合法博彩网站

Europski parlament,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir komunikaciju Komisije od 21. studenoga 2018. naslovljenu 鈥濭odi拧nji pregled rasta za 2019.: Za sna啪niju Europu suo膷enu s globalnom nesigurno拧膰u鈥� (),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir ciljeve odr啪ivog razvoja koje su svjetski 膷elnici usvojili u rujnu 2015., a Vije膰e potvrdilo i izrazilo svoju predanost njihovoj provedbi,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir Europski stup socijalnih prava, koji su Europsko vije膰e, Europski parlament i Europska komisija proglasili u studenom 2017.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir nacrt zajedni膷kog izvje拧膰a Komisije i Vije膰a o zapo拧ljavanju od 21.听studenoga听2018. u prilogu komunikaciji Komisije o Godi拧njem pregledu rasta za 2019. (),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir preporuku Komisije za preporuku Vije膰a o ekonomskoj politici europodru膷ja od 21.听studenoga听2018. (),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir izvje拧膰e Komisije od 21.听studenoga听2018. naslovljeno 鈥濱zvje拧膰e o mehanizmu upozoravanja za 2019.鈥� (),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir komunikaciju Komisije od 21.听studenoga听2018. naslovljenu 鈥濶acrti prora膷unskih planova za 2019.: ukupna ocjena鈥� (),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 29. studenoga 2018. o polo啪aju 啪ena s invaliditetom(1),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2018. o uslugama skrbi u EU-u za pobolj拧anu ravnopravnost spolova(2),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2018. o politici zapo拧ljavanja i socijalnoj politici europodru膷ja(3),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 14. o啪ujka 2018. o europskom semestru za uskla膽ivanje ekonomske politike: aspekti zapo拧ljavanja i socijalne politike u Godi拧njem pregledu rasta za 2018.(4),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir mi拧ljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o digitalnom jazu izme膽u spolova,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir raspravu s predstavnicima nacionalnih parlamenata na temu prioriteta europskog semestra za 2018.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir 膷lanak 52.听Poslovnika,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir izvje拧膰e Odbora za zapo拧ljavanje i socijalna pitanja i mi拧ljenje Odbora za prava 啪ena i jednakost spolova (A8-0162/2019),

A.听听budu膰i da je 2017. stopa zaposlenosti osoba u dobi izme膽u 20 i 64 godine iznosila 73,2听%, 拧to pokazuje da je EU na dobrom putu da ostvari stopu zaposlenosti od 75听%, kako je utvr膽eno u strategiji Europa 2020.;

B.听听budu膰i da su pristojna radna mjesta koja nude sigurnost zaposlenja va啪an 膷imbenik u borbi protiv socijalne isklju膷enosti i da bi ih trebalo promicati u cilju suzbijanja nezaposlenosti diljem EU-a te poticanja doma膰e potra啪nje i poticanja rasta; budu膰i da se udio osoba zaposlenih na nepuno radno vrijeme u razdoblju od 2008. do 2017. pove膰ao s 16,8听% na 18,7听% ukupnog broja zaposlenih, uz vi拧e razine i ve膰i porast za mla膽e ljude;

C.听听budu膰i da postoje znatne razlike u stopama zaposlenosti diljem EU-a me膽u dr啪avama 膷lanicama, ali i unutar njih, kao i razlike u kvaliteti zapo拧ljavanja;

D.听听budu膰i da su stope dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih, unato膷 tomu 拧to su u padu na razini EU-a, u nizu dr啪ava 膷lanica i dalje visoke;

E.听听budu膰i da stopa nezaposlenosti mladih na razini EU-a iznosi 18,6听%, 拧to je i dalje vi拧e nego 2008.; budu膰i da se prema podacima Europske zaklade za pobolj拧anje radnih i 啪ivotnih uvjeta (Eurofound) procjenjuje da mladi ljudi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju (tzv. NEET) Uniju godi拧nje stoje 153 milijarde EUR, dok ukupni procijenjeni tro拧ak uspostave Garancije za mlade iznosi 21 milijardu EUR godi拧nje; budu膰i da je programu Garancija za mlade trenuta膷no dodijeljen iznos od 2 milijarde EUR za razdoblje 2017. 鈥� 2020.;

