem te kombinirane č԰ nekoliko stresora,

Amandman39

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 2. – točka – podtočka 1.2.3. – stavak 4. – alineja 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

č i č, ܰčć farmakološko i nefarmakološko č,

prikladno, sigurno, učinkovito i cjenovno pristupačno č i č, ܰčć farmakološko i nefarmakološko č,

Amandman40

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 2. – točka 1. – podtočka 1.2.4. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Zaštita Բ od prekograničnih prijetnji zdravlju velik je problem za javno zdravlje, koji iziskuje djelotvornu međunarodnu suradnju na razini EU-a i na globalnoj razini. To ć uključivati sprečavanje, pripravnost, rano otkrivanje, č i č zaraznih bolesti te borbu protiv antimikrobne otpornosti (AMR) u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”.

Zaštita Բ od prenosivih bolesti, prekograničnih prijetnji zdravlju i bolesti povezanih sa siromaštvom i zanemarenih bolesti velik je problem za javno zdravlje, koji iziskuje djelotvornu međunarodnu suradnju na razini EU-a i na globalnoj razini te usklađivanje 𵨳 financijskih instrumenata Unije području istraživanja i inovacija i međunarodnog razvoja. To ć uključivati razvojne alate za sprečavanje, pripravnost, rano otkrivanje, č i č zaraznih bolesti te borbu protiv antimikrobne otpornosti. Za velik broj zaraznih bolesti ne postoje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i inovacije jer nema tržišnih poticaja za ulaganje u prevenciju, č i dijagnosticiranje tih bolesti koje su čٴ povezane sa siromaštvom zbog čega su potrebna ambicioznija ulaganja iz javnog sektora. Osobito složena i skupa klinička istraživanja u kasnijoj fazi i potpora jačanju etičkih i regulatornih propisa u zemljama u razvoju zahtijevaju združene europske napore.

Amandman41

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka 1.2. – podtočka 1.2.4. – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–cjepiva za zarazne bolesti te njihova dijagnostika, č i č, ܰčć popratne bolesti i infekcije,

novi razvoj i optimizacija prikladnih, sigurnih, učinkovitih i cjenovno pristupačnih cjepiva za zarazne bolesti te njihova dijagnostika, č i č, ܰčć popratne bolesti i infekcije, uz davanje prednosti bolestima povezanima sa siromaštvom i zanemarenim bolestima tamo gdje nedostaju komercijalna tržišta, uz one na koje značajan učinak ima antimikrobna otpornost.

Amandman42

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka 1.2. – podtočka 1.2.4. – stavak 2. – alineja 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–prepreke provedbi i prihvaćanju medicinskih intervencija u kliničkoj praksi i zdravstvenom sustavu;

–prepreke provedbi i prihvaćanju medicinskih intervencija u kliničkoj praksi i zdravstvenom sustavu, ܰčć Ჹč regulatornih propisa u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom;

Amandman43

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 2. – točka 1. – podtočka 1.2.4. – stavak 2. – alineja 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

prekogranični aspekti zaraznih bolesti i posebni izazovi u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom, kao šٴ su tropske bolesti.

prekogranični aspekti istraživanja i razvoja lijekova za zarazne bolesti i posebni izazovi u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom, osobito bolesti povezane sa siromaštvom, kao šٴ su zanemarene tropske bolesti, AIDS, tuberkuloza i malarija. Bolesti povezane sa siromaštvom i zanemarene bolesti moraju se rješavati sveobuhvatnim pristupom koji se temelji na partnerstvu s državama članicama, pogođenim regijama i ٰžč쾱m i stručnim institucijama na temelju uspjeha drugog Programa partnerstva europskih zemalja i zemalja u razvoju u području kliničkih studija (EDCTP2), ܰčć razvoj novih metoda liječenja zaraznih bolesti radi suzbijanja otpornosti na antibiotike.

Amandman44

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 2. – točka 1. – podtočka 1.2.5. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Tehnologije i alati u području zdravstva ključni su za javno zdravstvo i u velikoj mjeri doprinose žԾm poboljšanjima u kvaliteti života i zdravlja osoba u EU-u i skrbi o njima. Stoga je ključni strateški izazov oblikovati, razviti, isporučiti i primijeniti prikladne, pouzdane, sigurne i troškovno učinkovite alate i tehnologije u području zdravstva i skrbi, uzimajući u obzir potrebe osoba s invaliditetom i starenje društva. To uključuje umjetnu inteligenciju i druge digitalne tehnologije, uz znatna poboljšanja u odnosu na postojeća rješenja te poticanje konkurentne i ǻž zdravstvene industrije koja stvara radna mjesta visoke vrijednosti. Europski zdravstveni sektor jedan je od ključnih gospodarskih sektora u EU-u, koji čini 3% BDP-a i zapošljava 1,5 milijuna osoba.

Tehnologije i alati u području zdravstva ključni su za javno zdravstvo i u velikoj mjeri doprinose žԾm poboljšanjima u kvaliteti života i zdravlja osoba u EU-u i skrbi o njima. Stoga je ključni strateški izazov oblikovati, razviti, isporučiti i primijeniti prikladne, pouzdane, sigurne, cjenovno pristupačne i učinkovite alate i tehnologije u području zdravstva i skrbi, uzimajući u obzir potrebe osoba s invaliditetom i starenje društva. To uključuje umjetnu inteligenciju i druge digitalne tehnologije, uz znatna poboljšanja u odnosu na postojeća rješenja te poticanje konkurentne i ǻž zdravstvene industrije koja stvara radna mjesta visoke vrijednosti. Europski zdravstveni sektor jedan je od ključnih gospodarskih sektora u EU-u, koji čini 3% BDP-a i zapošljava 1,5 milijuna osoba.

Amandman45

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka 1.2. – podtočka 1.2.6. – stavak 2. – alineja 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Razdvajanje troškova istraživanja i cijene lijekova kako bi se povećao pristup i osiguralo ostvarenje trećg cilja ǻžg razvoja - dobro zdravlje i dobrobit ljudi.

Amandman46

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.2. – stavak 2. – alineja 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–utjecaj tradicije, obrazaca ponašanja, percepcije i vjerovanja na vrijednosti i osjećaj pripadnosti.

–utjecaj tradicije, obrazaca ponašanja, percepcije i vjerovanja na vrijednosti i osjećaj pripadnosti u europsko šٱ obilježeno pluralizmom, tolerancijom i solidarnošću.

Amandman47

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 2. – točka 2. – podtočka 2.2.3. – stavak 1. – alineja 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–porezni sustav i sustav naknada te politike socijalne sigurnosti i socijalnog ulaganja za smanjenje nejednakosti i hvatanje u koštac s negativnim čԳma tehnologije, demografije i raznolikosti;

–porezni sustav i sustav naknada te politike socijalne sigurnosti i socijalnog ulaganja za smanjenje nejednakosti, podrška mobilizaciji domaćih resursa u zemljama u razvoju u skladu s dijelom II.A Akcijskog plana iz Addis Abebe i u skladu s politikom EU-a i hvatanje u koštac s negativnim čԳma tehnologije, demografije, izbjegavanja plaćanja i utaje poreza, nezakonitih financijskih tokova i nedostatka transparentnosti u vezi s financijskim uvjetima i operacijama;

Amandman48

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.4. – stavak 2. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–sposobnost društva da bolje upravlja rizikom i smanji rizik od katastrofa, među ostalim putem rješenja temeljenih na prirodi te boljom prevencijom, pripravnošću i odgovorom na Dzٴć i nove rizike,

–sposobnost društva da poveća otpornost i bolje upravlja rizikom i smanji rizik od katastrofa, među ostalim putem rješenja temeljenih na prirodi te boljom prevencijom, pripravnošću i odgovorom na Dzٴć i nove rizike,

Amandman49

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 2. – točka 3. – podtočka 3.1. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Digitalizacija napreduje i u zemljama u razvoju, zbog čega se otvaraju nove šٱԱ i gospodarske prilike. Istovremeno, digitalni jaz 𵨳 i unutar zemalja sprečava podjelu dobrobiti i pogoršava nejednakosti. Inicijativom EU-a Digitalizacija za razvoj (D4D) želi se dzć maksimizirati pozitivne č԰ digitalizacije na zemlje u razvoju i riješiti probleme. Aktivnostima u ovom klasteru ž se podrška toj inicijativi.

Amandman50

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 2. – točka 4. – podtočka 4.1. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kako bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma, EU ć morati prijeći na ԾdzܲᾱčԲ, resursno učinkovita i otporna gospodarstva i društva. Taj ć se prelazak temeljiti na korjenitim promjenama u području tehnologije i usluga, promjenama ponašanja ǻܳć i potrošača te na uvođenju novih oblika upravljanja. Kako bi se porast prosječne globalne temperature ograničilo na razinu znatno nižu od 2°C, odnosno povećanje temperature ograničilo na 1,5°C, potreban je brz napredak u dekarbonizaciji energetskog sustava i znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometnog sektora6. Nadalje, za brže postizanje revolucionarnih iskoraka sljedeć generacije potreban je nov poticaj, ali i demonstracija i ܱǵ inovativnih tehnologija i rješenja uz korištenje DzćԴDzپ koje žju digitalne i svemirske tehnologije. To ć se ostvariti primjenom integriranog pristupa koji obuhvaća dekarbonizaciju, učinkovitost resursa, smanjenje onečišćnja zraka, pristup sirovinama i kružno gospodarstvo.

Kako bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma, EU ć morati prijeći na ԾdzܲᾱčԲ, resursno učinkovita i otporna gospodarstva i društva. Taj ć se prelazak temeljiti na korjenitim promjenama u području tehnologije i usluga, promjenama ponašanja ǻܳć i potrošača te na uvođenju novih oblika upravljanja. Pariški sporazum predstavlja okvir za ܲž kao i za djelovanje u području prilagodbe. U njegovu članku 7. postavlja se globalni cilj prilagodbe. EU se, posebice u članku 7. stavku 7., obvezao dzć zemljama u razvoju koje snose malu odgovornost za uzrokovanje klimatskih promjena, koje su njihove glavne žrtve i nemaju resursa za prilagodbu. Zemljama u razvoju potrebne su najkvalitetnije moguć ciljane prognoze i savjeti (klimatske usluge) temeljeni na istraživanju kako bi mogle donositi dobre odluke i pripremiti se. Isto im je tako potrebna pomoć u razvijanju novih učinkovitih načina prilagodbe. Pokrivanje tih potreba u obliku solidnog doprinosa Unije važan je cilj aktivnosti u tom klasteru i ključan je za ispunjavanje obveza koje je Unija preuzela u članku 7. stavku 7 i članku 10. stavku 5. Pariškog sporazuma. Kako bi se porast prosječne globalne temperature ograničilo na razinu znatno nižu od 2°C, odnosno povećanje temperature ograničilo na 1,5°C, potreban je brz napredak u dekarbonizaciji energetskog sustava i znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometnog sektora6. Nadalje, za brže postizanje revolucionarnih iskoraka sljedeć generacije potreban je nov poticaj, ali i demonstracija i ܱǵ inovativnih tehnologija i rješenja uz korištenje DzćԴDzپ koje žju digitalne i svemirske tehnologije. To ć se ostvariti primjenom integriranog pristupa koji obuhvaća dekarbonizaciju, učinkovitost resursa, smanjenje onečišćnja zraka, pristup sirovinama i kružno gospodarstvo.

Amandman51

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.1. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Zbog ljudskih aktivnosti raste pritisak na tla, mora i oceane, vodu, zrak, biološku raznolikost i druge prirodne resurse. Prehranjivanje sve brojnijeg ٲԴDZԾšٱ planeta izravno ovisi o zdravlju prirodnih sustava i resursa. Međutim, u kombinaciji s klimatskim promjenama, sve veća potražnja za prirodnim resursima na okoliš stvara pritiske koji postaju neǻž te utječu na ekosustave i njihovu sposobnost da žju usluge za dobrobit ljudi. Koncepti kružnoga gospodarstva, biogospodarstva i plavoga gospodarstva žju mogućnost da se uspostavi ravnoteža među okolišnim, socijalnim i gospodarskim ciljevima te da se ljudske aktivnosti izvedu na put ǻžDzپ.

Zbog ljudskih aktivnosti raste pritisak na tla, mora i oceane, vodu, zrak, biološku raznolikost i druge prirodne resurse. Prehranjivanje sve brojnijeg ٲԴDZԾšٱ planeta izravno ovisi o zdravlju prirodnih sustava i resursa. Međutim, u kombinaciji s klimatskim promjenama, sve veća potražnja čDZčԲٱ za prirodnim resursima stvara pritiske na okoliš koji postaju neǻž te utječu na ekosustave i č njihovu sposobnost da žju usluge pomoću kojih se dugoročno održava dobrobit ljudi. Bilo koji proizvodni sustav koji šteti prirodi nije dugoročno ni održiv ni produktivan, a samim time ni konkurentan. Funkcionalan i bogat ekosustav sam je temelj ǰšٱᲹ resursima. Ključno je uvidjeti povezanost 𵨳 degradacije baze prirodnih resursa, ܰčć bioraznolikost, i funkcioniranja prirodnih i poluprirodnih ekosustava za žnje ključnih usluga društvu i djelovati kako bi se realizirala rješenja koja su predložena u okviru tih znanstvenih istraživanja. Koncepti kružnoga gospodarstva, agroekologije, ǻžg biogospodarstva i plavoga gospodarstva žju mogućnost da se uspostavi ravnoteža među okolišnim, socijalnim i gospodarskim ciljevima te da se ljudske aktivnosti izvedu na put ǻžDzپ i da se osigura da se naši sustavi proizvodnje hrane temelje na hranjivosti i zdravlju.

Amandman52

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.1. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

S pomoću aktivnosti u tom području izgradit ć se baza znanja i Բć rješenja za ǻž upravljanje kopnenim i morskim prirodnim resursima i njihovu upotrebu te bolje iskorištavanje kopnenih i vodenih sustava kao ponora ugljika; jamčenje sigurnosti opskrbe hranom i ishrane te osiguravanje sigurne, zdrave i hranjive prehrane; ubrzavanje prelaska s linearnog gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima na resursno učinkovito, otporno kružno gospodarstvo s niskim emisijama ugljika te podupiranje razvoja ǻžg biogospodarstva i plavoga gospodarstva; i razvoj otpornih i dinamičnih ruralnih, obalnih i gradskih ǻčᲹ.

Multidisciplinarni i transdisciplinarni pristupi kojima se koriste stručnost i iskustvo sudionika u lancima vrijednosti nastojat ć se izgraditi baza znanja i Dzپć rješenja za: zaštitu ǻžg upravljanja i ǰšٱᲹ prirodnim resursima iz zemljišta i vode i njihovu upotrebu te Ჹč uloge kopnenih i vodenih sustava kao ponora ugljika zatvorene petlje hranjivih tvari i funkcionalnih hidroloških sustava; jamčenje sigurnosti opskrbe hranom i ishrane, dostatne za potrebe Unije i izbjegavanja stvaranja otpada i prekomjerne proizvodnje, te osiguravanje sigurne hrane i hrane za životinje te zdrave i hranjive prehrane; ubrzavanje prelaska sustava proizvodnje hrane i poljoprivrede Unije na agroekološke pristupe koji ć donijeti korist konvencionalnoj i organskoj poljoprivredi; žnje potpore diversifikaciji prihoda u ruralnim područjima; ubrzavanje prelaska s linearnog gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima na resursno učinkovito, otporno kružno gospodarstvo s nultim neto emisijama stakleničkih plinova te podupiranje razvoja ǻžg biogospodarstva i plavoga gospodarstva; i razvoj otpornih i dinamičnih ruralnih, obalnih i gradskih ǻčᲹ.

Amandman53

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.1. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Aktivnostima ć se pridonijeti očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti te osigurati dugoročno žnje usluga ekosustava, prilagodba klimatskim promjenama i sekvestracija ugljika (na kopnu i na moru). Doprinijet ć se smanjenju emisija stakleničkih plinova i drugih emisija, otpada i onečišćnja iz primarne proizvodnje (kopnene i vodene), obrade, dzٰš i drugih ljudskih aktivnosti. Potaknut ć se ulaganja i podupirati prelazak na kružno gospodarstvo, biogospodarstvo i plavo gospodarstvo, uz istodobnu zaštitu zdravlja i cjelovitosti ǰDZš.

Aktivnostima ć se pridonijeti očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti, kako divlje tako i uzgojene, te osigurati dugoročno žnje usluga ekosustava, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima te skladištenja ugljika (na kopnu i u vodama). Doprinijet ć se smanjenju emisija stakleničkih plinova i drugih emisija, otpada i onečišćnja iz primarne proizvodnje (kopnene i vodene), obrade, dzٰš i drugih ljudskih aktivnosti. Potaknut ć se ulaganja i podupirati prelazak na kružno gospodarstvo, agroekologiju, ǻž biogospodarstvo i plavo gospodarstvo, uz istodobnu zaštitu zdravlja i cjelovitosti ǰDZš.

Amandman54

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.1. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Tim ć se aktivnostima ujedno poticati participativni pristupi istraživanju i inovacijama, ܰčć pristup uz sudjelovanje više dionika, te ć se razvijati sustavi znanja i inovacija na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Socijalne inovacije uz građanski angažman i povjerenje u inovacije bit ć ključne za poticanje novih obrazaca upravljanja, proizvodnje i dzٰš.

Tim ć se aktivnostima ujedno poticati participativni pristupi istraživanju i inovacijama, ܰčć pristup uz sudjelovanje više dionika, među ostalim i organizacija civilnog društva, te ć se razvijati sustavi znanja i inovacija na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Uključivanje svih subjekata diljem poljoprivredno-prehrambenog lanca opskrbe u sustvaranje i razmjenu znanja ima ključnu ulogu u postupku razvijanja i provođenja agroekoloških inovacija u cilju odgovaranja na izazove duž prehrambenih sustava, ܰčć prilagodbu na klimatske promjene. Socijalne inovacije uz građanski angažman bit ć ključne za poticanje novih obrazaca upravljanja, proizvodnje i dzٰš.

Amandman55

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 2. – točka 5. – podtočka 5.1. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Budući da su ti izazovi složeni, međusobno povezani i globalne prirode, aktivnosti ć se provoditi prema sustavnom pristupu i oslanjati se na suradnju s državama članicama i međunarodnim partnerima, drugim izvorima financiranja te drugim političkim inicijativama. To ć uključivati služenje izvorima velikih količina podataka o okolišu koje se temelji na potrebama korisnika, poput onih iz programa Copernicus, EGNOS/Galileo, INSPIRE, EOSC, GEOSS, CEOS i EMODnet.

Budući da su ti izazovi složeni, međusobno povezani i globalne prirode, aktivnosti ć se provoditi prema sustavnom pristupu i oslanjati se na suradnju s državama članicama i međunarodnim partnerima, ܰčć zemlje s niskim i srednjim dohotkom, drugim izvorima financiranja te drugim političkim inicijativama. To ć uključivati služenje izvorima velikih količina podataka o okolišu koje se temelji na potrebama korisnika, poput onih iz programa Copernicus, EGNOS/Galileo, INSPIRE, EOSC, GEOSS, CEOS i EMODnet.

Amandman56

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.3. – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–učinak aktivnosti u primarnom sektoru na klimu i okoliš, potencijal poljoprivrede i šumarstva kao ponora ugljika te za ܲž emisija stakleničkih plinova, ܰčć pristupe prema načelu negativnih emisija,

–učinak aktivnosti u primarnom sektoru na klimu i okoliš i duž lanca vrijednosti, potencijal poljoprivrede i šumarstva kao ponora ugljika te za ܲž emisija stakleničkih plinova, ܰčć pristupe prema načelu negativnih emisija,

Amandman57

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.3. – stavak 2. – alineja 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–žnje usluga ekosustava i korištenje njima u poljoprivrednim i šumarskim sustavima uz primjenu ekoloških pristupa i testiranje rješenja koja se temelje na prirodi od razine poljoprivrednih gospodarstava do razine krajolika za poljoprivredu prihvatljivu za okoliš,

–žnje funkcija ekosustava i korištenje njima u poljoprivrednim i šumarskim sustavima uz primjenu ekoloških pristupa i testiranje rješenja koja se temelje na prirodi od razine poljoprivrednih gospodarstava do razine krajolika za poljoprivredu prihvatljivu za okoliš kojom se odgovara na izazove povezane s klimatskim promjenama, gubitkom biološke raznolikosti, degradacijom ekosustava, onečišćnjem iz poljoprivrede, te zdravljem i dobrobiti Բ; razmatranje pristupa temeljenih na više vrsta i visokoj razini biološke raznolikosti kako bi se zajamčila otpornost i stabilnost u proizvodnim sustavima;

ž

Sustavni pristupi u poljoprivredi temeljeni na prirodi koriste se prethodnim iskustvom pilot-projekata/pripremnih djelovanja o rješenjima za ruralna ǻčᲹ temeljenima na prirodi.

Amandman58

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.3. – stavak 2. – alineja 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Prijelaz na integrirane i diversificirane prehrambene i poljoprivredne sustave i poljoprivredne prakse, ܰčć primjenu agroekoloških pristupa koji ć donijeti korist konvencionalnoj i ekološkoj poljoprivredi.

Amandman59

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.5. – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–ǻž i zdrava prehrana za dobrobit ljudi tijekom cijelog životnog vijeka;

–ǻž i zdrava prehrana za dobrobit ljudi tijekom cijelog životnog vijeka, jamčeći da su sustavi proizvodnje i prerade hrane osmišljeni odozdo prema gore, vodeći računa o potrebama u pogledu prehrane;

Amandman60

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.5. – stavak 2. – alineja 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Odgovaranje na čپ glavna izazova ǻžDzپ, proizvodnje, prehrane i gospodarskog rasta na globalnoj razini preko posvećne infrastrukture za ǻž razvoj za prehrambene proizvode iz poljoprivrede. Buduća gospodarstva neć biti izgrađena na fizičkim resursima prošlosti, nego na protoku podataka, znanju i suradnji. Ciljevi infrastrukture za ǻž razvoj za prehrambene proizvode iz poljoprivrede jesu:

– omogućiti Uniji i manje razvijenim zemljama stvaranje zajedničke budućnosti koja se temelji na ǻžm razvoju,

– olakšati suradnju i time osigurati znanje, kapacitete i infrastrukturu za podršku mjerama na objema stranama,

– ispuniti regionalne i lokalne potrebe omogućivanjem dijeljenja osnovnog znanja putem mreže instituta koji sudjeluju u SDIA-i unutar Europe,

– razviti sinergije s Instrumentom EU-a za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (2021.–2027.) u okviru pravila Obzora Europa.

Amandman61

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.6. – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–ǻž sustavi nabave i proizvodnje biomase, s naglaskom na visokovrijedne primjene i upotrebe, socijalnu i okolišnu ǻžst, utjecaj na ciljeve u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti te sveukupnu učinkovitost resursa,

–ǻž i pravedni sustavi nabave i proizvodnje biomase, s naglaskom na visokovrijedne primjene i upotrebe, socijalnu i okolišnu ǻžst, utjecaj na ciljeve u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti, ܰčć u trećim zemljama, a osobito zemljama u razvoju, te sveukupnu učinkovitost resursa,

Amandman62

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.6. – stavak 2. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–biološke znanosti i njihovo povezivanje s digitalnim tehnologijama za istraživanje, razumijevanje i ǻž upotrebu bioloških resursa,

–biološke znanosti i njihovo povezivanje s digitalnim tehnologijama za istraživanje, razumijevanje i ǻž i poštenu upotrebu bioloških resursa, izbjegavajući pritom biopiratstvo i poštujući protokol iz Nagoye,

Amandman63

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 6. – podtočka 6.2. – podtočka 6.2.2. – stavak 2. – točka 1. – alineja 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–istraživanja o novonastalim zdravstvenim problemima i prijetnjama.

–istraživanja o novonastalim zdravstvenim problemima, velikim epidemijama zaraznih bolesti i zdravstvenim prijetnjama, uz poseban naglasak na prijetnju antimikrobne rezistencije.

Amandman64

Prijedlog odluke

Prilog I. – stup 2. – točka 6. – podtočka 6.2.2 – stavak 2. – alineja 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

potpora vanjskim politikama u području sprječavanja sukoba, izgradnje mira i posredovanja, ܰčć rano upozoravanje;

Amandman65

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio III. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Otvorene inovacije vrlo su važne za EU jer omogućuju ostvarivanje blagostanja za građane i suočavanje s izazovima sutrašnjice. Za njihovu je provedbu potreban sustavan, međusektorski i višedimenzionalan pristup. Gospodarski napredak Europe, društveno blagostanje i kvaliteta života oslanjaju se na njezinu sposobnost da potakne produktivnost i rast, šٴ pak uvelike ovisi o njezinoj sposobnosti za inovacije. Inovacije su usto od presudne žԴDzi za suočavanje s glavnim izazovima koji predstoje EU-u.

Otvorene inovacije vrlo su važne za EU jer omogućuju ostvarivanje blagostanja za građane i suočavanje s izazovima sutrašnjice. Za njihovu je provedbu potreban sustavan, međusektorski i višedimenzionalan pristup. Gospodarski napredak Europe, društveno blagostanje i kvaliteta života oslanjaju se na njezinu sposobnost da potakne produktivnost i ǻž rast, šٴ pak uvelike ovisi o njezinoj sposobnosti za inovacije. Inovacije su usto od presudne žԴDzi za suočavanje s glavnim izazovima koji predstoje EU-u.

Amandman66

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio III. – stavak 7. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–unaprijediti preobrazbu znanosti u inovacije kako bi se ubrzao prijenos ideja, tehnologija i talenata iz istraživačke baze u novoosnovana ǻܳć i industriju,

–unaprijediti preobrazbu znanosti u inovacije kako bi se ubrzao prijenos ideja, tehnologija i talenata iz istraživačke baze javni sektor, organizacije civilnog društva, novoosnovana ǻܳć i industriju,

Amandman67

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio III. – stavak 7. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ubrzati industrijsku preobrazbu: europska industrija zaostaje u prihvaćanju i širenju novih tehnologija: 77% novih i velikih ǻܳć u području istraživanja i razvoja nalazi se u SAD-u ili Aziji, a samo ih 16% ima sjedište u Europi;

osigurati ǻž industrijsku preobrazbu: europska industrija zaostaje u prihvaćanju i širenju novih tehnologija: 77% novih i velikih ǻܳć u području istraživanja i razvoja nalazi se u SAD-u ili Aziji, a samo ih 16% ima sjedište u Europi;

Amandman68

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio III. – točka 2. – podtočka 2.2. – stavak 1. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–Razmotrit ć izradu propisa koji pogoduju inovacijama stalnom primjenom načela inovativnosti te razvojem inovativnih pristupa javnoj nabavi, ܰčć razvoj i Ჹč instrumenta za javnu nabavu inovativnih rješenja kako bi se poticale inovacije. Osim toga, opservatorij za inovacije u javnom sektoru nastavit ć podupirati unutarnja inovacijska nastojanja uprave zajedno s poboljšanim instrumentom za političku podršku.

–Razmotrit ć izradu propisa koji pogoduju inovacijama poštujući načelo predostrožnosti te razvojem inovativnih pristupa javnoj nabavi, ܰčć razvoj i Ჹč instrumenta za javnu nabavu inovativnih rješenja kako bi se poticale inovacije. Osim toga, opservatorij za inovacije u javnom sektoru nastavit ć podupirati unutarnja inovacijska nastojanja uprave zajedno s poboljšanim instrumentom za političku podršku.

Amandman69

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio – Jačanje europskog istraživačkog prostora – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U međuvremenu u Europi nastaje sve ć jaz 𵨳 regija koje predvode u području inovacija i onih koje zaostaju. Potrebno je uvesti promjene kako bi Europa u cjelini mogla iskoristiti izvrsnost iz svih dijelova kontinenta, maksimizirati vrijednost javnih i privatnih ulaganja te njihov utjecaj na produktivnost, gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i dobrobit.

U međuvremenu u Europi nastaje sve ć jaz 𵨳 regija koje predvode u području inovacija i onih koje zaostaju. Potrebno je uvesti promjene kako bi Europa u cjelini mogla iskoristiti izvrsnost iz svih dijelova kontinenta, maksimizirati vrijednost javnih i privatnih ulaganja te njihov utjecaj na produktivnost, gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i dobrobit. Društveni angažman široko je priznata ključna sastavnica odgovornog istraživanja i inovacija te je ključna za osiguravanje društvenog č԰첹. Građani i akteri civilnog društva (kao šٴ su nevladine organizacije, npr. nevladine organizacije koje se bave zaštitom ǰDZš i zdravljem) dvije su različite ciljne skupine u okviru vizije odgovornog istraživanja i inovacija u vezi s društvenim sudjelovanjem u istraživanju i inovacijama.

Osim toga, istraživanje i inovacije smatraju se udaljenima i elitističkima, bez jasnih prednosti za građane, čime se potiču stavovi koji otežavaju stvaranje i prihvaćanje inovativnih rješenja te skepticizam u pogledu javnih politika koje se temelje na dokazima. Zbog toga su potrebni bolja povezanost znanstvenika, Բ i tvoraca politika te čvršći pristupi objedinjenjavanju samih znanstvenih dokaza.

Osim toga, istraživanje i inovacije smatraju se udaljenima i elitističkima, bez jasnih prednosti za građane, čime se potiču stavovi koji otežavaju stvaranje i prihvaćanje inovativnih rješenja te skepticizam u pogledu javnih politika koje se temelje na dokazima. To zahtijeva razvoj i testiranje rješenja za DzDZš svrhovitog društvenog angažmana, a posebno uklanjanje prepreka za društveni angažman, uz bolju povezanost znanstvenika, Բ i tvoraca politika te čvršć pristupe objedinjavanju samih znanstvenih dokaza.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE ѱŠ

Naslov

Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije

Referentni dokumenti

– C8-0253/2018 –

Nadležni odbor

Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

14.6.2018

Odbori koji su dali mišljenje

Datum objave na plenarnoj sjednici

DEVE

14.6.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

Datum imenovanja

Lola Sánchez Caldentey

4.9.2018

Razmatranje u odboru

8.10.2018

Datum usvajanja

12.11.2018

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

14

2

8

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Beatriz Becerra Basterrechea, Ignazio Corrao, Mireille D’Ornano, Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Heidi Hautala, Maria Heubuch, György Hölvényi, Linda McAvan, Norbert Neuser, Cristian Dan Preda, Lola Sánchez Caldentey, Jean-Luc Schaffhauser, Elly Schlein, Eleni Theocharous, Mirja Vehkaperä, Anna Záborská, Joachim Zeller, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Frank Engel, Stefan Gehrold, Paul Rübig

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Georgi Pirinski, Helmut Scholz

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE ѱŠ

14

+

ALDE

Beatriz Becerra Basterrechea, Mirja Vehkaperä

EFDD

Ignazio Corrao, Mireille D'Ornano

GUE/NGL

Lola Sánchez Caldentey, Helmut Scholz

S&D

Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Linda McAvan, Norbert Neuser, Georgi Pirinski, Elly Schlein

VERTS/ALE

Heidi Hautala, Maria Heubuch

2

-

ENF

Jean-Luc Schaffhauser

PPE

Stefan Gehrold

8

0

ECR

Eleni Theocharous

PPE

Frank Engel, György Hölvényi, Cristian Dan Preda, Paul Rübig, Anna Záborská, Joachim Zeller, Željana Zovko

Korišteni znakovi:

+:za

-:protiv

0:suzdržani

ѱŠ Odbora za proračune(10.10.2018)

upućno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije
( – C8-0253/2018 – )

Izvjestitelj za mišljenje: Nils Torvalds

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Izvjestitelj pozdravlja prijedlog Europske komisije o novom okvirnom programu za istraživanje i inovacije, Obzoru Europa. Trenutačni program Obzor 2020. dokazao je dodanu vrijednost sredstava uloženih u područje istraživanja i inovacija te pogodnosti za sudionike iz različiti šٱԾ sfera.

Komisija predlaže povećanje sredstava za istraživanja i inovacije u odnosu na trenutačni okvirni program. Izvjestitelj svesrdno pozdravlja to povećanje, posebno s obzirom na to da Komisija procjenjuje da svaki euro uložen u okvirne programe tijekom 25 godina ž donijeti povrat od 11 eura. Izvjestitelj smatra da bi proračun trebao biti i ć s obzirom na to da je Komisija izračunala da bi Obzoru 2020. bio potreban proračun od više od 160 milijardi EUR za financiranje svih izvrsnih prijedloga.

Izvjestitelj stoga predlaže povećanje proračuna na 120milijardiEUR (u cijenama iz 2018.) kako bi se povećao potencijal istraživanja i inovacija u Europi. Europski parlament ranije je, u svojim rezolucijama o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. od 14. ožujka 2018. i od 30. svibnja 2018., pozvao na znatno povećanje proračuna Obzora Europa do razine od barem 120 milijardiEUR (u cijenama iz 2018.)

Iako izvjestitelj podržava snažnu usmjerenost na inovacije, on ipak predlaže da se u okvirnom programu promiče šira perspektiva o inovacijama kako bi se mogla žپ odgovarajuća potpora svim vrstama korisnika koji žele razviti i ostvariti svoj inovacijski potencijal. S obzirom na ukidanje proračunskih sredstava za mala i srednja ǻܳć u okviru Obzora Europa, želi inovativnim MSP-ovima Ჹči da i dalje imaju priliku pristupiti relevantnim izvorima financiranja.

Kada je riječ o financiranju za istraživanja u području poljoprivrede i ruralnog razvoja u okviru okvirnog programa, izvjestitelj želi unijeti neka pojašnjenja u pogledu petog klastera u stupu II. „Hrana i prirodni ܰ” jer se on ponekad navodi zasebno. Odgovarajući iznos u stvari je sastavni dio programa Obzor Europa i ne sadržava sredstva namijenjena zajedničkom poljoprivrednom politikom. Riječ je o jednom od pet klastera koji doprinose suočavanju s globalnim izazovima i povećanju industrijske konkurentnosti.

Naposljetku izvjestitelj predlaže donošenje programa rada za provedbu posebnog programa delegiranim aktima jer se njima utvrđuju pravila o žԾm pitanjima značajnima za proračun kao šٴ su subjekti koji imaju pravo na sudjelovanje i financiranje, ž poziva, proračun za EIC tragač za napredna istraživanja, pojedinosti za pozive za koje ć se dodjeljivati „pečat izvrsnosti”, kada je primjenjivo, ukupan iznos rezerviran za operacije kombiniranog financiranja itd.

AMANDMANI

Odbor za proračune poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeć amandmane:

Ի峾1

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu posebnog programa Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje programâ rada za provedbu posebnog programa. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br.182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća4.

Briše se.

__________________

4 Uredba (EU) br.182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16.veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L55, 28.2.2011., str.13.).

Amandman2

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3.a)Radi nadopunjavanja Programa donošenjem radnih programa, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi dodijeliti Komisiji. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, ܰčć ona na razini ٰčᲹ첹, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13.travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeć primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave pripremom delegiranih akata.

Amandman3

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)žć žԴDz borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva ǻžg razvoja Ujedinjenih naroda, ovim posebnim programom pridonijet ć se uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od 25% proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva. č se da ć se 35% iznosa ukupne financijske omotnice posebnog programa za klimatske ciljeve osigurati mjerama u okviru ovog posebnog programa. Relevantne mjere utvrdit ć se tijekom pripreme i provedbe posebnog programa, a ponovno ć se procijeniti u kontekstu relevantnih procesa evaluacije i preispitivanja.

(5)žć žԴDz borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva ǻžg razvoja Ujedinjenih naroda u svojstvu predvodnika, posebnim programom pridonijet ć se uključivanju klimatskih mjera i brzom postizanju ukupnog cilja od 30% proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva. č se da ć se 35% iznosa ukupne financijske omotnice posebnog programa za klimatske ciljeve osigurati mjerama u okviru ovog posebnog programa. Relevantne mjere utvrdit ć se tijekom pripreme i provedbe posebnog programa, a ponovno ć se procijeniti u kontekstu relevantnih procesa evaluacije i preispitivanja.

Amandman4

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)žć važne doprinose koje bi istraživanja i inovacije trebali dati rješavanju izazova povezanih s prehranom, poljoprivredom, ruralnim razvojem i biogospodarstvom, te kako bi se iskoristile odgovarajuć prilike za istraživanja i inovacije blisko povezane sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, za relevantne mjere u okviru posebnog programa u razdoblju 2021.–2027. dodijelit ć se potpora u iznosu od 10milijardiEUR za klaster „Hrana i prirodni ܰ”.

(7)žć važne doprinose koje bi istraživanja i inovacije trebali dati rješavanju izazova povezanih s prehranom, poljoprivredom, ruralnim razvojem i biogospodarstvom, te kako bi se iskoristile odgovarajuć prilike za istraživanja i inovacije blisko povezane sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, za relevantne mjere u okviru posebnog programa u razdoblju 2021.–2027. dodijelit ć se potpora u okviru namjenskog klastera „Hrana i prirodni ܰ”.

Amandman5

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.U skladu s člankom9. stavkom1. Uredbe o Obzoru Europa, financijska omotnica za provedbu posebnog programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 94100000000EUR prema ٰԳܳٲčԾ cijenama.

1.U skladu s člankom9. stavkom1. Uredbe o Obzoru Europa, financijska omotnica za provedbu posebnog programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 120000000000EUR u cijenama iz 2018.(135248000000EUR prema ٰԳܳٲčԾ cijenama).

Amandman6

Prijedlog odluke

Članak 9. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.Komisija osniva Europsko vijeć za inovacije („EIC”) za provedbu aktivnosti u okviru stupaIII. „Otvorene inovacije” koje se odnose na EIC. EIC djeluje u skladu s načelima: usmjerenosti na revolucionarne i disruptivne inovacije, autonomije, sposobnosti preuzimanja rizika, učinkovitosti, djelotvornosti, transparentnosti i odgovornosti.

1.Komisija osniva Europsko vijeć za inovacije („EIC”) za provedbu aktivnosti u okviru stupaIII. „Otvorene inovacije” koje se odnose na EIC. EIC djeluje u skladu s načelima: usmjerenosti na revolucionarne i disruptivne inovacije, potporu postupnim inovacijama, autonomije, sposobnosti preuzimanja rizika, učinkovitosti, djelotvornosti, transparentnosti i odgovornosti.

ž

Ovom se izmjenom predlaže promicanje šire perspektive o inovacijama u okvirnom programu čime bi se mogla žپ odgovarajuća potpora svim vrstama korisnika koji žele razviti i ostvariti svoj inovacijski potencijal. S obzirom na ukidanje proračunskih sredstava za mala i srednja ǻܳć u okviru Obzora Europa, ovom se izmjenom želi inovativnim MSP-ovima Ჹči da i dalje imaju priliku pristupiti relevantnim izvorima financiranja.

Amandman7

Prijedlog odluke

Članak 11. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.Komisija putem provedbenih akata donosi zasebne programe rada za provedbu aktivnosti u okviru sljedećih komponenti, kako je navedeno u članku3. stavku1. ove Odluke:

2.Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 12.a kojim se izmjenjuje Prilog II.a za donošenje zasebnih programa rada za provedbu aktivnosti u okviru sljedećih komponenti, kako je navedeno u članku3. stavku1. ove Odluke:

Amandman8

Prijedlog odluke

Članak 11. – stavak2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)ERC-a, za koji program rada utvrđuje Znanstveno vijeć na temelju članka7. stavka2. točke(b), u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka12. stavka3. Komisija odstupa od programa rada koji je utvrdilo Znanstveno vijeć samo kad smatra da on nije u skladu s odredbama ove Odluke. U tom slučaju Komisija program rada donosi putem provedbenog akta u skladu s postupkom ispitivanja iz članka12. stavka4. Komisija propisno obrazlaže tu mjeru;

(a)ERC-a, za koji program rada utvrđuje Znanstveno vijeć na temelju članka7. stavka2. točke(b). Komisija odstupa od programa rada koji je utvrdilo Znanstveno vijeć samo kad smatra da on nije u skladu s odredbama ove Odluke.

Amandman9

Prijedlog odluke

Članak11. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)svih klastera u okviru stupa „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”, aktivnosti MSCA, ٰžč쾱h infrastruktura, potpore inovacijskim ekosustavima, dijeljena izvrsnosti te reforme i poboljšanja europskog sustava istraživanja i inovacija, u skladu s postupkom ispitivanja iz članka12. stavka4.;

(b)svih klastera u okviru stupa „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”, aktivnosti MSCA, potpore inovacijskim ekosustavima, dijeljena izvrsnosti te reforme i poboljšanja europskog sustava istraživanja i inovacija;

Ի峾10

Prijedlog odluke

Članak 11. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)EIC-a, za koji se programi rada pripremaju na temelju savjeta Odbora EIC-a iz članka10. stavka1. točke(b), u skladu s postupkom ispitivanja iz članka12. stavka4.;

(c)EIC-a, za koji se programi rada pripremaju na temelju savjeta Odbora EIC-a iz članka10. stavka1. točke(b);

Ի峾11

Prijedlog odluke

Članak 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 12.

