IZVJEŠĆEGodišnje strateško izvješće o provedbi i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja
4.3.2019-(2018/2279())
Odbor za razvojOdbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
Izvjestitelji: Eleni Theocharous, Francesc Gambús
(Postupak u zajedničkom odboru– članak55. Poslovnika)
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
Godišnje strateško izvješće o provedbi i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja
()
Europski parlament,
–uzimajući u obzir rezoluciju Ujedinjenih naroda naslovljenu „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”, usvojenu na sastanku na vrhu UN-a o održivom razvoju održanom 25. rujna 2015. u New Yorku,
–uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) koja je usvojena na 21. konferenciji stranaka (COP21) u Parizu 12. prosinca 2015. (Pariški sporazum) te prijedlog za određene nacionalno utvrđene doprinose (INDC) EU-a i njegovih država članica koji su Latvija i Europska komisija podnijele 6. ožujka 2015.,
–uzimajući u obzir Treću međunarodnu konferenciju UN-a o financiranju razvoja održanu od 13. do 16.srpnja2015. u Addis Abebi (Etiopija),
–uzimajući u obzir članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
–uzimajući u obzir članak 7. UFEU-a kojim se potvrđuje da EU „osigurava dosljednost svojih politika i aktivnosti, uzimajući pritom u obzir sve svoje ciljeve”,
–uzimajući u obzir zajedničku izjavu Parlamenta, Vijeća i Komisije od 7.lipnja2017. naslovljenu „Novi Europski konsenzus o razvoju – Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost”[1],
–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 22. studenog 2016. naslovljenu „Budući koraci za održivu europsku budućnost – Europske mjere za održivost” (),
–uzimajući u obzir dokument za razmatranje Komisije naslovljen „Prema održivoj Europi do 2030.”, objavljen 30. siječnja 2019.,
–uzimajući u obzir platformu na visokoj razini s više dionika o ciljevima održivog razvoja UN-a i njezin zajednički doprinos od 11. listopada 2018. u kojem se preporučuje da EU osmisli i provodi sveobuhvatnu vizionarsku i transformativnu strategiju za održivu Europu za razdoblje do 2030., prema kojoj bi se usmjeravale sve politike i programi EU-a, uključujući srednjoročne i dugoročne ciljeve, te da predloži europsku viziju održive Europe za razdoblje nakon Programa održivog razvoja do 2030.,
–uzimajući u obzir izvješće EU-a za 2019. o usklađenosti politika radi razvoja objavljeno 28. siječnja 2019.,
–uzimajući u obzir Opći akcijski program Unije za okoliš do 2020. naslovljen „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta”[2],
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2015. o financiranju razvoja[3],
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12.svibnja2016. o praćenju i ocjenjivanju Programa održivog razvoja do 2030.[4],
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2016. o izvješću EU-a iz 2015. o usklađenosti politika u interesu razvoja[5],
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22.studenog2016. o povećanju učinkovitosti razvojne suradnje[6],
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2017. o mjerama EU-a za održivost[7],
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2018. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2018.[8],
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2018. o kršenju prava autohtonih naroda u svijetu, uključujući jagmu za zemljištem[9],
–uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. lipnja 2017. o odgovoru EU-a na Program održivog razvoja do 2030. (10502/17),
–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 30.svibnja 2018. o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) od 30. svibnja 2018. (),
–uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava,
–uzimajući u obzir zajedničku izjavu Svjetske zdravstvene organizacije i Europskog parlamenta naslovljenu „Ujedinjeni radi ubrzanja napretka prema ciljevima održivog razvoja povezanih sa zdravljem – nitko ne smije biti zapostavljen”,
–uzimajući u obzir izvješće Eurostata iz 2018. o praćenju napretka u ostvarenju ciljeva održivog razvoja u kontekstu EU-a,
–uzimajući u obzir strategiju Europa 2020.,
–uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018. naslovljeno „Pokazatelji prikladniji za ocjenjivanje ciljeva održivog razvoja – doprinos civilnog društva”,
–uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 18. listopada 2018. (EUCO 13/18), u kojima se navodi da su EU i njegove države članice u potpunosti predani Programu održivog razvoja do 2030. i njegovoj provedbi te u kojem je Europsko vijeće pozdravilo namjeru Komisije da u 2018. objavi svoj dokument za razmatranje, kojim bi se trebao utrti put za sveobuhvatnu strategiju provedbe u 2019.;
–uzimajući u obzir prioritete EU-a u Ujedinjenim narodima i na 73. sjednici Opće skupštine UN-a (rujan 2018. – rujan 2019.) koje je Vijeće donijelo 25. lipnja 2018.,
–uzimajući u obzir doprinos platforme s više dionika o ciljevima održivog razvoja Komisijinom dokumentu za razmatranje naslovljenom „Ususret održivoj Europi do 2030.” objavljenom 12. listopada 2018.,
–uzimajući u obzir Globalni sporazum o migracijama i Globalni sporazum o izbjeglicama iz 2018.,
–uzimajući u obzir Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015. – 2030. koji su 18. ožujka 2015. donijele države članice UN-a na trećoj Svjetskoj konferenciji UN-a o smanjenju rizika od katastrofa,
–uzimajući u obzir zajedničko priopćenje Europske unije i Ujedinjenih naroda od 27.rujna 2018. naslovljeno „Obnovljeno partnerstvo u vezi s razvojem”[10],
–uzimajući u obzir zajedničko priopćenje u vezi s trećim trilateralnim sastankom Afričke unije, Europske unije i Ujedinjenih naroda, održanim u New Yorku 23. rujna 2018.[11],
–uzimajući u obzir zajedničku izjavu za medije EU-a i UN-a od 23. rujna 2018.[12],
–uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
–uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za razvoj i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u okviru članka 55. Poslovnika,
–uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0160/2019),
A.budući da Program održivog razvoja do 2030. ima potencijal preobrazbe te da su njime postavljeni univerzalni, ambiciozni, sveobuhvatni, nedjeljivi i međusobno povezani ciljevi za iskorjenjivanje siromaštva, suzbijanje sve većih nejednakosti i diskriminacije, promicanje blagostanja, održivosti, odgovornosti za okoliš, socijalne inkluzije, rodne jednakosti i poštovanja ljudskih prava, osiguravanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te jačanje mira i sigurnosti; budući da su hitno djelovanje na svim razinama i učinkovita europska strategija provedbe te mehanizam za njezino praćenje i preispitivanje nužni za ostvarenje ciljeva održivog razvoja;
B.budući da Program održivog razvoja do 2030. i ciljevi održivog razvoja predstavljaju ambicioznu viziju uspješnijeg, uključivijeg i otpornijeg svijeta; budući da se Program održivog razvoja do 2030. temelji na temeljnim vrijednostima Unije kao što su demokracija, sudjelovanje, dobro upravljanje, socijalna pravda, solidarnost, održivost te poštovanje vladavine prava i ljudskih prava u EU-u, njegovim državama članicama i diljem svijeta; budući da težnja za postizanjem ciljeva održivog razvoja stoga prirodno slijedi planove Unije za izgradnju bolje, zdravije i održivije budućnosti za Europu, što bi trebalo biti jedan od strateških prioriteta EU-a;
C.budući da Program održivog razvoja do 2030. i ostvarenje ciljeva održivog razvoja predstavljaju velik izazov; budući da 17 općih i 169 konkretnih ciljeva održivog razvoja zahtijevaju koordinaciju između EU-a i njegovih država članica, Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata te pristup upravljanju na više razina koji se oslanja i na aktivnu i široku javnost, civilno društvo i angažman privatnog sektora;
D.budući da je sudjelovanje socijalnih partnera od početka bilo ključno za Program održivog razvoja do 2030. i ciljeve održivog razvoja te promicanje uključivanja prioriteta kao što su dostojanstveni rad, borba protiv nejednakosti i sudjelovanje civilnog društva; budući da je ključno njihovo aktivno sudjelovanje u postupku preispitivanja napretka i provedbe Programa održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja;
E.budući da Komisija još nije uspostavila sveobuhvatnu strategiju za provedbu Programa do 2030. koja obuhvaća unutarnja i vanjska politička područja EU-a s detaljnim vremenskim rokovima do 2030., ciljevima i konkretnim mjerama, kao što su zatražili Parlament, Vijeće i Europsko vijeće, niti je uključila ciljeve održivog razvoja kao sveobuhvatni okvir u revidiranim smjernicama za bolju regulativu koje su objavljene 2017.; budući da su zajednički pokazatelji i mjerila potrebni za mjerenje i sustavno praćenje provedbe takve strategije te za utvrđivanje nedostataka, kako sada tako i u budućnosti;
F.budući da su održivost i prijelaz na klimatski neutralno, kružno i socijalno uključivo gospodarstvo ključni za dugoročni rast i konkurentnost EU-a, koji će biti moguć samo ako se u potpunosti poštuju ograničenja planeta;
