Ϸվ

šć - A8-0426/2018šć
A8-0426/2018

IZVJEŠĆEo Prijedlogu direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti

5.12.2018-(COM(2018)0147 – C8-0138/2018 – 2018/0072(CNS))-*

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku
Izvjestitelj: Dariusz Rosati


ʴDzٳܱ貹:
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument:
A8-0426/2018
Podneseni tekstovi :
A8-0426/2018
Doneseni tekstovi :

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti

( – C8-0138/2018 – )

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (),

–uzimajući u obzir članak 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se վć savjetovalo s Parlamentom (C8-0138/2018),

–uzimajući u obzir obrazložena mišljenja danskog Parlamenta, irskog Parlamenta, malteškog Parlamenta i nizozemskog Zastupničkog doma podnesena u okviru Protokola br.2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da Nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0426/2018),

1.prihvaća Prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2.poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj Prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.poziva վć da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.poziva վć da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti Prijedlog Komisije;

5.nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Ի峾1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)Brza transformacija globalne ekonomije kao rezultat digitalizacije donosi nove pritiske na sustave oporezivanja dobiti trgovačkih društava na razini Unije i na međunarodnoj razini te dovodi u pitanje sposobnost određivanja mjesta na kojem bi digitalna poduzeća trebala plaćati porez i koliko bi trebala platiti. Iako su i tijela na međunarodnoj razini, kao što je G20, prepoznala potrebu da se pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava prilagode za digitalno gospodarstvo, postizanje dogovora na globalnoj razini vjerojatno će biti zahtjevno.

(1)Brza transformacija globalne ekonomije kao rezultat digitalizacije donosi nove pritiske na sustave oporezivanja dobiti trgovačkih društava na razini Unije i na međunarodnoj razini te dovodi u pitanje sposobnost određivanja mjesta na kojem bi digitalna poduzeća trebala plaćati porez i koliko bi trebala platiti. Iako su i tijela na međunarodnoj razini, kao što je G20, prepoznala potrebu da se pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava prilagode za digitalno gospodarstvo, postizanje dogovora na globalnoj razini vjerojatno će biti zahtjevno i neće se dogoditi u skoroj budućnosti.

Ի峾2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1.a)U digitalnom dobu, u kojem su podaci postali novi gospodarski resurs, uz rad i tradicionalne resurse iz prošlosti, i u kojem multinacionalna poduzeća koja se u velikoj mjeri oslanjaju na digitalne aktivnosti vrlo često pribjegavaju poreznima aranžmanima koji im omogućuju izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza, potrebno je razviti novi pristup kako bismo imali pravedan i održiv sustav digitalnog oporezivanja kojim će se zajamčiti da digitalna poduzeća porez plaćaju ondje gdje se odvija njihova stvarna gospodarska aktivnost.

Amandman3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)U Izvješću o 1. mjeri za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti (BEPS) „Rješavanje poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu” koje je OECD objavio u listopadu 2015. izneseni su različiti pristupi za oporezivanje digitalnoga gospodarstva koji su dalje ispitani u privremenom izvješću OECD-a iz 2018. pod naslovom „Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije”. S ubrzavanjem digitalne transformacije gospodarstva raste potreba za pronalaženjem rješenja za osiguravanje pravednog i djelotvornog oporezivanja digitalnih poduzeća.

(2)U Izvješću o 1. mjeri za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti (BEPS) „Rješavanje poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu” koje je OECD objavio u listopadu 2015. izneseni su različiti pristupi za oporezivanje digitalnoga gospodarstva koji su dalje ispitani u privremenom izvješću OECD-a iz 2018. pod naslovom „Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije”. S ubrzavanjem digitalne transformacije gospodarstva raste hitna potreba za pronalaženjem rješenja za osiguravanje pravednog i djelotvornog oporezivanja digitalnih poduzeća. Međutim, u radu OECD-a na oporezivanju digitalnog gospodarstva dosad nije ostvaren dovoljan napredak, što pokazuje da se tim pitanjem treba pozabaviti na razini Unije. Bez obzira na poteškoće u postizanju globalnog dogovora i na mjere koje Unija poduzima ovom Direktivom, i dalje bi svim snagama trebalo nastaviti raditi na postizanju globalnog dogovora. U nedostatku zajedničkog pristupa Unije, međutim, države članice donosit će unilateralna rješenja, što će dovesti do regulatorne nesigurnosti i otežati situaciju za poduzeća koja posluju prekogranično i za porezna tijela. Kao što su zatražili Istražni odbor Europskog parlamenta za pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza (PANA) te njegov Posebni odbor za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAXE2), trebalo bi uspostaviti ovlašteno porezno tijelo UN-a koje će služiti kao forum za rasprave o globalnom dogovoru i drugim pitanjima povezanima s međunarodnim poreznim sustavom.