F.听听budu膰i da 膰e zbog pojave i 拧irenja novih oblika rada, koji uklju膷uju rad putem platformi i rad za vlastiti ra膷un, biti potrebno modernizirati i prilagoditi socijalnu za拧titu koja se tradicionalno odnosi na radnike s ugovorima u punom radnom vremenu na neodre膽eno radno vrijeme;

G.听听budu膰i da je porast stope zaposlenosti u dr啪avama 膷lanicama popra膰en pove膰anjem netipi膷nih, nesigurnih i neformalnih oblika zapo拧ljavanja, uklju膷uju膰i ugovore bez zajam膷enog minimalnog broja radnih sati, slabljenje socijalnog dijaloga, a u nekim dr啪avama 膷lanicama i decentralizaciju kolektivnog pregovaranja koja negativno utje膷u na prava radnika;

H.听听budu膰i da su najnesigurnija radna mjesta ona na kojima pojedinci ne mogu ostvariti svoja prava, na kojima nedostaje za拧tita iz sustava socijalnog osiguranja, na kojima se dovode u opasnost zdravlje i sigurnost, a rad ne jam膷i dovoljan dohodak kako bi se ljudima omogu膰io pristojan 啪ivot; budu膰i da je nesigurnost jedan od klju膷nih elemenata nesigurnosti i da obuhva膰a nesigurnost zaposlenja, manjak prihoda, nedostatak za拧tite od otpu拧tanja, nepoznato trajanje radnog odnosa i nesigurnost u vezi s budu膰no拧膰u zaposlenja;

I.听听budu膰i da je, iako se nejednakost u dohotku u EU-u 2017. blago smanjila, stopa siroma拧tva zaposlenih i dalje neprihvatljivo visoka i odnosi se na 9,6 % radno sposobnog stanovni拧tva, uglavnom na 啪ene;

J.听听budu膰i da ukupan udio osoba izlo啪enih riziku od siroma拧tva ili socijalne isklju膷enosti (tzv. stopa AROPE) iznosi 22,5听% te da, iako je taj udio ispod razine prije krize, glavni cilj strategije Europa 2020. 鈥� smanjenje broja osoba izlo啪enih riziku od siroma拧tva ili socijalne isklju膷enosti za 20 milijuna 鈥� ostaje daleko od ostvarenja; budu膰i da ukupni udio djece izlo啪ene riziku od siroma拧tva ili socijalne isklju膷enosti nastavlja opadati, no da je jo拧 uvijek neprihvatljivo visok; budu膰i da je ukupni udio djece izlo啪ene riziku od siroma拧tva ili socijalne isklju膷enosti kod djece iz jednoroditeljskih ku膰anstava dvostruko ve膰i od prosjeka za djecu; budu膰i da se zbog visoke razine nejednakosti smanjuje produktivnost gospodarstva i potencijal za odr啪iv rast;

K.听听budu膰i da je globalizacija pomogla u poticanju gospodarskog rasta, no da su njezine koristi neravnomjerno raspore膽ene me膽u dr啪avama 膷lanicama i unutar njih; budu膰i da bi uklju膷ivost europskog modela rasta trebalo preispitati i oja膷ati, osobito u pogledu socijalne i ekolo拧ke odr啪ivosti;

L.听听budu膰i da je u izvje拧膰u Me膽uvladinog panela za klimatske promjene (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) istaknuta hitnost djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena koje bi za tri godine mogle postati nepovratne; budu膰i da bi na svim razinama upravljanja trebali biti dostupni prora膷uni (i javna i privatna ulaganja) za modernizaciju i dekarbonizaciju industrije, prometa i energije;

M.听听budu膰i da gospodarstvo EU-a trenutno bilje啪i 拧estu godinu kontinuiranog rasta, oporavka ulaganja, pove膰anja potro拧a膷ke potra啪nje i rasta zaposlenost i da su razlike u stopama rasta unutar cijelog europodru膷ja najmanje u povijesti ekonomske i monetarne unije; budu膰i da koristi koje donosi rast na啪alost nisu jednako podijeljene;