G.budući da se u Europskom konsenzusu o razvoju potvrđuje da je usklađenost politika radi razvoja temeljni dio doprinosa EU-a postizanju ciljeva održivog razvoja te da održivi razvoj zahtijeva holistički i međusektorski pristup koji obuhvaća razne politike, što u konačnici predstavlja pitanje upravljanja koje treba provoditi u partnerstvu sa svim dionicima i na svim razinama; budući da je učinkovita provedba usklađenosti politika radi razvoja ključna za ostvarenje Programa održivog razvoja do 2030.;
H.budući da politički okvir i okvir upravljanja Europske unije već obuhvaćaju određeni broj obvezujućih i neobvezujućih ciljeva politike, mjerila i pokazatelja, kao na primjer u proračunskom, socijalnom, energetskom i klimatskom području, ali da ne sadrže sveobuhvatnu, dosljednu i objedinjenu političku strategiju;
I.budući da provedba Programa održivog razvoja do 2030. zahtijeva veću osviještenost među građanima;
J.budući da su ex ante ocjene i ex post evaluacije ključni instrumenti kojima se osigurava da politike EU-a nemaju negativan učinak na održivi razvoj, posebno na zemlje u razvoju, te da je njihov pozitivan učinak maksimalan; budući da bi procjene i evaluacije trebalo objavljivati kako bi se osigurala potpuna transparentnost i odgovornost;
K.budući da je Program održivog razvoja do 2030. univerzalni program koji bi se trebao provoditi u svim državama; budući da načelo univerzalnosti od svake države zahtijeva da razmisli o učinku svojeg djelovanja u odnosu na ostale kako bi se osigurala usklađenost politika radi razvoja, što je, s obzirom na složenost i rascjepkanost politika EU-a, velik izazov za Uniju;
L.budući da je Komisija u okviru Sedmog programa djelovanja za okoliš obvezna provesti procjenu učinka, i to u globalnom kontekstu, koji potrošnja prehrambenih i neprehrambenih dobara u Uniji ima na okoliš;
M.budući da bi Globalno partnerstvo za učinkovitu razvojnu suradnju (GPEDC) moglo imati važnu ulogu u aspektima nadzora i odgovornosti temeljenima na dokazima, kad je riječ o načelima učinkovitosti za ostvarenje ciljeva održivog razvoja i u podupiranju njihove potpunije provedbe od strane svih dionika na nacionalnoj razini; ističe da GPEDC treba omogućiti jasno utvrđene mehanizme za suradnju onih dionika razvoja koji nisu donatori u okviru OECD-a, među ostalim, novih donatora, organizacija civilnog društva, privatnih filantropa, financijskih institucija i poduzeća iz privatnog sektora;
N.budući da financiranje ciljeva održivog razvoja predstavlja golem izazov koji ne iziskuje samo čvrstu političku predanost EU-a i njegovih država članica nego i snažno i globalno partnerstvo te korištenje svim oblicima financiranja (iz domaćih, međunarodnih, javnih, privatnih i inovativnih izvora), kao i nefinancijskim sredstvima; budući da je privatno financiranje neophodno, ali ne bi smjelo zamijeniti javno financiranje;
O.budući da ostvarenje ciljeva održivog razvoja ne ovisi samo o dostatnim sredstvima, nego i o nefinancijskim mjerama prepoznatima u Programu održivog razvoja do 2030.;
P.budući da je učinkovita mobilizacija domaćih resursa nezaobilazan čimbenik u postizanju ciljeva Programa održivog razvoja do 2030.; budući da su zemlje u razvoju posebno pogođene utajom poreza na dobit i izbjegavanjem plaćanja poreza;
Q.budući da su rodna nejednakost, klimatske promjene, sve manje resursa, gubitak bioraznolikosti, nesigurnost opskrbe hranom, onečišćenje zraka i povećanje prisilne migracije neki od vrlo složenih izazova s kojima se naša civilizacija danas suočava; budući da su ti izazovi međusobno povezani i zahtijevaju holističku reakciju; budući da je UN-ov Program održivog razvoja do 2030. temeljni instrument za rješavanje tih globalnih izazova na cjelovit i sveobuhvatan način;
R.budući da se u članku 208. UFEU-a navodi da je glavni cilj politike razvojne suradnje smanjenje i dugoročno iskorjenjivanje siromaštva;
S.budući da će se Politički forum Ujedinjenih naroda na visokoj razini o ciljevima održivog razvoja (HLPF) održati pod pokroviteljstvom Opće skupštine UN-a u rujnu 2019. kako bi se općenito razmotrila provedba Programa održivog razvoja do 2030., uz temeljito preispitivanje napretka u svim ciljevima održivog razvoja, a na ministarskoj razini (politički forum na visokoj razini) u srpnju 2019. kako bi se preispitao napredak u pogledu ciljeva održivog razvoja br. 4 (kvalitetno obrazovanje), br. 8 (dostojanstven rad i gospodarski rast), br. 10 (smanjenje nejednakosti), br. 13 (odgovor na klimatske promjene), br. 16 (mir, pravda i snažne institucije) i br. 17 (partnerstvo za ciljeve) te nakon toga jednom godišnje kako bi se ocijenio napredak u pogledu ciljeva koji nisu preispitani u okviru tematske revizije 2019.;
T.budući da je sastanak na vrhu Opće skupštine UN-a prilika za EU i njegove države članice da istaknu svoj napredak u provedbi Programa održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja na opsežan način;
U.budući da u postupku praćenja i preispitivanja Programa održivog razvoja do 2030. u UN-u EU nije uvijek bio dosljedan u glasovanju, posebno u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava iz tog područja;
V.budući da HLPF pruža prikladan prostor za EU i njegove države članice da ocijene napredak u provedbi Programa održivog razvoja do 2030. na temelju dobrovoljnih nacionalnih revizija te da kao najveći doprinositelj službenoj razvojnoj pomoći i predvodnik u politikama okoliša preuzmu vodeću ulogu; budući da te dovršene dobrovoljne nacionalne revizije služe za procjenu napretka u pogledu ciljeva održivog razvoja i kako bi ukazale na nedostatke i izazove;
W.budući da će službena razvojna pomoć imati ključnu ulogu u ostvarenju ciljeva Programa održivog razvoja do 2030., osobito u zemljama s niskim dohotkom te u pogledu borbe protiv ekstremnog siromaštva i nejednakosti, pod uvjetom da poštuje načela učinkovite razvojne suradnje, ponajprije nadležnost zemalja, transparentnost i odgovornost, usmjerenost na rezultate i uključivost;
X.budući da načelo „nitko ne smije biti zapostavljen” čini srž Programa održivog razvoja do 2030.; budući da je 2017. oko 22,5% stanovništva EU-a bilo izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a 6,9% stanovništva i dalje je živjelo u teškoj materijalnoj oskudici[13]; budući da nejednakosti imaju više društvenih posljedica kao što su velike razlike u dobrobiti i kvaliteti života, uključujući u pogledu poslovnih prilika i zdravstvene skrbi;
Y.budući da je u Uniji stalno prisutna visoka razina siromaštva i socijalne isključenosti djece (26,4% 2017.); budući da se u europskom stupu socijalnih prava navodi da djeca imaju pravo na zaštitu od siromaštva, a djeca u nepovoljnom položaju i pravo na posebne mjere radi pružanja jednakih mogućnosti; budući da rano ulaganje u djecu donosi znatan povrat za tu djecu i društvo u cjelini te je ključno za prekidanje ciklusa nepovoljnih okolnosti u ranim godinama;
Z.budući da je u proteklih pet godina EU ostvario napredak u ostvarivanju gotovo svih ciljeva održivog razvoja, sa sedam od 27 država članica EU-a među prvih 10 zemalja na ljestvici globalnih ciljeva održivog razvoja te budući da su svih 27 država članica među prvih 50 zemalja (od 156)[14]; budući da su neke države članice već predvodnici u provedbi ciljeva održivog razvoja; budući da EU-u ipak i dalje nedostaje provedbena strategija za ciljeve održivog razvoja;
AA.budući da visoka i rastuća nejednakost između i unutar zemalja može imati znatan društveni i gospodarski trošak; budući da nejednakost nije u skladu s ciljem održivog razvoja;
AB.budući da je bolja izrada zakonodavstva izričito spomenuta u Komunikaciji Komisije kao drugi način da se osigura daljnje uključivanje održivog razvoja u politike EU-a[15];
AC.budući da radni dokument službi Komisije od 19. srpnja 2018. o suzbijanju HIV-a/AIDS-a, virusnog hepatitisa i tuberkuloze u Europskoj uniji i susjednim zemljama (SWD(2018)0387) ističe nedostatke i ograničenja u pogledu podataka o nadzoru virusnog hepatitisa zbog čega je teško procijeniti koliko su daleko države članice EU-a od ostvarenja tog cilja održivog razvoja;
AD.budući da Komisijina Bijela knjiga od 1. ožujka 2017. o budućnosti Europe () nije uključila održivi razvoj ili Program održivog razvoja do 2030. kao viziju ili opis budućnosti EU-a;
AE.budući da je u izvješću UNICEF-a naslovljenom „Napredak za svako dijete u razdoblju održivog razvoja”, objavljenom u ožujku 2018., utvrđen zabrinjavajući nedostatak podataka u 64 zemalja, kao i nedovoljan napredak u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja u još 37 zemalja; budući da više od pola milijarde djece živi u zemljama koje ne mogu mjeriti napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja;
AF.budući da je dostojanstven rad temelj za pravedan i uključiv rast te pokretač razvoja i društvenog napretka; budući da uz socijalnu zaštitu onih koji ne mogu naći posao ili ne mogu raditi rješava nejednakosti te da je glavni pokretač društvenog i gospodarskog napretka;
Europsko vodstvo za univerzalne vrijednosti unutar multilateralnog okvira za ljude, planet i blagostanje