Amandman4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3.a)Europski parlament zaključio je u konačnim izvješćima Istražnog odbora za pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza i Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka da je potrebno riješiti pitanje oporezivanja u digitalnom gospodarstvu.

Amandman5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)U Zaključcima Europskog vijeća od 19. listopada 2017. naglašena je potreba za djelotvornim i pravednim sustavom oporezivanja koji je prikladan za digitalno razdoblje te je navedeno da se odgovarajući prijedlozi Komisije iščekuju početkom 2018.15 U zaključcima Vijeća ECOFIN od 5. prosinca 2017. naglašeno je da bi i globalno prihvaćena definicija stalne poslovne jedinice i povezana pravila o transfernim cijenama i pripisivanju dobiti trebali ostati okosnica u rješavanju izazova oporezivanja dobiti digitalnoga gospodarstva te se potiče bliska suradnja EU-a, OECD-a i drugih međunarodnih partnera u odgovoru na izazove oporezivanja dobiti digitalnoga gospodarstva.16 U tom bi se pogledu od država članica trebalo zahtijevati da uključe pravila u svoje nacionalne sustave poreza na dobit kako bi mogle ostvarivati svoje pravo oporezivanja. Stoga bi trebalo pojasniti razne primjenjive poreze na dobit trgovačkih društava u državama članicama. Tim bi pravilima trebalo proširiti definiciju stalne poslovne jedinice i utvrditi oporezivu sponu za znatnu digitalnu prisutnost u njihovim jurisdikcijama. Uz to, trebala bi se utvrditi opća načela za dodjelu oporezive dobiti toj digitalnoj prisutnosti. U načelu, ta bi se pravila trebala primjenjivati na sva trgovačka društva koja su porezni obveznici bez obzira na to gdje su rezidenti u porezne svrhe, bilo u Uniji ili izvan nje.

(4)U Zaključcima Europskog vijeća od 19. listopada 2017. naglašena je potreba za djelotvornim i pravednim sustavom oporezivanja koji je prikladan za digitalno razdoblje te je navedeno da se odgovarajući prijedlozi Komisije iščekuju početkom 2018.15 U zaključcima Vijeća ECOFIN od 5. prosinca 2017. naglašeno je da bi i globalno prihvaćena definicija stalne poslovne jedinice i povezana pravila o transfernim cijenama i pripisivanju dobiti trebali ostati okosnica u rješavanju izazova oporezivanja dobiti digitalnoga gospodarstva te se potiče bliska suradnja EU-a, OECD-a i drugih međunarodnih partnera u odgovoru na izazove oporezivanja dobiti digitalnoga gospodarstva.16 U tom bi se pogledu od država članica trebalo zahtijevati da uključe pravila u svoje nacionalne sustave poreza na dobit kako bi mogle ostvarivati svoje pravo oporezivanja. Stoga bi trebalo pojasniti razne primjenjive poreze na dobit trgovačkih društava u državama članicama. Tim bi pravilima trebalo proširiti definiciju stalne poslovne jedinice i utvrditi oporezivu sponu za znatnu digitalnu prisutnost u njihovim jurisdikcijama. Uz to, trebala bi se utvrditi opća načela za dodjelu oporezive dobiti toj digitalnoj prisutnosti. U načelu, ta bi se pravila trebala primjenjivati na sva trgovačka društva koja su porezni obveznici bez obzira na njihovu veličinu i na to gdje su rezidenti u porezne svrhe, bilo u Uniji ili izvan nje. Nadalje, zajedničkim pravilima utvrđenima u ovoj Direktivi poziva se na šire usklađivanje osnovice poreza na dobit u Uniji za sva trgovačka društva. Zbog toga ova Direktiva ne bi smjela sprečavati ili odgoditi rad na Prijedlogu zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit.

_________________

_________________

15 Sastanak Europskog vijeća (19. listopada 2017.) – Zaključci EUCO 14/17.

15 Sastanak Europskog vijeća (19. listopada 2017.) – Zaključci EUCO 14/17.

16 Zaključci Vijeća (5. prosinca 2017.) – Odgovor na izazove oporezivanja dobiti digitalnoga gospodarstva (FISC 346 ECOFIN 1092).