Briše se.

Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor8. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br.182/2011.

2.Ovisno o predmetu rasprave, odbor se sastaje u različitim sastavima, kako je utvrđeno u PriloguII.

3.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak4. Uredbe (EU) br.182/2011.

4.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak5. Uredbe (EU) br.182/2011.

5.Ako se mišljenje Odbora treba dobiti pisanim postupkom, taj se postupak završava bez rezultata ako to u roku za davanje mišljenja odluči predsjednik odbora ili to zatraži obična ćna članova odbora.

6.Komisija redovito obavješćuje odbor o ukupnom napretku u provedbi posebnog programa te mu ž pravodobne informacije o svim aktivnostima koje se predlažu ili financiraju u okviru Obzora Europa kako je opisano u PriloguIII.

__________________

8 U cilju olakšavanja provedbe programa, Komisija ć za svaki sastanak programskog odbora, kako je definirano u dnevnom redu, u skladu s utvrđenim smjernicama nadoknaditi troškove za jednog predstavnika po državi članici te za jednog ٰčᲹ첹/savjetnika po državi članici za one točke dnevnoga reda za koje neka država članica zahtijeva posebno stručno znanje.

Ի峾12

Prijedlog odluke

Članak 12.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak12.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji pod uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka11. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeć mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka11. stavka2. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedeno u toj Odluci. Opoziv počinje proizvoditi č԰ sljedećg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije DzԴšᲹ delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima propisanima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13.travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 11. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeć u roku od dva mjeseca od priopćnja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeć obavijestili Komisiju da neć podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za [dva mjeseca] na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Ի峾13

Prijedlog odluke

Prilog II.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Prilog II.

Briše se.

Sastav Programskog odbora

Sastavi Programskog odbora u skladu s člankom12. stavkom2.:

1.Strateški sastav: Strateški pregled provedbe cijelog programa, usklađenost različitih dijelova programa, misije i Ჹč europskog istraživačkog prostora

2.Europsko istraživačko vijeć (ERC) i aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA)

3.Istraživačke infrastrukture

4.Zdravlje

5.Uključivo i sigurno šٱ

6.Digitalizacija i industrija

7.Klima, energija i mobilnost

8.Hrana i prirodni resursi

9.Europsko vijeć za inovacije (EIC) i europski inovacijski ekosustavi

Ի峾14

Prijedlog odluke

Prilog II.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

PRILOG II.a

Programi rada

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE ѱŠ

Naslov

Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije

Referentni dokumenti

– C8-0253/2018 –

Nadležni odbor

Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

14.6.2018

Odbori koji su dali mišljenje

Datum objave na plenarnoj sjednici

BUDG

14.6.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

Datum imenovanja

Nils Torvalds

28.6.2018

Razmatranje u odboru

13.9.2018

Datum usvajanja

9.10.2018

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

30

2

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Jean Arthuis, Richard Ashworth, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Gérard Deprez, Manuel dos Santos, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Ingeborg Gräßle, Iris Hoffmann, Monika Hohlmeier, John Howarth, Bernd Kölmel, Zbigniew Kuźmiuk, Vladimír Maňka, Siegfried Mureşan, Jan Olbrycht, Younous Omarjee, Răzvan Popa, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Jordi Solé, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Inese Vaidere, Monika Vana, Daniele Viotti, Tiemo Wölken

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andrey Novakov

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Auke Zijlstra

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE ѱŠ

30

+

ALDE

Nedzhmi Ali, Jean Arthuis, Gérard Deprez

ECR

Bernd Kölmel, Zbigniew Kuźmiuk

GUE/NGL

Younous Omarjee

PPE

Richard Ashworth, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, Siegfried Mureşan, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Patricija Šulin, Inese Vaidere

S&D

Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Iris Hoffmann, John Howarth, Vladimír Maňka, Răzvan Popa, Manuel dos Santos, Daniele Viotti, Tiemo Wölken

VERTS/ALE

Jordi Solé, Monika Vana

2

-

ENF

Auke Zijlstra

NI

Eleftherios Synadinos

0

0

Korišteni znakovi:

+:za

-:protiv

0:suzdržani

ѱŠ Odbora za proračunski nadzor(19.11.2018)

upućno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije
( – C8-0253/2018 – )

Izvjestiteljica za mišljenje: Martina Dlabajová

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Glavni su ciljevi prijedloga programa Obzor Europa pridonijeti otvaranju radnih mjesta i rastu, riješiti naše najveć šٱԱ izazove i poboljšati živote Բ Unije.

Stoga radi ܻćg blagostanja Unije i njezinih država članica treba produbiti europske inovacije, osigurati potrebna ulaganja i ubrzati š rezultata istraživanja i inovacija diljem Europe.

Izvjestiteljica podupire prijedlog Komisije te program Obzor Europa, u kojem se za razdoblje od 2021. do 2027. predlaže pristup kojim se mogu dati veliki doprinosi rješavanju tih izazova uz glavni naglasak na izvrsnosti, transnacionalnoj konkurenciji i suradnji[1].

Izvjestiteljica bi željela naglasiti žԴDz nekih novih značajki u tom pravnom aktu, u kojem se utvrđuju posebne odredbe o provedbi i izradi programa, poput novih misija za istraživanje i inovacije na razini Unije te naglaska na temama s ambicioznim ciljevima i snažnom europskom dodanom vrijednosti za rješavanje pitanja koja utječu na naš svakodnevni život (npr. borba protiv raka, čisti promet itd.). Osim toga, ističe Europsko vijeć za inovacije, koje ć dzć da se prepoznaju i financiraju ubrzane inovacije sa snažnim potencijalom u pogledu stvaranja posve novih tržišta. Izvjestiteljica pozdravlja činjenicu da ć za provedbu programa Obzor Europa biti osiguran uključiv i transparentan proces ٰٱšDz planiranja koji ć ostati dovoljno fleksibilan kako bi se brzo odgovorilo na neočekivane potrebe i krize te koji ć biti usklađen s drugim programima Unije.

Predloženim izmjenama želi se istaknuti žԴDz transparentnog postupka zapošljavanja u svim institucijama i savjetodavnim tijelima Unije.

AMANDMANI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeć amandmane:

Ի峾1

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.aKomisija uspostavlja instrument preko kojeg ć provedba programa biti javno dostupna u stvarnom vremenu, šٴ uključuje podatke o sudionicima, iznose financiranja, rezultate i prihvaćanje na ٰžšٳ.

Amandman2

Prijedlog odluke

Članak 5. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.Za svaku se misiju ž uspostaviti odbor za misiju. Taj se odbor sastoji od 15-ak osoba na visokoj razini, ܰčć relevantne predstavnike krajnjih korisnika. Odbor za misije daje savjete o sljedećm:

1.Za svaku se misiju ž uspostaviti odbor za misiju. Taj se odbor sastoji od Բᱹš 15 osoba na visokoj razini odabranih na transparentan način, ܰčć relevantne predstavnike krajnjih korisnika. Članove odbora za misije, osim u propisno opravdanim slučajevima, imenuje Komisija na temelju otvorenog poziva na iskaz interesa te uzimajući u obzir potrebu za postizanjem ravnoteže stručnog znanja, spola, dobi i geografske raspodjele, a sudjelovanje je omogućno kandidatima iz svih država članica. Odbor za misije daje savjete o sljedećm:

ž

Načela koja se odnose na imenovanje članova odbora za misije trebala bi biti navedena u članku 5., a ne u obrazloženju; prema potrebi se mogu predvidjeti iznimke u kojima Dzٴć upravljačke strukture mogu poslužiti kao odbori za misije.

Amandman3

Prijedlog odluke

Članak 6. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.ERC djeluje u skladu s načelima znanstvene izvrsnosti, autonomije, učinkovitosti, djelotvornosti, transparentnosti i odgovornosti. Osigurava kontinuitet s aktivnostima ERC-a koje se provode u skladu s Odlukom .../EZ.

4.ERC djeluje u skladu s načelima znanstvene izvrsnosti, autonomije, dobrog financijskog upravljanja, transparentnosti i odgovornosti. Osigurava kontinuitet s aktivnostima ERC-a koje se provode u skladu s Odlukom .../EZ.

ž

Dobro financijsko upravljanje uključuje učinkovitost, djelotvornost i ekonomičnost.

Amandman4

Prijedlog odluke

Članak 7. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Znanstveno vijeć sastoji se od najuglednijih znanstvenika, inženjera i ٰčᲹ첹 s primjerenim stručnim znanjem, žena i muškaraca iz različitih dobnih skupina i iz raznih ǻčᲹ istraživanja, koji djeluju u svoje osobno ime, neovisno o vanjskim interesima.

Znanstveno vijeć sastoji se od najuglednijih znanstvenika, inženjera i ٰčᲹ첹 s primjerenim stručnim znanjem, svih rodova, iz različitih dobnih skupina i iz raznih ǻčᲹ istraživanja, koji djeluju u svoje osobno ime, neovisno o vanjskim interesima.

ž

Rod ne podrazumijeva samo ženski i muški spol.

Amandman5

Prijedlog odluke

Članak 7. – stavak 2. – podstavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)kodeks ponašanja, koji se, među ostalim, odnosi na sprečavanje sukoba interesa.

Briše se.

Amandman6

Prijedlog odluke

Članak 7. – stavak 2. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija utvrđuje kodeks ponašanja koji ć se, 𵨳 ostalog, baviti pitanjem izbjegavanja sukoba interesa. Prilikom stupanja na dužnost članovi Znanstvenog vijeća ERC-a i predsjednik ERC-a prihvaćaju taj kodeks ponašanja.

ž

Na Komisiji kao čuvarici Ugovora i europskoj instituciji zaduženoj za provedbu politika EU-a leži odgovornost za rješavanje pitanja izbjegavanja sukoba interesa; to bi se pitanje trebalo odnositi i na predsjednika ERC-a.

Amandman7

Prijedlog odluke

Članak 7. – stavak 2. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija odstupa od stajališta koja utvrdi Znanstveno vijeć u skladu s prvim podstavkom točkama (a), (c), (d) i (e) samo kad smatra da se nisu pošٴvale odredbe ove Odluke. U tom slučaju Komisija donosi mjere za održavanje kontinuiteta provedbe posebnog programa i postizanje njegovih ciljeva te utvrđuje točke odstupanja od stajališta Znanstvenog vijeća i obrazlaže ih.

Komisija odstupa od stajališta koja utvrdi Znanstveno vijeć u skladu s prvim podstavkom točkama (a), (c) i (d) samo kad smatra da se nisu pošٴvale odredbe ove Odluke. U tom slučaju Komisija donosi mjere za održavanje kontinuiteta provedbe posebnog programa i postizanje njegovih ciljeva te utvrđuje točke odstupanja od stajališta Znanstvenog vijeća i obrazlaže ih.

Amandman8

Prijedlog odluke

Članak 9. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.EIC obuhvaća Odbor na visokoj razini („Odbor EIC-a”) iz članka 10. .

2.EIC obuhvaća Odbor na visokoj razini („Odbor EIC-a”) iz članka10. te mu prema potrebi podršku ž posebna provedbena struktura iz članka 8.

ž

Ne postoji korist od osnivanja nove izvršne agencije samo za III. stup.

Amandman9

Prijedlog odluke

Članak 9. – stavak 3. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.Komisija osigurava da provedba EIC-a bude:

3.Komisija osigurava da aktivnosti provedbe EIC-a budu:

ž

Izmjena radi preciznosti.

Ի峾10

Prijedlog odluke

Članak 9. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.Za potrebe upravljanja mješovitim financiranjem EIC-a Komisija primjenjuje neizravno upravljanje ili, ako to nije moguć, ž osnovati subjekt posebne namjene. Komisija nastoji osigurati sudjelovanje drugih javnih i privatnih ulagača. Ako to nije moguć pri početnoj uspostavi, subjekt posebne namjene bit ć strukturiran tako da ž privući druge javne ili privatne ulagače kako bi se povećao učinak poluge doprinosa Unije.

4.Za potrebe upravljanja mješovitim financiranjem EIC-a Komisija primjenjuje neizravno upravljanje ili, ako to nije moguć, ž osnovati subjekt posebne namjene u skladu s Financijskom uredbom. Komisija nastoji osigurati sudjelovanje drugih javnih i privatnih ulagača. Ako to nije moguć pri početnoj uspostavi, subjekt posebne namjene bit ć strukturiran tako da ž privući druge javne ili privatne ulagače kako bi se povećao učinak poluge doprinosa Unije.

ž

Prijedlog Komisije koji se odnosi na „subjekt posebne namjene” u okviru upravljanja mješovitim financiranjem EIC-a osobito je nejasan.

Ի峾11

Prijedlog odluke

Članak 10. – stavak 3. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Odbor EIC-a sastoji se od 1520 osoba na visokoj razini iz različitih dijelova europskog inovacijskog ekosustava, ܰčć poduzetnike, poslovne predvodnike, ulagače i istraživače. Pridonosi aktivnostima za informiranje javnosti, a članovi Odbora EIC-a nastoje povećati ugled EIC-a.

Odbor EIC-a sastoji se od 15 do 20 osoba na visokoj razini iz različitih dijelova europskog inovacijskog ekosustava, ܰčć poduzetnike, poslovne lidere, predstavnike nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ǰDZš i nadzorom nad poduzećima, ulagače i istraživače. Pridonosi aktivnostima za informiranje javnosti, a članovi Odbora EIC-a nastoje povećati ugled EIC-a.

Ի峾12

Prijedlog odluke

Članak 10. – stavak 3. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članove Odbora EIC-a imenuje Komisija na temelju otvorenog poziva na podnošenje kandidatura ili na iskaz interesa ili oboje, ovisno o tome šٴ Komisija smatra primjerenijim, te uzimajući u obzir potrebu za postizanjem ravnoteže stručnog znanja, spola, dobi i geografske raspodjele.

Članove Odbora EIC-a imenuje Komisija na temelju otvorenog i transparentnog postupka koji uključuje poziv na podnošenje kandidatura ili na iskaz interesa ili oboje, ovisno o tome šٴ Komisija smatra primjerenijim, te uzimajući u obzir potrebu za postizanjem ravnoteže stručnog znanja, roda, dobi i geografske raspodjele.

Ի峾13

Prijedlog odluke

Članak 12.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak12.a

Digitalizacija

Digitalizacija je vrlo važan pokretač. Budući da se širi velikom brzinom u svim sektorima, ulaganja u prioritetna ǻčᲹ u rasponu od umjetne inteligencije do sljedeć generacije interneta, računalstva visokih performansi, fotonike i nanoelektronike, postala su neophodna za snagu našega gospodarstva i ǻžst našeg društva. Ulaganje, proizvodnja i upotreba IKT-a Բž su poticaj za gospodarski rast Unije, a samo od 2001. do 2011. povećali su se za 30%. Ključne tehnologije razvoja temelj su spajanja digitalne i fizičke dimenzije i okosnica tog novoga globalnog vala inovacija. Ulaganjem u razvoj, demonstraciju i ܱǵ ključnih tehnologija razvoja i osiguravanjem sigurne, ǻž i pristupačne opskrbe sirovinama i naprednim materijalima osigurat ć se strateška autonomija Unije, a industriji Unije dzć da znatno smanji svoj ugljični i ekološki otisak.

Ի峾14

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio I. – točka 1. – podtočka 1.1 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Iako je EU i dalje najć proizvođač znanstvenih publikacija u svijetu, on je u suštini „masovni proizvođač” znanja koji, u odnosu na svoju veličinu, ima relativno malo centara izvrsnosti koji se ističu na svjetskoj razini te velika ǻčᲹ srednje i niske razine uspješnosti. U usporedbi s SAD-om i u određenoj mjeri s Kinom, EU i dalje nastoji slijediti „model decentralizirane izvrsnosti” prema kojem su resursi raspršeni na ć broj istraživača i ٰžč쾱h institucija. Drugi je problem činjenica da u mnogim zemljama EU-a javni sektor još uvijek ne nudi dovoljno privlačne uvjete za najbolje istraživače. Navedeni čimbenici doprinose relativnoj neprivlačnosti Europe u svjetskom nadmetanju za nadarene znanstvenike.

Iako je EU i dalje najć proizvođač znanstvenih publikacija u svijetu, on je u suštini „masovni proizvođač” znanja koji, u odnosu na svoju veličinu, ima relativno malo centara izvrsnosti koji se ističu na svjetskoj razini te velika ǻčᲹ srednje i niske razine uspješnosti. On je u suštini „masovni proizvođač” znanja koji nastoji slijediti „model decentralizirane izvrsnosti” prema kojem su resursi raspršeni na relativno velik broj istraživača i ٰžč쾱h institucija, a iako to samo po sebi nije problem, situacija EU-a mogla bi se ojačati osnivanjem novih centara izvrsnosti, odabranih na transparentan i objektivan način. Drugi je problem činjenica da u mnogim zemljama EU-a javni sektor još uvijek ne nudi dovoljno privlačne uvjete za najbolje istraživače. Navedeni čimbenici doprinose relativnoj neprivlačnosti Europe u svjetskom nadmetanju za nadarene znanstvenike.

Ի峾15

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio I. – točka 1. – podtočka 1.3 – podtočka 1.3.3 – stavak 1. – alineja 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

imenovati direktora i članove uprave posebne provedbene strukture, uzimajući u obzir stajališta Znanstvenog vijeća,

na potpuno transparentan način imenovati direktora i članove uprave posebne provedbene strukture, uzimajući u obzir stajališta Znanstvenog vijeća,

Ի峾16

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio I. – točka 2. – podtočka 2.1 – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Europa je znanstvena sila s oko 1,8 milijuna istraživača koji rade na tisućama sveučilišta te u tisućama ٰžč쾱h centara i vodećih svjetskih ǻܳć. Međutim, procjenjuje se da ć EU do 2027. trebati osposobiti i zaposliti najmanje milijun novih istraživača kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi o povećanju ulaganja u istraživanje i inovacije. Ta je potreba posebno izražena u neakademskom sektoru. EU se mora snažnije potruditi da više mladih žena i muškaraca zainteresira za istraživačku karijeru, privuče istraživače iz trećih zemalja, zadrži vlastite istraživače te privuče europske istraživače koji rade u inozemstvu da se vrate u Europu. Nadalje, kako bi se izvrsnost širila u šٴ većoj mjeri, uvjeti u kojima ٰžč rade moraju se dodatno poboljšati u cijelom europskom istraživačkom prostoru (EIP). U tom su kontekstu potrebne jače spone s europskim prostorom obrazovanja te Europskim fondom za regionalni razvoj i Europskim socijalnim fondom plus.

Europa je znanstvena sila s oko 1,8 milijuna istraživača koji rade na tisućama sveučilišta te u tisućama ٰžč쾱h centara i vodećih svjetskih ǻܳć. Međutim, procjenjuje se da ć EU do 2027. trebati osposobiti i zaposliti najmanje milijun novih istraživača kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi o povećanju ulaganja u istraživanje i inovacije. Ta je potreba posebno izražena u neakademskom sektoru. EU se mora snažnije potruditi da za istraživačku karijeru zainteresira više mladih osoba svih rodova i iz najrazličitijih okružja, privuče istraživače iz trećih zemalja, zadrži vlastite istraživače te privuče europske istraživače koji rade u inozemstvu da se vrate u Europu. Nadalje, kako bi se izvrsnost širila u šٴ većoj mjeri, uvjeti u kojima ٰžč rade moraju se dodatno poboljšati u cijelom europskom istraživačkom prostoru (EIP). U tom su kontekstu potrebne jače spone s europskim prostorom obrazovanja te Europskim fondom za regionalni razvoj i Europskim socijalnim fondom plus.

Ի峾17

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio I. – točka 2. – podtočka 2.1 – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Globalnim nadmetanjem u području istraživanja 𵨳 znanstvenika i 𵨳 organizacija domaćina iz akademskog i neakademskog sektora te stvaranjem i razmjenom visokokvalitetnog znanja među zemljama, sektorima i disciplinama, aktivnosti MSCA osobito doprinose ciljevima plana za „radna mjesta, rast i ulaganja”, globalnoj strategiji EU-a te ciljevima ǻžg razvoja Ujedinjenih naroda.

Globalnim nadmetanjem u području istraživanja 𵨳 znanstvenika i 𵨳 organizacija domaćina iz akademskog i neakademskog sektora te stvaranjem i razmjenom visokokvalitetnog znanja među zemljama, sektorima i disciplinama, aktivnosti MSCA osobito doprinose ciljevima plana za „radna mjesta, rast i ulaganja”, globalnoj strategiji EU-a te ciljevima ǻžg razvoja Ujedinjenih naroda. Međutim, treba ٲǵ obratiti pozornost na činjenicu da se beskonačan rast ograničenog planeta jednostavno ne ž Dzپć pa je stoga potrebno i više istraživanja u području istinskog „kružnog gospodarstva” s naglaskom na ponovnoj uporabi, popravku i recikliranju.

Ի峾18

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 1. – podtočka 1.1 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

EU-ov stup socijalnih prava potvrda je da svi imaju pravo na pravovremeni pristup kvalitetnoj, ٳܱ貹čԴ, preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj skrbi. Time se naglašava obveza EU-a da postigne UN-ove ciljeve ǻžg razvoja kojima se poziva da do 2030. svi budu obuhvaćni univerzalnom zdravstvenom zaštitom neovisno o dobi te da se iskorijene smrtni slučajevi koji se mogu spriječiti.

EU-ov stup socijalnih prava potvrda je da svi imaju pravo na pravovremeni pristup kvalitetnoj, preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj skrbi pristupačnoj svima. Time se naglašava obveza EU-a da postigne UN-ove ciljeve ǻžg razvoja kojima se poziva da do 2030. svi budu obuhvaćni univerzalnom zdravstvenom zaštitom neovisno o dobi te da se iskorijene smrtni slučajevi koji se mogu spriječiti.

Ի峾19

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.1 – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Europski građani, državne institucije i gospodarstvo moraju se zaštititi od stalne prijetnje organiziranog kriminala, šٴ uključuje trgovinu vatrenim oružjem i drogom te trgovinu ljudima. Usto, važno je ojačati zaštitu i sigurnost boljim upravljanjem granicama. Kiberkriminal je u porastu, a povezani rizici sve su brojniji zbog digitalizacije gospodarstva i društva. Europa mora i dalje poboljšavati kibersigurnost, digitalnu privatnost, zaštitu osobnih podataka i borbu protiv šᲹ lažnih i štetnih informacija kako bi očuvala demokratsku i gospodarsku stabilnost. Najzad, potrebno je dodatno raditi na ograničavanju posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta na živote i egzistenciju, koji se pojačavaju zbog klimatskih promjena, kao šٴ su poplave, oluje i suša koje pak dovode do šumskih požara, degradacije zemljišta i drugih prirodnih katastrofa poput potresa. Katastrofe, bilo prirodne ili prouzročene ljudskim faktorom, mogu ugroziti važne šٱԱ funkcije, kao šٴ su zdravstvo, opskrba energijom i vlade.

Europski građani, državne institucije i gospodarstvo moraju se zaštititi od stalne prijetnje organiziranog kriminala, šٴ uključuje trgovinu vatrenim oružjem i drogom te trgovinu ljudima. Usto, važno je ojačati zaštitu i sigurnost boljim upravljanjem granicama. Kiberkriminal je u porastu, a povezani rizici sve su brojniji zbog digitalizacije gospodarstva i društva. Europa mora i dalje poboljšavati kibersigurnost, digitalnu privatnost, zaštitu osobnih podataka i borbu protiv šᲹ lažnih i štetnih informacija, ali i štititi od prekoračenja granica u pogledu pošٴvanja ljudskih prava, ܰčć slobodu govora, pravo na privatnost itd. kako bi očuvala demokratsku i gospodarsku stabilnost. Najzad, potrebno je dodatno raditi na ograničavanju posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta na živote i egzistenciju, koji se pojačavaju zbog klimatskih promjena, kao šٴ su poplave, oluje i suša koje pak dovode do šumskih požara, degradacije zemljišta i drugih prirodnih katastrofa poput potresa. Katastrofe, bilo prirodne ili prouzročene ljudskim faktorom, mogu ugroziti važne šٱԱ funkcije, kao šٴ su zdravstvo, opskrba energijom i vlade.

Amandman20

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2 – podtočka 2.2.1 – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–strategije za nošenje s populizmom, ekstremizmom, radikalizacijom i terorizmom te za ܰč i sudjelovanje otuđenih i marginaliziranih Բ,

–strategije za nošenje s populizmom, ekstremizmom, radikalizacijom i terorizmom, kao i strategije za rješavanje pitanja koja opravdano zabrinjavaju brojne otuđene i marginalizirane građane širom Unije,

Amandman21

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2 – podtočka 2.2.3 – stavak 2. – alineja1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–baza znanja kao temelj za ulaganja i politike, osobito u području obrazovanja i izobrazbe, za šپԱ s velikom dodanom vrijednošću, produktivnost, socijalnu mobilnost, rast, šٱԱ inovacije i otvaranje radnih mjesta; uloga obrazovanja i izobrazbe u borbi protiv nejednakosti,

–baza znanja kao temelj za ulaganja i politike, osobito u području obrazovanja i izobrazbe pristupačnih svima, za šپԱ s velikom dodanom vrijednošću, produktivnost, socijalnu mobilnost, rast, šٱԱ inovacije i otvaranje radnih mjesta; uloga obrazovanja i izobrazbe u borbi protiv nejednakosti,

Amandman22

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2 – podtočka 2.2.3 – stavak 2. – alineja 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–sustavi obrazovanja i izobrazbe za poticanje i najbolje moguć iskorištavanje digitalne transformacije u EU-u te za upravljanje rizicima koji su posljedica globalne međupovezanosti i tehnoloških inovacija, posebice s obzirom na nove internetske rizike, etička pitanja, socioekonomsku nejednakost i radikalne promjene na tržištima,

–sustavi obrazovanja i izobrazbe pristupačni svima za poticanje i najbolje moguć iskorištavanje digitalne transformacije u EU-u te za upravljanje rizicima koji su posljedica globalne međupovezanosti i tehnoloških inovacija, posebice s obzirom na nove internetske rizike, etička pitanja, socioekonomsku nejednakost i radikalne promjene na tržištima,

Amandman23

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 3. – podtočka 3.2 – podtočka 3.2.5 – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–tehnologije i sustavi za pouzdanu i energetski učinkovitu pametnu mrežu i uslužnu infrastrukturu (pored povezivosti 5G, infrastrukture definirane softverom, interneta stvari, infrastrukture u oblaku i kognitivnog računalstva u oblaku) koji omogućuju sposobnosti u stvarnom vremenu, virtualizaciju i decentralizirano upravljanje (iznimno brza i fleksibilna radiotehnologija, računalstvo na rubu mreže, lanci blokova, zajednički konteksti i znanje),

–tehnologije i sustavi koji su neovisno ispitani i koji su se pokazali sigurnima za pouzdanu i energetski učinkovitu pametnu mrežu i uslužnu infrastrukturu (povezivost povrh 5G, infrastrukturu definiranu softverom, internet stvari, infrastrukturu u oblaku i kognitivno računalstvo u oblaku) koji omogućuju sposobnosti u stvarnom vremenu, virtualizaciju i decentralizirano upravljanje (iznimno brza i fleksibilna radiotehnologija, računalstvo na rubu mreže, lanci blokova, zajednički konteksti i znanje),

ž

Mnogi ugledni izvori izrazili su zabrinutost u pogledu sigurnosti zbog uvođenja tehnologije 5G; kako to ne bi postalo još jedno političko pitanje, tehnologiju 5G treba neovisno ispitati i potvrditi da nema štetne č԰ na ljude.

Amandman24

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 3. – podtočka 3.2 – podtočka 3.2.6 – stavak 2. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–velika količina podataka: analitika podataka iznimnih performansi; „integrirana privatnost” u analizi osobnih i povjerljivih velikih podataka; tehnologije za opsežne podatkovne platforme za ponovnu upotrebu industrijskih, osobnih i otvorenih podataka; upravljanje podacima, interoperabilnost i alati za povezivanje; primjene podataka za rješavanje globalnih izazova,

–velika količina podataka: analitika podataka iznimnih performansi; „integrirana privatnost” u analizi osobnih i povjerljivih velikih podataka; tehnologije za opsežne podatkovne platforme za ponovnu upotrebu industrijskih, osobnih i otvorenih podataka; upravljanje podacima, interoperabilnost i alati za povezivanje; primjene podataka za rješavanje globalnih izazova; pohrana podataka, čԳ na okoliš i kako ih smanjiti,

Amandman25

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2 – podtočka 4.2.2 – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora i rješenja za proizvodnju električne energije, grijanje i hlađenje, ǻž goriva za promet, prijevoznici posrednici, na različitim razinama i u različitim fazama razvoja, ǵԾ geografskim uvjetima i tržištima, unutar EU-a i šire,

pouzdane tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora i rješenja za proizvodnju električne energije, grijanje i hlađenje, ǻž goriva za promet, prijevoznici posrednici, na različitim razinama i u različitim fazama razvoja, ǵԾ geografskim uvjetima i tržištima, unutar EU-a i šire,

ž

S obzirom na to da je energija vjetra učinkovita SAMO kada puše vjetar, nije sama po sebi pouzdana kao primarni izvor. Tehnologija na kopnu trebala bi uključivati (u najmanjoj mjeri) pouzdaniju kombinaciju energije vjetra i hidroenergije, primjerice poput one koja se trenutačno koristi u Njemačkoj. (1) https://www.ge.com/reports/unique-combo-wind-hydro-power-revolutionize-renewable-energy/

Amandman26

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.2 – podtočka 2.2.3 – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–metode, tehnologije i alati za ǻž i otpornu proizvodnju u poljoprivredi i šܳٱ,

–metode, tehnologije i alati za ǻž i otpornu proizvodnju u poljoprivredi, šܳٱ i agrošܳٱ,

Amandman27

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 6. – podtočka 6.2 – podtočka 6.2.2 – stavak 1. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–znanstvena i tehnička potpora politike radi poboljšanja javnog zdravlja i sustava zdravstvene zaštite, ܰčć medicinske proizvode i procjenu zdravstvenih tehnologija te baze podataka i digitalizaciju,

–znanstvena i tehnička potpora politike radi poboljšanja javnog zdravlja i sustava zdravstvene zaštite pristupačnih svima, ܰčć medicinske proizvode i procjenu zdravstvenih tehnologija te baze podataka i digitalizaciju,

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE ѱŠ

Naslov

Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije

Referentni dokumenti

– C8-0253/2018 –

Nadležni odbor

Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

14.6.2018

Odbori koji su dali mišljenje

Datum objave na plenarnoj sjednici

CONT

5.7.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

Datum imenovanja

Martina Dlabajová

17.9.2018

Datum usvajanja

15.11.2018

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

21

0

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Dennis de Jong, Tamás Deutsch, Martina Dlabajová, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Arndt Kohn, Gilles Pargneaux, Georgi Pirinski, Petri Sarvamaa, Bart Staes, Indrek Tarand, Derek Vaughan, Tomáš Zdechovský, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Caterina Chinnici, Marian-Jean Marinescu, Andrey Novakov, Julia Pitera, Richard Sulík

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE ѱŠ

21

+

ALDE

Nedzhmi Ali, Martina Dlabajová

ECR

Richard Sulík

GUE/NGL

Dennis de Jong

PPE

Ingeborg Gräßle, Marian-Jean Marinescu, Andrey Novakov, Julia Pitera, Petri Sarvamaa, Tomáš Zdechovský, Joachim Zeller

S&D

Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Caterina Chinnici, Arndt Kohn, Gilles Pargneaux, Georgi Pirinski, Derek Vaughan

VERTS/ALE

Bart Staes, Indrek Tarand

GUE/NGL

Luke Ming Flanagan

0

-

1

0

PPE

Tamás Deutsch

Korišteni znakovi:

+:za

-:protiv

0:suzdržani

  • [1] Za dodatne informacije o cjelokupnom prijedlogu Obzora Europa vidi temeljni akt (prijedlog uredbe o uspostavi Obzora Europa – okvirnog programa za istraživanja i inovacije te o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i š rezultata).

ѱŠ Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane(17.10.2018)

upućno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije
( - C8-0253/2018 – )

Izvjestitelj za mišljenje: Cristian-Silviu Buşoi

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Obzor Europa bit ć deveti okvirni program Europske unije za istraživanja i inovacije te ć biti aktivan od2021.do2027. godine. Europska komisija predviđa financiranje Obzora Europa u iznosu od 97,6milijardi EUR u odnosu na otprilike 80milijardiEUR za Obzor2020. Nastavljajući se na prethodne uspjehe i stjecanjem znanja iz prethodnih programa, cilj je Obzora Europa ojačati znanstvene i tehnološke temelje Unije, potaknuti njezinu konkurentnost te pripremiti Europu za preuzimanje vodeć uloge u suočavanju s izazovima 21. stoljeća, od zdravlja do globalnog zagrijavanja, od digitalizacije do kružnoga gospodarstva.

Izvjestitelj se slaže da je za uspjeh Obzora Europa potrebna uravnotežena kombinacija kontinuiteta i inovacija te da ć se „evolucijom” trenutačnog programa Dzپć više koristi nego njegovom „revolucijom”.

Kontinuitet ć doprinijeti predvidljivosti i jednostavnosti za znanstvenu zajednicu i ǻܳć koja žele sudjelovati u Obzoru Europa. Kontinuitet ć ٲǵ osnažiti brend „Obzor”, olakšati napore u pogledu šᲹ te doprinijeti ispitivanju uspješnosti programa tijekom vremena. Izvjestitelj osobito pozdravlja daljnju uporabu strukture koja se sastoji od triju stupova i njihovih uspješnih komponenti. Izvjestitelj isto tako pozdravlja nastavak uporabe bespovratnih sredstava kao glavnog modela financiranja Obzora Europa.

Međutim, u novom Obzoru s pravom se upućuje na nekoliko utvrđenih nedostataka. Na primjer, Obzor2020. ostvario je uspjeh kad je riječ o vrhunskom istraživanju, kako prikazuju upućivanja na publikacije financirane iz Obzora u visokokvalitetnoj znanstvenoj literaturi, no ekosustav EU-a i dalje nedovoljno doprinosi revolucionarnim inovacijama. Izvjestitelj smatra da ć niz novosti u novom Obzoru doprinijeti jačanju programa. Uvođenje koncepta misija ima najć potencijal za uspjeh. Nekoliko jednostavnih, primjereno financiranih misija sa znatnim društvenim učinkom udružilo bi znanstvenu i poslovnu zajednicu. Novo Europsko vijeć za inovacije ٲǵ ž ubrzati razvoj obećavajućih ideja podupiranjem novoosnovanih ǻܳć i Ჹčm veza 𵨳 akademske zajednice i poslovnog svijeta. Smanjenje birokracije, načelo otvorene znanosti i snažnije sinergije s drugim programima EU-a mogu doprinijeti pozitivnim promjenama, ubrzati inovacije i ostvariti rezultate.

Uspjeh Obzora Europa osobito je važan za Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI). Razlog tomu nije samo činjenica da je vodeć mjesto u području inovacija i istraživanja najbolji način za osiguravanje kvalitetnih radnih mjesta i ܻć konkurentnosti gospodarstva EU-a, nego i činjenica da je Obzor Europa ključno sredstvo za rješavanje mnogih gorućih pitanja koja su u središtu aktivnosti odbora ENVI i koja proizlaze iz međunarodnih obveza u čijoj je izradi sudjelovao EU, kao šٴ su Pariški sporazum, ciljevi ǻžg razvoja ili smjernice WHO-a.

Konkretno, drugi stup čini najć dio financiranja Obzora Europa. Tri od pet njegovih klastera, odnosno a) zdravlje, d) klima, energija i mobilnost te e) hrana i prirodni resursi, izravno su povezana s područjima nadležnosti odbora ENVI i obuhvaćaju najć dio financiranja stupaII.

Kako je prikazano u najnovijem istraživanju Eurobarometra, 70% Europljana želi da Unija čini više u zdravstvenom sektoru. Izvjestitelj naglašava da smanjenje proračunskog omjera za klaster „Zdravlje” nije razmjerno ٰԳܳٲčԾ očekivanjima Բ, osobito u sadašnjem vremenu populizma i euroskepticizma. Stoga, kad je riječ o raspodjeli proračunskih sredstava za klaster „Zdravlje”, izvjestitelj poziva na to da proračun bude barem jednak onome iz Obzora2020., odnosno 9,7% ukupnog proračuna umjesto predloženih 8,18% bez preraspodjele. Nadalje, izvjestitelj smatra da bi raspodjela proračunskih sredstava 𵨳 dviju komponenata drugog stupa trebala biti razmjerna raspodjeli iz Obzora2020., a osobito da bi 70ˆ% sredstava trebalo biti usmjereno na rješavanje šٱԾ izazova i postizanje učinaka za šٱ u cjelini, a 30% na industrijsku konkurentnost.

Rak je jedan od glavnih izazova s kojim se suočavaju mnogi europski građani. Gotovo svaki treći Europljanin u svojem ć životu dobiti neki oblik raka. U Europi svake godine od raka umre 1,3milijuna osoba, šٴ je 26% svih smrtnih slučajeva. Unatoč napretku u medicinskoj znanost pojavnost raka i dalje se povećava, a u državama članicama EU-a i među njima još postoje znatne razlike kad je riječ o kvaliteti skrbi. Štoviše, rak je i dalje vodeći uzrok smrti izazvane bolešću u djece, a svake godine u Europi od raka umre 6000mladih. Inovativna rješenja u području pedijatrijske onkologije od ključne su žԴDzi za sljedeć naraštaje u Europi s obzirom na to da se svake godine u EU-u zabilježi 35000 novih slučajeva raka u mladih. Budući da su istraživanja i inovacije u tom području trenutačno rascjepkani i da se djelovanjem isključivo na nacionalnoj razini ne mogu ostvariti dostatni rezultati, izvjestitelj predlaže da se prva misija provede u području s visokom stopom smrtnosti i dugoročnim pobolijevanjem i da bude povezana s djecom, točnije „Iskorjenjivanje raka u djece do2030.”.

AMANDMANI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor uzme u obzir amandmane navedene u nastavku:

Ի峾1

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)žć žԴDz borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva ǻžg razvoja Ujedinjenih naroda, posebnim programom pridonijet ć se uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od 25 % proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva. č se da ć se 35 % iznosa ukupne financijske omotnice posebnog programa za klimatske ciljeve osigurati mjerama u okviru ovog posebnog programa. Relevantne mjere utvrdit ć se tijekom pripreme i provedbe posebnog programa, a ponovno ć se procijeniti u kontekstu relevantnih procesa evaluacije i preispitivanja.

(5)Prepoznajući klimatske promjene kao jedan od najćh svjetskih i šٱԾ izazova te ǻžć hitnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva ǻžg razvoja Ujedinjenih naroda, posebnim programom pridonijet ć se uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od 30% proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva. č se da ć se 35% iznosa ukupne financijske omotnice posebnog programa za klimatske ciljeve osigurati mjerama u okviru ovog posebnog programa. Relevantne mjere utvrdit ć se na temelju savjetovanja s relevantnim dionicima i civilnim šٱm tijekom pripreme i provedbe posebnog programa, a ponovno ć se procijeniti u kontekstu relevantnih procesa evaluacije i preispitivanja.

Amandman2

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)Mjere u okviru posebnog programa trebale bi se upotrebljavati i za proporcionalno rješavanje nedostataka na ٰžšٳ ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne, bez udvostručavanja ili istiskivanja privatnog financiranja. Te mjere trebaju imati i jasnu europsku dodanu vrijednost.

(6)Mjere u okviru posebnog programa trebale bi se upotrebljavati za rješavanje nedostataka na ٰžšٳ, osobito putem istraživanja i inovacija kojima se rješavaju zanemareni društveni izazovi koji privlače premalo ulaganja te za poticanje ulaganja bez udvostručavanja ili istiskivanja privatnog financiranja. Te mjere trebaju imati i jasnu europsku dodanu vrijednost.

Amandman3

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6.a)Posebni program potrebno je provesti postupkom transparentnog, participativnog i ٰٱšDz š𲵴ǻ徱š planiranja, ravnomjernim sudjelovanjem dionika (kao šٴ su znanstvena zajednica, istraživačke organizacije, tijela koja žju javne usluge na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, organizacije civilnog društva i privatni sektor, osobito MSP-ovi) u definiranju prioriteta istraživanja i odgovarajućih vrsta djelovanja i oblika provedbe posebnog programa.