1.naglašava da složeni globalni izazovi s kojima se svijet suočava zahtijevaju sveobuhvatan i integriran odgovor koji Program održivog razvoja do 2030. može ponuditi;
2.ističe da je cilj Programa održivog razvoja do 2030. postići veću dobrobit za sve, unutar ograničenja planeta, te pravedan svijet, bez da se ikoga zapostavi, i da se četirima osnovnim stupovima održivog razvoja (društvenom, ekološkom, gospodarskom i upravnom) treba pristupiti na sveobuhvatan način kako bi se ostvarili ciljevi održivog razvoja; naglašava činjenicu da je održivi razvoj temeljni cilj EU-a kako je utvrđen u članku 3. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji i da bi trebao imati ključnu ulogu u raspravi i narativu o budućnosti Europe; nadalje ističe da bi provedba ciljeva održivog razvoja trebala dovesti do promjene paradigme i postati sveobuhvatan dugoročni gospodarski model EU-a koji će naslijediti trenutačnu strategiju Europa 2020.;
3.naglašava da je provedba Programa održivog razvoja do 2030. usko povezana s europskim vrijednostima i interesima te da predstavlja važnu inovaciju s potencijalom za oživljavanje globalnog poretka utemeljenog na multilateralizmu i međunarodnoj suradnji;
4.podsjeća na potrebu da se u svim ciljevima i svim relevantnim pokazateljima sustavno raščlanjuju podaci prema spolu i drugim karakteristikama;
5.naglašava da bi EU trebao ponoviti svoju predanost da zajedno s državama članicama i njihovim lokalnim i regionalnim tijelima vlasti bude svjetski predvodnik u provedbi Programa održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja u skladu s načelom supsidijarnosti i u bliskoj suradnji s međunarodnim partnerima; podsjeća da bi se politički angažman EU-a trebao odraziti u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027.; ističe da Program održivog razvoja do 2030. mora dodatno ubrzati zajednički pristup između unutarnjeg i vanjskog djelovanja EU-a i njegovih drugih politika te usklađenost instrumenata financiranja Unije za globalni odgovor i predanost održivom rastu i razvoju;
6.ustraje na tome da provedba ciljeva održivog razvoja zahtijeva učinkovitu suradnju na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uz poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti; naglašava važnu ulogu savjetodavnih vijeća za okoliš i održivi razvoj u toj suradnji i smatra da treba pojačati njihovo sudjelovanje na svim razinama upravljanja;
7.pozdravlja činjenicu da su mnoge države članice i partnerske zemlje izvan EU-a uložile znatne napore u osmišljavanje mehanizama i strategija za provedbu ciljeva održivog razvoja i njihovo uključivanje u svoje politike i okvire upravljanja; potiče države članice koje još nisu izradile te mehanizme da to učine; ističe da EU, pružanjem pomoći i poticanjem trećih zemalja da prate slične mjere, doprinosi postizanju jednakih uvjeta; priznaje da su još uvijek potrebna daljnja poboljšanja na razini EU-a;
8.poziva Komisiju i države članice da u svojim politikama osiguraju horizontalan pristup ciljevima održivog razvoja;
9.uviđa da su se 2015. sve države članice EU-a i ostale europske zemlje obvezale na Program održivog razvoja do 2030.; smatra da je u kontekstu rasprave o budućnosti Europe potrebno da države članice EU-a i EGP-a, potpisnice sporazuma o pridruživanju EU-u, zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u i, nakon njezina povlačenja, Ujedinjena Kraljevina, razmotre razvoj paneuropskog okvira za ostvarenje ciljeva održivog razvoja; naglašava važnost promicanja parlamentarnih rasprava na svim razinama;
10.pozdravlja objavu dokumenta za razmatranje Europske komisije „Prema održivoj Europi do 2030.”, u kojem su navedena tri scenarija za buduće ostvarenje ciljeva održivog razvoja u EU-u; podržava prvi scenarij u kojem se predlaže sveobuhvatna strategija za provedbu ciljeva održivog razvoja u EU-u i državama članicama; smatra da je u kontekstu budućnosti Europe potrebna održiva Europa kako bi se zajamčila dobrobit i blagostanje njezinih građana i planeta;
11.žali što Komisija još nije razvila integriranu i sveobuhvatnu strategiju provedbe ciljeva održivog razvoja;
12.naglašava važnost službene razvojne pomoći kao ključnog sredstva za iskorjenjivanje siromaštva i podsjeća na obveze za službenu razvojnu pomoć EU-a i država članica, uključujući obvezu da se 0,7% bruto nacionalnog dohotka (BND) namijeni za službenu razvojnu pomoć te da između 0,15 i 0,20% BND-a bude dodijeljeno najmanje razvijenim zemljama; poziva EU i njegove države članice da se bez odgađanja ponovno obvežu na cilj od 0,7% BND-a za službenu razvojnu pomoć te da postupno povećaju službenu razvojnu pomoć kako bi se taj cilj postigao u jasnom vremenskom roku; poziva države članice da uspostave godišnje akcijske planove, koje je moguće provjeriti, za ostvarivanje ciljeva službene razvojne pomoći; ističe da su, s obzirom na odgovornost EU-a i država članica za ostvarenje 0,7% BND-a za službenu razvojnu pomoć, države članice odgovorne i nacionalnim parlamentima i Europskom parlamentu;
13.uviđa da se moraju zaštititi zdravstvene koristi i ubrzati napredak kako bi se ostvarili ciljevi održivog razvoja; tvrdi da, iako je na svijetu ostvaren izniman napredak u pogledu zdravlja, i dalje postoje mnogi izazovi, među kojima je i rješavanje problema nejednakosti u području zdravlja između populacija stabilnih zemalja i populacija u nestabilnim i osjetljivim okruženjima, kao i zdravstvenih nejednakosti unutar samih zemalja;
14.potvrđuje da je Program održivog razvoja do 2030. učvrstio globalno zdravlje kao politički prioritet; navodi da su zdrave populacije ključne za održivi razvoj, okončanje siromaštva, promicanje mirnih i uključivih društava te zaštitu okoliša; ustraje u tome da je zdravlje ishod i pokazatelj napretka koji odražava uspjeh mnogih ciljeva i Programa održivog razvoja do 2030. u cjelini;
15.ističe da je EU općenito uspio smanjiti vlastite emisije stakleničkih plinova i odvojiti ih od gospodarskog rasta te tako snažno doprinijeti globalnom naporu, uzimajući u obzir i emisije iz uvoza i izvoza EU-a[16]; napominje, međutim, da su potrebni veći napori kako na razini EU-a tako i na globalnoj razini;
Jačanje strateškog i zajedničkog djelovanja EU-a radi postizanja globalnih ciljeva
16.Poziva Komisiju da uspostavi detaljnu analizu nedostataka postojećih politika i njihove provedbe kako bi se utvrdila kritična područja sinergije i nedosljednosti; poziva Komisiju da bez daljnje odgode jasno utvrdi mjere koje treba poduzeti do 2030. u pogledu politika i zakonodavstva, prikupljanja statističkih podataka i prikupljanja razvrstanih podataka te upravljanja i provedbe, kako bi se do kraja 2019. uspostavila sveobuhvatna strategija za ostvarenje Programa održivog razvoja do 2030.;
17.snažno potiče Komisiju da sastavi ambicioznu, općenitu i sveobuhvatnu strategiju za provedbu Programa održivog razvoja do 2030., da potpuno integrira ciljeve održivog razvoja u politike i upravljanje EU-a te tako pruži smjernice i institucijama EU-a i državama članicama u njihovoj provedbi, praćenju i preispitivanju Programa održivog razvoja do 2030. te da iznese jasne planove s konkretnim ciljevima i rokovima; traži od Komisije da se pobrine da tom strategijom budu obuhvaćene poveznice među ciljevima održivog razvoja;
18.poziva Komisiju da ojača suradnju s UN-om i državama članicama EU-a kako bi podržala svoju reformu koja je u tijeku i kako bi ona bila svrsishodna za provedbu Programa održivog razvoja do 2030.;
19.podsjeća da su svi ciljevi održivog razvoja relevantni za ostvarenje prava djece; ističe da je u kontekstu vanjskih odnosa EU-a važno provoditi Smjernice EU-a za promicanje i zaštitu prava djeteta; traži od Komisije da u vanjskim programima EU-a prati napredak u pogledu prava djeteta i izvješćuje o njemu;
20.Poziva Komisiju da, kao ključni temelj za izgradnju održive Europe, predvodi razvoj održivog modela proizvodnje i potrošnje hrane kojim se štiti i uklanja pritisak prehrambenih sustava na zdravlje i okoliš i koji donosi gospodarske koristi poljoprivrednicima, poduzećima i građanima;
21.poziva Komisiju da u suradnji s ključnim dionicima na svim razinama radi na osiguravanju zdravog života i promicanju dobrobiti za sve u svim dobnim skupinama, posebno zato da bi zdravstvena skrb postala pristupačnija, cjenovno dostupnija, djelotvornija i održiva, da bi se cjelovitije obuhvatili faktori rizika kod nezaraznih bolesti, radi razmjene dobrih praksi i jačanja mogućnosti sprečavanja globalnih prijetnji zdravlju i upravljanja njima, kao što je antimikrobna rezistencija;
22.poziva Komisiju da s UN-om i svojim partnerima uskladi programske, financijske i operativne politike, pristupe i metodologije tamo gdje se mogu povećati učinkovitost i djelotvornost, kako bi se postigla veća učinkovitost u nizu zajedničkih prioriteta kao što su rodna ravnopravnost, reproduktivno zdravlje, zdravlje majki, novorođenčadi, djece i adolescenata, klimatske promjene i okoliš, rješavanje problema nejednakosti i siromaštva;