N.听听budu膰i da prihodi ku膰anstava rastu sporije od BDP-a i da se time otvaraju pitanja o uklju膷ivosti nedavnog rasta;

O.听听budu膰i da demografske promjene i pove膰anje o膷ekivanog 啪ivotnog vijeka predstavljaju znatne izazove za mirovinske i zdravstvene sustave te sustave dugoro膷ne skrbi u pogledu odr啪ivosti i primjerenosti;

P.听听budu膰i da je dobro funkcioniranje socijalnog dijaloga klju膷ni element europskog socijalnog tr啪i拧nog gospodarstva te da se njime ja膷a socijalna kohezija i smanjuju sukobi u dru拧tvu, na uzajamnu korist radnika, poslodavaca i vlada;

Q.听听budu膰i da uklju膷ivanje Europskog stupa socijalnih prava u europski semestar od 2018. pridonosi poticanju uklju膷ivog rasta i zapo拧ljavanja te smanjenju makroekonomskih neravnote啪a;

R.听听budu膰i da bi europski semestar trebao doprinijeti realizaciji europskog stupa socijalnih prava kako bi se zajam膷ilo jednako postupanje prema 啪enama i mu拧karcima te jednake mogu膰nosti za jedne i druge, pravo na jednaku pla膰u za jednak rad mu拧karaca i 啪ena te pravo na pristup kvalitetnim i cjenovno pristupa膷nim uslugama skrbi;

S.听听budu膰i da se 80 milijuna Europljana s invaliditetom, kao i niz posebnih skupina, uklju膷uju膰i marginalizirane mlade osobe i zajednice, osobe s kroni膷nim bolestima i one iz manjinskih zajednica suo膷ava s posebnim preprekama u pristupu zapo拧ljavanju te su izlo啪ene ve膰em riziku od siroma拧tva i socijalne isklju膷enosti; budu膰i da organizacije civilnog dru拧tva daju klju膷an doprinos u pru啪anju usluga za uklju膷ivanje i osiguravanje zastupljenosti u dono拧enju politika;

T.听听budu膰i da trajne zdravstvene nejednakosti i sve ve膰i teret koji stvaraju kroni膷ne bolesti dovode do visokih razina prerane smrtnosti diljem EU-a, 拧to utje膷e na radnu snagu, produktivnost i sustave socijalne skrbi;

U.听听budu膰i da je na膷elo rodne ravnopravnosti temeljno na膷elo Europske unije utvr膽eno u 膷lancima 8. i 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojima se utvr膽uju obveze uklanjanja nejednakosti, promicanja rodne ravnopravnosti i suzbijanja diskriminacije na temelju spola kao i uklju膷ivanja rodno osvije拧tene politike u sve politike i aktivnosti EU-a;

V.听听budu膰i da je stopa zaposlenosti 啪ena 2017. iznosila 66,5 %, no da su rodno uvjetovane razlike u zaposlenosti i dalje znatne, sa stopom od 12听%, kao i razlike u pla膰ama 啪ena i mu拧karaca, a posljedi膷no i u mirovinama; budu膰i da su siroma拧tvom pogo膽ene vi拧e 啪ene nego mu拧karci i da su 啪ene izlo啪ene ve膰em riziku od socijalne isklju膷enosti u starijoj dobi, da zara膽uju gotovo 40听% dohotka od mirovine zbog akumulacije rodnih nejednakosti tijekom njihova 啪ivotnog vijeka, 拧to predstavlja izazov za mnoge 啪ene i za dru拧tvo; budu膰i da se jednakim sudjelovanjem mu拧karaca i 啪ena na tr啪i拧tu rada olak拧ava pristup cjenovno pristupa膷nim i kvalitetnim uslugama skrbi;

W.听听budu膰i da bi ve膰a zastupljenost 啪ena na polo啪ajima na kojima se donose odluke pove膰ala rodnu ravnopravnost;