16 Zaključci Vijeća (5. prosinca 2017.) – Odgovor na izazove oporezivanja dobiti digitalnoga gospodarstva (FISC 346 ECOFIN 1092).

Amandman6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)Međutim, ta se pravila ne bi trebala primjenjivati na subjekte koji su porezni rezidenti u jurisdikciji izvan Unije s kojom država članica znatne digitalne prisutnosti ima ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je na snazi, osim ako taj ugovor sadržava odredbe o znatnoj digitalnoj prisutnosti kojima se stvaraju prava i obveze u odnosu na jurisdikciju izvan Unije slične onima koji su uspostavljeni ovom Direktivom. Time se izbjegava proturječnost s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s jurisdikcijama izvan Unije, s obzirom na to da pravo Unije općenito ne obvezuje te jurisdikcije.

(5)Međutim, ta se pravila ne bi trebala primjenjivati na subjekte koji su porezni rezidenti u jurisdikciji izvan Unije s kojom država članica znatne digitalne prisutnosti ima ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je na snazi, osim ako taj ugovor sadržava odredbe o znatnoj digitalnoj prisutnosti kojima se stvaraju prava i obveze u odnosu na jurisdikciju izvan Unije slične onima koji su uspostavljeni ovom Direktivom. Time se izbjegava proturječnost s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s jurisdikcijama izvan Unije, s obzirom na to da pravo Unije općenito ne obvezuje te jurisdikcije. Međutim, kako bi odredbe sadržane u ovom tekstu bile u potpunosti djelotvorne, države članice trebalo bi pozvati da, prema potrebi, prilagode svoje trenutačno važeće ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kako bi se u njih uključile odredbe o znatnoj digitalnoj prisutnosti kojima se stvaraju prava i obveze u odnosu na jurisdikciju izvan Unije slične onima koji su uspostavljeni ovom Direktivom. Komisija bi mogla sastaviti prijedlog o amandmanu o uvođenju modela EU-a za porezne ugovore kojim bi se prilagodile tisuće bilateralnih ugovora koje je zaključila svaka država članica.

Amandman7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)Kako bi se osigurala čvrsta definicija oporezive spone digitalnog poduzeća u državi članici, potrebno je da se ta definicija temelji na prihodima od pružanja digitalnih usluga, broju korisnika ili broju poslovnih ugovora za digitalne usluge. Primjenjivi pragovi trebali bi odražavati važnost digitalne prisutnosti za različite vrste poslovnih modela i obuhvatiti različite stupnjeve doprinosa postupku stvaranja vrijednosti. Nadalje, njima bi se trebalo osigurati usklađeno postupanje u različitim državama članicama, neovisno o njihovoj veličini, i izostaviti zanemarive slučajeve. Prodaja robe ili usluga koja je olakšana upotrebom interneta ili elektroničke mreže ne bi se trebala smatrati digitalnom uslugom u smislu ove Direktive.

(6)Kako bi se osigurala čvrsta definicija oporezive spone digitalnog poduzeća u državi članici, potrebno je da se ta definicija temelji na prihodima od pružanja digitalnih usluga, broju korisnika ili broju poslovnih ugovora za digitalne usluge. Primjenjivi pragovi trebali bi odražavati važnost digitalne prisutnosti za različite vrste poslovnih modela i obuhvatiti različite stupnjeve doprinosa postupku stvaranja vrijednosti. Nadalje, njima bi se trebalo osigurati usklađeno postupanje u različitim državama članicama, neovisno o njihovoj veličini, i izostaviti zanemarive slučajeve.

Amandman8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)Kako bi se omogućilo oporezivanje znatne digitalne prisutnosti poduzeća u drugoj jurisdikciji u skladu s domaćim pravom te jurisdikcije, potrebno je utvrditi načela pripisivanja dobiti toj znatnoj digitalnoj prisutnosti. Pravila bi trebalo temeljiti na trenutačnim načelima za pripisivanje dobiti te na funkcionalnoj analizi obavljenih funkcija, upotrijebljene imovine i preuzetih rizika koji se odnose na znatnu digitalnu prisutnost u izvršavanju njezinih ekonomski važnih aktivnosti putem digitalnog sučelja. Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti činjenici da znatan dio vrijednosti digitalnog poduzeća nastaje ondje gdje se nalaze korisnici i gdje se podaci koji se odnose na korisnike prikupljaju i obrađuju te gdje se pružaju digitalne usluge. Budući da ekonomski važne aktivnosti koje se obavljaju s pomoću znatne digitalne prisutnosti na jedinstven način pridonose stvaranju vrijednosti u digitalnim poslovnim modelima, u pravilu bi se za postizanje poštene dodjele dobiti znatnoj digitalnoj prisutnosti trebala upotrebljavati metoda podjele dobiti. Međutim, to ne znači da porezni obveznik ne bi trebao upotrijebiti alternativnu metodu u skladu s međunarodno prihvaćenim načelima ako može dokazati da je, na temelju ishoda funkcionalne analize, alternativna metoda u skladu s međunarodno prihvaćenim načelima primjerenija. Od iznimne je važnosti da čimbenici podjele imaju snažnu korelaciju sa stvaranjem vrijednosti.