Amandman4

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)žć važne doprinose koje bi istraživanja i inovacije trebali dati rješavanju izazova povezanih s prehranom, poljoprivredom, ruralnim razvojem i biogospodarstvom, te kako bi se iskoristile odgovarajuć prilike za istraživanja i inovacije blisko povezane sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, za relevantne mjere u okviru posebnog programa u razdoblju 2021.–2027. dodijelit ć se potpora u iznosu od 10 milijardi EUR za klaster „Hrana i prirodni ܰ”.

(7)žć važne doprinose koje bi istraživanja i inovacije trebali dati rješavanju izazova povezanih s prehranom, poljoprivredom, ruralnim razvojem i biogospodarstvom, te kako bi se iskoristile odgovarajuć prilike za istraživanja i inovacije blisko povezane sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, za relevantne mjere u okviru Posebnog programa u razdoblju 2021.–2027. dodijelit ć se potpora u iznosu od 10milijardiEUR za klaster „ž hrana, okoliš i prirodni ܰ”.

Amandman5

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7.a)Naša budućnost usko je povezana s budućnošću mora, oceana i obala. Mora, oceani i obale žju višruke usluge ekosustava i obilje resursa, utječu na klimu i žju mnoštvo gospodarskih prilika. Europska komisija definirala je koncept plavog gospodarstva (svaka gospodarska aktivnost povezana s oceanima, morima, lukama i obalnim područjima) u svojem izvješću u komunikaciji Komisije iz rujna 2012. naslovljenoj „Plavi rast – DzćԴDzپ ǻžg rasta u morskom i pomorskom sektoru”. U okviru Obzora Europa posebna pozornost trebala bi se posvetiti mjerama povezanima s plavim gospodarstvom u svim stupovima, s osobitom usmjerenošću na klastere „Hrana i prirodni ܰ”.

Amandman6

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9.a)Cilj posebnog programa trebao bi biti povećanje razine uključenosti relevantnih dionika i civilnog društva u cijelom Programu, među ostalim u pogledu utvrđivanja, provedbe i komunikacije istraživačkog programa.

Amandman7

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)Ჹč i š izvrsnosti;

(a)Ჹč znanstvenih temelja Unije te Ჹč i š izvrsnosti;

Amandman8

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)poticanje otvorene znanosti te osiguravanje vidljivosti prema javnosti i otvorenog pristupa rezultatima;

(f)poticanje otvorene znanosti te osiguravanje vidljivosti prema javnosti i otvorenog pristupa rezultatima i ٰžč쾱m podacima, uz posebna i stroga pravila za potrebna odstupanja, primjerice za zaštitu osobnih podataka;

Amandman9

Prijedlog odluke

Članak2. – stavak 2. – točka h

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)potporu provedbi prioriteta politike Unije;

(h)potporu provedbi prioriteta politike Unije, ܰčć postizanje ciljeva ǻžg razvoja;

Ի峾10

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka i

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i)Ჹč poveznice 𵨳 istraživanja i inovacija i drugih politika, ܰčć ciljeve ǻžg razvoja;

(i)Ჹč poveznice 𵨳 istraživanja i inovacija i drugih politika, osobito ciljeva ǻžg razvoja;

Ի峾11

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka k

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(k)ܰč Բ i krajnjih korisnika u postupke zajedničkog osmišljavanja i zajedničkog stvaranja;

(k)ܰč Բ, organizacija civilnog društva i krajnjih korisnika u utvrđivanje programa istraživanja i inovacija, ܰčć postupke zajedničkog osmišljavanja i zajedničkog stvaranja;

Ի峾12

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka ma (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ma)ubrzavanje prelaska na zeleno, ǻž i dekarbonizirano europsko gospodarstvo;

Ի峾13

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka o

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(o) poticanje osnivanja i rasta inovativnih ǻܳć, posebice MSP-ova;

(o) poticanje osnivanja i rasta inovativnih ǻܳć, posebice novoosnovanih ǻܳć i MSP-ova;

Ի峾14

Prijedlog odluke

Članak 3. – stavak1. – točka 2. – podtočka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)klaster „Hrana i prirodni ܰ”, kako je opisano u PriloguI. stupuII. odjeljku5.;

(e)klaster ž hrana, okoliš i prirodni ܰ”, kako je opisano u PriloguI. stupuII. odjeljku5.;

Ի峾15

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.U skladu s člankom9. stavkom1. Uredbe o Obzoru Europa, financijska omotnica za provedbu posebnog programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 94100000000EUR prema ٰԳܳٲčԾ cijenama.

1.U skladu s člankom9. stavkom1. Uredbe o Obzoru Europa, financijska omotnica za provedbu posebnog programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 120000000000EUR prema stalnim cijenama [135248000000EUR prema ٰԳܳٲčԾ cijenama].

Ի峾16

Prijedlog odluke

Članak 5. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.Za svaku se misiju ž uspostaviti odbor za misiju. Taj se odbor sastoji od 15-ak osoba na visokoj razini, ܰčć relevantne predstavnike krajnjih korisnika. Odbor za misije daje savjete o sljedećm:

1.Za svaku misiju Komisija uspostavlja odbor za misiju nakon transparentnog i otvorenog postupka. Odbor za misiju sastoji se od Բᱹš 15-ak ٰčᲹ첹 na visokoj razini koji predstavljaju uravnotežene sektore i interese, ܰčć relevantne predstavnike krajnjih korisnika, i koji su odabrani u skladu s člankom 237. Financijske uredbe. On djeluje u skladu s načelima autonomije, transparentnosti i odgovornosti. Za svaku misiju dva člana odbora imenuje Europski parlament.

Odbor za misije daje savjete o sljedećm:

Ի峾17

Prijedlog odluke

Članak 5. – stavak1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) žu programâ rada i njihovu preispitivanju ako je ono potrebno za postizanje ciljeva misija, uz zajedničko DzšᲹ s dionicima i javnošću kad je to relevantno;

(a) žu programâ rada i njihovu preispitivanju ako je ono potrebno za postizanje ciljeva misija, uz zajedničko stvaranje i DzšᲹ sa svim relevantnim dionicima;

Ի峾18

Prijedlog odluke

Članak 10. – stavak 4. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Odbor EIC-a ima predsjednika, kojega imenuje Komisija nakon transparentnog postupka zapošljavanja. Predsjednik je istaknuta javna osoba povezana sa svijetom inovacija.

Odbor EIC-a ima predsjednika, kojega imenuje Komisija nakon transparentnog postupka zapošljavanja. Predsjednik je istaknuta javna osoba povezana sa svijetom istraživanja i inovacija.

Ի峾19

Prijedlog odluke

Članak 10. – stavak 4. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Predsjednik predsjeda Odborom EIC-a, priprema njegove sastanke, dodjeljuje zadać članovima i ž osnovati posebne podskupine, posebice za utvrđivanje novih tehnoloških trendova iz portfelja EIC-a. On ili ona promiče EIC, komunicira s Komisijom te predstavlja EIC u svijetu inovacija. Komisija ž predsjedniku žپ administrativnu podršku u vršenju njegovih ili njezinih zadaća.

Predsjednik predsjeda Odborom EIC-a, priprema njegove sastanke, dodjeljuje zadać članovima i ž osnovati posebne podskupine, posebice za utvrđivanje novih tehnoloških trendova iz portfelja EIC-a. On ili ona promiče EIC, komunicira s Komisijom te predstavlja EIC u svijetu istraživanja i inovacija. Komisija ž predsjedniku žپ administrativnu podršku u vršenju njegovih ili njezinih zadaća.

Amandman20

Prijedlog odluke

Članak 11. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Program se provodi prema programima rada iz članka110. Financijske uredbe. Oni se pripremaju u skladu s procesom ٰٱšDz planiranja kako je opisano u Prilogu I. ovoj Odluci.

Program se provodi prema programima rada iz članka110. Financijske uredbe. Oni se pripremaju u skladu s procesom transparentnog, participativnog i ٰٱšDz š𲵴ǻ徱š planiranja kako je opisano u Prilogu I. ovoj Odluci.

Amandman21

Prijedlog odluke

Članak 11. – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Programi rada sadržavaju procjenu postotka doprinosa programa istraživanjima povezanim s klimom.

Amandman22

Prijedlog odluke

Članak 11. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.Komisija putem provedbenih akata donosi zasebne programe rada za provedbu aktivnosti u okviru sljedećih komponenti, kako je navedeno u članku3. stavku1. ove Odluke:

2.Komisija putem delegiranih akata donosi zasebne programe rada za provedbu aktivnosti u okviru sljedećih komponenti, kako je navedeno u članku3. stavku1. ove Odluke:

Amandman23

Prijedlog odluke

Članak 11. – stavak3. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) utvrđeni iznos dodijeljen za svaku aktivnost i misiju te okvirni vremenski raspored provedbe;

(a) utvrđeni iznos dodijeljen za svaku aktivnost, misiju i europsko partnerstvo te okvirni vremenski raspored provedbe;

Amandman24

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Strateškim planiranjem promicat ć se Բž angažman Բ i organizacija civilnog društva u svim fazama istraživanja i inovacija, zajedničko stvaranje znanja, djelotvorno promicanje ravnopravnosti spolova, ܰčć integraciju rodne dimenzije u ž istraživanja i inovacija, te ć se osigurati i promicati pošٴvanje najviših standarda integriteta i etičnosti.

Strateškim planiranjem osigurat ć se snažna i uravnotežena suradnja s građanima i organizacijama civilnog društva u svim fazama istraživanja i inovacija, osobito u utvrđivanju programa, zajedničkom osmišljavanju i stvaranju znanja, djelotvorno promicanje ravnopravnosti spolova, ܰčć integraciju rodne dimenzije u ž istraživanja i inovacija, te ć se osigurati i promicati pošٴvanje najviših standarda integriteta i etičnosti. Komisija ć stoga razviti smjernice i kriterije za takvo sudjelovanje Բ i krajnjih korisnika, zajedno s organizacijama civilnog društva koje ih predstavljaju, radi promicanja zajedničkog stvaranja i proizvodnje u okviru projekata koje financira Unija.

Amandman25

Prijedlog odluke

PrilogI. – stavak2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Strateškim planiranjem utvrdit ć se mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se osiguralo pošٴvanje cilja ulaganja najmanje 35% iznosa ukupne financijske omotnice Obzora Europa u istraživanja i inovacije povezane s klimom.

Amandman26

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Strateško planiranje dzć ć u razvoju i provedbi politike u relevantnim obuhvaćnim ǻčᾱ, i to na razini EU-a, ali i kao nadopuna politikama i političkim pristupima u državama članicama. Tijekom procesa ٰٱšDz planiranja uzet ć se u obzir politički prioriteti EU-a kako bi se povećao doprinos istraživanja i inovacija provedbi politike. ղǵ ć se uzeti u obzir aktivnosti predviđanja, studije i drugi znanstveni dokazi kao i relevantne Dzٴć inicijative na razini EU-a i nacionalnoj razini.

Strateško planiranje dzć ć u razvoju i provedbi politike u relevantnim obuhvaćnim ǻčᾱ, i to na razini EU-a, ali i kao nadopuna politikama i političkim pristupima u državama članicama. Tijekom procesa ٰٱšDz planiranja uzet ć se u obzir politički prioriteti EU-a, osobito ciljevi ǻžg razvoja, kako bi se povećao doprinos istraživanja i inovacija provedbi politike. ղǵ ć se uzeti u obzir aktivnosti predviđanja, studije i drugi znanstveni dokazi kao i relevantne Dzٴć inicijative na razini EU-a i nacionalnoj razini.

Amandman27

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U provedbi Obzora Europa posebna ć se pozornost posvetiti osiguravanju uravnoteženog i širokog pristupa istraživanju i inovacijama, koji nije ograničen samo na razvijanje novih proizvoda, procesa i usluga na temelju znanstvenih i tehnoloških spoznaja i iskoraka, nego podrazumijeva upotrebu Dzٴćh tehnologija u novim primjenama, kontinuirano poboljšavanje te šٱԱ inovacije i inovacije izvan ǻčᲹ tehnologije. Sustavnim, interdisciplinarnim, međusektorskim i horizontalnim pristupom istraživanju i inovacijama osigurat ć se mogućnost rješavanja izazova, pri čemu ć nastajati nova konkurentna ǻܳć i industrije, jačat ć se konkurentnost, poticati privatna ulaganja i očuvati ravnopravni uvjeti na unutarnjem ٰžšٳ.

U provedbi Obzora Europa posebna ć se pozornost posvetiti osiguravanju uravnoteženog i širokog pristupa istraživanju i inovacijama, koji nije ograničen samo na razvijanje novih proizvoda, procesa i usluga na temelju znanstvenih i tehnoloških spoznaja i iskoraka, nego podrazumijeva upotrebu Dzٴćh tehnologija u novim primjenama, kontinuirano poboljšavanje te šٱԱ inovacije i inovacije izvan ǻčᲹ tehnologije. Sustavnim, interdisciplinarnim, međusektorskim i horizontalnim pristupom istraživanju i inovacijama osigurat ć se mogućnost rješavanja šٱԾ izazova, pri čemu ć, kada je to u skladu s ǻž razvojem, nastajati nova konkurentna ǻܳć i industrije, jačat ć se konkurentnost, poticati privatna ulaganja i očuvati ravnopravni uvjeti na unutarnjem ٰžšٳ.

Amandman28

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Na temelju iskustva iz programa Obzor 2020., u stupu „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost” šٱԱ i humanističke znanosti bit ć u potpunosti uklopljene u sve klastere, ܰčć posebne i namjenske aktivnosti. Isto tako, aktivnosti koje uključuju morska i pomorska istraživanja i inovacije provodit ć se na strateški i integriran način u skladu s integriranom pomorskom politikom EU-a, zajedničkom ribarstvenom politikom i međunarodnim obvezama.

Na temelju iskustva iz programa Obzor 2020., u stupu „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost” šٱԱ i humanističke znanosti bit ć u potpunosti uklopljene u sve klastere, ܰčć posebne i namjenske aktivnosti. Ističe se poveznica 𵨳 ǰDZš i inovacija, uz posćvanje osobite pozornosti prirodnim rješenjima iz kojih proizlaze i ekonomski i ekološki pametna rješenja koja nude odgovor na izazove kao šٴ su klimatske promjene, nedostatak sirovina, onečišćnje i antimikrobna otpornost.

Isto tako, aktivnosti koje uključuju inovacije, istraživanja i razvoj pomorskih ekosustava, ribolovnih resursa i pomorskog sektora uz poveznice 𵨳 očuvanja biološke raznolikosti i koristi za zdravlje i gospodarsku dobrobit ljudi provode se na strateški i integriran način u skladu s integriranom pomorskom politikom EU-a, zajedničkom ribarstvenom politikom i međunarodnim obvezama.

Amandman29

Prijedlog odluke

PrilogI. – stavak10.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Istraživanja i inovacije, kao i stvaranje pametnih poslovnih modela koji se temelje na učinkovitosti resursa u svrhu prelaska na kružno gospodarstvo u Uniji bit ć sastavni dio stupa „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”.

Amandman30

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U okviru Obzora Europa osigurat ć se namjenska potpora za otvoren pristup znanstvenim publikacijama, repozitorijima znanja i drugim izvorima podataka. Podupirat ć se mjere šᲹ rezultata i znanja, ܰčć u kombinaciji s drugim programima EU-a, koje obuhvaćaju grupiranje rezultata i podataka i njihovo pakiranje u jezike i formate za ciljanu publiku i mreže za građane, industriju, javne uprave, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva i tvorce politika. U tu se svrhu u okviru Obzora Europa mogu koristiti napredne tehnologije i alati za analizu podataka.

U okviru Obzora Europa osigurat ć se namjenska potpora za otvoren pristup znanstvenim publikacijama i ٰžč쾱m podacima (uz posebna i stroga pravila za potrebna odstupanja, primjerice za zaštitu osobnih podataka), repozitorijima znanja i drugim izvorima podataka. Podupirat ć se mjere šᲹ rezultata i znanja, ܰčć u kombinaciji s drugim programima EU-a, koje obuhvaćaju grupiranje rezultata i podataka i njihovo pakiranje u jezike i formate za ciljanu publiku i mreže za građane, industriju, javne uprave, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva i tvorce politika. U tu se svrhu u okviru Obzora Europa mogu koristiti napredne tehnologije i alati za analizu podataka.

Amandman31

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Postojat ć odgovarajuća potpora u obliku mehanizama za obavješćivanje potencijalnih podnositelja prijedloga (npr. nacionalne kontaktne točke) o Programu.

Postojat ć odgovarajuća potpora u obliku mehanizama za obavješćivanje potencijalnih podnositelja prijedloga i Բ putem kampanja za podizanje osviještenosti i drugih promidžbenih inicijativa (npr. nacionalne kontaktne točke) o Programu.

Amandman32

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ٰž i inovacije ključni su pokretači ǻžg rasta i industrijske konkurentnosti, koji ć doprinijeti pronalasku rješenja za probleme današnjice kako bi se šٴ prije izmijenio negativan i opasan trend koji u ovom trenutku povezuje gospodarski razvoj, iskorištavanje prirodnih resursa i socijalne probleme te kako bi se taj trend pretvorio u nove poslovne prilike.

ٰž i inovacije ključni su pokretači ǻžg razvoja, uključivog rasta i industrijske konkurentnosti, koji ć doprinijeti pronalasku rješenja za probleme današnjice kako bi se šٴ prije izmijenio negativan i opasan trend koji u ovom trenutku povezuje gospodarski razvoj, iskorištavanje prirodnih resursa i socijalne probleme te kako bi se taj trend pretvorio u nove ǻž poslovne prilike koje stvaraju korist za čitavo šٱ.

Amandman33

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

EU ć imati koristi kao korisnik i proizvođač tehnologija i industrija koje služe kao primjer funkcioniranja i razvoja modernog, industrijskog, ǻžg, uključivog, otvorenog i demokratskog društva i gospodarstva. Poticat ć se sve brojnija gospodarska, ekološka i društvena rješenja za ǻž industrijsko gospodarstvo budućnosti, bez obzira na to je li riječ o: zdravlju i dobrobiti za sve, otpornim, uključivim i sigurnim društvima, dostupnoj čistoj energiji i mobilnosti, digitaliziranom gospodarstvu i društvu, transdisciplinarnoj i kreativnoj industriji, svemirskim rješenjima za more i kopno, rješenjima u području hrane i prehrane ili ǻžm korištenju prirodnih resursa, zaštiti klime i prilagodbi klimatskim promjenama. Svim se navedenim primjerima generira europsko bogatstvo i otvara put za kvalitetnija radna mjesta. Industrijska transformacija bit ć od ključne žԴDzi.

EU ć imati koristi kao korisnik i proizvođač tehnologija i industrija koje služe kao primjer funkcioniranja i razvoja modernog, industrijskog, ǻžg, uključivog, otvorenog i demokratskog društva i gospodarstva na način koji doprinosi ǻžm razvoju i dobrobiti ljudi. Poticat ć se sve brojnija gospodarska, ekološka i društvena rješenja za ǻž industrijsko gospodarstvo budućnosti, bez obzira na to je li riječ o: zdravlju i dobrobiti za sve, otpornim, uključivim i sigurnim društvima, dostupnoj čistoj energiji i mobilnosti, digitaliziranom gospodarstvu i društvu, transdisciplinarnoj i kreativnoj industriji, svemirskim rješenjima za more i kopno, ǻž rješenjima u području hrane i prehrane ili ǻžm korištenju prirodnih resursa, zaštiti klime i prilagodbi klimatskim promjenama. Svim se navedenim primjerima generira europsko bogatstvo i otvara put za kvalitetnija radna mjesta. Industrijska transformacija bit ć od ključne žԴDzi.

Amandman34

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.1 – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Istraživanja u području zdravstva žju bazu znanja za zdravije ljude i bolju skrb za pacijente. Istraživanja u području zdravstva imaju jedinstvene značajke, usko su povezana i u interakciji su s inovacijama, skrbi za pacijente, zdravljem ٲԴDZԾšٱ i odvijaju se u multidisciplinarnom okružju sa složenim propisima. Istraživanjima u području zdravstva ostvaruje se društvena vrijednost povrh financijskog povrata, a ona poԲᱹš zanimaju građane Unije.

Amandman35

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.1 – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ٰž i inovacije u području zdravstva imaju važnu ulogu u tom postignuću, ali i u povećanju produktivnosti i kvalitete u sektoru zdravstva i skrbi. Međutim, EU se suočava s novim, ali i dugotrajnim problemima koji prijete njegovim građanima i javnom zdravlju, ǻžDzپ zdravstvene skrbi i sustava socijalne zaštite, kao i konkurentnosti sektora zdravstvene skrbi. Glavni su izazovi u EU-u u području zdravlja: nedovoljno djelotvorno promicanje zdravlja i prevencije bolesti; porast neprenosivih bolesti; š antimikrobne otpornosti na lijekove i izbijanje epidemija zaraznih bolesti; sve već onečišćnje ǰDZš; trajne zdravstvene nejednakosti 𵨳 i unutar zemalja, koje posebice utječu na ljude koji su u nepovoljnom položaju ili u osjetljivim fazama života; otkrivanje, razumijevanje, kontrola, sprečavanje i ܲž zdravstvenih rizika u socijalnom, urbanom i prirodnom okruženju koje se brzo mijenja; sve ć troškovi europskih zdravstvenih sustava te progresivno ܱǵ personaliziranog pristupa u liječenju i digitalizacija u području zdravstva i skrbi; sve ć pritisak na sektor europskog zdravstva i skrbi da ostane konkurentan u odnosu na nove i nadolazeć aktere na svjetskoj sceni i razvija nove inovacije u području zdravstva.

ٰž i inovacije u području zdravstva imaju važnu ulogu u tom postignuću, ali i u povećanju produktivnosti i kvalitete u sektoru zdravstva i skrbi. Međutim, EU se suočava s novim, ali i dugotrajnim problemima koji prijete njegovim građanima i javnom zdravlju, ǻžDzپ zdravstvene skrbi i sustava socijalne zaštite, kao i konkurentnosti sektora zdravstvene skrbi. Glavni su izazovi u EU-u u području zdravlja: nedovoljno djelotvorno promicanje zdravlja i prevencije bolesti; porast neprenosivih bolesti; š antimikrobne otpornosti na lijekove i izbijanje epidemija zaraznih bolesti; sve već onečišćnje ǰDZš; trajne zdravstvene nejednakosti 𵨳 i unutar zemalja, koje posebice utječu na ljude koji su u nepovoljnom položaju ili u osjetljivim fazama života; ranije otkrivanje, razumijevanje i kontrola, sprečavanje i ܲž zdravstvenih rizika na razini ٲԴDZԾšٱ u socijalnom, urbanom i prirodnom okruženju koje se brzo mijenja; sve ć troškovi europskih zdravstvenih sustava te progresivno ܱǵ personaliziranog pristupa u liječenju i digitalizacija u području zdravstva i skrbi; sve ć pritisak na sektor europskog zdravstva i skrbi da ostane konkurentan u odnosu na nove i nadolazeć aktere na svjetskoj sceni i razvija nove inovacije u području zdravstva; i DZćԲ međuovisnost Unije o drugim regijama kao posljedica globalizacije, šٴ zahtijeva globalni pristup zdravlju.

Amandman36

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.1 – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U Uniji svake godine 550 000 ljudi u radnoj dobi umire od čپ glavne kronične bolesti (kardiovaskularne bolesti, rak, dišne bolesti i dijabetes). To sa sobom nosi značajan društveni i ekonomski trošak. OECD je procijenio da gubitak 550000 produktivnih života košta gospodarstvo Unije 115milijardieura godišnje. To je 0,8% BDP-a Unije.

Amandman37

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.1 – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ti su zdravstveni izazovi složeni, međusobno povezani i globalne prirode pa je za njihovo rješavanje potrebna multidisciplinarna, međusektorska i transnacionalna suradnja. Istraživačkim i inovacijskim aktivnostima uspostavit ć se bliske poveznice 𵨳 otkrivanja te kliničkih, epidemioloških, ekoloških i socioekonomskih istraživanja kao i poveznice s regulatornom znanošću. One ć iskoristiti kombinaciju vještina kojima raspolažu akademska zajednica i industrija te poticati njihovu suradnju sa zdravstvenim službama, pacijentima, tvorcima politike i građanima kako bi se potaknulo javno financiranje, a rezultati primjenjivali u kliničkoj praksi i zdravstvenim sustavima. Poticat ć se strateška suradnja na razini EU-a i na međunarodnoj razini radi objedinjavanja stručnog znanja, kapaciteta i resursa potrebnih za stvaranje ekonomije razmjera, opsega i brzine te radi podjele očekivane koristi i uključenih financijskih rizika.

Ti su zdravstveni izazovi složeni, međusobno povezani i globalne prirode pa su za njihovo rješavanje potrebni multidisciplinarna, međusektorska i transnacionalna suradnja i istraživanja. Istraživačkim i inovacijskim aktivnostima uspostavit ć se bliske poveznice 𵨳 otkrivanja te kliničkih, epidemioloških, ekoloških i socioekonomskih istraživanja kao i poveznice s regulatornom znanošću. One ć iskoristiti kombinaciju vještina kojima raspolažu akademska zajednica i industrija te poticati njihovu suradnju sa zdravstvenim službama, pacijentima, tvorcima politike, relevantnim dionicima, organizacijama civilnog društva i građanima kako bi se potaknulo javno financiranje, a rezultati primjenjivali u kliničkoj praksi, kao i u zdravstvenim sustavima i sustavima socijalne skrbi. Poticat ć se strateška suradnja na razini EU-a i na međunarodnoj razini radi objedinjavanja stručnog znanja, kapaciteta i resursa potrebnih za stvaranje ekonomije razmjera, opsega i brzine te radi podjele očekivane koristi i uključenih financijskih rizika.

Amandman38

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.1 – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U svrhu jačanja javnog povrata inicijativa za istraživanja i inovacije financiranih javnim sredstvima, podnositelji zahtjeva za Obzor Europu u za to namijenjen dio prijave unose plan u kojem se opisuje kako ć biti zajamčen pristup rezultatima projekta.

Amandman39

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.1 – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Financiranje istraživanja koje ž Unija i dalje ć u budućnosti imati važnu ulogu u promicanju istraživanja od DZć interesa radi potpore javnom donošenju odluka.

Amandman40

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.1 – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Aktivnosti u tom klasteru mogu se provesti u okviru partnerstva Unije i industrije.

Amandman41

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.1 – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br.3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj ǻžg razvoja br.13 – klimatska politika.

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br.2 – iskorjenjivanje gladi; cilj ǻžg razvoja br.3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj ǻžg razvoja br.13 – klimatska politika.

Amandman42

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.1 – podtočka ii (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ii)Skupina na visokoj razini pružit ć potporu postizanju tih ciljeva, točnije Upravljački odbor za zdravlje. Odbor osigurava koordinaciju i sinergije ٰžč쾱h programa u području zdravstva u drugim izazovima, primjerice „Digitalnom” i u povezanim stupovima, kao šٴ su EIC, ERC, kao i unutar strateških partnerstva. Vodit ć se znanošću i uključivat ć sve dionike, sa značajnim sudjelovanjem društva, Բ i pacijenata. Bit ć zadužen za upravljanje/savjetovanje u razvoju programa rada i misija povezanih sa zdravljem. Usklađivanje ٰžč쾱h programa u području zdravstva i zajedničkog osmišljavanja s šٱm poboljšat ć društveni učinak i smanjiti stvaranje otpada.

Amandman43

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.1 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ljudi u osjetljivim fazama života (rođenje, rano djetinjstvo, djetinjstvo, adolescencija, trudnoća, zrela i kasna odrasla dob), ܰčć osobe s invaliditetom ili ozljedama, imaju posebne zdravstvene potrebe koje zahtijevaju bolje razumijevanje i prilagođena rješenja. Takav ć pristup omogućiti smanjenje zdravstvenih nejednakosti i DzDZš rezultata u području zdravlja u korist aktivnog i zdravog starenja tijekom cijelog života, posebno zahvaljujući zdravom početku života i smanjenju rizika od mentalnih i tjelesnih oboljenja kasnije u životu.

Ljudi u osjetljivim fazama života (rođenje, rano djetinjstvo, djetinjstvo, adolescencija, trudnoća, kasna odrasla dob), ܰčć osobe s invaliditetom ili ozljedama, imaju posebne zdravstvene potrebe koje zahtijevaju bolje razumijevanje i prilagođena rješenja. Takav ć pristup omogućiti smanjenje zdravstvenih nejednakosti i DzDZš rezultata u području zdravlja u korist aktivnog i zdravog starenja tijekom cijelog života, posebno zahvaljujući zdravom početku života i smanjenju rizika od mentalnih i tjelesnih oboljenja kasnije u životu.

Amandman44

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.1 – stavak 2. – alineja 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– dobro osmišljene intervencije u javnom zdravstvu za smanjenje opterećnja i č԰첹 infekcija tijekom životnog ciklusa,

Amandman45

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.1 – stavak 2. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

zdravlje majki, očeva, novorođenčadi i djece te uloga roditelja,

zdravlje majki, očeva, novorođenčadi i djece, ܰčć preživljavanje djece i majki, te uloga roditelja,

Amandman46

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.1 – stavak 2. – alineja 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

zdravstvene potrebe i posljedice povezane s visokom stopom smrtnosti i dugoročnim pobolijevanjem, osobito djece,

rodna dimenzija i zdravlje,

Amandman47

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.1 – stavak 2. – alineja 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– zdravstvene posljedice zbog oklijevanja s cijepljenjem,

Amandman48

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.2 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Bolje razumijevanje čimbenika koji utječu na zdravlje i čimbenika rizika koje uvjetuje socijalno, ekonomsko i fizičko okruženje u svakodnevnom životu i na radnom mjestu, ܰčć učinak digitalizacije, onečišćnja, klimatskih promjena i drugih pitanja ǰDZš na zdravlje, doprinijet ć prepoznavanju i ublažavanju zdravstvenih rizika i prijetnji zdravlju, smanjenju smrti i bolesti od izlaganja kemikalijama i onečišćnju ǰDZš, podržavanju ekološkog, zdravog, otpornog i ǻžg životnog i radnog okruženja, promicanju zdravog načina života i potrošačkog ponašanja, te razvoju pravednog, uključivog i pouzdanog društva.

Bolje razumijevanje čimbenika koji utječu na zdravlje, odrednica zdravlja i čimbenika rizika koje uvjetuje socijalno, ekonomsko i fizičko okruženje u svakodnevnom životu i na radnom mjestu, ܰčć učinak digitalizacije, onečišćnja, brze urbanizacije, klimatskih promjena i drugih nacionalnih i transnacionalnih pitanja ǰDZš na zdravlje, doprinijet ć boljem sprječavanju bolesti, prepoznavanju i ublažavanju zdravstvenih rizika i prijetnji zdravlju, smanjenju smrti i bolesti od izlaganja kemikalijama i onečišćnju ǰDZš, podržavanju ekološkog, zdravog, otpornog i ǻžg životnog i radnog okruženja, promicanju zdravog načina života, ܰčć putem mjera nadzora nad duhanom, potrošačkog ponašanja, te razvoju pravednog, uključivog i pouzdanog društva.

Amandman49

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.2 – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

tehnologije za procjenu opasnosti i č԰첹 kemikalija, onečišćujućih tvari i drugih stresora te povezane izloženosti na zdravlje, ܰčć stresore povezane s klimatskim promjenama i okolišem te kombinirane č԰ nekoliko stresora,

sigurne i učinkovite tehnologije za procjenu opasnosti i č԰첹 kemikalija, onečišćujućih tvari i drugih stresora te povezane izloženosti na zdravlje, ܰčć stresore povezane s klimatskim promjenama i okolišem te kombinirane č԰ nekoliko stresora,

Amandman50

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.2 – stavak 2. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ǰDZšԾ, profesionalni, socijalni i bihevioralni čimbenici koji utječu na tjelesno i mentalno zdravlje te na dobrobit ljudi i njihovu interakciju, uz poseban naglasak na ranjive osobe i osobe u nepovoljnom položaju,

ǰDZšԾ, ܰčć izgrađenu okolinu (projektiranje i izgradnja), profesionalni, ekonomski, politički, socijalni i bihevioralni čimbenici koji utječu na tjelesno i mentalno zdravlje te na dobrobit, produktivnost i oporavak ljudi i njihovu interakciju, uz poseban naglasak na ranjivim osobama i osobama u nepovoljnom položaju,

Amandman51

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.3 – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.2.3.Neprenosive i rijetke bolesti

1.2.3.Neprenosive i rijetke bolesti, ܰčć rak

Amandman52

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.3 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Neprenosive bolesti, ܰčć rijetke bolesti, velik su zdravstveni i društveni problem koji iziskuje djelotvornije pristupe u prevenciji, liječenju i izlječenju, ܰčć personalizirane pristupe liječenju.

Neprenosive bolesti, ܰčć rijetke bolesti, velik su zdravstveni i društveni problem koji iziskuje djelotvornije pristupe na razini ٲԴDZԾšٱ u primarnoj i sekundarnoj prevenciji, liječenju i izlječenju, ܰčć istraživanja usmjerena na politiku i personalizirane pristupe liječenju.

Amandman53

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.3 – stavak 2. – alineja 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

alati, ܰčć biobanke i stvaranje genomskih podataka, koji omogućuju bolje razumijevanje temeljnih mehanizama bolesti i brži razvoj personaliziranih terapija,

Amandman54

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.3 – stavak 2. – alineja 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

č i č, ܰčć farmakološko i nefarmakološko č,

sigurno, učinkovito i pristupačno č i č, ܰčć farmakološko i nefarmakološko č,

Amandman55

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.3 – stavak 2. – alineja 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ǻčᲹ visoke neispunjene kliničke potrebe, kao šٴ su rijetke vrste raka, ܰčć rak u djece,

Amandman56

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.3 – stavak 2. – alineja 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– infrastruktura i kapaciteti za iskorištavanje potencijala napretka ostvarenog u području genomske medicine u standardnoj kliničkoj praksi.

Amandman57

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.3 – stavak 2. – alineja 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Prioritet ć imati projekti u području bolesti kod kojih se učinkovitost ne ž Dzپć samo nacionalnim djelovanjem ili planovima ili u područjima u kojima se djelovanjem na razini Europe ž znatno utjecati na ishode.

Amandman58

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.4 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Zaštita Բ od prekograničnih prijetnji zdravlju velik je problem za javno zdravlje, koji iziskuje djelotvornu međunarodnu suradnju na razini EU-a i na globalnoj razini. To ć uključivati sprečavanje, pripravnost, rano otkrivanje, č i č zaraznih bolesti te borbu protiv antimikrobne otpornosti (AMR) u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”.

Zaštita Բ od zaraznih bolesti i prekograničnih prijetnji zdravlju velik je problem za javno zdravlje, koji iziskuje djelotvornu međunarodnu suradnju na razini Unije i na globalnoj razini. To ć uključivati sprečavanje (ܰčć cijepljenje), pripravnost, rano otkrivanje, č i č zaraznih bolesti te borbu protiv antimikrobne otpornosti (AMR) u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”. Svjetska zdravstvena organizacija definirala je popis zanemarenih bolesti za koje postoji manjak ulaganja privatnog sektora u istraživanja i inovacije zbog ograničenih komercijalnih poticaja. Potrebna su ambicioznija javna ulaganja radi rješavanja problema opterećnja zbog takvih bolesti povezanih sa siromaštvom i zanemarenih bolesti.

Amandman59

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.4 – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

uzroci izbijanja ili ponovnog izbijanja zaraznih bolesti i njihova šᲹ, ܰčć prijenos sa životinja na ljude (zoonoza), ili iz drugih dijelova ǰDZš (voda, tlo, biljke, hrana) na ljude,

uzroci izbijanja ili ponovnog izbijanja zaraznih bolesti i njihova šᲹ, ܰčć mehanizme prijenosa sa životinja na ljude (zoonoza), ili iz drugih dijelova ǰDZš (voda, tlo, biljke, hrana) na ljude te primjena empirijskih preventivnih rješenja kojima se prijenos svodi na najmanju moguću mjeru,

Amandman60

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.4 – stavak 2. – alineja 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– razvoj novih antibiotika za borbu protiv superbakterija,

Amandman61

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.4 – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

cjepiva za zarazne bolesti te njihova dijagnostika, č i č, ܰčć popratne bolesti i infekcije,

dijagnostika za zarazne bolesti te njihovo č i č, ܰčć popratne bolesti i infekcije,

Amandman62

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.4 – stavak 2. – alineja 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

prekogranični aspekti zaraznih bolesti i posebni izazovi u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom, kao šٴ su tropske bolesti.

prekogranični aspekti zaraznih bolesti i posebni izazovi u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom, kao šٴ su tropske bolesti, AIDS, tuberkuloza i malarija. Bolesti povezane sa siromaštvom i zanemarene bolesti trebaju se rješavati u okviru sveobuhvatnog pristupa utemeljenog na partnerstvu sa državama članicama i pogođenim regijama.

Amandman63

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.4 – stavak 2. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

prikladna, sigurna i učinkovita cjepiva za prevenciju i profilaksu zaraznih bolesti, ܰčć istraživanja i otkrića novih cjepiva, napredne tehnologije imunizacije i regulatorne znanosti,

Amandman64

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.5 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Tehnologije i alati u području zdravstva ključni su za javno zdravstvo i u velikoj mjeri doprinose žԾm poboljšanjima u kvaliteti života i zdravlja osoba u EU-u i skrbi o njima. Stoga je ključni strateški izazov oblikovati, razviti, isporučiti i primijeniti prikladne, pouzdane, sigurne i troškovno učinkovite alate i tehnologije u području zdravstva i skrbi, uzimajući u obzir potrebe osoba s invaliditetom i starenje društva. To uključuje umjetnu inteligenciju i druge digitalne tehnologije, uz znatna poboljšanja u odnosu na postojeća rješenja te poticanje konkurentne i ǻž zdravstvene industrije koja stvara radna mjesta visoke vrijednosti. Europski zdravstveni sektor jedan je od ključnih gospodarskih sektora u EU-u, koji čini 3% BDP-a i zapošljava 1,5 milijuna osoba.

Tehnologije i alati u području zdravstva ključni su za javno zdravstvo i u velikoj mjeri doprinose žԾm poboljšanjima u kvaliteti života i zdravlja osoba u EU-u i skrbi o njima. Stoga je ključni strateški izazov oblikovati, razviti, isporučiti i primijeniti prikladne, ٳܱ貹čԱ, pouzdane, sigurne i troškovno učinkovite alate i tehnologije u području zdravstva i skrbi, uzimajući u obzir potrebe osoba s invaliditetom i starenje društva. To uključuje umjetnu inteligenciju i druge digitalne alate i tehnologije, uz znatna poboljšanja u odnosu na postojeća rješenja te poticanje konkurentne i ǻž zdravstvene industrije koja stvara radna mjesta visoke vrijednosti. Europski zdravstveni sektor jedan je od ključnih gospodarskih sektora u EU-u, koji čini 3% BDP-a i zapošljava 1,5 milijuna osoba.

Amandman65

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.5 – stavak 2. – alineja 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– istraživanja provedbe u koja su uključeni građani i krajnji korisnici (primjerice pacijenti i/ili liječnici).

Amandman66

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.6 – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.2.6.Zdravstveni sustavi

1.2.6.Pravedni zdravstveni sustavi ǵԾ potrebama pacijenata

Amandman67

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.6 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Zdravstveni sustavi ključan su dio sustava socijalne zaštite u EU-u, koji je 2017. zapošljavao oko 24 milijuna osoba u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Glavni su prioriteti pristupačni, isplativi, otporni, ǻž i pouzdani zdravstveni sustavi te smanjenje nejednakosti, šٴ se ž Dzپć oslobađanjem potencijala digitalnih inovacija i inovacija temeljenih na podacima za potrebe boljeg zdravstva i skrbi ǵԾh potrebama pacijenata koji se temelje na otvorenoj europskoj podatkovnoj infrastrukturi. Tako ć se unaprijediti digitalna transformacija zdravstva i skrbi.

Zdravstveni sustavi ključan su dio sustava socijalne zaštite u EU-u, koji je 2017. zapošljavao oko 24 milijuna osoba u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Glavni su prioritet isplativi, otporni, ǻž, sigurni i pouzdani zdravstveni sustavi pristupačni svima, bez obzira na njihove prihode, te smanjenje nejednakosti, šٴ se ž Dzپć i oslobađanjem potencijala digitalnih inovacija i inovacija temeljenih na podacima za potrebe boljeg zdravstva i skrbi ǵԾh potrebama pacijenata koji se temelje na otvorenoj europskoj podatkovnoj infrastrukturi. Tako ć se unaprijediti digitalna transformacija zdravstva i skrbi.