23.naglašava da je za financiranje Programa održivog razvoja do 2030. ključno osigurati poreznu pravdu i transparentnost, boriti se protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, iskorjenjivati nezakonite financijske tokove i porezne oaze te povećati mobilizaciju domaćih resursa; ponavlja svoj poziv da se procijeni učinak prelijevanja nacionalnih poreznih politika i porezne politike EU-a na zemlje u razvoju, čime se jamči usklađenost politika radi razvoja;
24.naglašava važnost rješavanja socijalnih i ekonomskih nejednakosti i poticanja rodne ravnopravnosti u EU-u i u svijetu; podsjeća na važnost temeljnog načela Programa održivog razvoja do 2030. da „nitko ne smije biti zapostavljen”; stoga poziva Komisiju da posebnu pozornost posveti najmarginaliziranijim i najranjivijim skupinama društva kako bi se osigurala potpuna uključivost;
25.poziva Komisiju da uvođenjem sustava dužne pažnje za poduzeća promiče održive globalne vrijednosne lance, stavljajući naglasak na cijeli opskrbni lanac poduzeća, čime bi ih se potaklo na odgovornije ulaganje i omogućila učinkovitija provedba poglavlja o održivosti u sporazumima o slobodnoj trgovini, uključujući borbu protiv korupcije, transparentnost, borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i odgovorno poslovanje;
26.smatra da ciljevi održivog razvoja trebaju biti u središtu strategije EU-a za održivi razvoj i uključiv rast; ističe da je potrebno jasno utvrditi zajedničke pokazatelje, mjerila i ciljeve te analizu udaljenosti od ciljeva, mjera potrebnih za njihovo postizanje i sredstava pomoću kojih će se provesti; naglašava da bi u strategiji EU-a za razdoblje do 2030. također trebalo navesti kada će i na koji način Unija provesti procjenu učinka na održivost kako bi se riješili postojeći nedostaci, preusmjerile postojeće politike i osmislili novi zakonodavni prijedlozi ili revizije zakonodavstva Unije, a pritom zajamčile usklađenost i koordinacija djelovanja i na europskoj razini i na razini država članica; stoga poziva Komisiju i Vijeće da u okviru svih svojih organizacija bez odgađanja nastave raditi na tome;
27.smatra da bi Parlament trebao biti uključen u Europski semestar i da bi on trebao biti usklađen s Programom održivog razvoja do 2030. te da bi u taj postupak trebalo uključiti provjeru održivosti; stoga poziva Komisiju da dodatno prilagodi postojeći postupak europskog semestra; naglašava da bi to posebno zahtijevalo da Europski semestar na sveobuhvatan način uzme u obzir sve dimenzije ciljeva održivog razvoja;
28.ističe potrebu za jasnim utvrđivanjem koraka koje treba poduzeti na svakoj razini upravljanja za provedbu ciljeva, poštujući pritom načelo supsidijarnosti; poziva na uspostavu jasnih i dosljednih programa održivog razvoja na odgovarajućoj razini (nacionalnoj, podnacionalnoj, lokalnoj) u državama članicama koje ih još nisu uspostavile; naglašava da bi Komisija trebala pružiti smjernice za taj proces kako bi se zajamčio usklađen pristup; poziva na višerazinski pristup radi boljeg razumijevanja, veće uključenosti i zajedničke odgovornosti za provedbu ciljeva održivog razvoja;
29.pozdravlja objavljivanje drugog izvješća o praćenju Eurostata o održivom razvoju u EU-u, što je korak naprijed u stvaranju snažnog mehanizma EU-a za praćenje; žali zbog toga što se u tom izvješću ne daje ocjena utjecaja zakonodavstva EU-a na treće zemlje i procjena razlike između ostvarivanja ciljeva i aktualnih rezultata;
30.ističe da Komisija treba razviti integriran, učinkovit i participativan okvir za praćenje, odgovornost i reviziju provedbe za uključivanja ciljeva održivog razvoja i Programa održivog razvoja do 2030. koji je u skladu s globalnim okvirom pokazatelja UN-a i koji prikuplja informacije i relevantne podatke razvrstane na nacionalnim i podnacionalnim razinama, priznajući pritom da sam Eurostat ne može na sveobuhvatan način obuhvatiti sve dimenzije napretka u ostvarenju ciljeva održivog razvoja; ističe potrebu da se u obzir uzmu učinci prelijevanja te povezana i nedjeljiva priroda ciljeva te traži da se Eurostat obveže da sustavno izvješćuje o rezultatima u pogledu ciljeva održivog razvoja za svaku pojedinu državu članicu i na temelju jedinstvenog skupa pokazatelja;
31.naglašava potrebu za širokim rasponom pokazatelja koji nisu isključivo gospodarske prirode i kojima se obuhvaća transformativna priroda ciljeva održivog razvoja, posebno u pogledu rješavanja problema siromaštva u svim njegovim oblicima, a koje bi trebalo mjeriti preko raščlanjenih podataka relevantnih za postizanje ciljeva održivog razvoja; ističe da je potrebno da Eurostat uspostavi niz konkretnih pokazatelja napretka za unutarnju primjenu ciljeva održivog razvoja u EU-u na odgovarajućim razinama upravljanja;
31.naglašava potrebu za širokim rasponom pokazatelja koji nisu isključivo ekonomske prirode, kojima se obuhvaća transformativna priroda ciljeva održivog razvoja, posebno kada je riječ o rješavanju problema siromaštva u svim njegovim oblicima, i koje bi trebalo mjeriti raščlanjenim podacima relevantnima za postizanje ciljeva održivog razvoja; ističe da Eurostat treba uspostaviti niz konkretnih pokazatelja napretka u vezi s unutarnjom primjenom ciljeva održivog razvoja u EU-u na odgovarajućim razinama upravljanja;
32.podsjeća na ključnu ulogu EU-a u jačanju standarda transparentnosti, odgovornosti i održivosti globalnih vrijednosnih lanaca; ističe da je EU normativna i gospodarska sila i da se stoga mora pozicionirati kao lider u pogledu dobrih praksi i uspostavljanja globalnih pravila; poziva Komisiju i države članice da podupru pregovore o obvezujućem ugovoru UN-a o transnacionalnim korporacijama i ljudskim pravima;
33.poziva države članice EU-a da dostave podatke za učinkovito praćenje virusnog hepatitisa u skladu s pokazateljima koje je utvrdio Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti te poziva Europsku komisiju da budno prati taj proces u skladu s obvezama iz komunikacije „Budući koraci za održivu europsku budućnost” iz studenoga 2016.;
34.naglašava važnost podizanja osviještenosti transformacijskog potencijala Programa održivog razvoja do 2030. i njegovih ciljeva; podsjeća na potrebu za suradnjom s građanima i organizacijama civilnog društva tijekom procesa provedbe i praćenja; naglašava važnu ulogu Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata;
35.ističe važnost transparentnosti i demokratske odgovornosti u praćenju napretka koji Unija postigne u pogledu Programa održivog razvoja do 2030. i shodno tome naglašava ulogu suzakonodavaca u tom procesu; smatra da bi u tom pogledu zaključivanje obvezujućeg međuinstitucionalnog sporazuma u skladu s člankom295. UFEU-a pružio odgovarajući okvir za suradnju;
36.poziva Komisiju i države članice da ostvare poboljšanja u vezi s dostupnim informacijama i povećaju osviještenost građana o potrebi dovršetka Programa održivog razvoja do 2030.;
37.naglašava da se višegodišnji financijski okvir (VFO) mora usmjeriti prema Programu održivog razvoja do 2030. te da njime treba zajamčiti poboljšano uključivanje održivog razvoja u sve mehanizme financiranja i proračunske linije; stoga poziva Komisiju da poveća razinu odgovornosti za ostvarivanje kolektivnih rezultata u okviru VFO-a; ponavlja svoje stajalište o budućem VFO-u, u kojem se poziva na obveznu reviziju u sredini razdoblja, nakon preispitivanja funkcioniranja VFO-a i uzimajući u obzir ocjenu postignutog napretka u pogledu ciljeva održivog razvoja; ističe potrebu za provjerom planiranih financijskih omotnica za postojeće politike kako bi se zajamčila usklađenost s održivim razvojem;
38.smatra da je u EU-u potrebno znatno ubrzati zelena ulaganja, inovacije i rast kako bi provedba Programa održivog razvoja do 2030. bila pravovremena i uspješna te ističe važnost šireg prihvaćanja inovativnih i postojećih financijskih alata, kao što je zelena javna nabava, kao i hitne potrebe za različitim pristupima postojećoj investicijskoj politici, osobito za postepenim ukidanjem subvencija koje su štetne za okoliš;
39.pozdravlja veći iznos institucijskog i privatnog kapitala dodijeljenog financiranju ciljeva održivog razvoja i naglašava važnost robusnog okvira održivih financija, uključujući kalibriranje kapitalnih zahtjeva banaka i bonitetni tretman imovine s visokim udjelom ugljika, bonitetna pravila za osiguravajuća društva i ažuriranje dužnosti institucijskih ulagača i upravitelja imovinom;
Usklađenost politika, koordinacija i uključivanje ciljeva održivog razvoja
40.naglašava važnost bolje koordinacije i suradnje između i unutar tijela za donošenje odluka, različitih organizacija i relevantnih dionika, uključujući lokalnih tijela i organizacija civilnog društva, s ciljem provedbe Programa održivog razvoja do 2030. i postizanja veće usklađenosti politika radi održivog razvoja;
41.pozdravlja usvajanje izvješća Komisije 2019. godine o usklađenosti politika radi razvoja te pokušaj da se usklađenost politika radi razvoja bolje integrira u pristup EU-a za provedbu ciljeva održivog razvoja; podsjeća na to da je usklađenost politika radi razvoja načelo utvrđeno člankom208. UFEU-a, ali i da je ključna za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja;