X.听听budu膰i da su neformalni i obiteljski pru啪atelji skrbi u ve膰oj opasnosti od siroma拧tva, i tijekom razdoblja skrbi i kada po膷nu ostvariti mirovinska prava; budu膰i da su pru啪atelji skrbi u obitelji uglavnom 啪ene; budu膰i da 80听% usluga skrbi u EU-u pru啪aju neformalni nepla膰eni pru啪atelji skrbi, od kojih su 75听% 啪ene;

Y.听听budu膰i da se kvaliteta usluga skrbi uvelike razlikuje unutar dr啪ava 膷lanica i me膽u njima, u privatnim i javnim institucijama, ruralnim i urbanim podru膷jima te me膽u razli膷itim dobnim skupinama; budu膰i da smanjenje prora膷una javnih usluga, uklju膷uju膰i zdravstvo, obrazovanje i stanovanje, utje膷e na 啪ene izravno, kao korisnice usluga i zaposlenice, i neizravno, i to kada je rije膷 o skrbi 啪ena za 膷lanove obitelji koji ovise o osnovnim javnim uslugama;

Z.听听budu膰i da su 啪ene sklonije prekidima u karijeri zbog svoje uloge u obiteljskom 啪ivotu i da su 膷e拧膰e one te koje prestaju raditi kako bi odgajale dijete ili njegovale bolesnog 膷lana obitelji; budu膰i da ta uloga 啪ena mo啪e biti prepreka njihovoj karijeri; budu膰i da se vode rasprave o ravnote啪i izme膽u poslovnog i privatnog 啪ivota;

AA.听听budu膰i da je postignut znatan napredak prema postizanju glavnog cilja za 2020. koji se odnosi na stopu ranog napu拧tanja 拧kolovanja od 10 % i na postizanje udjela od 40 % u pogledu stjecanja tercijarnog obrazovanja, ali jo拧 uvijek postoje velike razlike me膽u dr啪avama 膷lanicama; budu膰i da bi dr啪ave 膷lanice trebalo poticati da pove膰aju pristupa膷nost i javno prihva膰anje strukovnog osposobljavanja, osiguravaju膰i pritom da kvaliteta visokog obrazovanja ostane prioritet za postizanje glavnih ciljeva za 2020.;

AB.听听budu膰i da su u digitalnom dobu digitalne vje拧tine klju膷ne za sve osobne ili profesionalne zada膰e, a da unato膷 tome vi拧e od 40听% odraslih u EU-u nema osnovne digitalne vje拧tine; budu膰i da 60 milijuna odraslih osoba nema osnovnu razinu pismenosti i numeri膷kih vje拧tina; budu膰i da razlika me膽u spolovima pri mjerenju digitalnih vje拧tina iznad osnovne razine iznosi 12,9听%;

AC.听听budu膰i da je znatno manje vjerojatno da 膰e niskokvalificirani i stariji radnici sudjelovati u programima prekvalifikacije i osposobljavanja; budu膰i da mikropoduze膰a te mala i srednja poduze膰a 膷esto nemaju dovoljno sredstava za organiziranje osposobljavanja i prekvalifikacije za svoje zaposlenike;

AD.听听budu膰i da je stambena isklju膷enost, besku膰ni拧tvo i cjenovna pristupa膷nost stanovanja velik izazov u mnogim dr啪avama 膷lanicama, pri 膷emu ni u kojem slu膷aju nije zabilje啪eno manje od deset stopa prenapu膷enosti iznad europskog prosjeka; budu膰i da je stanovanje najve膰i tro拧ak za europske gra膽ane, a da cijene stanovanja u ve膰ini dr啪ava 膷lanica rastu br啪e od primanja; budu膰i da se nejednakost i isklju膷enost u pogledu stanovanja me膽usobno podupiru, s time da su 啪ene, djeca i osobe migrantskog podrijetla posebno osjetljive na stambenu isklju膷enost i besku膰ni拧tvo;

AE.听听budu膰i da su dugotrajni izazovi, kao 拧to su starenje stanovni拧tva, digitalizacija i njezin utjecaj na svijet rada, klimatske promjene i neodr啪ivo iskori拧tavanje prirodnih resursa, i dalje od presudne va啪nosti;