Amandman68

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.6 – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

DzDZš procjene zdravstvenih tehnologija,

DzDZš i olakšavanje procjene zdravstvenih tehnologija i žnje potpore učinkovitijoj dodjeli proračunskih sredstava za zdravstvenu skrb na temelju zdravstvenih ishoda,

Amandman69

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.6 – stavak 2. – alineja 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– ravnopravnost u pristupu uslugama i zdravstvenim ishodima,

Amandman70

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.6 – stavak 2. – alineja 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

specijalizirano osposobljavanje zdravstvenih djelatnika, osposobljavanje i razvoj tehničkog znanja i iskustva i novih načina rada kojima se Dzپž inovativnost u e-zdravstvu i zdravstvenoj skrbi,

Amandman71

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.6 – stavak 2. – alineja 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

DzDZš pravovremenog informiranja o zdravlju i upotrebe zdravstvenih podataka, ܰčć elektroničke zdravstvene kartone, uz posćvanje dužne pozornosti sigurnosti, privatnosti, interoperabilnosti, standardima, usporedivosti i integritetu,

DzDZš pravovremenosti i kvalitete informiranja o zdravlju, kao i infrastrukture za učinkovito prikupljanje i upotrebu zdravstvenih podataka, ܰčć elektroničke zdravstvene kartone, uz posćvanje dužne pozornosti sigurnosti, privatnosti, interoperabilnosti, standardima, usporedivosti i integritetu,

Amandman72

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.6 – stavak 2. – alineja 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

rješenja za osnaživanje Բ i pacijenata, samopraćnje i interakcija sa zdravstvenim i socijalnim radnicima radi sveobuhvatnije skrbi i pristupa usmjerenog na korisnika,

rješenja za osnaživanje Բ i pacijenata, među ostalim boljim mjerenjem ishoda koje su prijavili pacijenti, samopraćnje i interakcija sa zdravstvenim i socijalnim radnicima radi sveobuhvatnije skrbi i pristupa usmjerenog na korisnika,

Amandman73

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.6 – stavak 2. – alineja 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

podaci, informacije, spoznaje i najbolja praksa iz istraživanja zdravstvenih sustava na razini EU-a i na svjetskoj razini.

podaci, informacije, spoznaje i najbolja praksa iz istraživanja zdravstvenih sustava, ܰčć aspekte sustava socijalne skrbi, na razini Unije i na svjetskoj razini.

Amandman74

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2 – podtočka 1.2.6 – stavak 2. – alineja 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– istraživanja provedbe u koja su uključeni građani i krajnji korisnici (primjerice pacijenti i/ili liječnici).

Amandman75

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka2. – podtočka 2.1 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

EU na jedinstven način kombinira gospodarski rast i socijalne politike, uz visoke razine socijalne uključenosti, zajedničkih vrijednosti temeljenih na demokraciji, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i bogatstvu raznolikosti. Taj se model stalno mijenja i mora prilagođavati npr. globalizaciji i ٱԴDZš쾱 promjenama. Osim toga, Europa mora odgovoriti na probleme povezane sa stalnim prijetnjama sigurnosti. Teroristički napadi, radikalizacija, kibernapadi i hibridne prijetnje velik su sigurnosni problem koji stvara izrazit pritisak na društva.

EU na jedinstven način kombinira ǻž razvoj i socijalne politike, uz visoke razine socijalne uključenosti, zajedničkih vrijednosti temeljenih na demokraciji, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i bogatstvu raznolikosti. Taj se model stalno mijenja i mora prilagođavati npr. globalizaciji i ٱԴDZš쾱 promjenama. Osim toga, Europa mora odgovoriti na probleme povezane sa stalnim prijetnjama sigurnosti. Teroristički napadi, radikalizacija, kibernapadi i hibridne prijetnje velik su sigurnosni problem koji stvara izrazit pritisak na društva.

Amandman76

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka2. – podtočka 2.1 – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Europski građani, državne institucije i gospodarstvo moraju se zaštititi od stalne prijetnje organiziranog kriminala, šٴ uključuje trgovinu vatrenim oružjem i drogom te trgovinu ljudima. Usto, važno je ojačati zaštitu i sigurnost boljim upravljanjem granicama. Kiberkriminal je u porastu, a povezani rizici sve su brojniji zbog digitalizacije gospodarstva i društva. Europa mora i dalje poboljšavati kibersigurnost, digitalnu privatnost, zaštitu osobnih podataka i borbu protiv šᲹ lažnih i štetnih informacija kako bi očuvala demokratsku i gospodarsku stabilnost. Najzad, potrebno je dodatno raditi na ograničavanju posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta na živote i egzistenciju, koji se pojačavaju zbog klimatskih promjena, kao šٴ su poplave, oluje i suša koje pak dovode do šumskih požara, degradacije zemljišta i drugih prirodnih katastrofa poput potresa. Katastrofe, bilo prirodne ili prouzročene ljudskim faktorom, mogu ugroziti važne šٱԱ funkcije, kao šٴ su zdravstvo, opskrba energijom i vlade.

Europski građani, državne institucije i gospodarstvo moraju se zaštititi od stalne prijetnje organiziranog kriminala, šٴ uključuje trgovinu vatrenim oružjem i drogom te trgovinu ljudima. Usto, važno je ojačati zaštitu i sigurnost boljim upravljanjem granicama. Kiberkriminal je u porastu, a povezani rizici sve su brojniji zbog digitalizacije gospodarstva i društva. Europa mora i dalje ulagati napore u DzDZš kibersigurnosti, digitalne privatnosti i zaštite osobnih podataka i aktivno se boriti protiv šᲹ lažnih i štetnih informacija kako bi očuvala demokratsku i gospodarsku stabilnost. Najzad, potrebno je dodatno raditi na ograničavanju posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta na živote i egzistenciju, koji se pojačavaju zbog klimatskih promjena, kao šٴ su poplave, oluje i suša koje pak dovode do šumskih požara, degradacije zemljišta i drugih prirodnih katastrofa poput potresa. Katastrofe, bilo prirodne ili prouzročene ljudskim faktorom, mogu ugroziti važne šٱԱ funkcije, kao šٴ su zdravstvo, opskrba energijom i vlade.

Amandman77

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka2. – podtočka 2.2 – podtočka 2.2.4 – stavak 2. – alineja 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– kapaciteti primarnih sektora (posebno poljoprivrede i šumarstva) za postizanje otpornijih ekosustava i ǻžju upotrebu zemljišta, osobito u pogledu sprječavanja nastanka visokih i niskih vodostaja, na lokalnoj i regionalnoj razini, ܰčć korištenje prirodnih rješenja,

Amandman78

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka2. – podtočka 2.2 – podtočka 2.2.4 – stavak 2. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

sposobnost društva da bolje upravlja rizikom i smanji rizik od katastrofa, među ostalim putem rješenja temeljenih na prirodi te boljom prevencijom, pripravnošću i odgovorom na Dzٴć i nove rizike,

sposobnost društva i lokalnih vlasti da bolje upravlja rizikom i smanji rizik od katastrofa, među ostalim putem rješenja temeljenih na prirodi te boljom prevencijom, pripravnošću i odgovorom na Dzٴć i nove rizike, ܰčć preko upotrebe zemljišta i prostornog planiranja,

Amandman79

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka2. – podtočka 2.2 – podtočka 2.2.4 – stavak 2. – alineja 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

sposobnost odgovora na izbijanje zaraznih bolesti kao posljedice katastrofa,

Amandman80

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka2. – podtočka 2.2 – podtočka 2.2.5 – stavak 2. – alineja 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

inovativni pristupi za sigurnost uporabe zdravstvenih podataka/stvarnih podataka (ܰčć registre pacijenata i elektroničke zdravstvene kartone, uz posćvanje dužne pozornosti sigurnosti, privatnosti, interoperabilnosti, standardima, usporedivosti i cjelovitosti).

Amandman81

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka3. – podtočka 3.2 – podtočka 3.2.1 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Proizvodnja je ključni pokretač zapošljavanja i blagostanja u EU-u, čini više od tri četvrtine ukupnog izvoza EU-a, a osigurava više od 100 milijuna izravnih i neizravnih radnih mjesta. Ključni je izazov proizvodnje u EU-u zadržati konkurentnost na globalnoj razini uz pametnije i ǵԾ proizvode visoke dodane vrijednosti koji se proizvode uz puno niže troškove energije. Kreativni i kulturni elementi bit ć ključni za stvaranje dodane vrijednosti.

Proizvodnja je ključni pokretač zapošljavanja i blagostanja u EU-u, čini više od tri četvrtine ukupnog izvoza EU-a, a osigurava više od 100 milijuna izravnih i neizravnih radnih mjesta. Ključni je izazov proizvodnje u EU-u povećati ǻžst i zadržati konkurentnost na globalnoj razini uz pametnije i ǵԾ proizvode visoke dodane vrijednosti koji se proizvode uz puno niže troškove energije i smanjen ugljični otisak i primjenjujući energetski i resursno učinkovitije postupke. Kreativni i kulturni elementi bit ć ključni za stvaranje dodane vrijednosti.

Amandman82

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka3. – podtočka 3.2 – podtočka 3.2.6 – stavak 2. – alineja 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

pokusne tehnologije lanaca blokova u ǻ𵨱Ծ sektorima,

Amandman83

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka3. – podtočka 3.2 – podtočka 3.2.7 – stavak 4. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

simbioza industrije i tokova resursa 𵨳 pogona u svim sektorima i urbanim zajednicama, postupci i materijali za prijevoz, pretvorbu, ponovnu uporabu i 徱šٱ resursa u kombinaciji s vrednovanjem nusproizvoda, otpada i CO2,

simbioza industrije i tokova resursa 𵨳 pogona u svim sektorima i urbanim zajednicama, postupci i materijali za maksimalnu resursnu učinkovitost s pomoću kaskadne metode, za prijevoz, pretvorbu, ponovnu uporabu i 徱šٱ resursa u kombinaciji s vrednovanjem nusproizvoda, otpada i CO2, kada je to sigurno za okoliš i kada se time žju značajne klimatske koristi,

Amandman84

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka3. – podtočka 3.2 – podtočka 3.2.7 – stavak 4. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

proizvodi s poboljšanim svojstvima tijekom cjelokupnog životnog vijeka, koji traju, ž ih se unaprijediti i lako ih je popraviti, rastaviti i reciklirati,

proizvodi s poboljšanim svojstvima tijekom cjelokupnog životnog vijeka, koji traju, ž ih se unaprijediti i lako ih je popraviti, rastaviti i reciklirati, kojima se podupire postojanje lokalnih resursa iz dobro ǵԾh i otpornih ekosustava iz kojih se dobiva biomasa,

Amandman85

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka3. – podtočka 3.2 – podtočka 3.2.7 – stavak 4. – alineja 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– inovativni pristupi upotrebi tradicionalnih sirovina, ܰčć upotrebu alternativa koje pripadaju istoj vrsti sirovina (npr. tvrdo i meko drvo) kako bi se postigla maksimalna vrijednost lokalnih resursa, lokalnih vrsta i dobro prilagođen ekosustav,

Amandman86

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka3. – podtočka 3.2 – podtočka 3.2.8 – stavak 3. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

vrednovanje industrijskog CO2,

učinkoviti industrijski procesi hvatanja CO2, ܰčć vrednovanje CO2 kada se to pokaže sigurnim za okoliš i kada se time žju značajne koristi za klimu,

Amandman87

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka3. – podtočka 3.2 – podtočka 3.2.8 – stavak 3. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

elektrifikacija i upotreba nekonvencionalnih izvora energije unutar industrijskih pogona te razmjena energije i resursa 𵨳 industrijskih pogona (primjerice putem industrijske simbioze),

elektrifikacija i upotreba čپ izvora energije unutar industrijskih pogona te razmjena energije i resursa 𵨳 industrijskih pogona (primjerice putem industrijske simbioze),

Amandman88

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka3. – podtočka 3.2 – podtočka 3.2.8 – stavak 3. – alineja 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

industrijski proizvodi s niskim ili nultim emisijama ugljika tijekom postupka proizvodnje i cijelog životnog vijeka.

industrijski proizvodi, među ostalim za građevinarstvo, s niskim ili nultim emisijama ugljika tijekom postupka proizvodnje i cijelog životnog vijeka.

Amandman89

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka4. – podtočka 4.1 – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kako bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma, EU ć morati prijeći na ԾdzܲᾱčԲ, resursno učinkovita i otporna gospodarstva i društva. Taj ć se prelazak temeljiti na korjenitim promjenama u području tehnologije i usluga, promjenama ponašanja ǻܳć i potrošača te na uvođenju novih oblika upravljanja. Kako bi se porast prosječne globalne temperature ograničilo na razinu znatno nižu od 2°C, odnosno povećanje temperature ograničilo na 1,5°C, potreban je brz napredak u dekarbonizaciji energetskog sustava i znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometnog sektora17. Nadalje, za brže postizanje revolucionarnih iskoraka sljedeć generacije potreban je nov poticaj, ali i demonstracija i ܱǵ inovativnih tehnologija i rješenja uz korištenje DzćԴDzپ koje žju digitalne i svemirske tehnologije. To ć se ostvariti primjenom integriranog pristupa koji obuhvaća dekarbonizaciju, učinkovitost resursa, smanjenje onečišćnja zraka, pristup sirovinama i kružno gospodarstvo.

Kako bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma, EU ć morati prijeći na ԾdzܲᾱčԲ, resursno učinkovita, ǻž i otporna gospodarstva i društva. Taj ć se prelazak temeljiti na korjenitim promjenama u području tehnologije i usluga, promjenama ponašanja ǻܳć i potrošača te na uvođenju novih oblika upravljanja. Kako bi se porast prosječne globalne temperature ograničilo na razinu znatno nižu od 2°C, odnosno povećanje temperature ograničilo na 1,5°C, potreban je brz napredak u dekarbonizaciji energetskog sustava i znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometnog sektora17. Nadalje, za brže postizanje revolucionarnih iskoraka sljedeć generacije potreban je nov poticaj, ali i demonstracija i ܱǵ inovativnih tehnologija i rješenja uz korištenje DzćԴDzپ koje žju digitalne i svemirske tehnologije. To ć se ostvariti primjenom integriranog pristupa koji obuhvaća dekarbonizaciju, učinkovitost resursa, smanjenje onečišćnja zraka, pristup sirovinama i kružno gospodarstvo.

_________________

_________________

17 Znatnom dekarbonizacijom drugih sektora bave se druga ǻčᲹ programa Obzor Europa, odnosno stup „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”.

17 Znatnom dekarbonizacijom drugih sektora bave se druga ǻčᲹ programa Obzor Europa, odnosno stup „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”.

Amandman90

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka4. – podtočka 4.1 – stavak 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Aktivnosti u ovom klasteru posebice doprinose ciljevima energetske unije, jedinstvenog digitalnog tržišta i programa za zapošljavanje, rast i ulaganja, jačanju EU-a kao globalnog aktera, novoj strategiji za industrijsku politiku EU-a, kružnom gospodarstvu, inicijativi za sirovine, sigurnosnoj uniji i planu za gradove, kao i zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a te pravnim propisima EU-a za smanjenje buke i onečišćnja zraka.

Aktivnosti u ovom klasteru posebice doprinose ispunjavanju obveza Unije preuzetih u okviru Pariškog sporazuma, ciljevima energetske unije, jedinstvenog digitalnog tržišta i programa za zapošljavanje, rast i ulaganja, jačanju EU-a kao globalnog aktera, novoj strategiji za industrijsku politiku EU-a, kružnom gospodarstvu, inicijativi za sirovine, sigurnosnoj uniji i planu za gradove, kao i zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a te pravnim propisima EU-a za smanjenje buke i onečišćnja zraka.

Amandman91

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka4. – podtočka 4.1 – stavak 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br. 7 – pristupačna i čista energija; cilj ǻžg razvoja br.9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj ǻžg razvoja br.11 – ǻž gradovi i zajednice; cilj ǻžg razvoja br.13 – klimatska politika.

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br. 3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi, cilj ǻžg razvoja br. 7 – pristupačna i čista energija; cilj ǻžg razvoja br.9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj ǻžg razvoja br.11 – ǻž gradovi i zajednice; cilj ǻžg razvoja br.13 – klimatska politika.

Amandman92

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka4. – podtočka 4.2 – podtočka 4.2.2 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Cilj je EU-a postati svjetski predvodnik u pristupačnim, sigurnim i ǻž energetskim tehnologijama i tako povećati svoju konkurentnost u globalnim vrijednosnim lancima i svoj položaj na rastućim tržištima. Različiti klimatski, geografski, ekološki i socioekonomski uvjeti u EU-u te potreba da se zajamči sigurnost opskrbe energijom i pristup sirovinama zahtijevaju širok spektar energetskih rješenja, ܰčć rješenja koja nisu tehničke prirode. Kad je riječ o tehnologijama u području energije iz obnovljivih izvora, moraju se dodatno smanjiti troškovi, poboljšati njihova uspješnost i integracija u energetski sustav te razvijati revolucionarne tehnologije. U pogledu fosilnih goriva, dekarbonizacija njihove upotrebe bit ć od ključne žԴDzi za ispunjavanje klimatskih ciljeva.

Cilj je EU-a postati svjetski predvodnik u pristupačnim, sigurnim i ǻž energetskim tehnologijama i tako povećati svoju konkurentnost u globalnim vrijednosnim lancima i svoj položaj na rastućim tržištima. Različiti klimatski, geografski, ekološki i socioekonomski uvjeti u EU-u te potreba da se zajamči sigurnost opskrbe energijom i pristup sirovinama zahtijevaju širok spektar energetskih rješenja, ܰčć rješenja koja nisu tehničke prirode. Kad je riječ o tehnologijama u području energije iz obnovljivih izvora, moraju se dodatno smanjiti troškovi, poboljšati njihova uspješnost i integracija u energetski sustav te razvijati revolucionarne tehnologije. U pogledu fosilnih goriva, postupno ukidanje njihove upotrebe bit ć od ključne žԴDzi za ispunjavanje klimatskih ciljeva.

Amandman93

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka4. – podtočka 4.2 – podtočka 4.2.3 – stavak 2. – alineja 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

čista rješenja kojima se ž ostvariti pouzdanost sustava, nadopunjujući i premašujući obnovljive izvore energije i 徱šٱ na bazi elektrifikacije,

Amandman94

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka4. – podtočka 4.2 – podtočka 4.2.4 – stavak 4. – alineja 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

projektiranje životnog ciklusa zgrade, izgradnja, rad i rastavljanje, uzimajući u obzir kružnost i okolišnu učinkovitost, u cilju postizanja energetske učinkovitosti, učinkovite upotrebe resursa i otpornosti na klimatske promjene te recikliranja,

niske emisije ugljika pri projektiranju zgrada, korištenju materijala, izgradnji, radu i rastavljanju, uzimajući u obzir kružnost i okolišnu učinkovitost, u cilju postizanja energetske učinkovitosti, učinkovite upotrebe resursa i otpornosti na klimatske promjene i ugljičnog otiska te recikliranja,

Amandman95

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka4. – podtočka 4.2 – podtočka 4.2.7 – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

elektrifikacija svih vrsta prijevoza (npr. baterije, gorivne ćlije, hibridizacija itd.), ܰčć nove tehnologije za pogonske sklopove za vozila/plovila/zrakoplove, brzo punjenje/opskrba, prikupljanje energije te pristupačna i dostupna sučelja prema infrastrukturi za punjenje uz osiguravanje interoperabilnosti i neometanog žnja usluga; razvoj i ܱǵ konkurentnih, sigurnih, visokoučinkovitih i ǻžh baterija za vozila s niskim ili nultim razinama emisija;

elektrifikacija svih vrsta prijevoza (npr. baterije, gorivne ćlije, hibridizacija itd.), ܰčć nove tehnologije za pogonske sklopove za vozila/plovila/zrakoplove, brzo punjenje/opskrba, prikupljanje energije te pristupačna i dostupna sučelja prema infrastrukturi za opskrbu i punjenje uz osiguravanje interoperabilnosti i neometanog žnja usluga; razvoj i ܱǵ konkurentnih, sigurnih, visokoučinkovitih i ǻžh baterija za vozila s niskim ili nultim razinama emisija prikladnih za recikliranje;

Amandman96

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka4. – podtočka 4.2 – podtočka 4.2.9 – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

tehnologije koje uključuju tekuća i plinovita goriva iz obnovljivih izvora te s njima povezane vrijednosne lance za ispunjavanje potreba za 徱šٱm energije u rasponu od dnevnih do sezonskih,

tehnologije koje uključuju tekuća i plinovita ԾdzܲᾱčԲ goriva ili goriva iz obnovljivih izvora te s njima povezane vrijednosne lance za ispunjavanje potreba za 徱šٱm energije u rasponu od dnevnih do sezonskih,

Amandman97

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka4. – podtočka 4.2 – podtočka 4.2.9 – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

vodikove tehnologije s nultim ili niskim razinama emisija ugljika, ܰčć gorivne ćlije, i vrijednosni lanac EU-a od projektiranja do krajnje upotrebe za različite primjene.

čiste vodikove tehnologije i tehnologije gorivnih ćlija, i vrijednosni lanac EU-a od projektiranja do krajnje upotrebe za različite primjene.

Amandman98

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.KLASTER „HRANA I PRIRODNI 鷡鳧”

5.KLASTER ٸŽմ HRANA, OKOLIŠ I PRIRODNI 鷡鳧”

Amandman99

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.1 – stavak 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br.2 – iskorjenjivanje gladi; cilj ǻžg razvoja br.6 – čista voda i sanitarni uvjeti; cilj ǻžg razvoja br.11 – ǻž gradovi i zajednice; cilj ǻžg razvoja br.12 – odgovorna dzٰšᲹ i proizvodnja; cilj ǻžg razvoja br.13 – klimatska politika; cilj ǻžg razvoja br.14 – život pod vodom; cilj ǻžg razvoja br.15 – život na kopnu.

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br.2 – iskorjenjivanje gladi; cilj ǻžg razvoja br.3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi, cilj ǻžg razvoja br.6 – čista voda i sanitarni uvjeti; cilj ǻžg razvoja br.11 – ǻž gradovi i zajednice; cilj ǻžg razvoja br.12 – odgovorna dzٰšᲹ i proizvodnja; cilj ǻžg razvoja br.13 – klimatska politika; cilj ǻžg razvoja br.14 – život pod vodom; cilj ǻžg razvoja br.15 – život na kopnu.

Ի峾100

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2 – podtočka 5.2.2 – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

izrada modela kretanja i integrirani scenariji za biološku raznolikost, usluge ekosustava i dobru kvalitetu života na različitim razinama i s različitih gledišta, mogući doprinos staništa i ekosustava kao ponora ugljika u različitim scenarijima za klimatske promjene,

izrada modela kretanja i integrirani scenariji za biološku raznolikost, usluge ekosustava i dobru kvalitetu života na različitim razinama i s različitih gledišta, mogući doprinos staništa i ekosustava kao ponora ugljika u različitim scenarijima za klimatske promjene, poveznice 𵨳 ǰšٱᲹ spojeva i povećanih stopa smrtnosti za oprašivače,

Ի峾101

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2 – podtočka 5.2.3 – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

metode, tehnologije i alati za ǻž i otpornu proizvodnju u poljoprivredi i šܳٱ,

metode, tehnologije i inovativni alati za ǻž i otpornu proizvodnju u poljoprivredi i šܳٱ te za najučinkovitije korištenje vodnih resursa,

Ի峾102

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2 – podtočka 5.2.3 – stavak 2. – alineja 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

nametnici i bolesti bilja te zdravlje i dobrobit životinja, alternative upotrebi spornih pesticida, antibiotika i drugih tvari,

nametnici i bolesti bilja te zdravlje i dobrobit životinja, alternative upotrebi spornih pesticida, antibiotika i drugih tvari, istraživanja u području niskorizičnih, nekemijskih pesticida kao oblika žnja potpore zaštiti bilja s niskim unosom pesticida,

Ի峾103

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2 – podtočka 5.2.3 – stavak 2. – alineja 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

otvoreni sustavi podataka kojima se potiče razmjena podataka i znanja o biljkama, patogenima i zaštiti ǰDZš te kojima se omogućuju daljnja znanstvena istraživanja, planiranje u području zaštite ǰDZš i razvoj komercijalnih proizvoda,

Ի峾104

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2 – podtočka 5.2.3 – stavak 2. – alineja 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

poljoprivredni i šumarski sustavi od razine poljoprivrednih gospodarstava do razine krajolika, žnje usluga ekosustava i korištenje njima u primarnoj proizvodnji,

inovativni poljoprivredni i šumarski sustavi od razine poljoprivrednih gospodarstava do razine krajolika, žnje usluga ekosustava i korištenje njima u primarnoj proizvodnji,

Ի峾105

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2 – podtočka 5.2.3 – stavak 2. – alineja 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

inovacije u poljoprivredi na sučeljima 𵨳 poljoprivrede, akvakulture i šumarstva te u urbanim ǻčᾱ,

inovacije u poljoprivredi na sučeljima 𵨳 poljoprivrede, akvakulture i šumarstva te u urbanim ǻčᾱ, ǻžst u području hrane za životinje u svrhu razvoja alternativa proizvodima od palmina ulja radi njihova razvoja za poljoprivredu Unije,

Ի峾106

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2 – podtočka 5.2.4 – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.2.4.Mora i oceani

5.2.4.Mora, oceani i plavo gospodarstvo

Ի峾107

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2 – podtočka 5.2.4 – stavak 2. – alineja 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

morski živi resursi, ribolovne tehnologije, akvakultura i tehnologije prerade i marketinga,

Ի峾108

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2 – podtočka 5.2.4 – stavak 2. – alineja 1.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

razvoj novih bioloških proizvoda na osnovi morskih organizama, s velikim brojem primjena kojima se stvaraju DzćԴDzپ za nove proizvode i usluge,

Ի峾109

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2 – podtočka 5.2.4 – stavak 2. – alineja 1.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

doprinos ǻžg ribarstva i akvakulture napretku i poboljšanju života obalnih ǻčᲹ i njihova ٲԴDZԾšٱ.

Ի峾110

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2 – podtočka 5.2.4 – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

upravljanje oceanima na globalnoj i regionalnoj razini kako bi se zajamčilo očuvanje i ǻž iskorištavanje resursa iz mora i oceana,

upravljanje oceanima na globalnoj i regionalnoj razini kako bi se zajamčilo očuvanje i ǻž iskorištavanje resursa iz mora i oceana, očuvanje arktičkog ekosustava i međunarodna suradnja,

Ի峾111

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2 – podtočka 5.2.5 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kombinirani čԳ rasta ٲԴDZԾšٱ, oskudice i prekomjernog iskorištavanja resursa, uništavanja ǰDZš, klimatskih promjena i migracija uzrokuju dosad neviđene izazove zbog kojih je neophodna transformacija prehrambenih sustava (HRANA 2030.).20 հԳܳٲčԲ proizvodnja i dzٰšᲹ hrane uglavnom su neǻž, a usto se javlja dvojaki problem loše prehrane, koji se odlikuje istodobnom prisutnošću pothranjenosti i pretilosti. Prehrambeni sustavi sutrašnjice trebaju osigurati sigurnu, zdravu i kvalitetnu hranu u količini dostatnoj za sve, temeljiti se na učinkovitosti resursa, ǻžDzپ (ܰčć smanjenje emisija stakleničkih plinova, onečišćnja zraka i proizvodnje otpada), povezivanju kopna i mora, smanjenju rasipanja hrane i unapređenju proizvodnje hrane iz mora i oceana te obuhvaćati cijeli „vrijednosni lanac prehrambenih proizvoda” koji seže od proizvođača do potrošača i natrag. To mora ići ukorak s razvojem sustava sutrašnjice za sigurnost hrane te projektiranjem, razvojem i isporukom alata, tehnologija i digitalnih rješenja koji donose znatne koristi za dzٰšč te unapređuju konkurentnost i ǻžst vrijednosnog lanca prehrambenih proizvoda. Nadalje, treba potaknuti promjene u obrascima ponašanja povezanima s potrošnjom i proizvodnjom hrane te uključiti primarne proizvođače, industriju (ܰčć MSP-ove), trgovce na malo, sektore prehrambenih usluga, dzٰšč i javne službe.

Kombinirani čԳ rasta ٲԴDZԾšٱ, oskudice i prekomjernog iskorištavanja resursa, uništavanja ǰDZš, klimatskih promjena i migracija uzrokuju dosad neviđene izazove zbog kojih je neophodna transformacija prehrambenih sustava (HRANA 2030.).20 հԳܳٲčԲ proizvodnja i dzٰšᲹ hrane uglavnom su neǻž, a usto se javlja dvojaki problem loše prehrane, koji se odlikuje istodobnom prisutnošću pothranjenosti i pretilosti. Prehrambeni sustavi sutrašnjice trebaju osigurati sigurnu, zdravu i kvalitetnu hranu u količini dostatnoj za sve, temeljiti se na učinkovitosti resursa, ǻžDzپ (ܰčć smanjenje emisija stakleničkih plinova, onečišćnja zraka i proizvodnje otpada), povezivanju kopna i mora, smanjenju rasipanja hrane i unapređenju proizvodnje hrane iz mora i oceana te obuhvaćati cijeli „vrijednosni lanac prehrambenih proizvoda” koji seže od proizvođača do potrošača i natrag. To mora ići ukorak s razvojem sustava sutrašnjice za sigurnost hrane te projektiranjem, razvojem i isporukom alata, tehnologija i digitalnih rješenja koji donose znatne koristi za proizvođače i dzٰšč te unapređuju konkurentnost i ǻžst vrijednosnog lanca prehrambenih proizvoda. Nadalje, treba potaknuti promjene u obrascima ponašanja povezanima s potrošnjom i proizvodnjom hrane radi prelaska na hranjiv i zdrav način prehrane te uključiti primarne proizvođače, industriju (ܰčć MSP-ove), trgovce na malo, sektore prehrambenih usluga, dzٰšč i javne službe.

_________________

_________________

20 SWD(2016) 319 final: Europsko istraživanje i inovacije za sigurnost hrane i prehrane.

20 SWD(2016) 319 final: Europsko istraživanje i inovacije za sigurnost hrane i prehrane.

Ի峾112

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2 – podtočka 5.2.5 – stavak 2. – alineja 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

okolišno ǻž, resursno učinkoviti i kružni prehrambeni sustavi na kopnu i moru, nastojanje da se iskorijeni rasipanje hrane u cijelom prehrambenom sustavu, šٴ se Dzپž ponovnom uporabom hrane i biomase, recikliranjem otpada od hrane, novom prehrambenom ambalažom te potražnjom za prilagođenom i lokalnom hranom,

okolišno ǻž, resursno učinkoviti i kružni prehrambeni sustavi na kopnu i moru, nastojanje da se iskorijeni rasipanje hrane u cijelom prehrambenom sustavu, šٴ se Dzپž ponovnom uporabom hrane i biomase, recikliranjem otpada od hrane, novom prehrambenom ambalažom te potražnjom za prilagođenom i lokalnom hranom, upravljanje suproizvodima i nusproizvodima proizvodnje hrane, trgovina hranom, 徱šٱ hrane, vijek trajanja, digitalne tehnologije i odnos materijala koji dolaze u kontakt s hranom 𵨳 marketinških normi i rasipanja hrane,

Ի峾113

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2 – podtočka 5.2.6 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Bioinovacijama se postavljaju temelji za izlazak iz gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima, i to ܱǵm ǻž nabave, industrijske obrade i pretvorbe biomase s kopna i iz mora u biološke materijale i proizvode. S pomoću njih ujedno se iskorištava potencijal živih resursa, bioloških znanosti i industrijske biotehnologije za nova otkrića, proizvode i procese. Bioinovacijama se, ܰčć tehnologije, mogu potaknuti nove gospodarske aktivnosti i zapošljavanje u regijama i gradovima, doprinijeti revitalizaciji ruralnih i obalnih gospodarstava te ojačati kružnost biogospodarstva.

Bioinovacijama se postavljaju temelji za izlazak iz gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima, i to ܱǵm ǻž nabave, industrijske obrade i pretvorbe biomase s kopna i iz mora u biološke materijale i proizvode. S pomoću njih ujedno se iskorištava potencijal živih resursa, bioloških znanosti, zelene i industrijske biotehnologije za nova otkrića, proizvode i procese. Bioinovacijama se, ܰčć tehnologije, mogu potaknuti nove gospodarske aktivnosti i zapošljavanje u regijama i gradovima, doprinijeti revitalizaciji ruralnih i obalnih gospodarstava te ojačati kružnost biogospodarstva.

Ի峾114

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka6. – podtočka 6.1 – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

JRC provodi vlastita istraživanja te strateški upravlja znanjem, informacijama, podacima i kompetencijama u cilju žnja visokokvalitetnih i relevantnih dokaza za oblikovanje pametnijih politika. Kako bi to postigao, JRC surađuje s najboljim organizacijama širom svijeta te s međunarodnim, nacionalnim i regionalnim dionicima. Svojim istraživanjima doprinosi općim ciljevima i prioritetima programa Obzor Europa te je usmjeren na europske političke prioritete i podupire Europu koja je sigurna i zaštićna, napredna i ǻž, socijalno osviještena i jača na svjetskoj sceni.

JRC provodi vlastita neovisna istraživanja te strateški upravlja znanjem, informacijama, podacima i kompetencijama u cilju žnja visokokvalitetnih i relevantnih dokaza za oblikovanje pametnijih politika. Kako bi to postigao, JRC surađuje s najboljim organizacijama širom svijeta te s međunarodnim, nacionalnim i regionalnim dionicima. Svojim istraživanjima doprinosi općim ciljevima i prioritetima programa Obzor Europa te je usmjeren na europske političke prioritete i podupire Europu koja je sigurna i zaštićna, napredna i ǻž, socijalno osviještena i jača na svjetskoj sceni.

Ի峾115

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka6. – podtočka 6.2 – podtočka 6.2.1 – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

modeliranje, mikroekonomska evaluacija, metodologije procjene rizika, alati za osiguranje kvalitete mjerenja, izrada programa praćnja, pokazatelja i pregleda pokazatelja, analiza i revizija osjetljivosti, procjena životnog ciklusa, rudarenje podataka i teksta, analiza i primjena (velikih količina) podataka, promišljanje dizajna, ispitivanje vidokruga, studije o očekivanjima i predviđanjima, bihevioralna istraživanja te ܰč Բ i dionika,

modeliranje, mikroekonomska evaluacija, metodologije procjene rizika, alati za osiguranje kvalitete mjerenja, izrada programa praćnja, pokazatelja i pregleda pokazatelja, analiza i revizija osjetljivosti, procjena životnog ciklusa, rudarenje podataka i teksta, analiza i primjena (velikih količina) podataka, promišljanje dizajna, ispitivanje vidokruga, studije o očekivanjima i predviđanjima, bihevioralna istraživanja te ܰč civilnog društva, Բ i dionika, ܰčć rješavanje prepreka za ܰč civilnog društva u uspostavu, praćnje i evaluaciju programa za istraživanja i inovacije te promicanje odgovornog istraživanja i inovacija,

Ի峾116

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka6. – podtočka 6.2 – podtočka 6.2.2 – stavak 2. – točka 4. – alineja 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

analiza alternativnih goriva i povezanih infrastrukturnih potreba.

analiza niskougljičnih i alternativnih goriva i povezanih infrastrukturnih potreba.

Ի峾117

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka6. – podtočka 6.2 – podtočka 6.2.2 – stavak 2. – točka 4. – alineja 13.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

analiza načina na koji bi Unija mogla provesti brzu troškovno učinkovitu dekarbonizaciju velikih razmjera, ٲǵ koristeći postojeću infrastrukturu.

Ի峾118

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio III. – točka1. – podtočka 1.1 – stavak 3. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

naglasak na revolucionarnim i disruptivnim inovacijama, ܰčć šٱԱ inovacije, koje imaju potencijal za stvaranje novih tržišta, za razliku od onih koje postupno poboljšavaju Dzٴć proizvode, usluge ili poslovne modele,

naglasak na revolucionarnim i disruptivnim inovacijama, ܰčć šٱԱ inovacije, koje imaju potencijal za stvaranje novih tržišta ili omogućavanje novih rješenja, za razliku od onih koje postupno poboljšavaju Dzٴć proizvode, usluge ili poslovne modele,

Ի峾119

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio III. – točka1. – podtočka 1.1 – stavak 3. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

poticanje inovacija koje se protežu kroz različita znanstvena i tehnološka polja i sektore (npr. kombiniranjem fizičkih i digitalnih ǻčᲹ),

poticanje istraživanja i inovacija koji se protežu kroz različita znanstvena i tehnološka polja i sektore (npr. kombiniranjem fizičkih i digitalnih ǻčᲹ),

Ի峾120

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio III. – točka1. – podtočka 1.1 – podtočka 1.1.1 – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Glavni cilj հča bit ć poticanje inovacija koje imaju potencijal za stvaranje tržišta iz revolucionarnih tehnoloških ideja te njihovo praćnje do faze predstavljanja ili razvoja poslovnih modela ili strategija kako bi ih preuzeo Akcelerator ili koji drugi sustav za ܱǵ na tržište. S tim ć ciljem հč u početku podupirati najranije faze znanstvenog i ٱԴDZšDz istraživanja i razvoja, ܰčć provjeru koncepta i prototipove za provjeru tehnologije.

Glavni cilj հča bit ć poticanje inovacija koje imaju potencijal za stvaranje tržišta iz revolucionarnih znanstvenih i tehnoloških ideja te njihovo praćnje do faze predstavljanja ili razvoja poslovnih modela ili strategija kako bi ih preuzeo Akcelerator ili koji drugi sustav za ܱǵ na tržište. S tim ć ciljem հč u početku podupirati najranije faze znanstvenog i ٱԴDZšDz istraživanja i razvoja, ܰčć provjeru koncepta i prototipove za provjeru tehnologije.

Ի峾121

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio III. – točka2. – podtočka 2.1 – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

EU usto mora nastojati razviti ekosustave koji, osim inovacija u privatnim poduzećima, podupiru i šٱԱ inovacije te inovacije u javnom sektoru. Naime, državni sektor mora uvoditi inovacije i obnavljati se kako bi mogao podupirati regulatorne i upravne promjene koje su potrebne za žnje potpore opsežnoj primjeni novih tehnologija i odgovaranje na sve veću javnu potražnju za učinkovitijim i djelotvornijim žnjem usluga. Društvene su inovacije ključne za DzDZš dobrobiti naših društava.

EU usto mora razvijati ekosustave koji, osim inovacija u privatnim poduzećima, podupiru i šٱԱ inovacije te inovacije u javnom sektoru, ܰčć šٱԱ interakcije. Naime, državni sektor mora uvoditi inovacije i obnavljati se kako bi mogao podupirati regulatorne i upravne promjene koje su potrebne za žnje potpore opsežnoj primjeni novih tehnologija i odgovaranje na sve veću javnu potražnju za učinkovitijim i djelotvornijim žnjem usluga. Društvene su inovacije ključne za DzDZš dobrobiti naših društava.

Ի峾122

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio 4. – točka1. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Smanjenjem razlika u uspješnosti u području istraživanja i inovacija s pomoću razmjene znanja i stručnosti diljem EU-a dzć ć se zemljama i regijama koje u tome zaostaju, ܰčć najudaljenije regije EU-a, da zauzmu konkurentan položaj u globalnim lancima vrijednosti. Osim toga, mogu se pokrenuti aktivnosti za poticanje „protoka mozgova” diljem EIP-a i bolje iskorištavanje Dzٴćh ٰžč쾱h infrastruktura (te žbitno programa EU-a kojima se upravlja zajednički) u ciljnim zemljama s pomoću mobilnosti istraživača i inovatora.