42.prepoznaje napredak koji je postignut uz pomoć alata za usklađenost politika radi razvoja kada je riječ o utjecaju na donošenje politika EU-a; poziva na ulaganje dodatnih napora kako bi se zajamčilo da se nerazvojnim politikama uzmu u obzir razvojni ciljevi kao rezultat mehanizama usklađenosti politika radi razvoja;
43.naglašava da je usklađenost politika radi razvoja osnovna sastavnica usklađenosti politika radi održivog razvoja kojoj usto i doprinosi; preporučuje da se najbolje prakse i pouke izvučene iz usklađenosti politika radi razvoja primijene u daljnjem razvoju i praktičnoj provedbi usklađenosti politika radi održivog razvoja;
44.poziva Komisiju i države članice da u sklopu svojih mjera za provedbu Programa održivog razvoja do 2030. ponovno potvrde svoju predanost usklađenosti politika radi razvoja kao važnom doprinosu većoj usklađenosti politika radi održivog razvoja; ističe potrebu poboljšanja mehanizama za koherentnu politiku u svim institucijama EU-a i proces osmišljavanja politika te potrebu jamčenja odgovarajućeg poštovanja tog načela u redovitim exante procjenama učinka te uz pomoć uvođenja odgovarajućih mehanizama za odgovornost i ublažavanje;
45.smatra da usklađenost politika radi održivog razvoja znači da sve relevantne politike i svi financijski i nefinancijski instrumenti na razini Unije u budućnosti moraju biti osmišljeni, provedeni i praćeni kako bi se ostvarili ciljevi održivog razvoja UN-a kao i da bi Komisija stoga trebala brzo razviti potrebne političke kapacitete na svim razinama;
46.poziva Komisiju da usvoji akcijski plan za daljnje korake u skladu s preporukama vanjske evaluacije usklađenosti politika radi razvoja, u kojoj se poziva na usvajanje jasnog skupa pravila za provedbu tog koncepta; ponavlja svoj poziv da se jasno utvrde odgovornosti svake institucije EU-a u provođenju obveza usklađenosti politika radi razvoja;
47.ponavlja svoj poziv da se o usklađenosti politika radi razvoja raspravlja na razini Europskog vijeća kako bi se potaknula provedba njegovih mehanizama u ostvarivanju ciljeva Programa održivog razvoja do 2030.; smatra da će se, kao što je istaknuto u vanjskoj evaluaciji usklađenosti politika radi razvoja, samo političkom voljom EU-a bitno utjecati na poticanje i učinkovitost pristupa usklađenosti politika radi razvoja;
48.naglašava da EU, s obzirom na pravne obveze o poticanju usklađenosti politika radi razvoja iz članka 208. UFEU-a, treba voditi proaktivni dijalog sa zemljama i regijama u razvoju kako bi se raspravile i razmotrile glavne političke inicijative koje na njih mogu utjecati;
49.naglašava potrebu institucija EU-a da pokažu vodstvo i prilagode vlastito upravljanje tako da omoguće uključivanje ciljeva održivog razvoja u svoj rad; poziva Komisiju da koordinira ciljeve održivog razvoja na najvišoj razini s posebnim projektnim timom pridruženim Uredu predsjednika koji će raditi sa svim povjerenicima i osobama za kontakt u glavnim upravama koje su prošle obuku o ciljevima održivog razvoja; ističe da u govoru o stanju Unije treba spomenuti i razvoj događaja kada je riječ o provedbi ciljeva održivog razvoja; isto tako ustraje u tome da Parlament zajamči da su ciljevi održivog razvoja koherentno uključeni u rad svih njegovih odbora;
50.pozdravlja osnivanje radne skupine za Program održivog razvoja do 2030. u okviru Vijeća za opće poslove; poziva na uspostavu mehanizama za koordinaciju ciljeva održivog razvoja kao i ne suradnju unutar Parlamenta te između Parlamenta, Vijeća i Komisije kako bi se zajamčila usklađenost politika; ističe da bi takvi mehanizmi trebali imati jasne okvire i biti utvrđeni Međuinstitucijskim sporazumom za održivu Europu do 2030. godine jer će koherentni politički procesi među trima institucijama biti ključni za uspješnu provedbu Programa održivog razvoja do 2030.; poziva na uključivanje triju institucija u budući rad višedioničke platforme o ciljevima održivog razvoja i naglašava važnost uključivanja svih relevantnih dionika u rad te platforme, uključujući organizacije civilnog društva;
51.smatra da bi u skladu s ciljem održivog razvoja br.17 (o partnerstvima) ulogu postojeće višedioničke platforme o ciljevima održivog razvoja trebalo ažurirati i uklopiti u formalni i međuinstitucijski savjetodavni okvir;
52.naglašava ulogu razvojne suradnje u potpori provedbe Programa održivog razvoja do 2030. u zemljama u razvoju; pozdravlja uključivanje ciljeva održivog razvoja u novi europski konsenzus o razvoju; podsjeća da iskorjenjivanje siromaštva (cilj održivog razvoja br.1) mora ostati glavni cilj razvojne suradnje EU-a; podsjeća da su ciljevi održivog razvoja br.1 i br.2 neodvojivo povezani; podsjeća da je, unatoč napretku, malo vjerojatno da će se postojećim ritmom i opsegom provedbe potaknuti transformacijska promjena nužna za ostvarivanje cilja održivog razvoja br.2; poziva na veće napore kada je riječ o postupanju prema preporukama tematske revizije cilja održivog razvoja br.2 koju je 2017. proveo Politički forum na visokoj razini;
53.ponavlja svoj poziv za uključivanje ostvarivanja ciljeva održivog razvoja u sva resorna područja; pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala na uključivanje ciljeva održivog razvoja u svoj program za bolju izradu zakonodavstva i ističe potencijal strateške uporabe alata za bolju izradu zakonodavstva u sklopu neovisnog ocjenjivanja koje Komisija provodi o sukladnosti politika EU-a s Programom održivog razvoja do 2030. i njegovim politikama razvojne suradnje; poziva Komisiju da hitno preispita smjernice za bolju izradu zakonodavstva te dodatno ojača i prati redovne exante ocjene u tom pogledu kako bi se osigurala potpuna usklađenost politika u provedbi ciljeva održivog razvoja, uz istodobno promicanje sinergija, ostvarivanje dodatnih prednosti te izbjegavanje razmjene ustupaka, i na europskoj razini i na razini država članica;
54.poziva na međuodbornu koordinaciju u Parlamentu radi nadzora i praćenja provedbe obveza EU-a utvrđenih Programom održivog razvoja do 2030.;
55.poziva Konferenciju predsjednika i Konferenciju predsjednika odbora Europskog parlamenta da ocijene primjerenost postojeće strukture Parlamenta da bi se omogućilo stvarno i sveobuhvatno praćenje rada na ostvarivanju ciljeva održivog razvoja u unutarnjim i vanjskim politikama EU-a u svim resorima;
56.poziva Parlament, Komisiju i Vijeće da rade na zajedničkoj izjavi o održivosti i da ciljeve održivog razvoja uvrste u višegodišnje međuinstitucijske prioritete idućeg zakonodavnog saziva;
57.ističe važnost redovitih i odgovarajućih ex ante ocjena učinka te ex post evaluacija da bi se zajamčili bolje uključivanje Programa održivog razvoja do 2030. te bolji rezultati; naglašava važnost evaluacije kratkoročnih i dugoročnih posljedica politika i njihova potencijalnog doprinosa održivom razvoju; podsjeća na obvezu iz Ugovora da se ciljevi razvojne suradnje uzimaju u obzir u svim politikama koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju;
58.podsjeća na ključnu važnost mobilizacije domaćih resursa za zemlje u razvoju pri ostvarivanja ciljeva održivog razvoja; ističe da se u izvješću Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD) pod nazivom „šć o ulaganjima u svijetu 2015. – reforma međunarodnog upravljanja ulaganjima”[17] procjenjuje da zemlje u razvoju gube najmanje 100 milijardi USD prihoda od poreza na dobit zbog toga što velika poduzeća izbjegavaju plaćanje poreza; u tom smislu pozdravlja radni dokument službi Komisije iz listopada 2015. naslovljen „Prikupiti više, trošiti pametnije: ostvarivanje razvoja na uključiv i održiv način” (SWD(2015)0198), usmjeren na rješavanje tog problema; međutim, izražava žaljenje zbog toga što nisu poduzete konkretne mjere za provođenje navedene strategije Komisije; poziva Komisiju da predloži vodeći program o mobilizaciji domaćih resursa kako bi se zajamčilo prikupljanje većih poreznih prihoda i omogućilo financiranje ciljeva održivog razvoja;
59.insistira na potrebi jačanja lokalnih subjekata kao agenata održivog razvoja i poziva na veće sudjelovanje nacionalnih parlamenata te regionalnih i lokalnih tijela u svim fazama provedbe ciljeva održivog razvoja, od planiranja i programiranja do evaluacije i praćenja; osim toga, poziva Komisiju da poveća svoju potporu gradovima i lokalnim tijelima za razvoj, provedbu i praćenje stvarnih političkih inicijativa i strategija za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja;
60.pozdravlja sve veće uključivanje privatnog sektora u pomoć ostvarivanju ciljeva održivog razvoja; naglašava važnost stvaranja okružja koje olakšava provedbu novih inicijativa i partnerstva javnog i privatnog sektora te koje poduzeća potiče na usklađivanje njihovih poslovnih strategija s ciljevima održivog razvoja;
61.podsjeća na procjene UN-a da je godišnje potrebno uložiti između 5 i 7 bilijunaUSD za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja; stoga insistira na potrebi mobilizacije ulaganja i s tim u vezi pozdravlja potencijal Plana EU-a za vanjska ulaganja;
Dobrovoljne nacionalne revizije i izvješćivanje EU-a za Politički forum o održivom razvoju na visokoj razini (HLPF) Opće skupštine UN-a 2019.