(7)Kako bi se omogućilo oporezivanje znatne digitalne prisutnosti poduzeća u drugoj jurisdikciji u skladu s domaćim pravom te jurisdikcije, potrebno je utvrditi načela pripisivanja dobiti toj znatnoj digitalnoj prisutnosti. Pravila bi trebalo temeljiti na trenutačnim načelima za pripisivanje dobiti te na funkcionalnoj analizi obavljenih funkcija, upotrijebljene imovine i preuzetih rizika koji se odnose na znatnu digitalnu prisutnost u izvršavanju njezinih ekonomski važnih aktivnosti putem digitalnog sučelja. Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti činjenici da znatan dio vrijednosti digitalnog poduzeća nastaje ondje gdje se nalaze korisnici i gdje se podaci koji se odnose na korisnike prikupljaju i obrađuju te gdje se pružaju digitalne usluge. Budući da ekonomski važne aktivnosti koje se obavljaju s pomoću znatne digitalne prisutnosti na jedinstven način pridonose stvaranju vrijednosti u digitalnim poslovnim modelima, u pravilu bi se za postizanje poštene dodjele dobiti znatnoj digitalnoj prisutnosti trebala upotrebljavati metoda podjele dobiti.

Amandman9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)Ključni je cilj ove Direktive poboljšati otpornost unutarnjeg tržišta kao cjeline kako bi se odgovorilo na izazove oporezivanja digitalnog gospodarstva. Taj se cilj ne može u dovoljnoj mjeri ostvariti pojedinačnim djelovanjem država članica jer digitalna poduzeća mogu prekogranično poslovati bez fizičke prisutnosti u nekoj jurisdikciji te su stoga potrebna pravila kako bi se osiguralo da plaćaju poreze u jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit. S obzirom na tu prekograničnu dimenziju inicijativa na razini Unije stvara dodanu vrijednost u usporedbi s onim što se bi se moglo ostvariti mnoštvom nacionalnih mjera. Zajednička inicijativa na cijelom unutarnjem tržištu potrebna je da bi se osigurala usklađena primjena pravila o znatnoj digitalnoj prisutnosti u Uniji. Jednostrani i različiti pristupi država članica mogli bi biti nedjelotvorni i fragmentirati jedinstveno tržište stvaranjem oprečnih nacionalnih politika, narušavanja tržišta i poreznih prepreka za poduzeća u Uniji. Budući da se ciljevi ove Direktive mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je navedeno u članku5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(8)Ključni je cilj ove Direktive poboljšati otpornost unutarnjeg tržišta kao cjeline kako bi se odgovorilo na izazove oporezivanja digitalnog gospodarstva, uz poštovanje načela porezne neutralnosti, ali i slobode kretanja usluga unutar jedinstvenog tržišta te bez diskriminacije između poduzeća iz Unije i onih izvan nje. Taj se cilj ne može u dovoljnoj mjeri ostvariti pojedinačnim djelovanjem država članica jer digitalna poduzeća mogu prekogranično poslovati bez fizičke prisutnosti ili s vrlo malom fizičkom prisutnošću u nekoj jurisdikciji te su stoga potrebna pravila kako bi se osiguralo da plaćaju poreze u jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit. S obzirom na tu prekograničnu dimenziju inicijativa na razini Unije stvara dodanu vrijednost u usporedbi s onim što se bi se moglo ostvariti mnoštvom nacionalnih mjera. Zajednička inicijativa na cijelom unutarnjem tržištu potrebna je da bi se osigurala usklađena primjena pravila o znatnoj digitalnoj prisutnosti u Uniji. Jednostrani i različiti pristupi država članica mogli bi biti nedjelotvorni i fragmentirati jedinstveno tržište stvaranjem oprečnih nacionalnih politika, narušavanja tržišta i poreznih prepreka za poduzeća u Uniji. Potrebno je posebno voditi računa o tome da pristup Unije bude pravedan i da se njime se ne diskriminira bilo koju državu članicu. Budući da se ciljevi ove Direktive mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je navedeno u članku5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. Iako je politika oporezivanja u nacionalnoj nadležnosti, člankom 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije jasno je navedeno da bi վć, odlučujući jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom te Gospodarskim i socijalnim odborom, trebalo izdati direktive za usklađivanje onih zakona i drugih propisa i administrativnih odredbi država članica u području oporezivanja koji neposredno utječu na uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Ovom Direktivom ne podrazumijeva se usklađivanje stopa poreza na dobit u Uniji i stoga se ne ograničava mogućnost država članica da na vlastitom državnom području utvrde pravedne stope poreza na dobit koje se primjenjuju na prihode od digitalnih usluga.