Smanjenjem razlika u uspješnosti u području istraživanja i inovacija s pomoću razmjene znanja i stručnosti diljem EU-a dzć ć se zemljama i regijama koje u tome zaostaju, ܰčć najudaljenije regije EU-a i manje razvijene regije (uzimajući u obzir kriterije europskih strukturnih i investicijskih fondova i regionalni pokazatelj uspješnosti u inovacijama), da zauzmu konkurentan položaj u globalnim lancima vrijednosti. Osim toga, mogu se pokrenuti aktivnosti za poticanje „protoka mozgova” diljem EIP-a i bolje iskorištavanje Dzٴćh ٰžč쾱h infrastruktura (te žbitno programa EU-a kojima se upravlja zajednički) u ciljnim zemljama s pomoću mobilnosti istraživača i inovatora.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE ѱŠ

Naslov

Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije

Referentni dokumenti

– C8-0253/2018 –

Nadležni odbor

Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

14.6.2018

Odbori koji su dali mišljenje

Datum objave na plenarnoj sjednici

ENVI

5.7.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

Datum imenovanja

Cristian-Silviu Buşoi

21.6.2018

Datum usvajanja

10.10.2018

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

44

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Pilar Ayuso, Ivo Belet, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Paul Brannen, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, Jørn Dohrmann, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Arne Gericke, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, György Hölvényi, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Urszula Krupa, Peter Liese, Joëlle Mélin, Susanne Melior, Rory Palmer, Gilles Pargneaux, Bolesław G. Piecha, Julia Reid, Frédérique Ries, Michèle Rivasi, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Nils Torvalds, Adina-Ioana Vălean

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Cristian-Silviu Buşoi, Linnéa Engström, Eleonora Evi, Christophe Hansen, Norbert Lins, Tilly Metz, Younous Omarjee, Gabriele Preuß, Bart Staes

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Kati Piri

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE ѱŠ

44

+

ALDE

Frédérique Ries, Nils Torvalds

ECR:

Jørn Dohrmann, Arne Gericke, Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha

EFDD:

Eleonora Evi

GUE/NGL:

Lynn Boylan, Kateřina Konečná, Younous Omarjee

PPE:

Pilar Ayuso, Ivo Belet, Cristian-Silviu Buşoi, Birgit Collin-Langen, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Jens Gieseke, Julie Girling, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Christophe Hansen, György Hölvényi, Peter Liese, Norbert Lins, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Adina-Ioana Vălean

S&D:

Biljana Borzan, Paul Brannen, Miriam Dalli, Seb Dance, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Susanne Melior, Rory Palmer, Gilles Pargneaux, Kati Piri, Gabriele Preuß

VERTS/ALE:

Marco Affronte, Linnéa Engström, Benedek Jávor, Tilly Metz, Michèle Rivasi, Bart Staes

1

-

EFDD:

Julia Reid

2

0

ENF:

Sylvie Goddyn, Joëlle Mélin

Korišteni znakovi:

+:za

-:protiv

0:suzdržani

ѱŠ Odbora za promet i turizam(19.11.2018)

upućno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije
( – C8-0253/2018 – )

Izvjestiteljica za mišljenje: Henna Virkkunen

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Kako bi se zajamčili ciljevi Unije te prioriteti i ciljevi utvrđeni u Programu za radna mjesta, rast, pravednost i demokratske promjene, Pariškom sporazumu i ciljevima ǻžg razvoja, razina ukupnog proračuna trebala bi biti primjerena za osiguravanje globalne konkurentnosti Europe te njezina vodećg položaja u znanosti, tehnologiji i industriji. Gotovo 75% projekata koji su ocijenjeni kao izvrsni nije se moglo financirati iz programa Obzor 2020. zbog nedovoljnih sredstava. Stoga je ključno povećati ukupni proračun programa Obzor Europa na 131749000000EUR.

Konkurentnost europskih industrija trebala bi biti glavni cilj programa Obzor Europa. Za rast i konkurentnost Europe posebno je presudan drugi stup „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”. Kako bi EU i njegove industrije postali svjetski predvodnik u inovacijama, digitalizaciji i dekarbonizaciji, udio drugoga stupa u proračunu trebalo bi povećati na 60% ukupnog proračuna.

Europska prometna industrija okosnica je europskoga gospodarstva i konkurentnosti. Automobilska industrija zapošljava 12milijuna osoba i zauzima udio od 4% u BDP-u Unije. Taj je sektor najć privatni ulagač u istraživanje i razvoj. EU je jedan od najćh svjetskih proizvođača motornih vozila i ujedno jedan od najćh izvoznika tehnologije za vozila. Zrakoplovstvo je odgovorno za gotovo 5 milijuna radnih mjesta i europskom BDP-u doprinosi s 2,1%. Europska pomorska i željeznička industrija ima važnu ulogu u postizanju ambicioznih klimatskih ciljeva i doprinošenju gospodarstvu EU-a.

Ostvarenje klimatskih ciljeva i smanjenje emisija CO2, posebno u prometnom sektoru, jedno je od glavnih pitanja za Europu. Cestovni promet doprinosi otprilike jednoj petini ukupnih emisija ugljikova dioksida (CO2) u EU-u pa je stoga od iznimne žԴDzi da se ubrza ܱǵ alternativnih izvora energije s niskim emisijama u prometu, kao šٴ su napredna biogoriva, ٰčԲ energija, vodik i obnovljiva sintetska goriva, te uklanjanje prepreka za elektrifikaciju prometa.

Potrebno je osigurati vodeći položaj EU-a u tehnologiji čiste energije i čiste mobilnosti. EU mora doprinijeti sigurnijim cestama i mobilnosti radi postizanja dugoročnih ciljeva EU-a u sklopu projekta Vision Zero do 2050. godine.

Digitalizacija i automatizacija nude ogromne prilike za mobilnost u Europi. Važno je pronaći nova rješenja za dokidanje podjela među prijevoznim sredstvima. Protok podataka u logističkim lancima treba poboljšati, a učinkovitost logistike povećati uz stavljanje naglaska na razvoj inteligentne automatizacije. Istodobno se kibersigurnost mora potpuno integrirati u sve klastere.

Važno je Ჹči mogućnost međusektorskog i interdisciplinarnog istraživanja i suradnje 𵨳 svih stupova i klastera te unutar klastera. Važno je bolje integrirati sektore prometa i energije te digitalni sektor kako bi se ubrzala dekarbonizacija i digitalizacija gospodarstva EU-a.

Na kraju izvjestiteljica pozdravlja novu generaciju europskih partnerstava i veću suradnju s drugim programima EU-a. Programom Obzor Europa pojednostavnit ć se broj partnerstava koja su zajednički programi EU-a ili zajednički fondovi u suradnji s partnerima kao šٴ su industrija, civilno šٱ i zaklade za financiranje, kako bi se DZć njihova djelotvornost i učinak u ostvarivanju prioriteta politike Europe. Programom Obzor Europa promicat ć se učinkovite i operativne veze s drugim budućim programima EU-a, kao šٴ su kohezijska politika, Europski fond za obranu, program Digitalna Europa i Instrument za povezivanje Europe.

AMANDMANI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeć amandmane:

Ի峾1

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)žć žԴDz borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva ǻžg razvoja Ujedinjenih naroda, posebnim programom pridonijet ć se uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od 25% proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva. č se da ć se 35% iznosa ukupne financijske omotnice posebnog programa za klimatske ciljeve osigurati mjerama u okviru ovog posebnog programa. Relevantne mjere utvrdit ć se tijekom pripreme i provedbe posebnog programa, a ponovno ć se procijeniti u kontekstu relevantnih procesa evaluacije i preispitivanja.

(5)Prepoznajući klimatske promjene kao jedan od najćh i najžԾjih globalnih i šٱԾ izazova i ǻžć žԴDz borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva ǻžg razvoja Ujedinjenih naroda, posebnim programom pridonijet ć se uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od 25% proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva, pri čemu bi se ٲǵ trebalo osigurati da preostali dio rashoda nema negativne č԰ na klimu i okoliš. Mjerama u okviru posebnog programa trebalo bi se osigurati najmanje 35% iznosa ukupne financijske omotnice posebnog programa za klimatske ciljeve. Relevantne mjere utvrdit ć se na temelju savjetovanja s relevantnim dionicima i civilnim šٱm tijekom pripreme i provedbe posebnog programa u obliku ٰٱšDz plana i programa rada, a ponovno ć se procijeniti u kontekstu relevantnih procesa evaluacije i preispitivanja.

Amandman2

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5a)Klimatski i ekološki izazovi s kojima ć se Europska unija trebati suočiti u bliskoj budućnosti iziskuju temeljitu promjenu našeg načina života, i to na energetskom, gospodarskom i tehnološkom planu; trebalo bi predvidjeti socioekonomski učinak tih promjena kako bi se omogućila šٴ pravednija tranzicija.

Amandman3

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)Mjere u okviru posebnog programa trebale bi se upotrebljavati i za proporcionalno rješavanje nedostataka na ٰžšٳ ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne, bez udvostručavanja ili istiskivanja privatnog financiranja. Te mjere trebaju imati i jasnu europsku dodanu vrijednost.

(6)Mjere u okviru posebnog programa trebale bi se upotrebljavati za poticanje ulaganja preko istraživanja i inovacija, bez ponovnog ulaganja u projekte koji više nisu inovativni ili su već primjenjivi te bez udvostručavanja ili istiskivanja privatnog financiranja. Te mjere trebaju imati jasnu europsku dodanu vrijednost.

Amandman4

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)žć važne doprinose koje bi istraživanja i inovacije trebali dati rješavanju izazova povezanih s prehranom, poljoprivredom, ruralnim razvojem i biogospodarstvom, te kako bi se iskoristile odgovarajuć prilike za istraživanja i inovacije blisko povezane sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, za relevantne mjere u okviru posebnog programa u razdoblju 2021.–2027. dodijelit ć se potpora u iznosu od 10milijardiEUR za klaster „Hrana i prirodni ܰ”.

(7)žć važne doprinose koje bi istraživanja i inovacije trebali dati rješavanju izazova povezanih s prehranom, poljoprivredom, ribarstvom i akvakulturom, ruralnim razvojem i biogospodarstvom, te kako bi se iskoristile odgovarajuć prilike za istraživanja i inovacije blisko povezane sa zajedničkom poljoprivrednom politikom i zajedničkom ribarstvenom politikom, za relevantne mjere u okviru posebnog programa u razdoblju 2021.–2027. dodijelit ć se potpora u iznosu od 16milijardiEUR za klaster „Hrana, prirodni resursi, mora i oceani”.

Amandman5

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)Ჹč i š izvrsnosti;

(a)podupiranje znanosti, istraživanja i inovacija, Ჹč i š izvrsnosti;

Amandman6

Prijedlog odluke

Članak2. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)povećanje suradnje među sektorima i disciplinama;

(b)povećanje suradnje među sektorima i ٰžč쾱m disciplinama;

Amandman7

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)povezivanje i razvoj ٰžč쾱h infrastruktura u europskom istraživačkom prostoru;

(c)povezivanje i razvoj ٰžč쾱h infrastruktura u europskom istraživačkom prostoru, Ჹč europske konkurentnosti i njezina položaja kao globalnog predvodnika u području istraživanja i inovacija;

Amandman8

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)Ჹč međunarodne suradnje;

(d)Ჹč međunarodne suradnje radi poticanja produktivnosti i konkurentnosti na unutarnjem ٰžšٳ i suočavanja s društvenim izazovima;

Amandman9

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)poticanje otvorene znanosti te osiguravanje vidljivosti prema javnosti i otvorenog pristupa rezultatima;

(f)poticanje otvorene znanosti te osiguravanje vidljivosti prema javnosti i otvorenog pristupa rezultatima, čime bi se osobito ojačao inovativni potencijal MSP-ova;

Ի峾10

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka k

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(k)ܰč Բ i krajnjih korisnika u postupke zajedničkog osmišljavanja i zajedničkog stvaranja;

(k)ܰč Բ, organizacija civilnog društva i krajnjih korisnika u utvrđivanje programa istraživanja i inovacija, ܰčć postupke zajedničkog osmišljavanja i zajedničkog stvaranja;

Ի峾11

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak2. – točna n

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(n)DzDZš vještina za inovacije;

(n)DzDZš vještina za inovacije kako bi se ojačala konkurentnost i ǻžst MSP-ova te ostvarile stvarne promjene u životima pojedinaca i društvu u cjelini;

Ի峾12

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka o

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(o)poticanje osnivanja i rasta inovativnih ǻܳć, posebice MSP-ova;

(o)poticanje osnivanja i rasta inovativnih ǻܳć, posebice novoosnovanih ǻܳć i MSP-ova;

Ի峾13

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak2. – točka p

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(p)DzDZš pristupa rizičnom financiranju, posebice u situacijama kad tržište ne ž ǻž financiranje.

(p)DzDZš pristupa rizičnom financiranju, posebice za novoosnovana ǻܳć i MSP-ove, kad tržište ne ž ǻž financiranje.

Ի峾14

Prijedlog odluke

Članak 3. – stavak1. – točka 2. – podtočka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)klaster „Hrana i prirodni ܰ”, kako je opisano u PriloguI. stupuII. odjeljku5.;

(e)klaster „Hrana, prirodni resursi, mora i oceani”, kako je opisano u PriloguI. stupuII. odjeljku5.;

Ի峾15

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.U skladu s člankom9. stavkom1. Uredbe o Obzoru Europa, financijska omotnica za provedbu posebnog programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 94100000000EUR prema ٰԳܳٲčԾ cijenama.

1.U skladu s člankom9. stavkom1. Uredbe o Obzoru Europa, financijska omotnica za provedbu posebnog programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 120000000000EUR prema stalnim cijenama.

Ի峾16

Prijedlog odluke

Članak 5. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.Za svaku se misiju ž uspostaviti odbor za misiju. Taj se odbor sastoji od 15-ak osoba na visokoj razini, ܰčć relevantne predstavnike krajnjih korisnika. Odbor za misije daje savjete o sljedećm:

1.Za svaku se misiju ž uspostaviti odbor za misiju. Taj se odbor sastoji od oko 15 osoba na visokoj razini, ܰčć relevantne predstavnike krajnjih korisnika, koje imenuje Komisija nakon transparentnog i neovisnog postupka zapošljavanja. Odbor za misije obuhvaća, među ostalim, predstavnike akademske zajednice, ٰžč쾱h i tehnoloških organizacija, industrije svih veličina te relevantne predstavnike krajnjih korisnika i organizacija civilnog društva. Oni daju savjete o sljedećm:

Ի峾17

Prijedlog odluke

Članak 5. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)odabiru stručnih evaluatora, izvješćivanju stručnih evaluatora te evaluacijskim kriterijima i njihovom ponderiranju;

(c)odabiru stručnih evaluatora, izvješćivanju stručnih evaluatora te evaluacijskim kriterijima i njihovom ponderiranju, izbjegavanju sukoba interesa stručnih evaluatora;

Ի峾18

Prijedlog odluke

Članak 5. – stavak 1. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e a)jasnim i mjerljivim ciljevima i ishodu misija;

Ի峾19

Prijedlog odluke

Članak 5. – stavak 1. – točka eb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e b)evaluaciji poslovnog potencijala misije;

Amandman20

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U okviru Obzora Europa osigurat ć se namjenska potpora za otvoren pristup znanstvenim publikacijama, repozitorijima znanja i drugim izvorima podataka. Podupirat ć se mjere šᲹ rezultata i znanja, ܰčć u kombinaciji s drugim programima EU-a, koje obuhvaćaju grupiranje rezultata i podataka i njihovo pakiranje u jezike i formate za ciljanu publiku i mreže za građane, industriju, javne uprave, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva i tvorce politika. U tu se svrhu u okviru Obzora Europa mogu koristiti napredne tehnologije i alati za analizu podataka.

U okviru Obzora Europa osigurat ć se namjenska potpora za otvoren pristup znanstvenim publikacijama, repozitorijima znanja i drugim izvorima podataka. Podupirat ć se mjere šᲹ rezultata i znanja, ܰčć u kombinaciji s drugim programima EU-a, koje obuhvaćaju grupiranje rezultata i podataka i njihovo pakiranje u jezike i formate za ciljanu publiku i mreže za građane, industriju, javne uprave, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva i tvorce politika. U tu se svrhu u okviru Obzora Europa mogu koristiti napredne tehnologije i alati za analizu podataka. Komisija ć uspostaviti instrument preko kojeg ć provedba programa biti javno dostupna u stvarnom vremenu, šٴ uključuje podatke o sudionicima, iznose financiranja i prihvaćanje na ٰžšٳ.

Amandman21

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Postojat ć odgovarajuća potpora u obliku mehanizama za obavješćivanje potencijalnih podnositelja prijedloga (npr. nacionalne kontaktne točke) o Programu.

Postojat ć odgovarajuća potpora za mehanizme kojima se potencijalne podnositelje prijedloga i građane obavještava o Programu preko kampanja za podizanje osviještenosti i drugih inicijativa za promicanje (npr. nacionalne kontaktne točke).

Amandman22

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio I. – točka 2. – podtočka 2.1. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Aktivnosti MSCA omogućuju da europski ٰžč쾱 prostor bude djelotvorniji, konkurentniji i privlačniji na globalnoj razini. To se ž Dzپć usmjeravanjem na nove generacije visokokvalificiranih istraživača i žnjem potpore novim talentima iz EU-a i šire; poticanjem šᲹ i primjene novih znanja i ideja na europske politike, gospodarstvo i šٱ, među ostalim zahvaljujući boljoj znanstvenoj komunikaciji i mjerama za informiranje javnosti; olakšavanjem suradnje među organizacijama koje provode istraživanja; te snažnim strukturiranim utjecajem na europski ٰžč쾱 prostor, zalaganjem za otvoreno tržište rada i postavljanjem standarda za kvalitetnu izobrazbu, privlačnim uvjetima zapošljavanja i otvorenim zapošljavanjem koji vrijede za sve istraživače.

Aktivnosti MSCA omogućuju da europski ٰžč쾱 prostor bude djelotvorniji, konkurentniji i privlačniji na globalnoj razini.To se Dzپž usmjeravanjem na nove generacije visokokvalificiranih istraživača i žnjem potpore novim talentima iz EU-a i šire; poticanjem šᲹ i primjene novih znanja i ideja na europske politike, gospodarstvo i šٱ, među ostalim zahvaljujući boljoj znanstvenoj komunikaciji i mjerama za informiranje javnosti; olakšavanjem suradnje među organizacijama koje provode istraživanja; te snažnim strukturiranim utjecajem na europski ٰžč쾱 prostor, zalaganjem za otvoreno tržište rada i postavljanjem standarda za kvalitetnu izobrazbu, privlačnim uvjetima zapošljavanja i otvorenim, transparentnim i na zaslugama temeljenim zapošljavanjem koji vrijede za sve istraživače.

Amandman23

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio I. – točka 3. – podtočka 3.1. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Opći je cilj osigurati da Europa posjeduje ǻž istraživačku infrastrukturu svjetske razine koja je otvorena i dostupna svim ٰžčma u Europi i izvan nje i tako u potpunosti iskoristiti njezin potencijal za postizanje znanstvenog napretka i inovacija. Glavni su ciljevi smanjiti rascjepkanost istraživačkog i inovacijskog ekosustava, pri čemu se izbjegava udvostručenje rada, i bolje koordinirati razvoj i upotrebu ٰžč쾱h infrastruktura. Od ključne je žԴDzi poduprijeti otvoren pristup ٰžč쾱m infrastrukturama za sve europske istraživače te ć pristup digitalnim ٰžč쾱m resursima putem europskog oblaka za otvorenu znanost, posebice radi bolje prihvaćnosti otvorene znanosti i otvorenih podataka, koja je zasad ispod optimalne razine. Isto tako, EU treba doskočiti brzom povećanju globalnog nadmetanja za talente tako šٴ ć privući istraživače iz trećih zemalja da se služe europskom istraživačkom infrastrukturom svjetske razine. Jedan je od žԾh ciljeva povećati konkurentnost europske industrije podupiranjem ključnih tehnologija i usluga relevantnih za istraživačke infrastrukture i njihove korisnike, čime se unapređuju uvjeti za žnje inovativnih rješenja.

Opći je cilj poboljšati europsku opremljenost ǻžm istraživačkom infrastrukturom svjetske razine koja je otvorena i dostupna svim ٰžčma u Europi i izvan nje i tako u potpunosti iskoristiti njezin potencijal za postizanje znanstvenog napretka i inovacija. Glavni su ciljevi smanjiti rascjepkanost istraživačkog i inovacijskog ekosustava, Ჹči neprestanu modernizaciju, pri čemu se izbjegava udvostručenje rada, i bolje koordinirati razvoj, upotrebu i ٳܱ貹čԴDz ٰžč쾱h infrastruktura, kao i njihovo bolje ܰč u projekte u okviru programa Obzor Europa, ܰčć istraživačku infrastrukturu koju financira EU, posebice preko EFRR-a. Time ć se osigurati jasne sinergije 𵨳 programa Obzor Europa i provedenih nacionalnih i regionalnih strategija. ղǵ je od ključne žԴDzi poduprijeti otvoren pristup ٰžč쾱m infrastrukturama za sve europske istraživače te ć pristup digitalnim ٰžč쾱m resursima putem europskog oblaka za otvorenu znanost, posebice radi bolje prihvaćnosti otvorene znanosti i otvorenih podataka, koja je zasad ispod optimalne razine. Isto tako, EU treba doskočiti brzom povećanju globalnog nadmetanja za talente tako šٴ ć privući istraživače iz trećih zemalja da se služe europskom istraživačkom infrastrukturom svjetske razine. Jedan je od žԾh ciljeva povećati konkurentnost europske industrije podupiranjem ključnih tehnologija i usluga relevantnih za istraživačke infrastrukture i njihove korisnike, čime se unapređuju uvjeti za žnje i korištenje inovativnih rješenja.

Amandman24

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.2.2.Kulturna baština

2.2.2.Kulturna baština i turizam

Amandman25

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.2. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kulturna baština dio je našeg života i važna za zajednice, skupine i društva jer im ž osjećaj pripadnosti. Ona je spona 𵨳 prošlosti i budućnosti naših društava. Pokretač je lokalnoga gospodarstva i moćan izvor inspiracije za kreativni i kulturni sektor. Pristup našoj kulturnoj baštini te njezino očuvanje, zaštita, obnova, interpretacija i iskorištavanje njezina punog potencijala ključni su izazovi sadašnjice i budućih generacija. Kulturna baština važan je izvor i nadahnuć za umjetnost, tradicionalne obrte te kulturni, poduzetnički i kreativni sektor koji su pokretači ǻžga gospodarskog rasta, novih radnih mjesta i vanjske trgovine.

Kulturna baština dio je našeg života i važna za zajednice, skupine i društva jer im ž osjećaj pripadnosti. Ona je spona 𵨳 prošlosti i budućnosti naših društava. Pokretač je lokalnoga gospodarstva i moćan izvor inspiracije za kreativni i kulturni, kao i ٳܰپč쾱 sektor. Pristup našoj kulturnoj baštini te njezino očuvanje, zaštita, obnova, interpretacija i iskorištavanje njezina punog potencijala ključni su izazovi sadašnjice i budućih generacija. Kulturna baština važan je izvor i nadahnuć za umjetnost, tradicionalne obrte te kulturni, poduzetnički, kreativni i ٳܰپč쾱 sektor koji su pokretači ǻžga gospodarskog rasta, novih radnih mjesta i vanjske trgovine.

Amandman26

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.2. – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–povezivanje kulturne baštine s novim kreativnim sektorima,

–povezivanje kulturne baštine s novim kreativnim sektorima i turizmom,

Amandman27

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.2. – stavak 2. – alineja 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

pristupi, inovativne tehnologije, digitalizacija ǻܳć i šپԱ za djelatnike turističkog sektora,

Amandman28

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.2. – stavak 2. – alineja 3.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

baza znanja za razvoj turizma, kao i izazovi i prilike,

Amandman29

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.4. – stavak 2. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–sposobnost društva da bolje upravlja rizikom i smanji rizik od katastrofa, među ostalim putem rješenja temeljenih na prirodi te boljom prevencijom, pripravnošću i odgovorom na Dzٴć i nove rizike,

–sposobnost društva i ǻܳć iznimno osjetljivih na više sile, poput sektora putovanja i turizma, da bolje upravljaju rizikom i smanje rizik od katastrofa, među ostalim putem rješenja temeljenih na prirodi te boljom prevencijom, pripravnošću i odgovorom na Dzٴć i nove rizike,

Amandman30

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 2. – podtočka 2.2. – podtočka 2.2.4. – stavak 2. – alineja 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– mjere za smanjenje emisija i prilagodbu klimatskim promjenama,

Amandman31

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 3. – podtočka 3.2. – podtočka 3.2.5. – stavak 2. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–aplikacije i usluge interneta sljedeć generacije za dzٰšč, industriju i šٱ koje se temelje na pouzdanosti, interoperabilnosti, boljem nadzoru korisnika nad podacima, transparentnom jeziku pristupa, novim multimodalnim konceptima interakcije, uključivom i visoko personaliziranom pristupu objektima, informacijama i žima, ܰčć imerzijske i vjerodostojne medije, šٱԱ medije i šٱԱ mreže,

–aplikacije i usluge interneta sljedeć generacije za dzٰšč, industriju i šٱ koje se temelje na pouzdanosti, interoperabilnosti, boljem nadzoru korisnika nad podacima, transparentnom jeziku pristupa, novim multimodalnim konceptima interakcije, uključivom i visoko personaliziranom pristupu objektima, informacijama i žima, ܰčć imerzijske i vjerodostojne medije, šٱԱ medije i šٱԱ mreže, e-trgovinu,

Amandman32

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 3. – podtočka 3.2. – podtočka 3.2.9. – stavak 3. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–Copernicus: inovativne primjene, prihvaćnost na globalnoj razini i međunarodni partneri, pouzdanost i razvoj usluga, ǻžst lanaca opskrbe, senzori, sustavi i koncepti misija (npr. platforme na velikim visinama, bespilotne letjelice, lagani sateliti); umjeravanje i validacija; ǻž iskorištavanje usluga i utjecaj na globalne izazove; tehnike obrade podataka dobivenih promatranjem Zemlje, velika količina podataka, računalni resursi i algoritamski alati. Razvoj nove generacije sustava za nove izazove kao šٴ su klimatske promjene i sigurnost,

–Copernicus: inovativne primjene, prihvaćnost na globalnoj razini i međunarodni partneri, pouzdanost i razvoj usluga, ǻžst lanaca opskrbe, senzori, sustavi i koncepti misija (npr. platforme na velikim visinama, bespilotne letjelice, lagani sateliti); umjeravanje i validacija; ǻž iskorištavanje usluga i utjecaj na globalne izazove; tehnike obrade podataka dobivenih promatranjem Zemlje, velika količina podataka, računalni resursi i algoritamski alati. Razvoj nove generacije sustava za nove izazove kao šٴ su smanjenje rizika od katastrofa, klimatske promjene i sigurnost,

Amandman33

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.1. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Promet osigurava mobilnost ljudi i robe potrebne za integrirano europsko jedinstveno tržište, teritorijalnu koheziju te otvoreno i uključivo šٱ. Istodobno, promet ima znatne negativne č԰ na zdravlje ljudi, prometne gužve, tlo, kvalitetu zraka i buku, ali i na sigurnost, šٴ je dovelo do brojnih slučajeva prerane smrti i porasta socioekonomskih troškova. ž mobilnost i prometne mreže stoga moraju postati čiste, sigurne, pametne, zaštićne, tihe, pouzdane i isplative te nuditi neometanu integriranu uslugu „od vrata do vrata”.

Promet osigurava mobilnost ljudi i robe potrebne za integrirano europsko jedinstveno tržište, razvoj, teritorijalnu koheziju te otvoreno i uključivo šٱ. S druge strane, onečišćnje koje proizlazi iz prometnog sektora ima znatne negativne č԰ na zdravlje ljudi, prometne gužve, tlo, kvalitetu zraka i buku, ali i na sigurnost, šٴ je dovelo do brojnih slučajeva prerane smrti i porasta socioekonomskih troškova. ž mobilnost i prometne mreže stoga moraju postati čiste, sigurne, pristupačne za sve korisnike i načine prijevoza, pametne, zaštićne, tihe, pouzdane i isplative te nuditi neometanu, integriranu i međupovezanu uslugu „od vrata do vrata”.

Amandman34

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.1. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

No problemi s kojima se suočavaju prometni i energetski sektor daleko su ć od potrebe za smanjenjem emisija. Potrebno se uhvatiti u koštac s nekoliko izazova, ܰčć sve veću raširenost digitalnih i svemirskih tehnologija, promjene u ponašanju korisnika i obrascima mobilnosti, nove sudionike na ٰžšٳ i disruptivne poslovne modele, globalizaciju, veću međunarodnu konkurenciju, ali i sve starije, urbanije i raznolikije stanovništvo.

No problemi s kojima se suočavaju prometni i energetski sektor daleko su ć od potrebe za smanjenjem emisija. Potrebno je uhvatiti se u koštac s nekoliko izazova, ܰčć sve veću raširenost digitalnih i svemirskih tehnologija, promjene u ponašanju korisnika i obrascima mobilnosti, nove sudionike na ٰžšٳ i disruptivne poslovne modele, globalizaciju, veću međunarodnu konkurenciju, ali i sve starije, urbanije i raznolikije stanovništvo, no istodobno i ruralno i prigradsko stanovništvo koje trpi izolaciju i kojemu treba omogućiti pristup prometu.

Amandman35

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.1. – stavak 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Pronalaženje novih načina za brže ܱǵ čپ tehnologija i rješenja za dekarbonizaciju europskoga gospodarstva iziskuje veću potražnju za inovacijama. To se ž potaknuti osnaživanjem Բ, ali i socioekonomskim inovacijama i inovacijama u javnom sektoru, šٴ ć najzad dovesti do širih pristupa koji se ne odnose samo na inovacije temeljene na tehnologiji. Socioekonomska istraživanja koja, među ostalim, obuhvaćaju potrebe i obrasce ponašanja korisnika, aktivnosti predviđanja, ekološke, gospodarske, socijalne i bihevioralne aspekte, poslovne slučajeve i modele i prednormativno istraživanje za utvrđivanje normi omogućit ć djelovanja kojima se potiču regulatorne, financijske i šٱԱ inovacije, šپԱ, kao i angažman i osnaživanje potrošača i sudionika na ٰžšٳ.

Pronalaženje novih načina za brže ܱǵ čپ tehnologija, prelazak na energetski sustav temeljen na obnovljivim izvorima energije i rješenja za dekarbonizaciju europskoga gospodarstva ٲǵ iziskuju veću potražnju za inovacijama. To se ž potaknuti osnaživanjem Բ, ali i socioekonomskim inovacijama i inovacijama u javnom sektoru, šٴ ć najzad dovesti do širih pristupa koji se ne odnose samo na inovacije temeljene na tehnologiji. Socioekonomska istraživanja koja, među ostalim, obuhvaćaju potrebe i obrasce ponašanja svih korisnika, aktivnosti predviđanja, ekološke, gospodarske, socijalne i bihevioralne aspekte, poslovne slučajeve i modele i prednormativno istraživanje za utvrđivanje normi omogućit ć djelovanja kojima se potiču regulatorne, financijske i šٱԱ inovacije, šپԱ, kao i angažman i osnaživanje sudionika na ٰžšٳ, potrošača i zajednica. U prometnom sektoru ključna je uloga primijenjenog istraživanja i studija kojima je cilj ܱǵ inovacija na tržište.

Amandman36

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.1. – stavak 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Aktivnosti u ovom klasteru posebice doprinose ciljevima energetske unije, jedinstvenog digitalnog tržišta i programa za zapošljavanje, rast i ulaganja, jačanju EU-a kao globalnog aktera, novoj strategiji za industrijsku politiku EU-a, kružnom gospodarstvu, inicijativi za sirovine, sigurnosnoj uniji i planu za gradove, kao i zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a te pravnim propisima EU-a za smanjenje buke i onečišćnja zraka.

Aktivnosti u ovom klasteru posebice doprinose ciljevima energetske unije, jedinstvenog digitalnog tržišta i programa za zapošljavanje, rast i ulaganja, jačanju EU-a kao globalnog aktera, novoj strategiji za industrijsku politiku EU-a, kružnom gospodarstvu, inicijativi za sirovine, sigurnosnoj uniji i planu za gradove, pomorskoj politici kao i zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a te pravnim propisima EU-a za smanjenje buke i onečišćnja zraka.

Amandman37

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.2. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Cilj je EU-a postati svjetski predvodnik u pristupačnim, sigurnim i ǻž energetskim tehnologijama i tako povećati svoju konkurentnost u globalnim vrijednosnim lancima i svoj položaj na rastućim tržištima. Različiti klimatski, geografski, ekološki i socioekonomski uvjeti u EU-u te potreba da se zajamči sigurnost opskrbe energijom i pristup sirovinama zahtijevaju širok spektar energetskih rješenja, ܰčć rješenja koja nisu tehničke prirode. Kad je riječ o tehnologijama u području energije iz obnovljivih izvora, moraju se dodatno smanjiti troškovi, poboljšati njihova uspješnost i integracija u energetski sustav te razvijati revolucionarne tehnologije. U pogledu fosilnih goriva, dekarbonizacija njihove upotrebe bit ć od ključne žԴDzi za ispunjavanje klimatskih ciljeva.

Cilj je EU-a postati svjetski predvodnik u pristupačnim, sigurnim i ǻž energetskim tehnologijama i tako povećati svoju konkurentnost u globalnim vrijednosnim lancima i svoj položaj na rastućim tržištima. Različiti klimatski, geografski, ekološki i socioekonomski uvjeti u EU-u te potreba da se zajamči sigurnost opskrbe energijom i pristup sirovinama zahtijevaju širok spektar energetskih rješenja, ܰčć rješenja koja nisu tehničke prirode. Kad je riječ o tehnologijama u području energije iz obnovljivih izvora, moraju se dodatno smanjiti troškovi, poboljšati njihova uspješnost i integracija u energetski sustav te razvijati revolucionarne tehnologije. U pogledu fosilnih goriva, dekarbonizacija njihove upotrebe bit ć od ključne žԴDzi za ispunjavanje klimatskih ciljeva. Infrastruktura za plin ٲǵ ima važnu ulogu u integraciji plina iz obnovljivih izvora i plina s niskim emisijama ugljika.

Amandman38

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.2. – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora i rješenja za proizvodnju električne energije, grijanje i hlađenje, ǻž goriva za promet, prijevoznici posrednici, na različitim razinama i u različitim fazama razvoja, ǵԾ geografskim uvjetima i tržištima, unutar EU-a i šire,

–tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora i rješenja za proizvodnju električne energije, goriva iz obnovljivih izvora za promet, prijevoznici posrednici, na različitim razinama i u različitim fazama razvoja, ǵԾ geografskim uvjetima i tržištima, unutar EU-a i šire,

Amandman39

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.2. – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–tehnologije i rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova nastalih proizvodnjom električne energije iz fosilnih goriva putem hvatanja, upotrebe i skladištenja CO2.

–tehnologije i rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova nastalih proizvodnjom električne energije iz fosilnih goriva putem hvatanja, upotrebe i skladištenja CO2, kao i rješenja kojima se podupire 徱šٱ viška energije vjetra i solarne energije u obliku plina.

Amandman40

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.3. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Očekivani rast proizvodnje električne energije iz promjenjivih izvora i prelazak na električno grijanje, hlađenje i promet nameću potrebu za novim pristupima upravljanju energetskim mrežama. Uz dekarbonizaciju, cilj je osigurati ٳܱ貹čԴDz energije te sigurnost i stabilnost opskrbe, šٴ ć se Dzپć ulaganjima u inovativne tehnologije mrežne infrastrukture i inovativnim upravljanjem sustavom. Skladištenje energije u različitim oblicima imat ć ključnu ulogu u žnju usluga mreži, ali i u poboljšanju i jačanju mrežnih kapaciteta. Iskorištavanje sinergije 𵨳 različitih mreža (npr. elektroenergetske mreže, mreže grijanja i hlađenja, plinske mreže, prometna infrastruktura za punjenje i opskrbu, vodik i telekomunikacijske mreže) i aktera (npr. industrijske lokacije, podatkovni centri i samostalni proizvođači) bit ć presudno za omogućivanje pametnog, integriranog rada odgovarajuć infrastrukture.

Očekivani rast proizvodnje električne energije iz promjenjivih izvora i prelazak na decentraliziraniju proizvodnju, električno grijanje, hlađenje i promet nameću potrebu za novim pristupima upravljanju energetskim mrežama. Uz dekarbonizaciju, cilj je osigurati ٳܱ貹čԴDz energije te sigurnost i stabilnost opskrbe, šٴ ć se Dzپć ulaganjima u inovativne tehnologije mrežne infrastrukture i inovativnim upravljanjem sustavom. Skladištenje energije u različitim oblicima imat ć ključnu ulogu u žnju usluga mreži, ali i u poboljšanju i jačanju mrežnih kapaciteta. Iskorištavanje sinergije 𵨳 različitih mreža (npr. elektroenergetske mreže, mreže grijanja i hlađenja, plinske mreže, prometna infrastruktura za punjenje i opskrbu, vodik i telekomunikacijske mreže) i aktera (npr. industrijske i poljoprivredne lokacije, podatkovni centri, samostalni proizvođači i operateri mreža) bit ć presudno za omogućivanje pametnog, integriranog rada odgovarajuć infrastrukture.

Amandman41

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.3. – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–tehnologije i alati za integraciju obnovljivih izvora energije i novih opterećnja u elektroenergetske mreže, npr. ٰčԲ mobilnost i toplinske crpke,

–tehnologije i alati za integraciju obnovljivih izvora energije i novih opterećnja u mreže, npr. ٰčԲ mobilnost i toplinske crpke,

Amandman42

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.4. – stavak 4. – alineja 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

energetska učinkovitost zgrada, praćnje i optimizacija,

praćnje i optimizacija energetske učinkovitosti zgrada, ܰčć turističke objekte,

Amandman43

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.4. – stavak 4. – alineja 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–procesi obnove Dzٴćh zgrada kako bi se dobile „zgrade približno nulte energije”.

–procesi obnove Dzٴćh zgrada kako bi se dobile „zgrade približno nulte energije”, ܰčć turističke objekte.

Amandman44

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.5. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Procjenjuje se da ć do 2050. više od 80% ٲԴDZԾšٱ Europske unije živjeti u gradskim ǻčᾱ, trošeći znatan dio dostupnih resursa, ܰčć energiju, a ta su ǻčᲹ već sada posebno osjetljiva na negativne utjecaje ٱǰDZš쾱 i klimatskih promjena te prirodnih katastrofa, šٴ ć se pogoršati u budućnosti. Ključni je izazov kako na cjelovit način znatno povećati cjelokupnu energetsku učinkovitost i učinkovitu upotrebu resursa te otpornost europskih gradova na klimatske promjene, usredotočujući se pritom na Dzٴć zgrade, energetske sustave, mobilnost, klimatske promjene te kvalitetu zraka, vode i tla, otpad i buku. Trebalo bi istražiti i iskoristiti sinergije s urbanim politikama i djelovanjima koja se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Procjenjuje se da ć do 2050. više od 80% ٲԴDZԾšٱ Europske unije živjeti u gradskim ǻčᾱ, trošeći znatan dio dostupnih resursa, ܰčć energiju; ta ć ǻčᲹ, nadalje, biti posebno osjetljiva na negativne č԰ ٱǰDZš쾱, koji se već sada pogoršavaju zbog klimatskih promjena i prirodnih katastrofa, a dodatno ć se pogoršati u budućnosti. Ključni je izazov kako na cjelovit način znatno povećati cjelokupnu energetsku učinkovitost i učinkovitu upotrebu resursa te otpornost europskih gradova na klimatske promjene, usredotočujući se pritom na Dzٴć zgrade, energetske sustave, mobilnost, klimatske promjene te kvalitetu zraka, vode i tla, otpad i buku. Trebalo bi istražiti i iskoristiti sinergije s urbanim politikama i djelovanjima koja se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

S druge strane, trebalo bi obratiti posebnu pozornost na mobilnost i sigurnost 20% preostalog ٲԴDZԾšٱ EU-a koje živi u ruralnim i udaljenim područjima proučavanjem najučinkovitijih i najdjelotvornijih strategija u prometnom sektoru (infrastruktura, pametna i povezana mobilnost) i sektoru energije kako bi se osigurala najveća moguća logistička i energetska sigurnost.

Amandman45

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.5. – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–kvaliteta života Բ, sigurna mobilnost, urbane šٱԱ inovacije, sposobnost obnavljanja i kružnog funkcioniranja gradova, smanjenje ekološkog otiska i onečišćnja,

–kvaliteta života Բ i posjetitelja, sigurna mobilnost, urbane šٱԱ inovacije, sposobnost obnavljanja i kružnog funkcioniranja gradova, smanjenje ekološkog otiska i onečišćnja, pametna odredišta,

Amandman46

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.6. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Prelazak na čiste tehnologije, povezivost i automatizaciju ovisit ć o pravodobnom projektiranju i proizvodnji zrakoplova, vozila i plovila u kojima se integriraju različite tehnologije te se ubrzava njihovo ܱǵ. Povećanje udobnosti, učinkovitosti i ٳܱ貹čԴDzi uz istodobno smanjenje utjecaja životnog ciklusa na okoliš, ljudsko zdravlje i potrošnju energije i dalje su najžԾji ciljevi. Inovativna, izuzetno funkcionalna prometna infrastruktura nužna je za pravilan rad svih vrsta prijevoza s obzirom na povećanu potražnju mobilnosti i brze promjene u ٱԴDZš쾱 režimima. Treba posvetiti posebnu pozornost integriranom pristupu razvoju infrastrukture i vozila/plovila/zrakoplova kako bi se smanjili energetski utjecaj i utjecaj na okoliš.