62.potiče države članice da provode redovite i uključive revizije napretka i potiče one države članice koje se još nisu obvezale na dovršavanje svojih dobrovoljnih nacionalnih revizija da to učine u skladu s Programom održivog razvoja do 2030., a države članice koje su već predstavile dobrovoljne nacionalne revizije da utvrde raspored redovnih budućih dobrovoljnih nacionalnih revizija;
63.poziva Komisiju da redovito provodi analizu država članica u cilju procjene napretka i dobrih praksi; nadalje, poziva na analizu dobrovoljnih nacionalnih revizija najnerazvijenijih zemalja kako bi se utvrdile potrebe, uklonili nedostaci i ojačale potpora i suradnja, kao i na blisku suradnju u okviru OECD-a u razvoju mehanizama stručne analize uspješnih strategija i djelovanja za provedbu ciljeva održivog razvoja u unutarnjim i vanjskim politikama, te na poboljšanje razmjene najboljih praksi i praćenje negativnih učinaka vanjskog prelijevanja;
64.potiče Komisiju i države članice EU-a da prošire zajedničko programiranje i zajedničku provedbu razvojne suradnje, na temelju dijalogâ o politici ciljeva održivog razvoja s partnerskim zemljama, nacionalnih razvojnih planova i dobrovoljnih nacionalnih revizija, uzimajući pritom u obzir nadležnost zemalja i druga načela učinkovitosti razvoja;
65.naglašava ulogu Političkog foruma o održivom razvoju na visokoj razini u daljnjem postupanju i reviziji kada je riječ o ciljevima održivog razvoja; snažno podupire predanost Unije da dovrši dobrovoljnu reviziju u okviru HLPF-a u skladu s Programom održivog razvoja do 2030.; poziva Komisiju da poštuje vodeću ulogu EU-a u razvoju i provedbi Programa održivog razvoja do 2030. te da predstavi sveobuhvatno zajedničko izvješće o svim ciljevima održivog razvoja; naglašava da bi izvješćivanje EU-a, uključujući predstojeće zajedničko objedinjeno izvješće o potpori EU-a zemljama u razvoju, trebalo uključivati analizu trenutačnog stanja te postojećih manjkavosti i nedostataka;
66.poziva Komisiju da se nametne kao model kojemu treba težiti u procesu HLPF-a; poziva Komisiju da surađuje s trećim zemljama u napretku prema ostvarivanju Programa održivog razvoja do 2030., između ostalog, i u okviru Gospodarske komisije UN-a za Europu;
67.poziva na organizaciju godišnjeg europskog foruma o ciljevima održivog razvoja u pripremi Političkog foruma o održivom razvoju na visokoj razini kako bi se omogućilo sudjelovanje i dijalog vanjskih dionika i organizacija civilnog društva te parlamentarnih zastupnika u vezi s provedbom ciljeva održivog razvoja;
68.pozdravlja održavanje sastanka na vrhu HLPF-a pod pokroviteljstvom Opće skupštine UN-a u rujnu 2019. te buduće sastanke na vrhu kako bi se ostvarivanje svih ciljeva održivog razvoja u okviru Programa održivog razvoja do 2030. razmotrilo kao cjelina; očekuje da Unija ima ključnu ulogu na sastanku na vrhu; napominje da napredak država članica varira i ovisi i o drugim čimbenicima, relevantnim ciljevima održivog razvoja te nacionalnim prioritetnim ciljevima; naglašava da su ciljevi održivog razvoja međusobno povezani i da treba težiti integriranom i sveobuhvatnom sustavnom pristupu njihovoj provedbi;
Usredotočenost na ciljeve održivog razvoja u okviru predstojeće temeljite revizije na HLPF-u 2019.
69.pozdravlja predstojeću detaljnu reviziju ciljeva održivog razvoja br. 4 (kvalitetno obrazovanje), br. 8 (dostojanstven rad i gospodarski rast), br. 10 (smanjenje nejednakosti), br. 13 (odgovor na klimatske promjene), br. 16 (mir, pravda i snažne institucije) i br. 17 (partnerstvo za ciljeve) te očekuje da Unija u potpunosti doprinese reviziji; sa zanimanjem iščekuje buduće temeljite revizije svih drugih ciljeva održivog razvoja u narednim godinama, istodobno naglašavajući nedjeljivost Programa održivog razvoja do 2030. i međusobnu povezanost ciljeva;
70.ponavlja da su kvaliteta obrazovanja i pristup osnovnom obrazovanju za sve (cilj održivog razvoja br.4) ključni za ostvarivanje održivog razvoja te samoodrživih društava i za osnaživanje mladih kao i za njihove mogućnosti zapošljavanja; potvrđuje da je kvalitetnom obrazovanju dodijeljen prioritetan položaj u mnogim državama članicama te ističe da je tehničko i strukovno osposobljavanje ključno za zapošljivost mladih i pristup radnim mjestima koja iziskuju kvalificiranu radnu snagu; ipak, izražava žaljenje zbog toga što nejednakosti u obrazovanju s obzirom na razlike između urbanih i ruralnih područja i rodne razlike još prevladavaju i u EU-u i izvan njega; stoga poziva na veća ulaganja za poboljšanje kvalitete obrazovanja i s njim povezane infrastrukture, uz potrebu osobitog usredotočavanja na slabije razvijene regije u EU-u te na najnerazvijenije zemlje izvan EU-a;
71.potiče Komisiju i države članice da u svojim politikama razvojne suradnje i (zajedničkog) programiranja sustavnije bave ciljevima u okviru cilja održivog razvoja br.8 (dostojanstven rad i gospodarski rast); poziva na dodatne napore radi ostvarivanja cilja održivog razvoja br.8, uključujući poboljšanja proizvodnih kapaciteta, ostvarivanje dohotka, industrijalizaciju, održive modele potrošnje i proizvodnje, trgovinu, razvoj privatnog sektora, poslovno okruženje, infrastrukturu i turizam;
72.prepoznaje ulogu mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća, zadruga, uključivih poslovnih modela i istraživačkih zavoda kao pokretača rasta, zapošljavanja i lokalnih inovacija; poziva na promicanje jednakih uvjeta za održiva ulaganja, industrijalizaciju, poslovnu aktivnost, uključujući odgovorno poslovanje, financiranje i oporezivanje, znanost, tehnologiju te istraživanje i inovacije u cilju poticanja i ubrzanja domaćeg gospodarskog i ljudskog razvoja te doprinošenja dugoročnom održivom rastu u skladu s ciljevima održivog razvoja i Pariškim sporazumom; poziva Komisiju i države članice da potiču uspostavljanje novih poslovnih modela i iskorištavanje novih tehnologija, kao što je umjetna inteligencija;
73.naglašava ključnu ulogu privatnog sektora za napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, posebno s pomoću odgovornih i održivih ulaganja i jačanja uključivog rasta te promicanjem i obvezom odgovornog poslovanja; u tom kontekstu naglašava da su potrebni politički okviri koji pogoduju ulaganjima, uključujući, kada je riječ o održivosti, pokazatelje i zahtjeve povezane s uspješnosti, kako bi se rizike u vezi s održivošću moglo integrirati u donošenje odluka o ulaganjima i vladavinu prava;
74.prepoznaje da su centri za istraživanje, razvoj i inovacije te inkubatori u EU-u važni za podupiranje infrastrukture za održivi razvoj; stoga poziva Komisiju i države članice da promiču jače veze među istraživačima i poslovnim sektorom kako bi omogućila razmjena najboljih praksi i poticale inovacije; naglašava da istraživanje i inovacije treba dopuniti strateškim pristupom ulaganju kojim bi se omogućila inovativna rješenja za izlazak na tržište jer ona često iziskuju kapitalno intenzivna ulaganja visokog rizika;
75.poziva Vijeće da vodi računa o ciljevima održivog razvoja pri izradi svog stajališta o budućem fondu ESF+ i o dodjeli potrebnih financijskih sredstava; ističe da uspjeh ciljeva održivog razvoja u Uniji ovisi o ambicioznim politikama za koje treba dodijeliti dovoljne resurse;
76.izražava žaljenje zbog toga što i dalje postoje z velike razlike u napretku koji su države članice ostvarile u pogledu ostvarenja cilja br.10 održivog razvoja u smislu smanjenja nejednakosti u dohotku kao i nejednakosti koje se temelje na dobi, spolu, invaliditetu, etničkoj pripadnosti, podrijetlu, vjeri, ekonomskom statusu i drugim čimbenicima, kojima se može poboljšati socijalna kohezija, kao i zbog toga što nejednakosti i dalje postoje te se produbljuju u samim zemljama i između njih te unutar i izvan EU-a; poziva na to da se ubrza napredak u smanjivanju sve većih nejednakosti i promicanju jednakih mogućnosti za sve uz izravnu pomoć osjetljivim skupinama i onima najpotrebitijima kao i uz ostvarivanje uključivijeg i održivijeg rasta te ljudskog razvoja; poziva Komisiju da u svoju reviziju cilja održivog razvoja br.10 uključi, među ostalim, poboljšane kriterije povezane s ekonomskom nejednakosti;