Ի峾10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8.a)Kako bi se uspostavio ujednačen i dosljedan okvir za porez na dobit za sva društva u Uniji, pojam znatne digitalne prisutnosti i rješenja predstavljena u ovoj Direktivi trebali bi isto tako postati sastavni dio Direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit i Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit.

Ի峾11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)Svaka bi se obrada osobnih podataka koja se provodi u okviru ove Direktive trebala provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća17, uključujući obveze pružanja odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera za usklađivanje s obvezama koje su uvedene tom Uredbom, posebno onih koje se odnose na zakonitost obrade, sigurnost aktivnosti obrade, pružanja informacija te prava ispitanika, tehničku i integriranu zaštitu podataka. Osobni bi se podaci trebali anonimizirati kad god je to moguće.

(9)Svaka bi se obrada osobnih podataka koja se provodi u okviru ove Direktive trebala provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća17, uključujući obveze pružanja odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera za usklađivanje s obvezama koje su uvedene tom Uredbom, posebno onih koje se odnose na zakonitost obrade, sigurnost aktivnosti obrade, pružanja informacija te prava ispitanika, tehničku i integriranu zaštitu podataka, vodeći računa o načelima nužnosti i proporcionalnosti. Osobni bi se podaci trebali anonimizirati kad god je to moguće. Podatke koji se u svrhu primjene ove Direktive smiju prikupljati od korisnika trebalo bi ograničiti isključivo na podatke o tome u kojoj se državi članici korisnici nalaze, a da se pritom ne omogućuje identifikacija korisnika.

__________________

__________________

17 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27.travnja2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L119, 4.5.2016., str.1.).

17 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27.travnja2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L119, 4.5.2016., str.1.).

Ի峾12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)Komisija bi trebala ocijeniti provedbu ove Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu i o tome izvijestiti վć. Države članice trebale bi priopćiti Komisiji sve informacije potrebne za to ocjenjivanje. Trebalo bi osnovati savjetodavni odbor DigiTax koji će ispitati pitanja o primjeni Direktive.

(10)Komisija bi trebala ocijeniti provedbu ove Direktive [tri godine nakon njezina stupanja na snagu] i o tome izvijestiti Europski parlament i վć, posebno o administrativnom opterećenju i dodatnim troškovima za poduzeća, a posebno za MSP-ove, učinku sustava oporezivanja predviđenog ovom Direktivom na prihode država članica, učinku na osobne podatke korisnika i učinku na unutarnje tržište u cjelini, s posebnim naglaskom na moguće narušavanje tržišnog natjecanja između poduzeća koja podliježu novim pravilima iz ove Direktive. Tim preispitivanjem trebalo bi također ispitati treba li mijenjati vrste usluga koje su obuhvaćene ovom Direktivom ili definiciju znatne digitalne prisutnosti. Države članice trebale bi priopćiti Komisiji sve informacije potrebne za to ocjenjivanje. Trebalo bi osnovati savjetodavni odbor DigiTax koji će ispitati pitanja o primjeni Direktive. Dnevni red toga odbora trebao bi biti javno dostupan, a prije izbora njegovih članova trebalo bi zajamčiti da oni nisu u sukobu interesa. Na sastanke tog odbora trebalo bi pozivati promatrača Europskog parlamenta.

Ի峾13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10.a)S obzirom na administrativne troškove koje podrazumijeva znatna digitalna prisutnost, trebalo bi osigurati da se mala i srednja poduzeća nenamjerno ne obuhvate područjem primjene ove Direktive. Komisija bi u okviru postupka preispitivanja trebala ispitati u kojoj mjeri ova Direktiva negativno utječe na MSP-ove.