1.听听potvr膽uje napredak u vezi s pregledom socijalnih pokazatelja, ali napominje da se ve膰ina dr啪ava 膷lanica suo膷ava s izazovima u pogledu najmanje jednog glavnog pokazatelja i da se 10听% svih procjena smatra 鈥瀔riti膷nim situacijama鈥�;

2.听听nagla拧ava da su socijalni ciljevi i obveze Europske unije jednako va啪ni kao i njezini gospodarski ciljevi; isti膷e da potreba za ulaganjem u dru拧tveni razvoj nije samo na膷in jam膷enja ostvarivosti gospodarskog rasta i konvergencije, ve膰 da sama po sebi mora biti zaseban cilj; pozdravlja prepoznavanje va啪nosti socijalnog stupa i potrebu za ja膷anjem socijalne dimenzije EU-a, kao i za odgovorom na nejednakosti unutar regija i me膽u njima; poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da oja膷aju socijalna prava provedbom Europskog stupa socijalnih prava na na膷in kojim 膰e se izgraditi stvarna socijalna dimenzija EU-a, me膽u ostalim uzimaju膰i u obzir nedavno provedene studije(5) te pobolj拧anjem politi膷ke vidljivosti i utjecaja ljestvice klju膷nih pokazatelja u podru膷ju zapo拧ljavanja i socijalnih pokazatelja uz istodobno ispunjavanje svih preporuka po dr啪avama 膷lanicama, uklju膷uju膰i one kojima su cilj transformativne aktivnosti u smjeru dru拧tveno, gospodarski i ekolo拧ki odr啪ivije unije; poziva Komisiju da dvadeset na膷ela Europskog stupa socijalnih prava iskoristi kao markere za ocjenjivanje uspjeha zemalja u uklju膷ivanju njihove predanosti tom stupu u njihove gospodarske politike te da oja膷a svoj kapacitet za pra膰enje socijalnog stanja;

3.听听poziva na potpunu predanost europskog semestra Europskom stupu socijalnih prava nagla拧avaju膰i ravnopravno postupanje i jednake mogu膰nosti za 啪ene i mu拧karce, pravo na jednake pla膰e za rad jednake vrijednost te pravo na visokokvalitetne i pristupa膷ne usluge skrbi;

4.听听isti膷e da se dr啪ave 膷lanice suo膷avaju s strukturnim izazovima na tr啪i拧tu rada, kao 拧to su niska stopa sudjelovanja, segmentiranost tr啪i拧ta rada te neuskla膽enost vje拧tina i kvalifikacija; napominje da postoji sve ve膰a potreba za u膷inkovitim mjerama za integraciju i reintegraciju neaktivnih radnika, uklju膷uju膰i migrante, na tr啪i拧te rada;

5.听听poziva na ve膰u dosljednost u okviru Europskog semestra, uklju膷uju膰i osiguravanje da se pitanja istaknuta u Zajedni膷kom izvje拧膰u o zapo拧ljavanju na odgovaraju膰i na膷in uzmu u obzir u Godi拧njem pregledu rasta i preporukama za pojedine dr啪ave te da se prioriteti odr啪e iz godine u godinu osim ako se ne smatraju rije拧enim;