77.prima na znanje da su EU i njegove države članice potpisale i ratificirale Pariški sporazum i da većina država članica Pariški sporazum navodi kao okosnicu svoje politike međunarodne suradnje uz Program održivog razvoja do 2030., a da su neke prioritet dale cilju borbe protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica (cilj održivog razvoja br.13); poziva Komisiju i države članice da se koriste komunikacijskim strategijama i aktivnostima za jačanje potpore javnosti i političke potpore za djelovanje u području klime i podizanje razine svijesti o koristima borbe protiv klimatskih promjena, kao što su bolja kvaliteta zraka i javnog zdravlja, očuvanje prirodnih resursa, gospodarski rast i veće zapošljavanje, veća sigurnost opskrbe energijom i manji troškovi uvoza energije;
78.poziva na to da se Program održivog razvoja do 2030. provede u cijelosti te usklađeno i dosljedno s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, i u smislu potrebe da se hitno poduzme ono što je nužno kako bi se globalno zatopljenje ograničilo i da se intenzivira rad na prilagodbi i njezino financiranje; podsjeća na obvezu koju je EU preuzeo u pogledu dodjele najmanje 20% svojeg proračuna za razdoblje 2014.–2020. (oko 180milijardiEUR) za borbu protiv klimatskih promjena, između ostalog i u okviru svoje vanjske politike i politike razvojne suradnje;
79.izražava žaljenje zbog činjenice da unatoč jasnim i sveobuhvatnim znanstvenim dokazima iz posebnog izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) o porastu temperature od 1,5°C i njezinim štetnim posljedicama te znatnoj razlici u posljedicama povezanima s porastom temperature od 2°C, stranke Pariškog sporazuma dosad nisu uspjele povećati svoje klimatske ambicije; pozdravlja međunarodnu suradnju u području trgovanja emisijama i povezivanje trećih zemalja i regionalnih tržišta ugljikom; poziva Uniju da potiče uspostavu mehanizama za smanjenje emisija koji se temelje na tržištu u gospodarstvima u usponu i zemljama u razvoju; napominje da će to služiti smanjenju ukupnih svjetskih emisija, dovesti do smanjenja troškova i operativne učinkovitosti te ograničiti opasnost od istjecanja ugljika stvaranjem globalnih ravnopravnih uvjeta;
80.naglašava potrebu za globalnim ublažavanjem učinaka klimatskih promjena i prilagodbom na njih te ističe ključnu ulogu koju su zemlje u razvoju imale u ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma, Programa održivog razvoja do 2030. i Akcijskog plana iz Addis Abebe kao i hitnu potrebu da se tim zemljama pomogne u ostvarivanju nacionalno utvrđenih doprinosa; u tom smislu pozdravlja činjenicu da je nedavno osnovan Europski fond za održivi razvoj (EFOR), čiji je cilj mobiliziranje javnih i privatnih ulaganja u partnerskim zemljama u Africi i zemljama susjedstva EU-a, za jedan od svojih prioriteta odredio borbu protiv klimatskih promjena;
81.ističe da bi EU trebao nastaviti s prelaskom na klimatski neutralno, resursno učinkovito te biološki raznovrsno gospodarstvo s niskim emisijama ugljika, uz puno poštovanje Programa održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda i 17 ciljeva održivog razvoja kako bi se smanjila neodržive tendencije koje se oslanjaju na prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa kao i gubitak biološke raznolikosti zbog neodrživih modela potrošnje i proizvodnje; ističe da je važno da EU ubrza svoje inicijative usmjerene na promicanje odgovorne i održive potrošnje i proizvodnje te da istodobno predvodi napore za ostvarivanje kružnog gospodarstva;
82.ponavlja da su univerzalne vrijednosti demokracije, dobrog upravljanja, vladavine prava i ljudskih prava preduvjet za održivi razvoj, kako je definirano u cilju održivog razvoja br.16 (miroljubiva i uključiva društva); ipak, izražava duboko žaljenje zbog toga što na globalnoj razini i dalje prevladavaju oružani sukobi i nasilje; izražava zabrinutost zbog nedostatnog napretka u poboljšanju vladavine prava i pristupu pravosuđu u mnogim zemljama; podsjeća na obvezu EU-a i država članica, izraženu u Europskom konsenzusu o razvoju, o sveobuhvatnom pristupu sukobima i krizama u čijem su fokusu nestabilna područja i sigurnost ljudi i u kojem se prepoznaje veza između održivog razvoja, humanitarnog djelovanja, mira i sigurnosti te u kojem se posebna pozornost posvećuje nestabilnim državama i državama zahvaćenima sukobima; ističe da se cilj ostvarivanja mirnih i uključivih društava, uključujući pristup pravdi za sve, treba integrirati u vanjsko djelovanje EU-a, kojim bi se, na temelju podupiranja lokalnih dionika, moglo doprinijeti izgradnji otpornosti, promicanju sigurnosti ljudi, jačanju vladavine prava i odgovaranju na složene izazove povezane s nesigurnosti, nestabilnosti i demokratske tranzicije;
83.ističe da borba protiv nejednakosti unutar zemalja i među njima, borba protiv diskriminacije i promicanje mira, participativne demokracije, dobrog upravljanja, vladavine prava i ljudskih prava moraju biti ciljevi prisutni u cjelokupnoj razvojnoj politici EU-a;
84.pozdravlja napore EU-a da se uspostavi maksimalna dosljednost i povećaju sinergije među različitim politikama kako bi se ojačali načini provedbe i oživjelo globalno partnerstvo za održivi razvoj;
85.ustraje u mišljenju da uključivo i pravedno obrazovanje, znanost, tehnologija i inovacije predstavljaju osobito važne alate za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja i prepoznaje potrebu za poboljšanjem upravljanja u tom sektoru; izražava žaljenje zbog toga što potencijalni doprinos znanstvene zajednice dosad nije u potpunosti poboljšan; naglašava potrebu za boljim uključivanjem pojma održivog razvoja i društvenih izazova u Obzor 2020. i buduće okvirne programe za istraživanja; ponovno ističe potrebu da se olakša upotreba mehanizama za smislen prijenos tehnologije u zemlje u razvoju;
86.poziva Komisiju da podatke koji se odnose na ciljeve održivog razvoja unese u skupove podataka visoke vrijednosti kako su definirani u Direktivi o otvorenim podacima i informacijama javnog sektora te da potiče države članice da sva izvješća o ciljevima održivog razvoja objavljuju pod slobodnom licencijom;
87.naglašava važnost punog iskorištavanja postojećih i budućih programa i instrumenata EU-a kao što su programi Obzor i LIFE, koji trećim zemljama omogućuju sudjelovanje u područjima energetike, klimatskih promjena i održivog razvoja;
88.poziva na uspostavu proračuna EU-a kojim se održivom razvoju daje status jednog od prioritetnih ciljeva; podsjeća na to da su borba protiv prijevara i utaje poreza pitanja koja spadaju u razvoj solidarnosti;
89.naglašava da bi ostvarivanje ciljeva održivog razvoja u području hrane, poljoprivrede, energije, materijala, gradova te zdravlja i dobrobiti moglo stvoriti tržišne mogućnosti vrjednije od 10bilijunaEUR[18]; naglašava, međutim, da EU i njegove države članice moraju zauzeti ulogu predvodnika u znanosti, tehnologiji i modernoj infrastrukturi kako bi se ostvarile ambicije Unije u pogledu resursno učinkovitog gospodarstva;
90.ističe da je, s obzirom na sve veću složenost i globalizaciju lanaca opskrbe, važno poticati primjenu visokih standarda održivosti, uključujući i u trećim zemljama;
°
°°
91.nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, OECD-u i Ujedinjenim narodima.
- [1] SL C 210, 30.6.2013., str. 1.
- [2] Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. (SLL354, 28.12.2013., str.171.).
- [3] SL C 353, 27.9.2016., str. 2.
- [4] SL C 76, 28.2.2018., str. 45.
- [5] SL C 86, 6.3.2018., str. 2.
- [6] SL C 224, 27.6.2018., str. 36.
- [7] SL C 334, 19.9.2018., str. 151.
- [8] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0077.
- [9] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0279.