Ի峾14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12.a)Budući da je svrha odredbi iz ove Direktive osigurati trajno i sveobuhvatno rješenje za problem digitalnog oporezivanja, privremeno rješenje u obliku poreza na digitalne usluge, kako je predviđeno u Direktivi o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga, automatski prestaje vrijediti nakon što se počnu primjenjivati odredbe utvrđene u ovoj Direktivi.

Ի峾15

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ova Direktiva primjenjuje se na subjekte neovisno o tome jesu li za potrebe poreza na dobit rezidenti u državi članici ili u trećoj zemlji.

Ova Direktiva primjenjuje se na subjekte neovisno o njihovoj veličini i o tome jesu li za potrebe poreza na dobit rezidenti u državi članici ili u trećoj zemlji.

Ի峾16

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka 5. – podstavak 1. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ca)prodaju robe ili usluga ugovorenih na internetu preko digitalnih sučelja (platforme za „e-trgovinu”);

Ի峾17

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka 5. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Digitalne usluge ne uključuju usluge navedene u PriloguIII. ili prodaju robe ili drugih usluga olakšanu upotrebom interneta ili elektroničke mreže.

Digitalne usluge ne uključuju usluge navedene u Prilogu III.

Ի峾18

Prijedlog direktive

Članak4. – stavak3. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ca)količina podataka u obliku digitalnog sadržaja koju je porezni obveznik prikupio u danoj poreznoj godini premašuje 10 % ukupnog pohranjenog digitalnog sadržaja grupe.

Ի峾19

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6.Država članica u kojoj se upotrebljava korisnikov uređaj određuje se upućivanjem na internetski protokol (IP adresu) uređaja ili bilo kojom drugom metodom geolokacije ako je točnija.

6.Država članica u kojoj se upotrebljava korisnikov uređaj određuje se upućivanjem na internetski protokol (IP adresu) uređaja ili bilo kojom drugom metodom geolokacije ako je točnija, no pritom se, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 o zaštiti podataka, ne smije omogućiti identifikacija korisnika. Porezna tijela država članica obavještavaju se o metodi korištenoj pri utvrđivanju lokacije korisnika.

Ի峾20

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 7.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

7.aBudući da je određivanje stopa poreza na dobit suverena odluka država članica, svaka od njih zadržava pravo utvrđivanja stope poreza na dobit koja će se primjenjivati na prihode od digitalnih usluga na njezinu državnom području.

Ի峾21

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 7.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

7.bOd poreznog obveznika zahtijeva se da poreznim tijelima otkrije sve informacije u vezi s utvrđivanjem znatne digitalne prisutnosti u skladu s ovim člankom.

Ի峾22

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.Dobit koja se može pripisati znatnoj digitalnoj prisutnosti ili je s njome povezana dobit je koja bi se bila ostvarila s pomoću digitalne prisutnosti da je istu ili sličnu djelatnost obavljalo zasebno i neovisno poduzeće preko digitalnog sučelja pod istim ili sličnim uvjetima, posebno u svojem poslovanju s drugim dijelovima poduzeća, uzimajući u obzir obavljene funkcije, upotrijebljenu imovinu i preuzete rizike.

2.Dobit koja se može pripisati znatnoj digitalnoj prisutnosti ili je s njome povezana razmjerna je gospodarskoj stvarnosti poslovne aktivnosti u odgovarajućoj državi članici.

Ի峾23

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak5. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)prikupljanje, pohranu, obradu, analizu, razvoj i prodaju podataka na razini korisnika;

(a)prikupljanje, pohranu, obradu, analizu, iskorištavanje, prosljeđivanje, razvoj i prodaju podataka na razini korisnika;

Ի峾24

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6.Pri utvrđivanju dobiti koja se može pripisati na temelju stavaka od1. do 4. porezni obveznici upotrebljavaju metodu podjele dobiti, osim ako porezni obveznik dokaže da je alternativna metoda koja se temelji na međunarodno prihvaćenim načelima primjerenija uzimajući u obzir rezultate funkcionalne analize. Čimbenici podjele mogu uključivati izdatke za istraživanje, razvoj i stavljanje na tržište te broj korisnika i podatke po državi članici.

6.Pri utvrđivanju dobiti koja se može pripisati na temelju stavaka od 1. do 4. porezni obveznici upotrebljavaju metodu podjele dobiti. Čimbenici podjele mogu uključivati izdatke za istraživanje, razvoj i stavljanje na tržište te broj korisnika i podatke po državi članici.