Prelazak na čiste tehnologije, povezivost i automatizaciju ovisit ć o pravodobnom projektiranju i proizvodnji zrakoplova, vozila i plovila u kojima se integriraju različite tehnologije te se ubrzava njihovo ܱǵ. Povećanje udobnosti, učinkovitosti i ٳܱ貹čԴDzi uz istodobno smanjenje utjecaja životnog ciklusa na okoliš, ljudsko zdravlje i potrošnju energije i dalje su najžԾji ciljevi. Inovativna, izuzetno funkcionalna, interoperabilna i multimodalna prometna infrastruktura nužna je za pravilan rad svih vrsta prijevoza s obzirom na povećanu potražnju mobilnosti i brze promjene u ٱԴDZš쾱 režimima. Treba posvetiti posebnu pozornost integriranom pristupu razvoju infrastrukture i vozila/plovila/zrakoplova kako bi se smanjili energetski utjecaj i utjecaj na okoliš.

Amandman47

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.6. – stavak 2. – alineja 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–novi materijali, tehnike i metode izgradnje i održavanja infrastrukture te upravljanja njome, osiguravanje pouzdane dostupnosti mreže i pristup prema načelu punog životnog ciklusa,

–novi materijali, tehnike i metode izgradnje, praćnja i održavanja infrastrukture te upravljanja njome, osiguravanje pouzdane dostupnosti mreže i pristup prema načelu punog životnog ciklusa,

Amandman48

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.6. – stavak 2. – alineja 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– elektromobilnost,

Amandman49

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.7. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kako bi EU ostvario svoje ciljeve u pogledu kvalitete zraka te klimatske i energetske ciljeve, ܰčć smanjenje emisija stakleničkih plinova za 60% do 2050. i smanjenje buke, trebat ć ponovno razmotriti cijeli sustav mobilnosti, ܰčć korisnike, vozila, goriva i infrastrukture. Jednako ć tako biti potrebno uvesti alternativne energije s niskim razinama emisija i osigurati prihvaćnost vozila/plovila/zrakoplova bez emisija na ٰžšٳ. Osim šٴ ima štetne č԰ zbog emisija stakleničkih plinova, prijevoz znatno doprinosi lošoj kvaliteti zraka i buci u Europi te ima negativne posljedice na zdravlje Բ18. Nužno je nadovezati se na napredak postignut u pogledu elektrifikacije automobila, autobusa i lakih gospodarskih vozila te upotrebe gorivnih ćlija u njima kako bi se ubrzala istraživanja i iznašla inovativna rješenja za druge sektore, kao šٴ su zrakoplovni i pomorski sektor te sektor unutarnje plovidbe i kamionskog prijevoza.

Kako bi EU ostvario svoje ciljeve u pogledu kvalitete zraka te klimatske i energetske ciljeve, ܰčć smanjenje emisija stakleničkih plinova za 60% do 2050. i smanjenje buke, trebat ć ponovno razmotriti cijeli sustav mobilnosti, ܰčć korisnike, vozila, goriva i infrastrukture. Jednako ć tako biti potrebno uvesti alternativne energije s niskim razinama emisija i osigurati prihvaćnost vozila/plovila/zrakoplova bez emisija na ٰžšٳ. Osim šٴ ima štetne č԰ zbog emisija stakleničkih plinova, prijevoz znatno doprinosi lošoj kvaliteti zraka i buci u Europi te ima negativne posljedice na zdravlje Բ18. Nužno je nadovezati se na napredak postignut u pogledu elektrifikacije automobila, autobusa i lakih gospodarskih vozila te upotrebe gorivnih ćlija u njima kako bi se ubrzala istraživanja i iznašla inovativna rješenja za druge sektore, kao šٴ su zrakoplovni i pomorski sektor, sektor unutarnje plovidbe te sektor cestovnog prometa i turizma.

_________________

_________________

18 Otprilike trećina Բ EU-a živi u urbanim područjima u kojima je razina koncentracije onečišćujućih tvari iznad zakonskog praga.

18 Otprilike trećina Բ EU-a živi u urbanim područjima u kojima je razina koncentracije onečišćujućih tvari iznad zakonskog praga.

Amandman50

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.7. – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

elektrifikacija svih vrsta prijevoza (npr. baterije, gorivne ćlije, hibridizacija itd.), ܰčć nove tehnologije za pogonske sklopove za vozila/plovila/zrakoplove, brzo punjenje/opskrba, prikupljanje energije te pristupačna i dostupna sučelja prema infrastrukturi za punjenje uz osiguravanje interoperabilnosti i neometanog žnja usluga; razvoj i ܱǵ konkurentnih, sigurnih, visokoučinkovitih i ǻžh baterija za vozila s niskim ili nultim razinama emisija;

dekarbonizacija vrsta prijevoza, ܰčć nove tehnologije za pogonske sklopove za vozila/plovila/zrakoplove, brzo punjenje/opskrba, prikupljanje energije te pristupačna i dostupna sučelja prema infrastrukturi za punjenje uz osiguravanje interoperabilnosti i neometanog žnja usluga; razvoj i ܱǵ konkurentnih, sigurnih, visokoučinkovitih i ǻžh baterija za vozila s niskim ili nultim razinama emisija;

Amandman51

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.7. – stavak 2. – alineja 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

podupiranje odgovarajuć europske proizvodnje baterijskih ćlija i potpunog i konkurentnog vrijednosnog lanca u Europi; Ჹč vodećg industrijskog položaja zahvaljujući većoj potpori istraživanjima i inovacijama u pogledu naprednih tehnologija (npr. litij-ionske) i disruptivnih tehnologija (npr. poluvodiči),

Amandman52

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.7. – stavak 2. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–ǻž nova goriva i nova pametna vozila/plovila/zrakoplovi za Dzٴć i ܻć obrasce mobilnosti i popratnu infrastrukturu; tehnologije i rješenja po mjeri korisnika za interoperabilnost i neometano žnje usluga,

–ǻž nova goriva i nova pametna vozila/plovila/zrakoplovi za Dzٴć i ܻć obrasce mobilnosti i popratnu infrastrukturu; tehnologije i rješenja po mjeri korisnika za interoperabilnost i neometano žnje usluga; tiši zrakoplovi koji su prihvatljiviji za okoliš (Clean Sky 2),

Amandman53

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.7. – stavak 2. – alineja 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

podupiranje resursno učinkovitog prometa u kojem se poštuje okoliš na način da se proizvode čišć i tiše letjelice, vozila i plovila kako bi se na najmanju moguću mjeru smanjio utjecaj prometnog sustava na klimu i okoliš, da se razvijaju pametna oprema, infrastruktura i usluge te da se poboljša promet i mobilnost u gradskim ǻčᾱ,

Amandman54

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.7. – stavak 2. – alineja 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

podupiranje bolje mobilnosti, manje zagušenosti, već sigurnosti i zaštite uz znatno smanjenje prometnog zagušenja uz značajna poboljšanja mobilnosti ljudi i tereta razvojem novih koncepata prijevoza tereta i logistike i smanjenjem broja nesreća, smrtnih slučajeva i broja stradalih te DzDZšm sigurnosti,

Amandman55

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.8. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Pametna mobilnost doprinijet ć osiguranju učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti mobilnosti „od vrata do vrata” te svih njezinih sastavnih dijelova, posebice primjenom digitalnih tehnologija, napredne satelitske navigacije (EGNOS/Galileo) i umjetne inteligencije. S pomoću novih ć se tehnologija optimizirati upotreba i učinkovitost prometne infrastrukture i mreža te ć se poboljšati intermodalnost i povezivost, optimizirati upravljanje prometom i omogućiti ܱǵ inovativnih prometnih rješenja i usluga, čime ć se ujedno smanjiti zagušenje i negativni utjecaji na okoliš te tako građanima i poduzećima žti bolje usluge mobilnosti i logističke usluge. Povezana i automatizirana mobilnost te razvojna infrastruktura pridonijet ć poboljšanju učinkovitosti i sigurnosti svih vrsta prijevoza.

Pametna mobilnost doprinijet ć osiguranju učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti mobilnosti „od vrata do vrata” te svih njezinih sastavnih dijelova, posebice primjenom digitalnih tehnologija, napredne satelitske navigacije (EGNOS/Galileo) i umjetne inteligencije. S pomoću novih ć se tehnologija optimizirati upotreba i učinkovitost prometne infrastrukture i mreža te ć se poboljšati intermodalnost i povezivost, optimizirati upravljanje prometom i omogućiti ܱǵ inovativnih prometnih rješenja i usluga pristupačnih za korisnike, posebice za one sa smanjenom pokretljivošću, čime ć se smanjiti zagušenje i negativni utjecaji na okoliš te tako građanima i poduzećima žti bolje usluge mobilnosti i logističke usluge. Povezana i automatizirana mobilnost te razvojna infrastruktura pridonijet ć poboljšanju učinkovitosti i sigurnosti svih vrsta prijevoza.

Amandman56

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.8. – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–željezničke tehnologije i operacije za tih, interoperabilan i automatiziran željeznički sustav velikog kapaciteta,

–željezničke tehnologije i operacije za tih, potpuno povezan, interoperabilan i automatiziran željeznički sustav velikog kapaciteta,

Amandman57

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.8. – stavak 2. – alineja 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

prekogranični unutarnji plovni putovi: rješenja za ekonomski ǻž operacije prelaska na automatiziran, povezan, učinkovit, pouzdan, siguran, zaštićn i otporan sustav unutarnjih plovnih putova koji se povezuje s drugim načinima prijevoza,

Amandman58

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.8. – stavak 2. – alineja 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–povezani, kooperativni i automatizirani sustavi i usluge mobilnosti, ܰčć tehnološka rješenja i netehnološka pitanja.

–povezani, interoperabilni, kooperativni i automatizirani sustavi i usluge mobilnosti, ܰčć tehnološka rješenja i netehnološka pitanja.

Amandman59

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.8. – stavak 2. – alineja 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– pametna prijevozna rješenja za sigurnije i učinkovitije operacije vodnog prometa.

Amandman60

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.8. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Pomorski promet: potpora sustavima za digitalizaciju pomorskog prometa i promicanje autocesta mora

Amandman61

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.KLASTER „HRANA I PRIRODNI 鷡鳧”

5.KLASTER „HRANA, PRIRODNI RESURSI, MORA I OCEANI”

Amandman62

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.1. – stavak 7.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Njima ć se doprinijeti misiji „Čista i produktivna mora i oceani”, detaljno opisanoj u posebnom programu rada.

Amandman63

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.2. – stavak 2. – alineja 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–prilagodljiva i multifunkcionalna rješenja koja se temelje na prirodi te odgovaraju na izazove u gradovima, ruralnim i obalnim područjima koji su povezani s klimatskim promjenama, prirodnim katastrofama, gubitkom biološke raznolikosti, propadanjem ekosustava, zagađenjem te pitanjima zdravlja i dobrobiti Բ,

–prilagodljiva i multifunkcionalna rješenja koja se temelje na prirodi te odgovaraju na izazove u gradovima, ruralnim i obalnim područjima koji su povezani s klimatskim promjenama, prirodnim katastrofama, gubitkom biološke raznolikosti, propadanjem ekosustava, zagađenjem te pitanjima zdravlja i dobrobiti Բ i posjetitelja,

Amandman64

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.4. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.2.4.Mora i oceani

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman65

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.4. – stavak 2. – alineja 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–plavi vrijednosni lanci, višruka upotreba pomorskog prostora i rast sektora obnovljive energije iz mora i oceana, ܰčć ǻž mikro- i makroalge,

–plavi vrijednosni lanci, ܰčć obalni i pomorski turizam, višruka upotreba pomorskog prostora i rast sektora obnovljive energije iz mora i oceana, ܰčć ǻž mikroalge i makroalge,

Amandman66

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.4. – stavak 2. – alineja 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–plave inovacije, ܰčć plavo i digitalno gospodarstvo diljem obalnih ǻčᲹ te u obalnim gradovima i lukama kako bi se DZć otpornost obalnih ǻčᲹ i koristi za građane,

–plave inovacije, ܰčć plavo i digitalno gospodarstvo diljem obalnih ǻčᲹ te u obalnim gradovima i lukama i obalnom i pomorskom turizmu kako bi se DZć otpornost obalnih ǻčᲹ i koristi za građane i posjetitelje,

Amandman67

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.4. – stavak 2. – alineja 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–plave inovacije, ܰčć plavo i digitalno gospodarstvo diljem obalnih ǻčᲹ te u obalnim gradovima i lukama kako bi se DZć otpornost obalnih ǻčᲹ i koristi za građane,

–plave inovacije, ܰčć plavo i digitalno gospodarstvo diljem obalnih ǻčᲹ te u obalnim gradovima, lukama i otočnim regijama kako bi se DZć otpornost obalnih ǻčᲹ i koristi za građane,

Amandman68

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.5. – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–ponašanje, način života i motivacija potrošača, promicanje socijalnih inovacija i društvenog angažmana za bolju zdravstvenu i okolišnu ǻžst u cijelom vrijednosnom lancu prehrambenih proizvoda,

–ponašanje, način života i motivacija potrošača, promicanje socijalnih inovacija i društvenog angažmana za bolju zdravstvenu i okolišnu ǻžst u cijelom vrijednosnom lancu prehrambenih proizvoda, u suradnji s drugim industrijama iz sektora putovanja i turizma,

Amandman69

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.5. – stavak 2. – alineja 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–inovacije i prehrambeni sustavi koji pogoduju lokaliziranim inovacijama i emancipaciji zajednica te potiču pravednu trgovinu i ǻ𵨾 cijena, uključivost i ǻžst putem partnerstava 𵨳 industrije, lokalnih vlasti, istraživača i društva.

–inovacije i prehrambeni sustavi koji pogoduju lokaliziranim inovacijama i emancipaciji zajednica te potiču pravednu trgovinu i ǻ𵨾 cijena, uključivost i ǻžst putem partnerstava 𵨳 industrija koje mogu snažno doprinijeti znatnim promjenama u načinu proizvodnje i dzٰš, kao šٴ je slučaj s turizmom, te lokalnih vlasti, istraživača i društva.

Amandman70

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 6. – podtočka 6.2. – podtočka 6.2.2. – stavak 2. – točka 3. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–digitalizacija u pojedinačnim sektorima, kao šٴ su energetika, promet, građevinarstvo, zdravstvo i vlada,

–digitalizacija u pojedinačnim sektorima, kao šٴ su energetika, promet, građevinarstvo, zdravstvo, vlada i turizam,

Amandman71

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 6. – podtočka 6.2. – podtočka 6.2.2. – stavak 2. – točka 5. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.Hrana i prirodni resursi

5.Hrana, prirodni resursi, mora i oceani

Amandman72

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio 4. – točka 1. – stavak 3. – alineja 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– ܱǵ namjenskih linija financiranja u program rada i/ili predlaganje posebnih kvota za skupine zemalja u kojima se bilježi znatan jaz u raspodjeli financijskih sredstava u okviru aktivnosti Obzora 2020.,

Amandman73

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 3. – podtočka 3.1. – stavak 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Povezivanjem aktivnosti u području digitalnih tehnologija, ključnih tehnologija razvoja i svemirskih tehnologija, kao i ǻžm opskrbom sirovinama, omogućit ć se sustavniji pristup te brža i dubinska digitalna i industrijska transformacija. Tako ć se Ჹči integracija istraživanja i inovacija u tim područjima u politike EU-a za industriju, digitalizaciju, okoliš, energiju i klimu, kružno gospodarstvo, sirovine, napredne materijale i svemir te njihov doprinos provedbi tih politika.

Povezivanjem aktivnosti u području digitalnih tehnologija, ključnih tehnologija razvoja i svemirskih tehnologija, kao i ǻžm opskrbom sirovinama, omogućit ć se sustavniji pristup te brža i dubinska digitalna i industrijska transformacija. Tako ć se Ჹči integracija istraživanja i inovacija u tim područjima u politike EU-a za industriju, digitalizaciju, okoliš, energiju i klimu, mobilnost, kružno gospodarstvo, sirovine, napredne materijale i svemir te njihov doprinos provedbi tih politika.

Amandman74

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 3. – podtočka 3.2. – podtočka 3.2.8. – stavak 3. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–elektrifikacija i upotreba nekonvencionalnih izvora energije unutar industrijskih pogona te razmjena energije i resursa 𵨳 industrijskih pogona (primjerice putem industrijske simbioze),

–elektrifikacija i upotreba nekonvencionalnih ili obnovljivih izvora energije unutar industrijskih pogona te razmjena energije i resursa 𵨳 industrijskih pogona (primjerice putem industrijske simbioze),

Amandman75

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.1. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kako bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma, EU ć morati prijeći na ԾdzܲᾱčԲ, resursno učinkovita i otporna gospodarstva i društva. Taj ć se prelazak temeljiti na korjenitim promjenama u području tehnologije i usluga, promjenama ponašanja ǻܳć i potrošača te na uvođenju novih oblika upravljanja. Kako bi se porast prosječne globalne temperature ograničilo na razinu znatno nižu od 2°C, odnosno povećanje temperature ograničilo na 1,5°C, potreban je brz napredak u dekarbonizaciji energetskog sustava i znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometnog sektora17. Nadalje, za brže postizanje revolucionarnih iskoraka sljedeć generacije potreban je nov poticaj, ali i demonstracija i ܱǵ inovativnih tehnologija i rješenja uz korištenje DzćԴDzپ koje žju digitalne i svemirske tehnologije. To ć se ostvariti primjenom integriranog pristupa koji obuhvaća dekarbonizaciju, učinkovitost resursa, smanjenje onečišćnja zraka, pristup sirovinama i kružno gospodarstvo.

Kako bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma, EU ć morati prijeći na ԾdzܲᾱčԲ, resursno učinkovita i otporna gospodarstva i društva. Taj ć se prelazak temeljiti na korjenitim promjenama u području tehnologije i usluga, promjenama ponašanja ǻܳć i potrošača te na uvođenju novih oblika upravljanja. Kako bi se porast prosječne globalne temperature ograničilo na razinu znatno nižu od 2°C, odnosno povećanje temperature ograničilo na 1,5°C, potreban je brz napredak u dekarbonizaciji energetskog sustava i znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometnog sektora17. Trenutačno je prometni sektor odgovoran za gotovo četvrtinu emisija stakleničkih plinova u Uniji. Prometni sektor od ključne je žԴDzi za smanjivanje emisija stakleničkih plinova i dekarbonizaciju gospodarstva Unije. Nadalje, za brže postizanje revolucionarnih iskoraka sljedeć generacije potreban je nov poticaj, ali i demonstracija i ܱǵ inovativnih tehnologija i rješenja uz korištenje DzćԴDzپ koje žju digitalne, automatizacijske i svemirske tehnologije. To ć se ostvariti primjenom integriranog pristupa koji obuhvaća dekarbonizaciju, učinkovitost resursa, smanjenje onečišćnja zraka, pristup sirovinama i kružno gospodarstvo.

__________________

__________________

17 Znatnom dekarbonizacijom drugih sektora bave se druga ǻčᲹ programa Obzor Europa, odnosno stup „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”.

17 Znatnom dekarbonizacijom drugih sektora bave se druga ǻčᲹ programa Obzor Europa, odnosno stup „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost”.

Amandman76

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.1. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

No problemi s kojima se suočavaju prometni i energetski sektor daleko su ć od potrebe za smanjenjem emisija. Potrebno se uhvatiti u koštac s nekoliko izazova, ܰčć sve veću raširenost digitalnih i svemirskih tehnologija, promjene u ponašanju korisnika i obrascima mobilnosti, nove sudionike na ٰžšٳ i disruptivne poslovne modele, globalizaciju, veću međunarodnu konkurenciju, ali i sve starije, urbanije i raznolikije stanovništvo.

No problemi s kojima se suočavaju prometni i energetski sektor daleko su ć od potrebe za smanjenjem emisija. Potrebno se uhvatiti u koštac s nekoliko izazova, ܰčć sve veću raširenost digitalnih, automatiziranih i svemirskih tehnologija, promjene u ponašanju korisnika i obrascima mobilnosti, nove sudionike na ٰžšٳ i disruptivne poslovne modele, globalizaciju, veću međunarodnu konkurenciju, ali i sve starije, urbanije i raznolikije stanovništvo.

Amandman77

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.1. – stavak 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Aktivnosti u ovom klasteru posebice doprinose ciljevima energetske unije, jedinstvenog digitalnog tržišta i programa za zapošljavanje, rast i ulaganja, jačanju EU-a kao globalnog aktera, novoj strategiji za industrijsku politiku EU-a, kružnom gospodarstvu, inicijativi za sirovine, sigurnosnoj uniji i planu za gradove, kao i zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a te pravnim propisima EU-a za smanjenje buke i onečišćnja zraka.

Aktivnosti u ovom klasteru posebice doprinose ciljevima energetske unije, jedinstvenog digitalnog tržišta i programa za zapošljavanje, rast i ulaganja, jačanju EU-a kao globalnog aktera, novoj strategiji za industrijsku politiku EU-a, kružnom gospodarstvu, inicijativi za sirovine, sigurnosnoj uniji i planu za gradove, kao i zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a te pravnim propisima EU-a za smanjenje buke i onečišćnja zraka, a državama članicama pomažu da ostvare nacionalne ciljeve u pogledu smanjenja emisija.

Amandman78

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.2. – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora i rješenja za proizvodnju električne energije, grijanje i hlađenje, ǻž goriva za promet, prijevoznici posrednici, na različitim razinama i u različitim fazama razvoja, ǵԾ geografskim uvjetima i tržištima, unutar EU-a i šire,

–tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora i rješenja za proizvodnju električne energije i vodika, grijanje i hlađenje, ǻž goriva za promet, prijevoznici posrednici, na različitim razinama i u različitim fazama razvoja, ǵԾ geografskim uvjetima i tržištima, unutar EU-a i šire,

Amandman79

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.9. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Masivnim, koncentriranim i decentraliziranim rješenjima za pohranu (ܰčć kemijska, elektrokemijska, ٰčԲ, mehanička i toplinska) u energetskom sustavu povećat ć se učinkovitost, fleksibilnost, tehnološka neovisnost i dostupnost te sigurnost opskrbe. Za dekarbonizirani promet s niskim razinama emisija bit ć potrebno sve više električnih i/ili drugih vozila s pogonom na alternativna goriva i s učinkovitijim i jeftinijim baterijama koje se mogu reciklirati i ponovno upotrijebiti te lokalno dostupna Գٱپč첹 goriva/goriva iz obnovljivih izvora poput vodika i inovativna rješenja za pohranu u objektu.

Masivnim, koncentriranim i decentraliziranim rješenjima za pohranu (ܰčć kemijska, elektrokemijska, ٰčԲ, mehanička i toplinska) u energetskom sustavu povećat ć se učinkovitost, fleksibilnost, tehnološka neovisnost i dostupnost te sigurnost opskrbe. Za dekarbonizirani promet s niskim razinama emisija bit ć potrebno sve više električnih i/ili drugih vozila s pogonom na alternativna goriva i s učinkovitijim i jeftinijim te ǻž proizvedenim baterijama koje se mogu reciklirati i ponovno upotrijebiti te lokalno dostupna Գٱپč첹 goriva/goriva iz obnovljivih izvora poput vodika i inovativna rješenja za pohranu u objektu.

Amandman80

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 4. – podtočka 4.2. – podtočka 4.2.9. – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

vodikove tehnologije s nultim ili niskim razinama emisija ugljika, ܰčć gorivne ćlije, i vrijednosni lanac EU-a od projektiranja do krajnje upotrebe za različite primjene.

徱šٱ i ostala infrastruktura vodika i drugih tvari i materijala s niskim razinama emisija ugljika koji omogućuju 徱šٱ energije, ܰčć, ali ograničeno na tehnologiju gorivnih ćlija, i vrijednosni lanac EU-a od projektiranja do krajnje upotrebe za različite primjene.

Amandman81

Prijedlog odluke

Prilog II. – stavak 1. – točka 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

8.Hrana i prirodni resursi

8.Hrana, prirodni resursi, mora i oceani

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE ѱŠ

Naslov

Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije

Referentni dokumenti

– C8-0253/2018 –

Nadležni odbor

Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

14.6.2018

Odbori koji su dali mišljenje

Datum objave na plenarnoj sjednici

TRAN

5.7.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

Datum imenovanja

Henna Virkkunen

3.7.2018

Datum usvajanja

15.11.2018

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

44

2

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Marie-Christine Arnautu, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Karima Delli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Innocenzo Leontini, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Gesine Meissner, Renaud Muselier, Markus Pieper, Gabriele Preuß, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Jill Seymour, Claudia Țapardel, Keith Taylor, István Ujhelyi, Wim van de Camp, Kosma Złotowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Francisco Assis, Daniel Dalton, Stefan Gehrold, Maria Grapini, Kateřina Konečná, Bolesław G. Piecha, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Anders Sellström, Matthijs van Miltenburg, Henna Virkkunen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Heinz K. Becker, Edward Czesak, Theodor Dumitru Stolojan, Richard Sulík

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE ѱŠ

44

+

ALDE

ECR

EFDD

GUE/NGL

PPE

S&D

VERTS/ALE

Izaskun Bilbao Barandica, Gesine Meissner, Dominique Riquet, Matthijs van Miltenburg

Edward Czesak, Daniel Dalton, Bolesław G. Piecha, Richard Sulík, Kosma Złotowski

Daniela Aiuto

Tania González Peñas, Kateřina Konečná, Merja Kyllönen

Georges Bach, Heinz K. Becker, Andor Deli, Stefan Gehrold, Dieter-Lebrecht Koch, Innocenzo Leontini, Marian-Jean Marinescu, Renaud Muselier, Markus Pieper, Massimiliano Salini, Anders Sellström, Theodor Dumitru Stolojan, Henna Virkkunen,Luis de Grandes Pascual. Wim van de Camp

Lucy Anderson, Francisco Assis, Inés Ayala Sender, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Maria Grapini, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Gabriele Preuß, Christine Revault d'Allonnes Bonnefoy, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Claudia Țapardel, István Ujhelyi

Michael Cramer, Karima Delli, Keith Taylor

2

-

ECR

EFDD

Peter Lundgren

Jill Seymour

2

0

ENF

Marie-Christine Arnautu , Georg Mayer

Korišteni znakovi:

+:za

-:protiv

0:suzdržani

ѱŠ Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj(30.10.2018)

upućno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije
( – C8-0253/2018 – )

Izvjestiteljica za mišljenje: Elsi Katainen

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Izvjestiteljica pozdravlja prijedlog Komisije o programu Obzor Europa i povećano financiranje posebno za inovacije u području hrane i prirodnih resursa. Program Obzor Europa ključni je element u poticanju konkurentnosti EU-a na svjetskoj razini i u podupiranju gospodarskog rasta EU-a. Obzor Europa, koji je usmjeren na podupiranje znanstvenih otkrića te inovativnih proizvoda i usluga, dzć ć Europi u suočavanju s Dzٴćm izazovima, primjerice klimatskim promjenama, i istodobno ć stvoriti poslovne prilike.

Dodijeljenih 10milijardiEUR prijeko je potrebno za ispunjenje UN-ovih ciljeva ǻžg razvoja, primjerice cilja ǻžg razvoja br.2 – iskorjenjivanje gladi. Izvjestiteljica ustraje na zadržavanju razine financiranja najmanje na predloženih 10milijardiEUR. No, ako se poveća ukupni proračun Obzora Europa, financiranje za klaster „Hrana i prirodni ܰ” mora se povećati razmjerno tome.

Izvjestiteljica smatra da Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj ž ostvariti najžԾji doprinos petom klasteru „Hrana i prirodni ܰ”, koji se posebno odnosi na pitanja povezana s poljoprivredom. Stoga izvjestiteljica želi predložiti dodavanje riječi „poljoprivreda” njegovu nazivu. Izvjestiteljica želi podsjetiti na to da klasteri drugog stupa „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost” nisu odvojeni, već svi međusobno pridonose područjima na koja se pojedinačno odnose. Izvjestiteljica ističe i žԴDz osnovnog istraživanja koje se financira u okviru prvog stupa „Otvorena znanost” zbog njegove važne uloge u postupku stvaranja inovacija u kružnom biogospodarstvu, koje je još stupanj bolje od kružnog gospodarstva.

Sedam izdvojenih ǻčᲹ doprinosa u petom klasteru obuhvaćaju glavne elemente koji pridonose inovacijama u području hrane i prirodnih resursa. Izvjestiteljica želi podsjetiti na to da se ograničavanjem opsega isključivo na mora i oceane, kao šٴ je predloženo u 4.području, iz njega izostavljaju slatke vode. Izvjestiteljica želi dodati slatke vode u taj kontekst jer su one važan dio vodnog ǰDZš. Izvjestiteljica pozdravlja ܰč šumarstva u ǻčᲹ djelovanja jer je šumarstvo odličan primjer promicanja kružnog biogospodarstva.

Višegodišnje strateško planiranje, u kojem se u obzir mora uzeti sinergija s drugim programima EU-a, osigurat ć integriranu provedbu ciljeva programa Obzor Europa. Izvjestiteljica smatra da je iznimno važno da se zajamče sinergije, pa bi se primjerice u peti klaster trebali dodati posebni ciljevi zajedničke poljoprivredne politike. Želi i dalje istaknuti da bi, čak i u slučaju usklađivanja ciljeva, dodijeljeni proračuni za programe različitih politika trebali ostati razdvojeni.

Izvjestiteljica želi predložiti misiju za drugi stup. Predložena je misija „ugljično neutralni, otporni i hranjivi prehrambeni sustavi s nultom stopom otpada do 2035.”. Misiji potporu mogu dati i drugi klasteri, a ona kao takva ima veliki uzgredni potencijal za stvaranje inovacija u različitim sektorima. Europa mora pronaći alternative za prijelaz na klimatski pametnu poljoprivredu i ǻž upotrebu prirodnih resursa. Jedan je od ključnih elemenata smanjivanje i s vremenom suzbijanje stvaranja otpada te učinkovita upotreba sekundarnih tokova i otpada iz industrijskih proizvodnih lanaca.

AMANDMANI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeć amandmane:

Ի峾1

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)žć žԴDz borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva ǻžg razvoja Ujedinjenih naroda, posebnim programom pridonijet ć se uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od 25% proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva. č se da ć se 35% iznosa ukupne financijske omotnice posebnog programa za klimatske ciljeve osigurati mjerama u okviru ovog posebnog programa. Relevantne mjere utvrdit ć se tijekom pripreme i provedbe posebnog programa, a ponovno ć se procijeniti u kontekstu relevantnih procesa evaluacije i preispitivanja.

(5)žć žԴDz borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva ǻžg razvoja Ujedinjenih naroda, posebnim programom pridonijet ć se uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od 25% proračunskih rashoda EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva. č se da ć se 35% iznosa ukupne financijske omotnice posebnog programa za klimatske ciljeve osigurati mjerama u okviru ovog posebnog programa. Relevantne mjere utvrdit ć se na temelju savjetovanja s relevantnim dionicima i civilnim šٱm tijekom pripreme i provedbe posebnog programa, a ponovno ć se procijeniti u kontekstu relevantnih procesa evaluacije i preispitivanja.

Amandman2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)Mjere u okviru posebnog programa trebale bi se upotrebljavati i za proporcionalno rješavanje nedostataka na ٰžšٳ ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne, bez udvostručavanja ili istiskivanja privatnog financiranja. Te mjere trebaju imati i jasnu europsku dodanu vrijednost.

(6)Mjere u okviru posebnog programa trebale bi se upotrebljavati i za proporcionalno rješavanje nedostataka na ٰžšٳ, osobito s pomoću istraživanja i inovacija kako bi se riješili socioekonomski izazovi koji su problematični zbog investicijskih okolnosti koje nisu optimalne, radi šᲹ informacija u pogledu investicijskih okolnosti, bez udvostručavanja ili istiskivanja privatnog financiranja. Te mjere trebaju imati i jasnu europsku dodanu vrijednost.

Amandman3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)žć važne doprinose koje bi istraživanja i inovacije trebali dati rješavanju izazova povezanih s prehranom, poljoprivredom, ruralnim razvojem i biogospodarstvom, te kako bi se iskoristile odgovarajuć prilike za istraživanja i inovacije blisko povezane sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, za relevantne mjere u okviru posebnog programa u razdoblju 2021.–2027. dodijelit ć se potpora u iznosu od 10milijardiEUR za klaster „Hrana i prirodni ܰ”.

(7)žć važne doprinose koje bi istraživanja i inovacije trebali dati rješavanju izazova povezanih s prehranom, poljoprivredom, ruralnim razvojem i biogospodarstvom, te kako bi se iskoristile odgovarajuć prilike za istraživanja i inovacije i načini provedbe u poljoprivrednom sektoru, blisko povezani sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, za relevantne mjere u okviru posebnog programa u razdoblju 2021.–2027. dodijelit ć se potpora u iznosu od 10milijardiEUR za klaster „Hrana i prirodni ܰ”. Primjećuje da je precizna poljoprivreda važan alat u povećanju prinosa i produktivnosti uz istodobno stvaranje ǻž budućnosti poljoprivrede.

Amandman4

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)Za dovršenje digitalnog jedinstvenog tržišta i sve već prilike proizašle iz konvergencije digitalnih i fizičkih tehnologija potrebno je povećanje ulaganja. U okviru Obzora Europa tim ć se nastojanjima doprinijeti znatnim povećanjem izdataka za glavne aktivnosti digitalnih istraživanja i inovacija u odnosu na Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor20206. Tako bi se trebalo osigurati da Europa ostane predvodnica u globalnim istraživanjima i inovacijama u digitalnom sektoru.

(8)Za dovršenje digitalnog jedinstvenog tržišta i sve već prilike proizašle iz konvergencije digitalnih i fizičkih tehnologija potrebno je povećanje ulaganja i ć pristup programima financiranja kroz bolju komunikaciju. U okviru Obzora Europa tim ć se nastojanjima doprinijeti znatnim povećanjem izdataka za glavne aktivnosti digitalnih istraživanja i inovacija u odnosu na Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor20206. Tako bi se trebalo osigurati da Europa ostane predvodnica u globalnim istraživanjima i inovacijama u digitalnom sektoru.

_________________

_________________

6 U Komunikaciji Komisije „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” navodi se da je u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor2020. utrošeno 13milijardiEUR za glavne digitalne aktivnosti (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/ALL/?uri=CELEX%3A52018DC0098).

6 U Komunikaciji Komisije „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” navodi se da je u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor2020. utrošeno 13milijardiEUR za glavne digitalne aktivnosti (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/ALL/?uri=CELEX%3A52018DC0098).

Amandman5

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9 a)Cilj posebnog programa trebao bi biti povećanje razine uključenosti relevantnih dionika i civilnog društva u Program, ܰčć u pogledu izrade plana rada, provedbe i komunikacije.

Amandman6

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)Ჹč i š izvrsnosti;

(a)Ჹč europskih znanstvenih temelja te Ჹč i š izvrsnosti;

Amandman7

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)povezivanje i razvoj ٰžč쾱h infrastruktura u europskom istraživačkom prostoru;

(c)povezivanje, razvoj ٰžč쾱h infrastruktura u europskom istraživačkom prostoru i olakšavanje širokog pristupa njima;

Amandman8

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka i

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i)Ჹč poveznice 𵨳 istraživanja i inovacija i drugih politika, ܰčć ciljeve ǻžg razvoja;

(i)Ჹč poveznice 𵨳 istraživanja, inovacija i obrazovanja i drugih politika, ܰčć ciljeve ǻžg razvoja;

Amandman9

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka k

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(k)ܰč Բ i krajnjih korisnika u postupke zajedničkog osmišljavanja i zajedničkog stvaranja;

(k)djelotvorno ܰč Բ, relevantnih dionika i krajnjih korisnika u postupke zajedničkog osmišljavanja i zajedničkog stvaranja, jačajući pristup sudjelovanja više dionika;

Ի峾10

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 2. – točka I

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(l)DzDZš komunikacije o znanosti;

(l)DzDZš komunikacije o znanosti i DzćԴDzپ financiranja s ciljem promicanja šٱԱ i političke osviještenosti o potencijalu obećavajućih novih alata i tehnologija;

Ի峾11

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak2. – točna n

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(n)DzDZš vještina za inovacije;

(n)DzDZš vještina za istraživanje i inovacije;

Ի峾12

Prijedlog odluke

Članak 3. – stavak1. – točka 2. – podtočka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)klaster „Hrana i prirodni ܰ”, kako je opisano u PriloguI. stupuII. odjeljku5.;

(e)klaster „Hrana, poljoprivreda i prirodni ܰ”, kako je opisano u PriloguI. stupuII. odjeljku5.;

(„Klaster Hrana i prirodni ܰ” mijenja se u „klaster Hrana, poljoprivreda i prirodni ܰ” u cijelom tekstu.)

Ի峾13

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.Za svaku se misiju ž uspostaviti odbor za misiju. Taj se odbor sastoji od 15-ak osoba na visokoj razini, ܰčć relevantne predstavnike krajnjih korisnika. Odbor za misije daje savjete o sljedećm:

1.Za svaku se misiju ž uspostaviti odbor za misiju. Taj se odbor sastoji od 10 do 20 osoba na visokoj razini, ܰčć relevantne predstavnike civilnog društva i krajnjih korisnika, dionike i akademske stručnjake iz različitih ǻčᲹ koji posjeduju znanje povezano s tom temom koje ih čini kvalificiranima za tu misiju. Svaki se odbor za misiju uspostavlja na temelju otvorenog poziva na podnošenje kandidatura ili na iskaz interesa. Odbor za misije daje savjete o sljedećm:

Ի峾14

Prijedlog odluke

Članak 10. – stavak 3. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Odbor EIC-a sastoji se od 15–20 osoba na visokoj razini iz različitih dijelova europskog inovacijskog ekosustava, ܰčć poduzetnike, poslovne predvodnike, ulagače i istraživače. Pridonosi aktivnostima za informiranje javnosti, a članovi Odbora EIC-a nastoje povećati ugled EIC-a.

Odbor EIC-a sastoji se od 15–20 osoba na visokoj razini iz različitih dijelova europskog inovacijskog ekosustava, ܰčć poduzetnike, poslovne predvodnike, ulagače, akademske stručnjake i istraživače. Pridonosi aktivnostima za informiranje javnosti, a članovi Odbora EIC-a nastoje povećati ugled EIC-a.

Ի峾15

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Strateškim planiranjem promicat ć se Բž angažman Բ i organizacija civilnog društva u svim fazama istraživanja i inovacija, zajedničko stvaranje znanja, djelotvorno promicanje ravnopravnosti spolova, ܰčć integraciju rodne dimenzije u ž istraživanja i inovacija, te ć se osigurati i promicati pošٴvanje najviših standarda integriteta i etičnosti.

Strateškim planiranjem promicat ć se Բž angažman Բ i civilnog društva i u samom procesu ٰٱšDz planiranja i u svim drugim fazama istraživanja i inovacija, ܰčć izradu plana rada. Kako bi se to olakšalo, uspostavit ć se strukturirani dijalog s civilnim šٱm. Tim ć se procesom promicati i zajedničko stvaranje znanja, djelotvorno promicanje ravnopravnosti spolova, ܰčć integraciju rodne dimenzije u ž istraživanja i inovacija, te ć se osigurati i promicati odgovorno istraživanje i inovacije i pošٴvanje najviših standarda integriteta i etičnosti.

Ի峾16

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Strateško planiranje obuhvaćat ć opsežna savjetovanja i komunikaciju s državama članicama, raznim dionicima i prema potrebi s Europskim parlamentom, a njihova ć tema biti prioriteti i misije u okviru stupa „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost” te primjena odgovarajuć vrste djelovanja, osobito europskih partnerstava.

Strateško planiranje obuhvaćat ć opsežna savjetovanja i komunikaciju s državama članicama, raznim dionicima i s Europskim parlamentom, a njihova ć tema biti prioriteti i misije u okviru stupa „Globalni izazovi i industrijska konkurentnost” te primjena odgovarajuć vrste djelovanja, osobito europskih partnerstava. Ta bi savjetovanja trebala poticati razmjene s privatnim sektorom kako bi se ostvarile bolje koristi od njegova sudjelovanja i ulaganja i time pomoglo u stvaranju inovacija s potencijalom za iskorištavanje.

Ի峾17

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Postojat ć odgovarajuća potpora u obliku mehanizama za obavješćivanje potencijalnih podnositelja prijedloga (npr. nacionalne kontaktne točke) o Programu.

Postojat ć odgovarajuća potpora u obliku mehanizama za obavješćivanje potencijalnih podnositelja prijedloga i Բ s pomoću kampanja za podizanje osviještenosti i drugih promidžbenih inicijativa (npr. nacionalne kontaktne točke) o Programu.