- [10] http://europa.eu/rapid/press-release_STATEMENT-18-5927_en.htm
- [11] http://europa.eu/rapid/press-release_STATEMENT-18-5882_en.htm
- [12] http://europa.eu/rapid/press-release_STATEMENT-18-5870_en.htm
- [13] Eurostat 2017., podaci od 16. listopada 2018.
- [14] Dokument za razmatranje „Prema održivoj Europi do 2030.”, str.7.(https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/rp_sustainable_europe_30-01_en_web.pdf)
- [15] Komunikacija Komisije naslovljena „Budući koraci za održivu europsku budućnost – Europske mjere za održivost“ ()
- [16] Detaljna analiza u prilog komunikaciji Komisije pod nazivom „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo” ().
- [17] http://unctad.org/en/PublicationChapters/wir2015ch0_KeyMessage_en.pdf
- [18] šć Komisije za poslovanje i održivi razvoj: „Better Business Better World” („Bolje poslovanje za bolji svijet”), siječanj 2017.
鴡ܳŽ
Na razini UN-a u srpnju svake godine provodi se praćenje i pregled napretka u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja na Političkom forumu na visokoj razini, a svake četiri godine na razini šefova država i vlada – potonji će se prvi put održati u rujnu 2019. godine.
Europska unija obvezala se da će 2019. predstaviti zajedničko izviješće o naporima EU-a povezanima s Programom, uz dobrovoljne nacionalne revizije koje su već provele gotovo sve države članice EU-a. Ovim strateškim izvješćem o vlastitoj inicijativi, koje su zajedno pripremili Odbor za razvoj i Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, namjerava se doprinijeti pregledu stanja u EU-u.
šć je dovršeno gotovo četiri godine nakon što su svi šefovi država i vlada država članica UN-a svečano usvojili Program održivog razvoja do 2030. te nakon nekoliko godina pregovora u kojima je Europska unija imala vodeću ulogu. Ciljevi održivog razvoja važne su inovacije u okviru multilateralizma i sustava UN-a te su ključni pokretač aktualne reforme UN-a i velikih promjena dugoročnijeg planiranja politika u mnogim zemljama diljem svijeta. Za razliku od milenijskih razvojnih ciljeva, ciljevi održivog razvoja su univerzalni, međusektorski i međusobno povezani. Stoga za EU i njegove države članice postoje implikacije na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kao i međunarodne implikacije.
Inicijativa za donošenje zajedničkog izvješća proizlazi iz razumijevanja da bi se glas Parlamenta trebao čuti u trenutku kada se ne može uzeti zdravo za gotovo multilateralnu suradnju u korist ljudi, planeta i blagostanja te mjera u području klime, solidarnosti i mira. Potreba za tješnjom suradnjom između dvaju odbora i veća uključenost Parlamenta u unapređenje Programa održivog razvoja do 2030. u Europi i izvan nje jasno su se osjetili u okviru zajedničkog ad hoc izaslanstva u srpnju 2018. na Političkom forumu na visokoj razini.
šć je tim više pravovremeno s obzirom na to da Komisija priprema zajedničko objedinjeno izvješće, uz doprinos država članica EU-a, o potpori EU-a zemljama u razvoju u provedbi Programa održivog razvoja do 2030. Također će omogućiti Parlamentu da reagira na Komisijin Dokument za razmatranje „Ususret održivoj Europi do 2030.” dovoljno rano da se to uzme u obzir u predstojećim zaključcima Vijeća i raspravi na sastanku na vrhu čelnika EU-a u Sibiuu o budućnosti Europe, zakazanom za svibanj 2019. godine. Suizvjestitelji smatraju da ciljevi održivog razvoja mogu i trebaju pružiti nadahnuće i smjernice u pogledu toga što EU namjerava postići i na što se treba usredotočiti sljedećih godina.
Mnogi od ciljeva održivog razvoja i 169 ciljeva obuhvaćenih Programom održivog razvoja do 2030. izravno se odnose na ovlasti i odgovornosti Unije, uz nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, te njihova provedba stoga zahtijeva istinsko višerazinsko upravljanje. Suizvjestitelji su uvjereni da je za učinkovitu provedbu ciljeva održivog razvoja potreban istinski pristup višerazinskog upravljanja s aktivnim i širokim sudjelovanjem javnosti, civilnog društva te uključivanjem privatnog sektora.
Kad je riječ o području primjene, suizvjestitelji predlažu da se naglasak stavi na sveobuhvatan i strateški pristup provedbi ciljeva održivog razvoja, uključujući boljom koordinacijom i zajedničkim upravljanjem. Cilj je našeg izvješća pomoći postaviti EU na pravi put za sveobuhvatnu strategiju EU-a do 2030. za provedbu ciljeva održivog razvoja i jačanje njihove integracije u politike EU-a i upravljačke mehanizme. Takva sveobuhvatna europska strategija održivog razvoja, koja se temelji na analizi nedostataka u područjima politika i procjeni udaljenosti od ciljeva, trebala bi prikazati konkretne ciljeve, pokazatelje i mjere potrebne za poboljšanje koordinacije i usklađenosti politika radi održivog razvoja na europskoj razini. U cilju uključivanja i integriranja ciljeva održivog razvoja suizvjestitelji podržavaju strateško korištenje alata za bolju izradu zakonodavstva kako bi se ocijenila i osigurala usklađenost politika EU-a u vezi s Programom održivog razvoja do 2030. uz promicanje sinergija, stjecanje dodatnih koristi i izbjegavanje kompromisa, kako na razini Unije tako i na razini država članica. Pitanja od jednake važnosti koja treba obuhvatiti izvješćem odnose se na pitanje kako poboljšati odgovarajuće praćenje, razmjernu odgovornost i učinkovite mehanizme preispitivanja, procjenjujući pritom postignuti napredak.
Važno je napomenuti da se izvješćem želi pridonijeti reviziji i izvješćivanju planiranima za 2019. godinu. Trebat će uzeti u obzir tri aspekta:
•tematsku reviziju odabranog i ograničenog broja ciljeva održivog razvoja na Političkom forumu na visokoj razini o održivom razvoju u srpnju, a to su revizija ciljeva održivog razvoja br. 4 (kvalitetno obrazovanje), br. 8 (dostojanstven rad i gospodarski rast), br. 10 (smanjenje nejednakosti), br. 13 (odgovor na klimatske promjene), br. 16 (mir, pravda i snažne institucije) i br. 17 (partnerstvo za ciljeve);
•dobrovoljne nacionalne revizije koje pružaju važan alat za procjenu dobrih praksi i napretka koje institucije EU-a mogu sustavnije ocjenjivati;
•izvješćivanje EU-a o provedbi i doprinosu ostvarenju ciljeva održivog razvoja koje će se održati ove godine.
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
Datum usvajanja |
27.2.2019 |
||||
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
57 1 1 |
|||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Pilar Ayuso, Beatriz Becerra Basterrechea, Ivo Belet, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, Nirj Deva, Stefan Eck, Bas Eickhout, Francesc Gambús, Gerben-Jan Gerbrandy, Arne Gericke, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Enrique Guerrero Salom, Jytte Guteland, Heidi Hautala, Maria Heubuch, Anneli Jäätteenmäki, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Kateřina Konečná, Urszula Krupa, Jo Leinen, Linda McAvan, Susanne Melior, Norbert Neuser, Massimo Paolucci, Bolesław G. Piecha, Julia Reid, Elly Schlein, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Bogusław Sonik, Eleni Theocharous, Adina-Ioana Vălean, Anna Záborská, Damiano Zoffoli |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Frank Engel, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Ádám Kósa, Cécile Kashetu Kyenge, Gesine Meissner, Maria Noichl, Alojz Peterle, Keith Taylor, Babette Winter, Carlos Zorrinho |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Georges Bach, Heinz K. Becker, Edward Czesak, Bogdan Andrzej Zdrojewski |
||||
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU
57 |
+ |
|
ALDE |
Beatriz Becerra Basterrechea, Gerben-Jan Gerbrandy, Anneli Jäätteenmäki, Gesine Meissner |
|
ECR |
Edward Czesak, Nirj Deva, Arne Gericke, Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha, Eleni Theocharous |
|
GUE/NGL |
Lynn Boylan, Stefan Eck, Anja Hazekamp, Kateřina Konečná |
|
PPE |
Pilar Ayuso, Georges Bach, Heinz K. Becker, Ivo Belet, Birgit Collin-Langen, Frank Engel, Francesc Gambús, Jens Gieseke, Julie Girling, Françoise Grossetête, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Ádám Kósa, Alojz Peterle, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Bogusław Sonik, Adina-Ioana Vălean, Anna Záborská, Bogdan Andrzej Zdrojewski |
|
S&D |
Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Enrique Guerrero Salom, Jytte Guteland, Cécile Kashetu Kyenge, Jo Leinen, Linda McAvan, Susanne Melior, Norbert Neuser, Maria Noichl, Massimo Paolucci, Elly Schlein, Babette Winter, Damiano Zoffoli, Carlos Zorrinho |
|
VERTS/ALE |
Bas Eickhout, Martin Häusling, Heidi Hautala, Maria Heubuch, Keith Taylor |
|
1 |
- |
|
EFDD |
Julia Reid |
|
1 |
0 |
|
EFDD |
Sylvie Goddyn |
|
Korišteni znakovi:
+:za
-:protiv
0:suzdržani