Ի峾25

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 6.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6.aDržave članice svojim nacionalnim poreznim upravama dodjeljuju odgovarajuće osoblje, stručno znanje i proračunska sredstva kao i resurse za osposobljavanje osoblja, kako bi mogle utvrditi dobit stalnih poslovnih jedinica i na odgovarajući način odraziti digitalne aktivnosti u pojedinoj državi članici.

Ի峾26

Prijedlog direktive

Članak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak5.a

1. Do ... [datum stupanja na snagu ove Direktive] Komisija izdaje smjernice za porezna tijela o načinu na koji će se utvrđivati, mjeriti i oporezivati znatna digitalna prisutnost i digitalne usluge. Ta pravila trebaju biti usklađena na cijelom području Unije i izdana na svim službenim jezicima Unije.

2. Na temelju smjernica iz prvog stavka Komisija izdaje smjernice s jasnom metodologijom za postupak na temelju kojeg poduzeća mogu sama procijeniti smatraju li se njihove aktivnosti znatnom digitalnom prisutnošću i koje su to aktivnosti. Te se smjernice izdaju na svim službenim jezicima Unije i dostupne su na internetskim stranicama Komisije.

Ի峾27

Prijedlog direktive

Članak 5.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak5.b

Administrativna suradnja

Kako bi se zajamčila ujednačena primjena Direktive u Europskoj uniji, razmjena informacija u pogledu oporezivanja obvezna je i automatska, kako je predviđeno Direktivom Vijeća 2011/16/EU.

Ի峾28

Prijedlog direktive

Članak 6. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Preispitivanje

šć o provedbi i preispitivanje provedbe

Ի峾29

Prijedlog direktive

Članak 6. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.Komisija ocjenjuje provedbu ove Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu i o tome izvješćuje վć.

1.Komisija ocjenjuje provedbu ove Direktive [tri godine nakon njezina stupanja na snagu] i o tome izvješćuje Europski parlament i վć. U tom bi izvješću poseban naglasak trebalo staviti na administrativno opterećenje i dodatne troškove za poduzeća, a posebno za MSP-ove, učinak sustava oporezivanja predviđenog ovom Direktivom na prihode država članica, učinak na osobne podatke korisnika i učinak na unutarnje tržište u cjelini, uz posebnu pozornost na moguće narušavanje tržišnog natjecanja između poduzeća koja podliježu novim pravilima iz ove Direktive. Tim preispitivanjem također će se ispitati treba li mijenjati vrste usluga koje su obuhvaćene ovom Direktivom ili definiciju znatne digitalne prisutnosti.

Amandman30

Prijedlog direktive

Članak 6.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak6.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima ovim člankom.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove Direktive].

3.Delegiranje ovlasti navedeno u članku 4. վć može opozvati u bilo kojem trenutku. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Čim donese delegirani akt, Komisija obavješćuje վć.

5.Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stupa na snagu samo ako վć u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako je prije isteka tog roka վć obavijestilo Komisiju da neće podnijeti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Vijeća.

Amandman31

Prijedlog direktive

Članak 6.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak6.b

Ž

Poduzeća, kako iz Unije tako i izvan nje, mogu u skladu s nacionalnim pravom podnijeti žalbu na odluku da se usluge koje pružaju smatraju digitalnim uslugama.

Amandman32

Prijedlog direktive

Članak 6.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak6.c

Obavješćivanje Europskog parlamenta

Komisija obavješćuje Europski parlament o donošenju delegiranih akata, o bilo kojem prigovoru u vezi s njima i o opozivu delegiranja ovlasti od strane Vijeća.

Amandman33

Prijedlog direktive

Članak 6.d (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak6.d

Mandat Europskoj komisiji za pregovore o poreznim sporazumima s trećim zemljama

Države članice Komisiji delegiraju ovlast da u njihovo ime vodi pregovore o reviziji ili usvajanju poreznih sporazuma s trećim zemljama u skladu s pravilima iz ove Direktive, posebno u pogledu uključivanja definicije znatne digitalne prisutnosti u porezne svrhe.

Amandman34

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.Odbor DigiTax sastoji se od predstavnika država članica i Komisije. Predsjednik Odbora je predstavnik Komisije. Usluge tajništva Odboru osigurava Komisija.

2.Odbor DigiTax sastoji se od predstavnika država članica i Komisije te promatrača iz Europskog parlamenta. Predsjednik Odbora je predstavnik Komisije. Usluge tajništva Odboru osigurava Komisija. Dnevni red odbora objavljuje se, a za sve koji sudjeluju u njegovu radu prije njihova odabira potvrđuje se da nisu u sukobu interesa. Dionici, uključujući socijalne partnere, na predmetnim sastancima smiju sudjelovati kao promatrači.