Ի峾18

Prijedlog odluke

Prilog I. – stavak 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija ć provoditi informacijske i komunikacijske aktivnosti povezane s programom Obzor Europa kako bi istaknula da su rezultati ostvareni uz potporu sredstava EU-a. Nastojat ć se povećati javna svijest o žԴDzi istraživanja i inovacija te o širem utjecaju i relevantnosti istraživanja i inovacija koje financira EU, npr. putem publikacija, odnosa s medijima, događanja, repozitorija znanja, baza podataka, višekanalnih platformi, internetskih stranica ili ciljane upotrebe šٱԾ medija. Usto, u okviru Obzora Europa korisnici ć primati potporu za priopćavanje o svojem radu i učinku svojeg rada na šٱ u cjelini.

Komisija ć provoditi informacijske i komunikacijske aktivnosti povezane s programom Obzor Europa kako bi promicala Dzٴć financiranje i istaknula da su rezultati ostvareni uz potporu sredstava EU-a. Nastojat ć se povećati javna svijest o žԴDzi istraživanja i inovacija te o širem utjecaju i relevantnosti istraživanja i inovacija koje financira EU, npr. putem publikacija, odnosa s medijima, događanja, repozitorija znanja, baza podataka, višekanalnih platformi, internetskih stranica ili ciljane upotrebe šٱԾ medija. Usto, u okviru Obzora Europa korisnici ć primati potporu za priopćavanje o svojem radu i učinku svojeg rada na šٱ u cjelini.

Ի峾19

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio I. – točka1. – podtočka 1.2. – podtočka 1.2.1. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Predviđa se da ć istraživanja koje financira Europsko istraživačko vijeć dovesti do napretka u pionirskim područjima znanja, znanstvenih publikacija Բᱹš kvalitete i rezultata istraživanja visokog potencijalnog društvenog i gospodarskog č԰첹 te da ć ERC postaviti jasan i poticajan cilj za pionirska istraživanja u cijelom EU-u, Europi i svijetu. Kako bi EU postao privlačnije okruženje za najbolje svjetske znanstvenike, ciljevi su ERC-a da EU osjetno poveća udio u 1% najčešć citiranih publikacija u svijetu i financira puno ć broj izvrsnih istraživača iz zemalja izvan Europe. Sredstva ERC-a dodjeljivat ć se u skladu s utvrđenim načelima. Znanstvena izvrsnost jedino je mjerilo na temelju kojeg Europsko istraživačko vijeć dodjeljuje bespovratna sredstva. Europsko istraživačko vijeć djeluje na načelu „od dna prema gore” bez prethodno određenih prioriteta.

Predviđa se da ć istraživanja koje financira Europsko istraživačko vijeć dovesti do napretka u pionirskim područjima znanja, znanstvenih publikacija Բᱹš kvalitete i rezultata istraživanja visokog potencijalnog društvenog i gospodarskog č԰첹 te da ć ERC postaviti jasan i poticajan cilj za pionirska istraživanja u cijelom EU-u, Europi i svijetu. Kako bi EU postao privlačnije okruženje za najbolje svjetske znanstvenike, ciljevi su ERC-a da EU osjetno poveća udio u 1% najčešć citiranih publikacija u svijetu i financira puno ć broj izvrsnih istraživača iz zemalja izvan Europe. Sredstva ERC-a dodjeljivat ć se u skladu s utvrđenim načelima. Znanstvena izvrsnost jedino je mjerilo na temelju kojeg Europsko istraživačko vijeć dodjeljuje bespovratna sredstva. Europsko istraživačko vijeć djeluje na načelu „od dna prema gore” bez prethodno određenih prioriteta. Trebala bi postojati ravnoteža 𵨳 temeljnog, primijenjenog i transnacionalnog istraživanja i razvoja kako bi se osigurao učinkovit i brz prijenos novih otkrića u stvarne tehnologije i komercijalne proizvode.

Amandman20

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio I. – točka3. – podtočka 3.2. – podtočka 3.2.1. – stavak 4. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–životni ciklus paneuropskih ٰžč쾱h infrastruktura kroz oblikovanje novih ٰžč쾱h infrastruktura, njihova pripremna i provedbena faza, početna faza njihova rada i komplementarnost s drugim izvorima financiranja te konsolidacija i optimizacija ekosustava istraživačke infrastrukture uz praćnje ključnih ciljeva ESFRI-ja i lakše sklapanje sporazuma o uslugama, razvoj, spajanja ili stavljanje paneuropskih ٰžč쾱h infrastruktura izvan upotrebe,

–životni ciklus paneuropskih ٰžč쾱h infrastruktura kroz oblikovanje novih ٰžč쾱h infrastruktura, njihova pripremna i provedbena faza, početna faza njihova rada i komplementarnost s drugim izvorima financiranja te konsolidacija, prilagodba, održavanje i optimizacija ekosustava istraživačke infrastrukture uz praćnje ključnih ciljeva ESFRI-ja i lakše sklapanje sporazuma o uslugama, razvoj, spajanja ili stavljanje paneuropskih ٰžč쾱h infrastruktura izvan upotrebe,

Amandman21

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Mnogi izazovi s kojima se susreć EU ujedno su i globalni izazovi. Riječ je o vrlo opsežnim i složenim problemima za čije su rješavanje potrebna odgovarajuća financijska sredstva, resursi i trud. Upravo su to ǻčᲹ u kojima EU mora surađivati te biti pametan, fleksibilan i povezan u korist i dobrobit naših Բ.

Mnogi izazovi s kojima se susreć EU ujedno su i globalni izazovi. Riječ je o vrlo opsežnim i složenim problemima za čije su rješavanje potrebna odgovarajuća financijska sredstva, resursi i trud. Upravo su to ǻčᲹ u kojima EU mora surađivati unutar svojih struktura i s globalnim partnerima te biti pametan, fleksibilan i povezan u korist i dobrobit naših Բ.

Amandman22

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.1. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ٰž i inovacije u području zdravstva imaju važnu ulogu u tom postignuću, ali i u povećanju produktivnosti i kvalitete u sektoru zdravstva i skrbi. Međutim, EU se suočava s novim, ali i dugotrajnim problemima koji prijete njegovim građanima i javnom zdravlju, ǻžDzپ zdravstvene skrbi i sustava socijalne zaštite, kao i konkurentnosti sektora zdravstvene skrbi. Glavni su izazovi u EU-u u području zdravlja: nedovoljno djelotvorno promicanje zdravlja i prevencije bolesti; porast neprenosivih bolesti; š antimikrobne otpornosti na lijekove i izbijanje epidemija zaraznih bolesti; sve već onečišćnje ǰDZš; trajne zdravstvene nejednakosti 𵨳 i unutar zemalja, koje posebice utječu na ljude koji su u nepovoljnom položaju ili u osjetljivim fazama života; otkrivanje, razumijevanje, kontrola, sprečavanje i ܲž zdravstvenih rizika u socijalnom, urbanom i prirodnom okruženju koje se brzo mijenja; sve ć troškovi europskih zdravstvenih sustava te progresivno ܱǵ personaliziranog pristupa u liječenju i digitalizacija u području zdravstva i skrbi; sve ć pritisak na sektor europskog zdravstva i skrbi da ostane konkurentan u odnosu na nove i nadolazeć aktere na svjetskoj sceni i razvija nove inovacije u području zdravstva.

ٰž i inovacije u području zdravstva imaju važnu ulogu u tom postignuću, ali i u povećanju produktivnosti i kvalitete u sektoru zdravstva i skrbi. Međutim, EU se suočava s novim, ali i dugotrajnim problemima koji prijete njegovim građanima i javnom zdravlju, ǻžDzپ zdravstvene skrbi i sustava socijalne zaštite, kao i konkurentnosti sektora zdravstvene skrbi. Glavni su izazovi u EU-u u području zdravlja: nedovoljno djelotvorno promicanje zdravlja i prevencije bolesti; porast neprenosivih bolesti; š antimikrobne otpornosti na lijekove i izbijanje epidemija zaraznih bolesti; sve već onečišćnje ǰDZš; povećanje slučajeva bolesti uzrokovanih neuravnoteženom i nezdravom prehranom; trajne zdravstvene nejednakosti 𵨳 i unutar zemalja, koje posebice utječu na ljude koji su u nepovoljnom položaju ili u osjetljivim fazama života; otkrivanje, razumijevanje, kontrola, sprečavanje i ܲž zdravstvenih rizika u socijalnom, urbanom i prirodnom okruženju koje se brzo mijenja; sve ć troškovi europskih zdravstvenih sustava te progresivno ܱǵ personaliziranog pristupa u liječenju i digitalizacija u području zdravstva i skrbi; sve ć pritisak na sektor europskog zdravstva i skrbi da ostane konkurentan u odnosu na nove i nadolazeć aktere na svjetskoj sceni i razvija nove inovacije u području zdravstva.

Amandman23

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.1. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br.3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj ǻžg razvoja br.13 – klimatska politika.

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br.2 – iskorjenjivanje gladi; cilj ǻžg razvoja br.3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj ǻžg razvoja br.13 – klimatska politika.

Amandman24

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka1. – podtočka 1.2. – podtočka 1.2.1. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Bolja prehrana i prehrana prilagođena potrebama pojedinca tijekom cijelog života

Amandman25

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka3. – podtočka 3.2. – podtočka 3.2.4. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Učiniti svaki predmet i uređaj inteligentnim jedan je od vodećih trendova. Istraživači i inovatori koji razvijaju umjetnu inteligenciju (UI) i njezine primjene u robotici i drugim područjima bit ć ključni pokretači ܻćga gospodarskog rasta i rasta produktivnosti. Tu ć ključnu tehnologiju razvoja upotrebljavati i dalje razvijati mnogi sektori u drugim dijelovima Okvirnog programa, ܰčć zdravstvo, proizvodnju, građevinarstvo i poljoprivredu. U okviru razvoja nužno je Ჹči sigurnost primjena temeljenih na umjetnoj inteligenciji, procijeniti rizike te smanjiti DzćԴDzپ njihova zlonamjernog ǰšٱᲹ i nenamjerne diskriminacije kao je diskriminacija na temelju spola ili rase. Usto, potrebno je osigurati da se umjetna inteligencija razvija unutar okvira koji je usklađen s vrijednostima EU-a i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

Učiniti svaki predmet i uređaj inteligentnim jedan je od vodećih trendova. Istraživači i inovatori koji razvijaju umjetnu inteligenciju (UI) i njezine primjene u robotici i drugim područjima bit ć ključni pokretači ܻćga gospodarskog rasta i rasta produktivnosti. Tu ć ključnu tehnologiju razvoja upotrebljavati i dalje razvijati mnogi sektori u drugim dijelovima Okvirnog programa, ܰčć zdravstvo, proizvodnju, građevinarstvo, ribolov i poljoprivredu. U okviru razvoja nužno je Ჹči sigurnost primjena temeljenih na umjetnoj inteligenciji, procijeniti rizike te smanjiti DzćԴDzپ njihova zlonamjernog ǰšٱᲹ i nenamjerne diskriminacije kao je diskriminacija na temelju spola ili rase. Usto, potrebno je osigurati da se umjetna inteligencija razvija unutar okvira koji je usklađen s vrijednostima EU-a i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

Amandman26

Prijedlog odluke

Prilog I. – dio II. – točka 5. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.KLASTER „HRANA I PRIRODNI 鷡鳧”

5.KLASTER „POLJOPRIVREDA, HRANA I PRIRODNI 鷡鳧”

Amandman27

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.1. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Zbog ljudskih aktivnosti raste pritisak na tla, mora i oceane, vodu, zrak, biološku raznolikost i druge prirodne resurse. Prehranjivanje sve brojnijeg ٲԴDZԾšٱ planeta izravno ovisi o zdravlju prirodnih sustava i resursa. Međutim, u kombinaciji s klimatskim promjenama, sve veća potražnja za prirodnim resursima na okoliš stvara pritiske koji postaju neǻž te utječu na ekosustave i njihovu sposobnost da žju usluge za dobrobit ljudi. Koncepti kružnoga gospodarstva, biogospodarstva i plavoga gospodarstva žju mogućnost da se uspostavi ravnoteža među okolišnim, socijalnim i gospodarskim ciljevima te da se ljudske aktivnosti izvedu na put ǻžDzپ.

Zbog ljudskih aktivnosti raste pritisak na tla, mora i oceane, vodu, zrak, biološku raznolikost i druge prirodne resurse. Prehranjivanje sve brojnijeg ٲԴDZԾšٱ planeta i održavanje (fizičke i psihičke) dobrobiti ljudi izravno ovisi o poljoprivredi i proizvodnji hrane kao i o zdravlju prirodnih sustava i ǻžj upotrebi resursa. Međutim, u kombinaciji s klimatskim promjenama, sve veća potražnja za prirodnim resursima na okoliš stvara pritiske koji postaju neǻž te utječu na ekosustave i njihovu sposobnost da žju usluge za dobrobit ljudi. Koncepti kružnoga gospodarstva, agroekologije, biogospodarstva i plavoga gospodarstva žju mogućnost da se uspostavi ravnoteža među okolišnim, socijalnim i gospodarskim ciljevima te da se ljudske aktivnosti izvedu na put ǻžDzپ.

ž

Problem u EU-u nije nedostatak hrane nego hrana loše kvalitete i sve već odvajanje od prirodnog ǰDZš koji utječu na dobrobit i zdravlje ljudi.

Amandman28

Prijedlog uredbe

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.1. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kako bismo ostvarili ciljeve ǻžg razvoja, zajamčili proizvodnju i potrošnju sigurne i zdrave hrane, promicali ǻž prakse u poljoprivredi, akvakulturi, ribarstvu i šܳٱ, osigurali pristup čistoj vodi, tlu i zraku za sve, očistili mora i oceane te očuvali i obnovili ključne prirodne sustave i okoliš na planetu, svakako moramo iskoristiti potencijal istraživanja i inovacija. Međutim, raspolažemo nedostatnim razumijevanjem puteva za prelazak na ǻžst i načina svladavanja postojanih prepreka. Za prelazak na ǻž potrošnju i proizvodnju te obnovu zdravlja planeta potrebno je ulagati u tehnologije, nove poslovne modele te šٱԱ i ekološke inovacije. Na taj se način otvaraju nove DzćԴDzپ za ǻž, otporno, inovativno i odgovorno europsko gospodarstvo te se potiču učinkovitost resursa, produktivnost i konkurentnost, otvaraju radna mjesta i ostvaruje rast.

Kako bismo ostvarili ciljeve ǻžg razvoja, zajamčili proizvodnju i potrošnju sigurne, hranjive i zdrave hrane, promicali ǻž prakse u poljoprivredi, akvakulturi, ribarstvu i šܳٱ, promicali ǻž upotrebu tla, osigurali pristup čistoj vodi, plodnom tlu i čٴdz zraku za sve, očistili mora i oceane te očuvali i obnovili ključne prirodne sustave i okoliš na planetu, svakako moramo iskoristiti potencijal istraživanja i inovacija. Međutim, raspolažemo nedostatnim razumijevanjem puteva za prelazak na ǻžst i načina svladavanja postojanih prepreka. Za prelazak na ǻž potrošnju i proizvodnju unutar granica planeta te obnovu zdravlja planeta potrebno je identificirati i prikupiti nove i kvalitetnije podatke o ekološkom učinku različitih politika ulaganja u tehnologije, nove poslovne modele, sirovine te socioekonomske i ekološke inovacije. Na taj se način otvaraju nove DzćԴDzپ za ǻž, otporno, inovativno i odgovorno europsko gospodarstvo te se potiču učinkovitost resursa, produktivnost i konkurentnost, zadržava se ǻžst ruralnih ǻčᲹ, otvaraju radna mjesta i ostvaruje rast.

Amandman29

Prijedlog uredbe

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.1. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

S pomoću aktivnosti u tom području izgradit ć se baza znanja i Բć rješenja za ǻž upravljanje kopnenim i morskim prirodnim resursima i njihovu upotrebu te bolje iskorištavanje kopnenih i vodenih sustava kao ponora ugljika; jamčenje sigurnosti opskrbe hranom i ishrane te osiguravanje sigurne, zdrave i hranjive prehrane; ubrzavanje prelaska s linearnog gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima na resursno učinkovito, otporno kružno gospodarstvo s niskim emisijama ugljika te podupiranje razvoja ǻžg biogospodarstva i plavoga gospodarstva; i razvoj otpornih i dinamičnih ruralnih, obalnih i gradskih ǻčᲹ.

S pomoću aktivnosti u tom području izgradit ć se baza znanja i Բć rješenja za osiguranje bioraznolikosti koje se provodi u kontekstu sve već potražnje za prirodnim resursima, ǻž i učinkovito upravljanje kopnenim i vodnim prirodnim resursima i njihovu upotrebu te bolje iskorištavanje kopnenih i vodenih sustava kako bi se povećao ǻž rast biomase, a time i sekvestracija, 徱šٱ i zamjena ugljika; jamčenje sigurnosti hrane i opskrbe hranom te osiguravanje sigurne, zdrave i hranjive prehrane; žnje potpore prehrambenim i poljoprivrednim sustavima u provedbi agroekoloških pristupa u korist ǻž poljoprivrede; žnje potpore diversifikaciji prihoda u ruralnim područjima; ubrzavanje prelaska s linearnog gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima na resursno učinkovito, otporno kružno biogospodarstvo s niskim emisijama ugljika te podupiranje razvoja ǻžg biogospodarstva i plavoga gospodarstva; i razvoj otpornih i dinamičnih ruralnih, obalnih i gradskih ǻčᲹ.

Amandman30

Prijedlog uredbe

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.1. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Aktivnostima ć se pridonijeti očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti te osigurati dugoročno žnje usluga ekosustava, prilagodba klimatskim promjenama i sekvestracija ugljika (na kopnu i na moru). Doprinijet ć se smanjenju emisija stakleničkih plinova i drugih emisija, otpada i onečišćnja iz primarne proizvodnje (kopnene i vodene), obrade, dzٰš i drugih ljudskih aktivnosti. Potaknut ć se ulaganja i podupirati prelazak na kružno gospodarstvo, biogospodarstvo i plavo gospodarstvo, uz istodobnu zaštitu zdravlja i cjelovitosti ǰDZš.

Aktivnostima ć se pridonijeti očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti, i divlje i kultivirane, te osigurati dugoročno žnje usluga ekosustava, prilagodba klimatskim promjenama i 徱šٱ ugljika (na kopnu i na vodi). Dodatno ć se doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i drugih emisija, ekotoksičnosti, otpada i onečišćnja iz primarne proizvodnje (kopnene i vodene), obrade, dzٰš i drugih ljudskih aktivnosti. Potaknut ć se ulaganja i podupirati prelazak na kružno gospodarstvo, agroekologiju, biogospodarstvo i plavo gospodarstvo, uz istodobnu zaštitu zdravlja i cjelovitosti ǰDZš. Preduvjet je za to DzDZš znanja o stanju biološke raznolikosti. Poduprijet ć se pronalazak rješenja za promicanje napredne multifunkcionalnosti poljoprivrede EU-a, za DzDZš zastupljenosti lokalne proizvodnje hrane i ekonomske ǻžDzپ proizvodnje hrane.

Amandman31

Prijedlog uredbe

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.1. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Tim ć se aktivnostima ujedno poticati participativni pristupi istraživanju i inovacijama, ܰčć pristup uz sudjelovanje više dionika, te ć se razvijati sustavi znanja i inovacija na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Socijalne inovacije uz građanski angažman i povjerenje u inovacije bit ć ključne za poticanje novih obrazaca upravljanja, proizvodnje i dzٰš.

Tim ć se aktivnostima ujedno poticati participativni pristupi istraživanju i inovacijama, ܰčć pristup uz sudjelovanje više dionika, te ć se razvijati sustavi znanja i inovacija te š izvrsnosti na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Socijalne inovacije uz građanski angažman i povjerenje u inovacije i prehrambene sustave – putem povećane transparentnosti prehrambenog lanca – bit ć ključne za poticanje novih obrazaca upravljanja, proizvodnje i dzٰš, šٴ ujedno ovisi i o dijeljenju informacija označivanjem ǻžh proizvoda kako bi se potrošačima pomoglo u odlučivanju za ǻž proizvode i osvijestilo ih da se oni mogu reciklirati. Zahvaljujući tom pristupu sudjelovanja više dionika u cijelom poljoprivredno-prehrambenom lancu opskrbe Ჹč ć se prijenos znanja krajnjim korisnicima, te ć biti uključeni poljoprivrednici i drugi korisnici poljoprivrednih tehnologija i proizvoda u procesu razvoja i provedbe inovativnih rješenja za suočavanje s izazovima u prehrambenim sustavima.

Amandman32

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.1. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Budući da su ti izazovi složeni, međusobno povezani i globalne prirode, aktivnosti ć se provoditi prema sustavnom pristupu i oslanjati se na suradnju s državama članicama i međunarodnim partnerima, drugim izvorima financiranja te drugim političkim inicijativama. To ć uključivati služenje izvorima velikih količina podataka o okolišu koje se temelji na potrebama korisnika, poput onih iz programa Copernicus, EGNOS/Galileo, INSPIRE, EOSC, GEOSS, CEOS i EMODnet.

Budući da su ti izazovi složeni, međusobno povezani i globalne prirode, aktivnosti ć se provoditi prema sustavnom pristupu i oslanjati se na suradnju s državama članicama i međunarodnim partnerima, drugim izvorima financiranja te drugim političkim inicijativama. To ć uključivati služenje izvorima velikih količina podataka o okolišu koje se temelji na potrebama korisnika, poput onih iz programa Copernicus, EGNOS/Galileo, INSPIRE, EOSC, GEOSS, CEOS i EMODnet. Praktični pristup ž se održati upotrebom već Dzٴćh mreža uspostavljenih u okviru drugih programa kao šٴ je Europsko partnerstvo za inovacije (EIP) u području zajedničke poljoprivredne politike.

ž

Kako bi se osigurala najučinkovitija upotreba sredstava, trebaju se iskoristiti Dzٴć mreže. Time ć se i sektore politike približiti znanstvenoj raspravi.

Amandman33

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.1. – stavak 6.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Klaster V. posebno ć pridonijeti misiji „ugljično neutralni, otporni i hranjivi prehrambeni sustavi s nultom stopom otpada do 2035.”, koja je navedena u posebnom programu rada.

ž

Misija pomaže u postizanju UN-ova cilja ǻžg razvoja i prijelazu na klimatski pametnu i učinkovitu poljoprivredu i prehrambene sustave. Smanjenje rasipanja hrane i vraćanje nusproizvoda u lanac vrlo su važan dio ǻžg prehrambenog sustava. Misija se proteže u različite sektore duž lanca „od polja do stola” i u uskoj je vezi s drugim klasterima kao šٴ su energija, zdravlje i digitalizacija.

Amandman34

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.1. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Istraživačkim se i inovacijskim aktivnostima iz ovog klastera osobito doprinosi provedbi ciljeva programa djelovanja za okoliš, zajedničke poljoprivredne politike, zajedničke ribarstvene politike, zakonodavstva o hrani, pomorske politike, akcijskog plana za kružno gospodarstvo, strategije EU-a za biogospodarstvo, okvira za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te pravnih odredaba EU-a za smanjenje onečišćnja zraka.

Istraživačkim se i inovacijskim aktivnostima iz ovog klastera osobito doprinosi provedbi ciljeva zajedničke poljoprivredne politike, programa djelovanja za okoliš, zajedničke ribarstvene politike, zakonodavstva o hrani, pomorske politike, akcijskog plana za kružno gospodarstvo, strategije EU-a za biogospodarstvo, strategije EU-a za biološku raznolikost do 2020., strategije EU-a za zelenu infrastrukturu, strategije EU-a za šume, okvira za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te pravnih odredaba EU-a za smanjenje onečišćnja zraka.

ž

Strategija EU-a za šume važan je dio ǻžg upravljanja prirodnim resursima.

Amandman35

Prijedlog uredbe

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.1. – stavak 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti posebice sljedećim ciljevima ǻžg razvoja: cilj ǻžg razvoja br.2 – iskorjenjivanje gladi; cilj ǻžg razvoja br.6 – čista voda i sanitarni uvjeti; cilj ǻžg razvoja br.11 – ǻž gradovi i zajednice; cilj ǻžg razvoja br.12 – odgovorna dzٰšᲹ i proizvodnja; cilj ǻžg razvoja br.13 – klimatska politika; cilj ǻžg razvoja br.14 – život pod vodom; cilj ǻžg razvoja br.15 – život na kopnu.

Aktivnostima ć se izravno doprinijeti postizanju ciljeva ǻžg razvoja, posebice sljedećim ciljevima: cilj ǻžg razvoja br.2 – iskorjenjivanje gladi; cilj ǻžg razvoja br.3 – dobro zdravlje i dobrobit ljudi; cilj ǻžg razvoja br.6 – čista voda i sanitarni uvjeti; cilj ǻžg razvoja br.7 – pristupačna i čista energija; cilj ǻžg razvoja br.8 – dostojan rad i gospodarski rast; cilj ǻžg razvoja br. 9 – industrija, inovacije i infrastruktura; cilj ǻžg razvoja br.11 – ǻž gradovi i zajednice; cilj ǻžg razvoja br.12 – odgovorna dzٰšᲹ i proizvodnja; cilj ǻžg razvoja br.13 – klimatska politika; cilj ǻžg razvoja br.14 – život pod vodom; cilj ǻžg razvoja br.15 – život na kopnu.

Amandman36

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.1 a.Budući da su poljoprivrednici jedni od glavnih dionika u brizi za okoliš u Europi, potreban im je stalan pristup inovacijama i istraživanju koji ć im omogućiti ǻž i troškovnu učinkovitu proizvodnju hrane, hrane za životinje i ostalih proizvoda. Inovacije i istraživanja moraju biti dostupni svim poljoprivrednicima, ܰčć male proizvođače, ruralna ǻčᲹ te najudaljenije i planinske regije.

Amandman37

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.1. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kapacitetom za promatranje ǰDZš doprinosi se istraživanjima i inovacijama za ǻž upotrebu te praćnje hrane i prirodnih resursa. Boljom prostorno-vremenskom pokrivenosti i intervalima uzorkovanja uz smanjene troškove te pristupom velikim količinama podataka iz višrukih izvora i njihovim objedinjavanjem osiguravaju se novi načini praćnja, razumijevanja i predviđanja Zemljina sustava. Postoji potreba za sveobuhvatnijim ܱǵm, iskorištavanjem i ažuriranjem novih tehnologija te daljnjim istraživanjima i inovacijama kako bi se uklonili nedostaci u promatranju Zemlje na kopnu i moru te u atmosferi, uz suradnju posebice putem Globalnog sustava svih sustava motrenja Zemlje (GEOSS) i njegove europske sastavnice EuroGEOSS.

Kapacitetom za promatranje ǰDZš doprinosi se istraživanjima i inovacijama19 za ǻž upotrebu te praćnje hrane i prirodnih resursa. Boljom prostorno-vremenskom pokrivenosti i intervalima uzorkovanja uz smanjene troškove te pristupom velikim količinama podataka iz višrukih izvora i njihovim objedinjavanjem osiguravaju se novi načini praćnja, razumijevanja i predviđanja Zemljinih procesa i sustava. Postoji potreba za sveobuhvatnijim ܱǵm, iskorištavanjem i ažuriranjem novih tehnologija te daljnjim istraživanjima i inovacijama kako bi se uklonili nedostaci u promatranju Zemlje na površini planeta te u atmosferi, uz suradnju posebice putem Globalnog sustava svih sustava motrenja Zemlje (GEOSS) i njegove europske sastavnice EuroGEOSS.

__________________

__________________

19 Motrenjem Zemlje podupirat ć se istraživanja i inovacije u drugim područjima djelovanja u okviru tog globalnog izazova te u drugim odgovarajućim dijelovima Obzora Europa.

19 Motrenjem Zemlje podupirat ć se istraživanja i inovacije u drugim područjima djelovanja u okviru tog globalnog izazova te u drugim odgovarajućim dijelovima Obzora Europa.

ž

Površina planeta širi je pojam od kopna i mora jer uključuje i zrak.

Amandman38

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.1. – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–podacima i informacijama o okolišu za složene sustave modeliranja i predviđanja, ܰčć otvorene podatke, pristupa se na sustavan način uz uvažavanje potreba korisnika,

–podacima i informacijama o okolišu, ܰčć otvorene i prostorne podatke iz više izvora te snažnu analizu velikih podataka kako bi se omogućilo modeliranje budućih rizika na temelju procesa, pristupa se na sustavan način uz uvažavanje potreba korisnika,

ž

Prostorni podatci jedan su od glavnih alata za analizu prirodnih resursa.

Amandman39

Prijedlog uredbe

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.1. – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–status biološke raznolikosti, zaštita ekosustava, ܲž klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama, sigurnost hrane, poljoprivreda i šumarstvo, upotreba i prenamjena zemljišta, gradski i prigradski razvoj, upravljanje prirodnim resursima, iskorištavanje i očuvanje oceana, pomorska sigurnost i druga relevantna ǻčᲹ,

–status biološke raznolikosti, zaštita ekosustava, ܲž klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama, sekvestracija ugljika i njegovo 徱šٱ u tlu, sigurnost hrane, ǻž poljoprivreda i šumarstvo, kvaliteta tla, upotreba i prenamjena zemljišta, gradski i prigradski razvoj, upravljanje prirodnim resursima, iskorištavanje i očuvanje oceana, pomorska sigurnost i druga relevantna ǻčᲹ,

Amandman40

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.1. – stavak 2. – alineja 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

zajedničko stvaranje, iskorištavanje i vrednovanje Dzٴćh i novih podataka žju moguć poslovne prilike koje stvaraju vrijednost.

ž

Podatkovna rješenja bit ć ključna za nove inovacije i treba ih se prepoznati.

Amandman41

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.1. – stavak 2. – alineja 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ჹč sinergija među različitim sektorima politike u kojima se upotrebljavaju podaci o okolišu i prirodnim resursima.

Amandman42

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.2. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kako bismo odgovorili na šٱԱ izazove, povećali ǻžst te do 2050. ostvarili cilj EU-a „živjeti dobro unutar granica našeg planeta” kako je utvrđeno u 7. akcijskom programu EU-a za okoliš, moramo bolje razumjeti biološku raznolikost i ekosustave, višruke usluge koje oni žju i „ograničenja” planeta te Բć rješenja iskorištavajući snagu i složenost prirode. Cijelom se dužinom vrijednosnih lanaca u obzir moraju uzimati mogući čԳ na prethodne faze. Međunarodna suradnja te doprinos međunarodnim naporima i inicijativama, kao šٴ su Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava, neophodni su za postizanje ciljeva u tom području. Potrebno je i bolje razumjeti upravljanje prelaskom na ǻžst u gospodarskom, društvenom i prirodnom sustavu, od lokalne do globalne razine.

Kako bismo odgovorili na šٱԱ izazove, povećali ǻžst te do 2050. ostvarili cilj EU-a „živjeti dobro unutar granica našeg planeta” kako je utvrđeno u 7. akcijskom programu EU-a za okoliš, moramo bolje razumjeti biološku raznolikost i ekosustave, kretanja u njihovim promjenama i prijetnje s kojima se suočavaju, višruke usluge koje oni žju i „ograničenja” planeta te Բć rješenja iskorištavajući snagu i složenost prirode. Cijelom se dužinom vrijednosnih lanaca u obzir moraju uzimati mogući čԳ na prethodne faze. ٰž je potrebno kako bi se razvila rješenja za zaštitu biološke raznolikost, u kojima ć se zadržati koncepti upravljanja šumama i poljoprivredna proizvodnja, i kako bi im se pridonijelo. Međunarodna suradnja te doprinos međunarodnim naporima i inicijativama, kao šٴ su Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava, neophodni su za postizanje ciljeva u tom području. Potrebno je i bolje razumjeti upravljanje prelaskom na ǻžst u gospodarskom, društvenom i prirodnom sustavu, od lokalne do globalne razine.

ž

Klaster V. Obzora Europa trebao bi podupirati posebne ciljeve ZPP-a.

Amandman43

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.2. – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–stanje i vrijednost biološke raznolikosti, kopnenih i morskih ekosustava, prirodnog kapitala i usluga ekosustava,

–stanje i vrijednost biološke raznolikosti, kopnenih i vodenih ekosustava, prirodnog kapitala i usluga ekosustava te ǻžst primarne proizvodnje,

ž

Morski ekosustavi preuski su koncept. Trebalo bi navesti vodne ekosustave jer uključuju sva mora, oceane i kopnene vode.

Amandman44

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.2. – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–izrada modela kretanja i integrirani scenariji za biološku raznolikost, usluge ekosustava i dobru kvalitetu života na različitim razinama i s različitih gledišta, mogući doprinos staništa i ekosustava kao ponora ugljika u različitim scenarijima za klimatske promjene,

–izrada modela kretanja i integrirani scenariji za biološku raznolikost, usluge ekosustava i dobru kvalitetu života na različitim razinama i s različitih gledišta, mogući doprinos staništa i ekosustava kao ponora ugljika u različitim scenarijima za klimatske promjene, poveznice 𵨳 ǰšٱᲹ spojeva i povećanih stopa smrtnosti za oprašivače,

Amandman45

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.2. – stavak 2. – alineja 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–ܰč biološke raznolikosti i usluga ekosustava u okvire za donošenje odluka i računovodstvene sustave vlada i ǻܳć te kvantifikacija koristi od njih,

–ܰč biološke raznolikosti i usluga ekosustava u okvire za donošenje odluka i računovodstvene sustave vlada i ǻܳć te kvantifikacija koristi od njih, žnje pouzdanih znanstvenih istraživanja radi prikladnog nagrađivanja poljoprivrednika u okviru poljoprivrednih programa ZPP-a za koristi ostvarene u pogledu poboljšanja biološke raznolikosti i ekološke djelotvornosti;

Amandman46

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.2. – stavak 2. – alineja 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–prilagodljiva i multifunkcionalna rješenja koja se temelje na prirodi te odgovaraju na izazove u gradovima, ruralnim i obalnim područjima koji su povezani s klimatskim promjenama, prirodnim katastrofama, gubitkom biološke raznolikosti, propadanjem ekosustava, zagađenjem te pitanjima zdravlja i dobrobiti Բ,

–prilagodljiva i multifunkcionalna rješenja koja se temelje na prirodi te odgovaraju na izazove u gradovima, ruralnim i obalnim područjima koji su povezani s učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje i konkurentnosti poljoprivrede, klimatskim promjenama, prirodnim katastrofama, gubitkom biološke raznolikosti, propadanjem ekosustava, zagađenjem te pitanjima zdravlja i dobrobiti Բ,

ž

Učinkovitost poljoprivredne proizvodnje i konkurentnost poljoprivrede ključni su čimbenik u ǻžj proizvodnji hrane jer moramo imati učinkovit sektor poljoprivrede.

Amandman47

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.2. – stavak 2. – alineja 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–pristupi prema načelu živih laboratorija s više sudionika u okviru kojih tijela, dionici, ǻܳć i civilno šٱ zajednički osmišljavaju i iznalaze sustavna rješenja za očuvanje, obnovu i ǻž korištenje prirodnog kapitala, upravljanje prelaskom na ǻžst te ǻž DzćԴDzپ upravljanja u gospodarskim djelatnostima duž cijelih vrijednosnih lanaca.

–pristupi prema načelu živih laboratorija s više sudionika u okviru kojih tijela, dionici, Ǿǵč, ǻܳć i civilno šٱ zajednički osmišljavaju i iznalaze sustavna rješenja za očuvanje, obnovu i ǻž korištenje prirodnog kapitala, upravljanje prelaskom na ǻžst te ǻž DzćԴDzپ upravljanja u gospodarskim djelatnostima duž cijelih vrijednosnih lanaca.

ž

Proizvođači su ključan sudionik u lancu opskrbe hranom.

Amandman48

Prijedlog uredbe

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.3. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U promjenjivom kontekstu primarne proizvodnje otporni i ǻž poljoprivredni i šumarski sustavi donose gospodarske i šٱԱ koristi te koristi za okoliš. Osim šٴ doprinose sigurnosti hrane i ishrane, dio su dinamičnih vrijednosnih lanaca, upravljaju zemljištem i prirodnim resursima te osiguravaju niz žԾh javnih dobara, među ostalim sekvestraciju ugljika, očuvanje biološke raznolikosti, oprašivanje i javno zdravlje. Potrebni su integrirani pristupi kako bi se promicale višruke funkcije poljoprivrednih i šumarskih (eko)sustava uzimajući u obzir izmijenjeni kontekst primarne proizvodnje, posebice u odnosu na klimu i okoliš, raspoloživost resursa, demografiju i obrasce dzٰš. Ujedno je potrebno uzeti u obzir prostornu i socioekonomsku dimenziju poljoprivrednih i šumarskih djelatnosti te iskoristiti potencijal ruralnih ǻčᲹ.

U promjenjivom kontekstu primarne proizvodnje otporni i ǻž poljoprivredni i šumarski sustavi donose gospodarske i šٱԱ koristi te koristi za okoliš. Osim šٴ osiguravaju sigurnost hrane i ishrane, dio su dinamičnih vrijednosnih lanaca, upravljaju zemljištem i prirodnim resursima te osiguravaju niz žԾh javnih dobara, među ostalim sekvestraciju ugljika, očuvanje biološke raznolikosti, oprašivanje i javno zdravlje. Potrebni su integrirani pristupi kako bi se promicale višruke funkcije poljoprivrednih i šumarskih (eko)sustava uzimajući u obzir ciljeve ZPP-a i izmijenjeni kontekst primarne proizvodnje, posebice u odnosu na klimu i okoliš, raspoloživost resursa, konkurentnost, demografiju i obrasce dzٰš te nove nametnike i bolesti. To podrazumijeva stjecanje boljeg znanstvenog razumijevanja č԰첹 različitih poljoprivrednih sustava na očuvanje biološke raznolikosti i ekosustava. Ujedno je potrebno uzeti u obzir prostornu i socioekonomsku dimenziju poljoprivrednih i šumarskih djelatnosti te iskoristiti potencijal ruralnih ǻčᲹ. Poljoprivrednicima je potreban i stalan pristup inovacijama, novoj tehnologiji i istraživanju kako bi proizvodili hranu na održiv način tako da žmo prehraniti svjetsko stanovništvo i zaštititi okoliš za ܻć generacije. Osim toga, važno je razmotriti dinamičnost mjesta susreta ruralnog i urbanog u kontekstu šᲹ gradova u odnosu na poljoprivredna/šumska ǻčᲹ, dinamičnost 𵨳 prebivališta i radnog mjesta te sela podobna za život.

Amandman49

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.3. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ekološka i agroekološka poljoprivreda imaju veliki potencijal za postizanje ciljeva ǻžg razvoja. Stoga je cilj Obzora Europa unapređivanje tih poljoprivrednih praksi. Trenutačno se manje od 10% svih poljoprivrednih zemljišta u EU-u upotrebljava za ekološki uzgoj. Kako bi se omogućilo unapređivanje, za istraživanja posebno usmjerena na agroekološke pristupe iz kojih ć koristi ostvarivati i ekološki i konvencionalni sustavi mora se izdvojiti 20% ukupnog proračuna potrošenog na poljoprivredu, šumarstvo, ruralna ǻčᲹ i prehrambene sustave. Poseban se naglasak stavlja na sustave visoke prirodne vrijednosti zbog njihove velike biološke raznolikosti i kulturnih vrijednosti te na utvrđivanje optimalnih načina za diversifikaciju prihoda, održavanje vitalnosti i opć ǻžDzپ ruralnih ǻčᲹ kako bi se osiguralo dosljedno razmatranje svih njezinih dimenzija.

Amandman50

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.3. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

jasne i znanstveno točne informacije o procesima primarne proizvodnje hrane za sve građane kako bi se potaknulo razumijevanje i prihvaćanje potrebe za poljoprivrednim inovacijama i njezina potpora,

Amandman51

Prijedlog uredbe

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2.3. – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–metode, tehnologije i alati za ǻž i otpornu proizvodnju u poljoprivredi i šܳٱ,

–metode, tehnologije i alati za ǻž i otpornu proizvodnju u poljoprivredi i šܳٱ i rješenja za ugljično neutralnu poljoprivredu i ǻž upotrebu prirodnih resursa, ܰčć metode za bolji i učinkovitiji uzgoj bilja i životinja,

Amandman52

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.3. – stavak 2. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ǻž upravljanje prirodnim resursima i njihova učinkovita upotreba (npr. tlo, voda, hranjive tvari i biološka raznolikost, ܰčć genetske resurse) u poljoprivredi i šܳٱ, alternative fosilnim resursima i prihvaćanje načela kružnoga gospodarstva,

ǻž upotreba prirodnih resursa (npr. tlo, voda, hranjive tvari i biološka raznolikost, ܰčć genetske resurse) u poljoprivredi i šܳٱ; alternative fosilnim resursima i prihvaćanje načela kružnoga gospodarstva i biogospodarstva, koncepata oporabe i cirkulaciju hranjivih tvari za otpornu poljoprivredu i prehrambeni lanac, ;

ž

Kako bi se ostvarile sinergije među različitim programima, ciljevi ZPP-a trebali bi se uzeti u obzir, posebno u petom klasteru stupaII.