Amandman35

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.Odbor DigiTax ispituje pitanja o primjeni ove Direktive, koje je postavio predsjednik Odbora, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev predstavnika države članice, i obavješćuje Komisiju o svojim zaključcima.

4.Odbor DigiTax ispituje pitanja o primjeni ove Direktive, koje je postavio predsjednik Odbora, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Europskog parlamenta ili predstavnika države članice, i obavješćuje Komisiju o svojim zaključcima.

Amandman36

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 4. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Odbor DigiTax sastavlja godišnje izvješće o svojim aktivnostima i otkrićima te ga prosljeđuje Parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Amandman37

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.aOdbor DigiTax provjerava i nadzire provode li poduzeća ovu Direktivu na ispravan način. Odbor može prikupljati podatke od nacionalnih poreznih tijela i koristiti ih kako bi provjerio provode li se pravila o znatnoj digitalnoj prisutnosti ispravno i kako bi ispunio ulogu tijela koje olakšava suradnju između nacionalnih poreznih tijela kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri uklonila mogućnost dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja.

Amandman38

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Podaci koji se mogu prikupiti od korisnika u svrhu primjene ove Direktive ograničavaju se na navođenje podataka o tome u kojoj se državi članici korisnici nalaze, a da se pritom ne omogućuje identifikacija korisnika.

Podaci koji se mogu prikupiti od korisnika u svrhu primjene ove Direktive ograničavaju se na navođenje podataka o tome u kojoj se državi članici korisnici nalaze, a da se pritom ne omogućuje identifikacija korisnika. Svaka obrada osobnih podataka koja se provodi u svrhu primjene ove Direktive u potpunosti je sukladna s Uredbom (EU) 2016/679.

Amandman39

Prijedlog direktive

Članak 9.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak9.a

Povezanost s porezom na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi

Početkom primjene ove Direktive automatski prestaje važiti Direktiva Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga.

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Oporezivanje dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti

Referentni dokumenti

– C8-0138/2018 –

Datum savjetovanja s Parlamentom

11.4.2018

Nadležni odbor

Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

19.4.2018

Odbori koji daju mišljenje

Datum objave na plenarnoj sjednici

IMCO

19.4.2018

JURI

19.4.2018

Odbori koji nisu dali mišljenje

Datum odluke

IMCO

23.4.2018

JURI

27.3.2018

Izvjestitelji

Datum imenovanja

Dariusz Rosati

31.5.2018

Razmatranje u odboru

29.8.2018

9.10.2018

19.11.2018

Datum usvajanja

3.12.2018

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

36

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pervenche Berès, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Petr Ježek, Wolf Klinz, Georgios Kyrtsos, Philippe Lamberts, Werner Langen, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Marisa Matias, Gabriel Mato, Alex Mayer, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Ralph Packet, Sirpa Pietikäinen, Anne Sander, Martin Schirdewan, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Paul Tang, Marco Valli, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Enrique Calvet Chambon, Mady Delvaux, Syed Kamall, Alain Lamassoure, Luigi Morgano, Michel Reimon, Lieve Wierinck

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Barbara Lochbihler, Jarosław Wałęsa

Datum podnošenja

5.12.2018

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

36

+

ALDE

Enrique Calvet Chambon, Petr Ježek, Lieve Wierinck

ECR

Bernd Lucke

EFDD

Bernard Monot, Marco Valli

GUE/NGL

Marisa Matias, Martin Schirdewan, Miguel Viegas

PPE

Markus Ferber, Brian Hayes, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Esther de Lange, Werner Langen, Ivana Maletić, Gabriel Mato, Luděk Niedermayer, Sirpa Pietikäinen, Anne Sander, Jarosław Wałęsa

S&D

Pervenche Berès, Mady Delvaux, Jonás Fernández, Roberto Gualtieri, Olle Ludvigsson, Alex Mayer, Luigi Morgano, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Paul Tang, Jakob von Weizsäcker

VERTS/ALE

Philippe Lamberts, Barbara Lochbihler, Michel Reimon, Molly Scott Cato

1

-

ALDE

Wolf Klinz

2

0

ECR

Syed Kamall, Ralph Packet

Korišteni znakovi:

+:za

-:protiv

0:suzdržani

Posljednje ažuriranje: 10. prosinca 2018.
Pravna obavijest-Politika zaštite privatnosti