Amandman53

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.3. – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–učinak aktivnosti u primarnom sektoru na klimu i okoliš, potencijal poljoprivrede i šumarstva kao ponora ugljika te za ܲž emisija stakleničkih plinova, ܰčć pristupe prema načelu negativnih emisija,

–učinak aktivnosti u primarnom sektoru na klimu i okoliš i uzduž vrijednosnog lanca; potencijal poljoprivrede i šumarstva kao ponora ugljika te za ܲž emisija stakleničkih plinova, ܰčć pristupe prema načelu negativnih emisija, ulogu tla u sekvestraciji i zamjeni ugljika te tehnologije i metode za povećanje njegova kapaciteta za 徱šٱ ugljika,

ž

Veliki potencijal za sekvestraciju i 徱šٱ ugljika ima i tlo, šٴ je važno prepoznati.

Amandman54

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.3. – stavak 2. – alineja 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

primjena suvremenih tehnologija uzgoja i genomike radi povećanja raznolikosti opskrbe sirovina za biomasu i ubrzanja rasta i biosinteze, a time i sekvestracije CO2 u šܳٱ i poljoprivredi, ali i radi osiguranja proizvodnje hrane,

ž

Suvremene tehnologije uzgoja potrebne su za očuvanje sposobnosti prehranjivanja sve brojnijeg ٲԴDZԾšٱ.

Amandman55

Prijedlog uredbe

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2.3. – stavak 2. – alineja 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–nametnici i bolesti bilja te zdravlje i dobrobit životinja, alternative upotrebi spornih pesticida, antibiotika i drugih tvari,

–nametnici i bolesti bilja te zdravlje i dobrobit životinja, ܰčć razvoj integriranih poljoprivrednih strategija; alternative upotrebi spornih pesticida, herbicida, fungicida, antibiotika i drugih potencijalno štetnih tvari; naglasak na rješenjima koja se temelje na prirodi i uvjetima života koji promiču zdravlje; istraživanja u području niskorizičnih pesticida kao oblika žnja potpore integriranoj zaštiti bilja,

Amandman56

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.3. – stavak 2. – alineja 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–inovacije u poljoprivredi na sučeljima 𵨳 poljoprivrede, akvakulture i šumarstva te u urbanim ǻčᾱ,

–inovacije u poljoprivredi na sučeljima 𵨳 poljoprivrede, akvakulture i šumarstva te u urbanim ǻčᾱ, sučelja 𵨳 ruralnih i urbanih ǻčᲹ, čԳ šᲹ gradova na poljoprivredna i šumarska ǻčᲹ te olakšavanje razvoja poslovanja u ruralnim ǻčᾱ,

ž

Budući da sve ć udio ٲԴDZԾšٱ živi na urbanim ǻčᾱ, u poljoprivredi bi se istodobno trebalo voditi računa o tome i o rješenjima koja omogućuju poslovanje u ruralnim područjima.

Amandman57

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.3. – stavak 2. – alineja 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–upotreba zemljišta, ruralni razvoj i teritorijalna povezanost; iskorištavanje socijalnih, kulturnih, gospodarskih i okolišnih prednosti ruralnih ǻčᲹ za nove usluge, poslovne modele, vrijednosne lance i javna dobra,

–upotreba zemljišta, ruralni razvoj i teritorijalna povezanost inovacijskih ekosustava; iskorištavanje socijalnih, kulturnih, gospodarskih i okolišnih prednosti ruralnih ǻčᲹ za nove usluge, poslovne modele, vrijednosne lance i javna dobra; utvrđivanje prilika za žnje potpore razvoju vještina i prijenosu znanja u tim ǻčᾱ, među ostalim, osposobljavanjem i naukovanjem za mlade i nove sudionike,

Amandman58

Prijedlog uredbe

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2.3. – stavak 2. – alineja 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–digitalne inovacije u poljoprivredi i šܳٱ te diljem vrijednosnih lanaca i ruralnih ǻčᲹ s pomoću upotrebe podataka i razvoja infrastrukture, tehnologije i modela upravljanja,

–digitalne inovacije i razvoj pametnih rješenja u poljoprivredi i šܳٱ te diljem vrijednosnih lanaca i ruralnih ǻčᲹ s pomoću upotrebe podataka i razvoja infrastrukture, tehnologije i modela upravljanja radi poboljšanja učinkovitosti i modela ekološke djelotvornosti koji su dostupni poljoprivrednicima, utvrđivanje Dzٴćh ili mogućih načina za integraciju preciznih poljoprivrednih sustava u mala i srednja gospodarstva, utvrđivanje Dzٴćh ili mogućih rješenja za obradu velikih količina podataka iz različitih vrsta preciznih poljoprivrednih senzora te utvrđivanje Dzٴćh ili mogućih rješenja za integraciju tih podataka u sustave za podršku upravljanju poljoprivrednim gospodarstvima koji su jednostavni za upotrebu,

Amandman59

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.3. – stavak 2. – alineja 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–sustavi znanja i inovacija u poljoprivredi te njihova međusobna povezanost na različitim razinama; savjetovanje, stjecanje vještina i dijeljenje informacija.

–sustavi znanja i inovacija u poljoprivredi te njihova međusobna povezanost na različitim razinama; savjetovanje, stjecanje vještina i dijeljenje informacija; DzDZš razmjene znanja i promicanje novih pristupa, kao šٴ je vrednovanje učinkovitosti poljoprivrednog gospodarstva, kako bi se poljoprivrednicima pomoglo u prilagodbi njihovih poljoprivrednih gospodarstava i upravljanju njima.

Amandman60

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.3. – stavak 2. – alineja 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– prelazak na integrirane i diversificirane prehrambene i poljoprivredne sustave i poljoprivredne prakse, ܰčć primjenu agroekoloških pristupa koji ć donijeti korist konvencionalnoj i ekološkoj poljoprivredi,

Amandman61

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.3. – stavak 2. – alineja 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– DzDZš komunikacije s javnosti o procesima primarne proizvodnje radi razvoja boljeg razumijevanja i prihvaćanja uloge poljoprivrednih inovacija.

Amandman62

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.3. – stavak 2. – alineja 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– razvoj novih izvora bjelančevina kako bi se poboljšala samodostatnost EU-a u proizvodnji bjelančevina.

Amandman63

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.3. – stavak 2. – alineja 11.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

praktična primjena inovacija u uzgoju bilja: daljnji razvoj i DzDZš najnovijih metoda za uzgoj bilja te omogućivanje tehnologija kao šٴ su sekvencioniranje genoma i otkrić gena za ǻž i povećane prinose usjeva, poboljšana prehrana i povećanje kvalitete hrane radi smanjivanja rasipanja hrane.

Amandman64

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.4. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Prirodni kapital te usluge ekosustava mora i oceana donose znatne socioekonomske koristi i dobrobiti. Taj je potencijal u opasnosti zbog velikog pritiska koji uzrokuju ljudski i prirodni stresori poput zagađenja, prelova, klimatskih promjena, porasta razine mora i ekstremnih vremenskih uvjeta. Kako bi se spriječilo da mora i oceani dosegnu točku nakon koje više nije moguć povratak na prijašnje stanje, moramo unaprijediti svoje znanje i razumijevanje radi ǻžg upravljanja morskim i obalnim ekosustavima i njihove zaštite i obnove te sprečavanja onečišćnja mora u kontekstu poboljšanog i odgovornog okvira za upravljanje oceanima. Time su obuhvaćna istraživanja o ǻžm pokretanju ogromnog neiskorištenog gospodarskog potencijala mora i oceana kako bi se proizvelo više hrane bez povećanja pritiska na njih te pridonijelo smanjenju pritiska na kopnene, slatkovodne i oceanske resurse. Postoji potreba za uspostavom partnerstava, ܰčć strategije za morske bazene i makroregionalne strategije, koja nadilaze razinu EU-a (npr. u Sredozemlju, Baltičkome moru, Crnome moru, Atlantskom oceanu, Karipskome moru te Indijskom oceanu) te potreba da se doprinese ispunjavanju obveza u okviru međunarodnog upravljanja oceanima, inicijativama poput one Ujedinjenih naroda pod nazivom „Desetljeć znanosti o oceanima za ǻž razvoj” te ispunjavanju obveza povezanih s očuvanjem morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne nadležnosti.

Prirodni kapital te usluge ekosustava mora, oceana i slatkih voda donose znatne socioekonomske koristi i dobrobiti. Taj je potencijal u opasnosti zbog velikog pritiska koji uzrokuju ljudski i prirodni stresori poput zagađenja, propuštanja hranjivih tvari, prelova, klimatskih promjena, porasta razine mora i ekstremnih vremenskih uvjeta. Kako bi se spriječilo da mora, oceani i slatke vode dosegnu točku nakon koje više nije moguć povratak na prijašnje stanje i kako bi se promicali vrijednosni lanci plavog gospodarstva, moramo unaprijediti svoje znanje i razumijevanje radi ǻžg upravljanja morskim i obalnim ekosustavima i njihove zaštite i obnove te sprečavanja onečišćnja mora u kontekstu poboljšanog i odgovornog okvira za upravljanje oceanima. Time su obuhvaćna istraživanja o ǻžm pokretanju ogromnog neiskorištenog gospodarskog potencijala mora, oceana i slatkih voda kako bi se proizvelo više hrane bez povećanja pritiska na njih te pridonijelo smanjenju pritiska na kopnene, slatkovodne i oceanske resurse. Postoji potreba za uspostavom partnerstava, ܰčć strategije za morske bazene, ribarska ǻčᲹ i makroregionalne strategije, među ostalim onih koja nadilaze razinu EU-a (npr. u Sredozemlju, Baltičkome moru, Crnome moru, Atlantskom oceanu, Karipskome moru te Indijskom oceanu) te potreba da se doprinese ispunjavanju obveza u okviru međunarodnog upravljanja oceanima, inicijativama poput one Ujedinjenih naroda pod nazivom „Desetljeć znanosti o oceanima za ǻž razvoj” te ispunjavanju obveza povezanih s očuvanjem vodne biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne nadležnosti.

ž

Mora i oceani preuskog su opsega, pa se moraju dodati i slatke vode. Izmjenom se upućuje na ribarska ǻčᲹ zbog njihove rastuć međunarodne žԴDzi kao sastavni dio strategije Europske unije za ǻž iskorištavanje gospodarskog potencijala mora, posebice u kontekstu partnerstava sa zemljama izvan EU-a.

Amandman65

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.4. – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–ǻž morski i oceanski uzgoj riba, ribarstvo i marikultura za hranu, ܰčć alternativne izvore bjelančevina uz veću sigurnost hrane, neovisnost u opskrbi hranom i otpornost na klimatske promjene;

–ǻž morski, oceanski i slatkovodni uzgoj riba, ribarstvo i akvakultura za hranu, ܰčć vodne okoliše kao alternativne izvore bjelančevina uz veću sigurnost hrane, neovisnost u opskrbi hranom i otpornost na klimatske promjene;

ž

Mora i oceani preuskog su opsega, pa se moraju dodati i slatke vode.

Amandman66

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.4. – stavak 2. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–pojačana otpornost morskih ekosustava, čime se osigurava zdravlje mora i oceana te suzbijaju i ublažavaju posljedice prirodnih i ljudskih pritisaka, kao šٴ su zagađenje i onečišćnje plastikom, eutrofikacija, zakiseljavanje, zatopljenje mora i oceana te porast razine mora, uzimajući u obzir sjecište 𵨳 kopna i mora i potičući kružni pristup,

–pojačana otpornost vodnih ekosustava, čime se osigurava zdravlje mora, oceana i slatkih voda te suzbijaju i ublažavaju posljedice prirodnih i ljudskih pritisaka, kao šٴ su zagađenje i onečišćnje plastikom, eutrofikacija, zakiseljavanje, zatopljenje mora i oceana te porast razine mora, uzimajući u obzir sjecište 𵨳 kopna i vodnog ǰDZš i potičući kružni pristup,

ž

Mora i oceani preuskog su opsega, pa se moraju dodati i slatke vode.

Amandman67

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.4. – stavak 2. – alineja 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–plavi vrijednosni lanci, višruka upotreba pomorskog prostora i rast sektora obnovljive energije iz mora i oceana, ܰčć ǻž mikro- i makroalge,

–plavi vrijednosni lanci, višruka upotreba pomorskog prostora i rast sektora obnovljive energije iz mora i oceana, ܰčć ǻž mikro- i makroalge, ulaganje u pomorske tehnologije i usluge kao šٴ su energija oceana i morska biotehnologija;

ž

Izmjenom se objašnjavaju neki strateški prioriteti koje je EU već utvrdio u drugim instrumentima, kao šٴ je Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, u opsegu inovacija i znanstvenih istraživanja.

Amandman68

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.4. – stavak 2. – alineja 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–plave inovacije, ܰčć plavo i digitalno gospodarstvo diljem obalnih ǻčᲹ te u obalnim gradovima i lukama kako bi se DZć otpornost obalnih ǻčᲹ i koristi za građane,

–plave inovacije, ܰčć plavo i digitalno gospodarstvo diljem obalnih ǻčᲹ te u obalnim gradovima i lukama kako bi se DZć otpornost obalnih ǻčᲹ i suzbila njihova postupna depopulacija podupiranjem zapošljavanja i poticanjem ǻžg turizma tijekom vremena.

ž

U izmjeni se navodi problem depopulacije obalnih ǻčᲹ, posebice kad je riječ o nedostatku mladih zbog manjka radnih mjesta, napuštanja ribolovnih aktivnosti ili teškoća u pogledu ǻžDzپ tih aktivnosti te nedostatka potpore za turizam.

Amandman69

Prijedlog uredbe

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2.5. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kombinirani čԳ rasta ٲԴDZԾšٱ, oskudice i prekomjernog iskorištavanja resursa, uništavanja ǰDZš, klimatskih promjena i migracija uzrokuju dosad neviđene izazove zbog kojih je neophodna transformacija prehrambenih sustava (HRANA 2030.)20. հԳܳٲčԲ proizvodnja i dzٰšᲹ hrane uglavnom su neǻž, a usto se javlja dvojaki problem loše prehrane, koji se odlikuje istodobnom prisutnošću pothranjenosti i pretilosti. Prehrambeni sustavi sutrašnjice trebaju osigurati sigurnu, zdravu i kvalitetnu hranu u količini dostatnoj za sve, temeljiti se na učinkovitosti resursa, ǻžDzپ (ܰčć smanjenje emisija stakleničkih plinova, onečišćnja zraka i proizvodnje otpada), povezivanju kopna i mora, smanjenju rasipanja hrane i unapređenju proizvodnje hrane iz mora i oceana te obuhvaćati cijeli „vrijednosni lanac prehrambenih proizvoda” koji seže od proizvođača do potrošača i natrag. To mora ići ukorak s razvojem sustava sutrašnjice za sigurnost hrane te projektiranjem, razvojem i isporukom alata, tehnologija i digitalnih rješenja koji donose znatne koristi za dzٰšč te unapređuju konkurentnost i ǻžst vrijednosnog lanca prehrambenih proizvoda. Nadalje, treba potaknuti promjene u obrascima ponašanja povezanima s potrošnjom i proizvodnjom hrane te uključiti primarne proizvođače, industriju (ܰčć MSP-ove), trgovce na malo, sektore prehrambenih usluga, dzٰšč i javne službe. U kratkim crtama

Kombinirani čԳ rasta ٲԴDZԾšٱ, oskudice i prekomjernog iskorištavanja resursa, uništavanja ǰDZš, klimatskih promjena i migracija uzrokuju dosad neviđene izazove zbog kojih je neophodna transformacija prehrambenih sustava (HRANA 2030.)20. Sigurnost hrane i ǻž proizvodnja bjelančevina osobiti su svjetski izazov za koji se moraju naći rješenja. Trenutačni obrasci proizvodnje i dzٰš hrane u određenoj su mjeri neǻž, a usto se javlja dvojaki problem loše prehrane, koji se odlikuje istodobnom prisutnošću pothranjenosti i pretilosti. Prehrambeni sustavi sutrašnjice trebaju biti otporni i usmjereni na ugljičnu neutralnost te osigurati sigurnu, raznovrsnu, cjenovno pristupačnu, zdravu i kvalitetnu hranu u količini dostatnoj za sve, temeljiti se na učinkovitosti resursa, gospodarskoj i ekološkoj ǻžDzپ (ܰčć smanjenje emisija stakleničkih plinova, onečišćnja zraka i proizvodnje otpada), povezivanju kopna i vodenih ǰDZš, smanjenju rasipanja hrane i recikliranju otpada od hrane i unapređenju proizvodnje hrane iz mora i oceana te obuhvaćati cijeli „vrijednosni lanac prehrambenih proizvoda” koji seže od proizvođača do potrošača i natrag. To mora ići ukorak s razvojem sustava sutrašnjice za sigurnost hrane te projektiranjem, razvojem i isporukom alata, tehnologija i digitalnih rješenja koji donose znatne koristi za sve sudionike prehrambenog lanca te unapređuju konkurentnost i ǻžst vrijednosnog lanca prehrambenih proizvoda. Poljoprivredne tehnologije mogu žپ ǻž rješenja za sve sustave poljoprivrednog uzgoja. Nadalje, treba potaknuti promjene u obrascima ponašanja povezanima s potrošnjom i proizvodnjom hrane s ciljem usmjeravanja na hranjivu i zdravu prehranu te uključiti primarne proizvođače, industriju (ܰčć MSP-ove), trgovce na malo, sektore prehrambenih usluga, dzٰšč i javne službe.

U kratkim crtama

________________

________________

20 SWD(2016) 319 final: Europsko istraživanje i inovacije za sigurnost hrane i prehrane.

20 SWD(2016) 319 final: Europsko istraživanje i inovacije za sigurnost hrane i prehrane.

Amandman70

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.5. – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–ponašanje, način života i motivacija potrošača, promicanje socijalnih inovacija i društvenog angažmana za bolju zdravstvenu i okolišnu ǻžst u cijelom vrijednosnom lancu prehrambenih proizvoda,

–ponašanje, način života i motivacija potrošača, promicanje socijalnih inovacija i društvenog angažmana za bolju zdravstvenu i okolišnu ǻžst i dobrobit životinja u cijelom vrijednosnom lancu prehrambenih proizvoda,

Amandman71

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.5. – stavak 2. – alineja 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–suvremeni sustavi za sigurnost i autentičnost hrane, Ჹč povjerenja potrošača u prehrambeni sustav,

–suvremeni sustavi za sigurnost i autentičnost hrane, Ჹč povjerenja potrošača u prehrambeni sustav, ܰčć tehnologije koje pomažu u sljedivosti i jasnom označivanju proizvoda,

ž

Označivanje i sljedivost ǻžh proizvoda iznimno su žԾ za informiranje potrošača o proizvodima koji su doista ǻž.

Amandman72

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.5. – stavak 2. – alineja 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ܲž klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama u okviru prehrambenog sustava, među ostalim ispitivanjem potencijala i upotrebe mikrobioma, zaboravljenih usjeva te alternativnih bjelančevina,

otpornost prehrambenih sustava, ܲž klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama u okviru prehrambenog sustava, među ostalim ispitivanjem potencijala i upotrebe mikrobioma, zaboravljenih usjeva, alternativnih bjelančevina, novih načina i tehnologija za proizvodnju hrane,

ž

Moramo uložiti u inovacije koje ć nam donijeti nove načine ǻž proizvodnje hrane kako bi se mogli suočiti s izazovima u području proizvodnje hrane u EU-u, primjerice klimatskim promjenama.

Amandman73

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.5. – stavak 2. – alineja 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–okolišno ǻž, resursno učinkoviti i kružni prehrambeni sustavi na kopnu i moru, nastojanje da se iskorijeni rasipanje hrane u cijelom prehrambenom sustavu, šٴ se Dzپž ponovnom uporabom hrane i biomase, recikliranjem otpada od hrane, novom prehrambenom ambalažom te potražnjom za prilagođenom i lokalnom hranom,

–okolišno, društveno i gospodarski ǻž, resursno učinkoviti i kružni prehrambeni sustavi na kopnu i u vodnim okolišima u kojima se uzimaju u obzir biološka raznolikost i usluge ekosustava, nastojanje da se iskorijeni rasipanje hrane u cijelom prehrambenom sustavu, šٴ se Dzپž ponovnom uporabom hrane i biomase, ܰčć sekundarne tokove proizvodnje, recikliranjem otpada od hrane, novom prehrambenom ambalažom te potražnjom za prilagođenom i lokalnom hranom,

ž

Procjena ǻžDzپ prehrambenih sustava temelji se na okolišnim, društvenim i gospodarskim aspektima te se sva ta tri aspekta moraju uzeti u obzir.

Amandman74

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.5. – stavak 2. – alineja 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

-razvoj zatvorenih kružnih sustava u kojima se objedinjuju proizvodnja hrane i energije te recikliranje hranjivih tvari, vode, topline i CO2 radi vraćanja u proizvodnju,

ž

Rasprava o kružnom gospodarstvu trebala bi se usmjeriti na kružno biogospodarstvo u kojem svi materijali, energija i otpad stalno kruže i tako osiguravaju nultu stopu otpada.

Amandman75

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.5. – stavak 2. – alineja 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–inovacije i prehrambeni sustavi koji pogoduju lokaliziranim inovacijama i emancipaciji zajednica te potiču pravednu trgovinu i ǻ𵨾 cijena, uključivost i ǻžst putem partnerstava 𵨳 industrije, lokalnih vlasti, istraživača i društva.

–inovacije i prehrambeni sustavi koji pogoduju lokaliziranim inovacijama i emancipaciji zajednica te potiču pravedne prehrambene lance pravednom trgovinom i ǻ𵨾m cijena te uključivost i ǻžst, potiču partnerstva 𵨳 primarne proizvodnje, industrije, lokalnih vlasti, istraživača i društva.

ž

Primarna proizvodnja ključni je sektor u prehrambenim sustavima.

Amandman76

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.5. – stavak 2. – alineja 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– suočavanje s čپma glavnim izazovima ǻžDzپ, proizvodnje, hranjivosti i gospodarskog rasta na globalnoj razini u okviru namjenske infrastrukture za ǻž razvoj u poljoprivredno-prehrambenom sektoru (SDIA). Buduća gospodarstva neć biti izgrađena na fizičkim resursima prošlosti, nego na protoku podataka, znanju i suradnji.

Cilj SDIA-e bit ć:

i) omogućiti EU-u i manje razvijenim zemljama stvaranje zajedničke budućnosti koja se temelji na ǻžm razvoju;

ii)olakšati suradnju i time osigurati znanje, kapacitete i infrastrukturu za podršku mjerama na objema stranama;

iii)ispuniti regionalne i lokalne potrebe omogućivanjem dijeljenja osnovnog znanja putem mreže instituta koji sudjeluju u SDIA-i unutar Europe. Ta povezana mreža bit ć poticaj stalnoj europskoj konkurentnosti u ključnom poljoprivredno-prehrambenom sektoru;

iv)razviti sinergije s Instrumentom EU-a za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (2021. – 2027.) u okviru pravilâ Obzora Europa.

Amandman77

Prijedlog uredbe

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2.6. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Bioinovacijama se postavljaju temelji za izlazak iz gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima, i to ܱǵm ǻž nabave, industrijske obrade i pretvorbe biomase s kopna i iz mora u biološke materijale i proizvode. S pomoću njih ujedno se iskorištava potencijal živih resursa, bioloških znanosti i industrijske biotehnologije za nova otkrića, proizvode i procese. Bioinovacijama se, ܰčć tehnologije, mogu potaknuti nove gospodarske aktivnosti i zapošljavanje u regijama i gradovima, doprinijeti revitalizaciji ruralnih i obalnih gospodarstava te ojačati kružnost biogospodarstva.

Bioinovacijama se postavljaju temelji za izlazak iz gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima, i to ܱǵm ǻž nabave, industrijske obrade povezane s istraživanjem primarne proizvodnje i pretvorbe biomase s kopna i iz vodenih ǰDZš u biološke materijale i proizvode. S pomoću njih ujedno se iskorištava potencijal živih resursa, bioloških znanosti i industrijske i poljoprivredne biotehnologije za nova otkrića, proizvode i procese. Bioinovacijama se, ܰčć tehnologije, mogu potaknuti nove gospodarske aktivnosti i zapošljavanje u regijama i gradovima, doprinijeti revitalizaciji ruralnih i obalnih gospodarstava te ojačati kružnost biogospodarstva i time ostvariti prijelaz na resursno učinkovito šٱ s niskim emisijama ugljika.

Amandman78

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.6. – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–ǻž sustavi nabave i proizvodnje biomase, s naglaskom na visokovrijedne primjene i upotrebe, socijalnu i okolišnu ǻžst, utjecaj na ciljeve u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti te sveukupnu učinkovitost resursa,

–ǻž sustavi nabave i proizvodnje biomase, s naglaskom na visokovrijedne primjene i upotrebe, socijalnu, okolišnu i gospodarsku ǻžst, utjecaj na ciljeve u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti te sveukupnu učinkovitost resursa,

ž

Procjena ǻžDzپ sustava nabave i proizvodnje biomase temelji se na okolišnim, društvenim i gospodarskim aspektima te se sva ta tri aspekta moraju uzeti u obzir.

Amandman79

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.6. – stavak 2. – alineja 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– već razumijevanje poticaja i prepreka za prihvaćanje bioproizvoda s pomoću istraživanja o oznaci CE, označivanju, primjeni standarda, programima certificiranja, javnoj nabavi i regulatornim aktivnostima, ܰčć iz perspektive globalne konkurentnosti,

ž

Za biosektor bit ć važno imati znanstveni temelj za poticaje i prepreke kako bi se oslobodio puni potencijal tog sektora u nastajanju, osobito u pogledu reguliranja i zakonodavstva EU-a.

Amandman80

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.6. – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–vrijednosni biolanci, biomaterijali, ܰčć materijale nastale po uzoru na biološke materijale, proizvodi i procesi s novim obilježjima, funkcionalnostima i poboljšanom ǻžšću (ܰčć smanjenu emisiju stakleničkih plinova), poticanje razvoja naprednih biorafinerija u kojima se upotrebljava više vrsta biomase,

–vrijednosni biolanci, biomaterijali, ܰčć materijale nastale po uzoru na biološke materijale, proizvodi i procesi s novim obilježjima, funkcionalnostima i poboljšanom ǻžšću (ܰčć smanjenu emisiju stakleničkih plinova), poticanje razvoja naprednih biorafinerija u kojima se upotrebljava više vrsta biomase, ܰčć biološki otpad, industrijski otpad i sekundarne tokove, te treba razviti iskorištavanje naprednih tehnologija za dekonstrukciju biomase ;

ž

U kružnom biogospodarstvu recikliraju se i biološki otpad, industrijski otpad i sekundarni tokovi.

Amandman81

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.6. – stavak 2. – alineja 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–biotehnologija, ܰčć najsuvremeniju međusektorsku biotehnologiju, za primjenu u konkurentnim, ǻž i novim industrijskim procesima, uslugama u području ǰDZš te potrošačkim proizvodima21,

–biotehnologija, ܰčć najsuvremeniju međusektorsku biotehnologiju, za primjenu u konkurentnim, ǻž i novim industrijskim i poljoprivrednim procesima, uslugama u području ǰDZš te potrošačkim proizvodima21,

_________________

_________________

21 Primjene biotehnologije u zdravstvu obrađuju se u okviru klastera „Zdravlje” u ovom stupu.

21 Primjene biotehnologije u zdravstvu obrađuju se u okviru klastera „Zdravlje” u ovom stupu.

Amandman82

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.6. – stavak 2. – alineja 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–kružnost biogospodarstva koja se Dzپž s pomoću tehnoloških, sustavnih i socijalnih inovacija te inovacija poslovnih modela kako bi se پčԴ DZć ostvarena vrijednost po jedinici bioloških resursa, pri čemu se vrijednost takvih resursa dulje zadržava u gospodarstvu te se podupire načelo kaskadne upotrebe ǻž biomase putem istraživanja i inovacija,

–kružnost biogospodarstva koja se Dzپž s pomoću tehnoloških, sustavnih i socijalnih inovacija te inovacija poslovnih modela kako bi se پčԴ DZć ostvarena vrijednost po jedinici bioloških resursa, pri čemu se vrijednost takvih resursa dulje zadržava u gospodarstvu te se podupire zamjena neobnovljivih materijala, načelo kaskadne upotrebe ǻž biomase i stvaranje inovativnih bioproizvoda putem istraživanja i inovacija,

ž

Zamjena neobnovljivih materijala trebala bi biti jedan od ključnih prioriteta u inovacijama kružnog gospodarstva.

Amandman83

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.6. – stavak 2. – alineja 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–uključivi obrasci biogospodarstva s različitim akterima koji sudjeluju u stvaranju vrijednosti te povećavaju društveni čԲ,

–uključivi obrasci biogospodarstva s različitim akterima koji sudjeluju u stvaranju vrijednosti te povećavaju društveni, gospodarski i znanstveni čԲ,

ž

Pri procjeni vrijednosti obrazaca trebamo uzeti u obzir i gospodarske i znanstvene č԰.

Amandman84

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.6. – stavak 2. – alineja 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–bolje razumijevanje ograničenja biogospodarstva te njegovih sinergija i kompromisa sa zdravim okolišem.

–bolje razumijevanje DzćԴDzپ i ograničenja biogospodarstva te njegovih koristi, sinergija i kompromisa sa zdravim okolišem.

ž

Iako bi mogla i dalje postojati određena ograničenja za biogospodarstvo, ono ipak nudi velike DzćԴDzپ i koristi ako se ž dovoljno financijske potpore inovacijama i istraživanju.

Amandman85

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.6. – stavak 2. – alineja 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– proizvode od masivnog drva usmjerene na dizajn (interijer, drvene konstrukcije, hibridni materijali) treba razviti tako da djeluju kao učinkoviti ponori ugljika.

Amandman86

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.6. – stavak 2. – alineja 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

vrijednosni lanci u biogospodarstvu za industriju proizvodnje, ܰčć nove multifunkcionalne koncepte i proizvode od više materijala,

ž

Multifunkcionalnost se mora uključiti u kružno biogospodarstvo.

Amandman87

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.7. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kružni sustavi proizvodnje i dzٰš europskom ć gospodarstvu donijeti koristi tako šٴ ć se smanjiti ovisnost o resursima i povećati konkurentnost ǻܳć, a europskim građanima tako šٴ ć se otvoriti nova radna mjesta i smanjiti pritisak na okoliš i klimu. Osim industrijske je preobrazbe za prelazak na resursno učinkovito kružno gospodarstvo s niskim razinama emisija potrebna sveobuhvatnija promjena sustava koja zahtijeva sustavna ekoinovativna rješenja, nove poslovne modele, tržišta i ulaganja, razvojnu infrastrukturu, promjene u ponašanju potrošača koje se temelje na socijalnim inovacijama i modele upravljanja kojima se potiče suradnja različitih dionika kako bi se osiguralo da se planiranom promjenom sustava ostvare bolji gospodarski, okolišni i socijalni ishodi22. Otvorenost za međunarodnu suradnju bit ć važna radi usporedivosti, stvaranja i dijeljenja znanja te izbjegavanja udvostručavanja napora, npr. putem međunarodnih inicijativa kao šٴ je Međunarodni panel za resurse.

Kružni sustavi proizvodnje i dzٰš europskom ć gospodarstvu donijeti koristi tako šٴ ć se smanjiti ovisnost o resursima i povećati konkurentnost ǻܳć, a europskim građanima tako šٴ ć se otvoriti nova radna mjesta i smanjiti pritisak na okoliš i klimu. Osim industrijske je preobrazbe za prelazak na resursno učinkovito kružno gospodarstvo s niskim razinama emisija potrebna sveobuhvatnija promjena sustava koja zahtijeva sustavna ekoinovativna rješenja, ekološki dizajn, nove poslovne modele, tržišta i ulaganja, razvojnu infrastrukturu, promjene u ponašanju potrošača koje se temelje na socijalnim inovacijama i modele upravljanja kojima se potiče suradnja različitih dionika kako bi se osiguralo da se planiranom promjenom sustava ostvare bolji gospodarski, okolišni i socijalni ishodi22, npr. povezani ǻž i hranjivi prehrambeni sustavi, održiv i zdrav život i stanovanje, energetska rješenja te novi ǻž materijali i proizvodi. Otvorenost za međunarodnu suradnju bit ć važna radi usporedivosti, stvaranja i dijeljenja znanja te izbjegavanja udvostručavanja napora, npr. putem međunarodnih inicijativa kao šٴ je Međunarodni panel za resurse.

__________________

_________________

22 Aktivnosti iz ǻčᲹ djelovanja „Kružni sustavi” dopunjuju se s onima iz klastera „Niskougljična i čista industrija” te klastera „Digitalizacija i industrija”.

22 Aktivnosti iz ǻčᲹ djelovanja „Kružni sustavi” dopunjuju se s onima iz klastera „Niskougljična i čista industrija” te klastera „Digitalizacija i industrija”.

Amandman88

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.7. – stavak 2. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–parametri i pokazatelji za mjerenje kružnoga gospodarstva te učinkovitosti životnog ciklusa proizvoda; sustavi upravljanja koji ubrzavaju š kružnoga gospodarstva i učinkovitosti resursa uz istodobno otvaranje tržišta za sekundarne sirovine; suradnja većg broja dionika u različitim vrijednosnim lancima; instrumenti za ulaganje u kružno gospodarstvo,

–parametri i pokazatelji za mjerenje kružnoga gospodarstva, njegova č԰첹 na ciljeve ǻžg razvoja te učinkovitosti životnog ciklusa proizvoda; sustavi upravljanja koji ubrzavaju š kružnoga gospodarstva i učinkovitosti resursa uz istodobno otvaranje tržišta za sekundarne sirovine; suradnja većg broja dionika u različitim vrijednosnim lancima; instrumenti za ulaganje u kružno gospodarstvo,

Amandman89

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka5. – podtočka 5.2. – podtočka 5.2.7. – stavak 2. – alineja 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

–kružna upotreba vodnih resursa, ܰčć smanjenje potražnje za vodom, sprečavanje gubitaka, ponovnu upotrebu vode, recikliranje i valorizaciju otpadnih voda te modele upravljanja za pametnu raspodjelu vode, uklanjanje izvora onečišćnja i smanjenje drugih pritisaka na vodne resurse.

–kružna upotreba vodnih resursa, ܰčć smanjenje potražnje za vodom, osobito u područjima u kojima postoji nestašica vode, sprečavanje gubitaka, ponovnu upotrebu vode, recikliranje i valorizaciju otpadnih voda, pametno kruženje hranjivih tvari te modele upravljanja za pametnu raspodjelu vode, uklanjanje izvora onečišćnja i smanjenje drugih pritisaka na vodne resurse.

ž

Kruženje hranjivih tvari ključno je pitanje kružnog gospodarstva.

Amandman90

Prijedlog odluke

PrilogI. – dio II. – točka6. – podtočka 6.2. – podtočka 6.2.2. – stavak 2. – točka 5. – alineja 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

– metode za procjenu prirodnih tvari kao proizvoda za zdravlje bilja,

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE ѱŠ

Naslov

Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije

Referentni dokumenti

– C8-0253/2018 –

Nadležni odbor

Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

14.6.2018

Odbori koji su dali mišljenje

Datum objave na plenarnoj sjednici

AGRI

5.7.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

Datum imenovanja

Elsi Katainen

3.7.2018

Datum usvajanja

22.10.2018

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

33

4

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Daniel Buda, Nicola Caputo, Matt Carthy, Paolo De Castro, Albert Deß, Diane Dodds, Jørn Dohrmann, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Esther Herranz García, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Zbigniew Kuźmiuk, Norbert Lins, Philippe Loiseau, Nuno Melo, Giulia Moi, James Nicholson, Maria Noichl, Marijana Petir, Bronis Ropė, Maria Lidia Senra Rodríguez, Ricardo Serrão Santos, Czesław Adam Siekierski, Marc Tarabella, Maria Gabriela Zoană, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Franc Bogovič, Elsi Katainen, Anthea McIntyre, Momchil Nekov, Sofia Ribeiro, Molly Scott Cato

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Flack

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE ѱŠ

33

+

ALDE

Elsi Katainen

ECR

Jørn Dohrmann, John Flack, Zbigniew Kuźmiuk, Anthea McIntyre, James Nicholson

EFDD

Giulia Moi, Marco Zullo

ENF

Philippe Loiseau

GUE/NGL

Matt Carthy, Luke Ming Flanagan

PPE

Franc Bogovič, Daniel Buda, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Esther Herranz García, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Norbert Lins, Nuno Melo, Marijana Petir, Sofia Ribeiro, Czesław Adam Siekierski

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Nicola Caputo, Paolo DeCastro, Karine Gloanec Maurin, Karin Kadenbach, Momchil Nekov, Maria Noichl, Marc Tarabella

4

-

EFDD

John Stuart Agnew

GUE/NGL

Anja Hazekamp

Verts/ALE

Martin Häusling, Bronis Ropė

2

0

GUE/NGL

Maria Lidia Senra Rodríguez

S&D

Ricardo Serrão Santos

Korišteni znakovi:

+:za

-:protiv

0:suzdržani

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije

Referentni dokumenti

( – C8-0253/2018 – )

Datum podnošenja EP-u

7.6.2018

Nadležni odbor

Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

14.6.2018

Odbori koji daju mišljenje

Datum objave na plenarnoj sjednici

DEVE

14.6.2018

BUDG

14.6.2018

CONT

5.7.2018

ENVI

5.7.2018

TRAN

5.7.2018

REGI

5.7.2018

AGRI

5.7.2018

Odbori koji nisu dali mišljenje

Datum odluke

REGI

10.7.2018

Izvjestitelji

Datum imenovanja

Christian Ehler

13.6.2018

Razmatranje u odboru

10.7.2018

10.9.2018

Datum usvajanja

21.11.2018

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

61

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Zigmantas Balčytis, Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, David Borrelli, Jonathan Bullock, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Edward Czesak, Jakop Dalunde, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Fredrick Federley, Ashley Fox, Adam Gierek, Igor Gräzin, Theresa Griffin, András Gyürk, Rebecca Harms, Eva Kaili, Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Jaromír Kohlíček, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Miapetra Kumpula-Natri, Christelle Lechevalier, Janusz Lewandowski, Edouard Martin, Tilly Metz, Angelika Mlinar, Csaba Molnár, Nadine Morano, Dan Nica, Angelika Niebler, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Carolina Punset, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Neoklis Sylikiotis, Dario Tamburrano, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Vladimir Urutchev, Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Lieve Wierinck, Hermann Winkler, Anna Záborská, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Amjad Bashir, Soledad Cabezón Ruiz, Rosa D’Amato, Françoise Grossetête, Benedek Jávor, Olle Ludvigsson, Marian-Jean Marinescu, Marisa Matias, Clare Moody, Dennis Radtke, Davor Škrlec

Datum podnošenja

28.11.2018

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

61

+

ALDE

Fredrick Federley, Igor Gräzin, Angelika Mlinar, Morten Helveg Petersen, Carolina Punset, Lieve Wierinck

ECR

Amjad Bashir, Edward Czesak, Ashley Fox, Zdzisław Krasnodębski, Evžen Tošenovský

EFDD

Rosa D’Amato, Dario Tamburrano

ENF

Barbara Kappel

GUE/NGL

Xabier Benito Ziluaga, Jaromír Kohlíček, Marisa Matias, Neoklis Sylikiotis

NI

David Borrelli

PPE

Bendt Bendtsen, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Françoise Grossetête, András Gyürk, Krišjānis Kariņš, Janusz Lewandowski, Marian-Jean Marinescu, Nadine Morano, Angelika Niebler, Dennis Radtke, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen, Hermann Winkler, Anna Záborská

S&D

Zigmantas Balčytis, Soledad Cabezón Ruiz, Adam Gierek, Theresa Griffin, Eva Kaili, Peter Kouroumbashev, Miapetra Kumpula-Natri, Olle Ludvigsson, Edouard Martin, Csaba Molnár, Clare Moody, Dan Nica, Miroslav Poche, Patrizia Toia, Kathleen Van Brempt, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

Klub zastupnika Verts/ALE-a

Jakop Dalunde, Rebecca Harms, Benedek Jávor, Tilly Metz, Davor Škrlec

1

EFDD

Jonathan Bullock

1

0

ENF

Christelle Lechevalier

Objašnjenje korištenih znakova:

+:za

-:protiv

0:suzdržani

Posljednje ažuriranje: 10. prosinca 2018.
Pravna obavijest-Politika zaštite privatnosti