6.听听napominje da se predvi膽a da 膰e gospodarstva svih dr啪ava 膷lanica i dalje rasti, ali sporije; isti膷e potrebu da se premosti nedostatak ulaganja u istra啪ivanja i inovacije u podru膷ju infrastrukture, uklju膷uju膰i socijalne i zdravstvene usluge i usluge pru啪anja skrbi, promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, pristojno, energetski u膷inkovito stanovanje, kao i ljudski kapital; poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da poja膷aju svoje napore kod ulaganja u cjenovno prihvatljivo, pristupa膷no i ciljano visokokvalitetno obrazovanje i osposobljavanje, ja膷anje dokvalifikacije i prekvalifikacije, uklju膷uju膰i digitalne i prenosive vje拧tine, te da promi膷u cjelo啪ivotno u膷enje i razvoj vje拧tina; nagla拧ava va啪nost rje拧avanja posebnih mjera za 啪ene i djevoj膷ice, koje su i dalje nedovoljno zastupljene u sektorima digitalizacije i znanosti, tehnologije, in啪enjerstva i matematike (STEM), te va啪nost ja膷anja inicijalnog osposobljavanja i stalnog stru膷nog usavr拧avanja nastavnika i voditelja osposobljavanja; poziva dr啪ave 膷lanice da oja膷aju svoje sustave strukovnog obrazovanja, naukovanja i osposobljavanja, kao i u膷enja temeljenog na stvarnim potrebama, te da pove膰aju njihovu uskla膽enost s trenuta膷nim i o膷ekivanim potrebama na tr啪i拧tu rada; nadalje isti膷e va啪nost vje拧tina i kompetencija ste膷enih u neformalnim obrazovnim okru啪enjima te poziva dr啪ave 膷lanice da uspostave sustave vrednovanja neformalnih vje拧tina, posebno onih ste膷enih kroz dobrovoljne aktivnosti;

7.听听dijeli mi拧ljenje Komisije da bi trenuta膷ni gospodarski rast trebao prerasti u poja膷ano ranije ulaganje u dekarbonizaciju industrijskih, prometnih i energetskih sustava u Europi; stoga poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da ulo啪e dodatne napore kako bi se pru啪ila odgovaraju膰a i dostupna obuka za odgovaraju膰e vje拧tine, uklju膷uju膰i potporu poduze膰ima u osposobljavanju, prekvalifikaciji i dokvalifikaciji radne snage, kao i prilagodbu sustava obrazovanja i osposobljavanja;

8.听听napominje da je nezaposlenost u nekim dr啪avama 膷lanicama i dalje visoka zbog nedostatka rasta i strukturnih slabosti koje su u velikoj mjeri proiza拧le iz neu膷inkovitih i, u mnogim slu膷ajevima, strogih regulatornih okvira za tr啪i拧te rada;

9.听听napominje da, unato膷 pobolj拧anjima, postoje znatne razlike me膽u dr啪avama 膷lanicama i regijama u pogledu gospodarskog oporavka i napretka koje proizlaze iz postoje膰ih strukturnih nedostataka u nekim dr啪avama 膷lanicama, posebno u podru膷ju zapo拧ljavanja i produktivnosti; u tom pogledu vjeruje da se postupnim uskla膽ivanjem diljem EU-a tako膽er treba rije拧iti razila啪enje unutar dr啪ava 膷lanica, s obzirom na to da regionalne razlike imaju u膷inak na europski potencijal rasta s obzirom na to da se mnoge politike i usluge provode na regionalnoj razini;

10.听听smatra da bi tablica pokazatelja prilo啪ena socijalnom stupu trebala slu啪iti kao primjer za politi膷ke preporuke, ali i za sli膷ne analize uspje拧nosti pojedinih zemalja u pogledu politika koje se odnose na okoli拧 i klimatske promjene, kao i kao smjernica za preporuke o politikama kako bi se mogle ocijeniti na sli膷noj razini strogosti;

11.听听poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da pa啪ljivo razmotre pitanje siroma拧tva zaposlenih i da predlo啪e rje拧enja i na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se rije拧io taj ne toliko vidljivi, ali izuzetno opasni problem; vjeruje da se moraju poduzeti trenuta膷ne i koordinirane mjere kako bi se preokrenuo taj trend koji mi mogao rezultirati fragmentacijom socijalne kohezije i me膽ugeneracijske solidarnosti; ponavlja svoju zabrinutost zbog toga 拧to je, unato膷 trendu smanjivanja, broj osoba izlo啪enih riziku od siroma拧tva i socijalne isklju膷enosti velik; posebno je zabrinut zbog visokih stopa siroma拧tva djece, siroma拧tva u ruralnim podru膷jima i siroma拧tva u starijoj dobi, koje su znatno vi拧e karakteristi膷ne za 啪ene nego za mu拧karce; poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da donesu sve potrebne mjere za znatno smanjenje siroma拧tva, posebno siroma拧tva djece; poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da odaju ve膰e priznanje radu i stru膷nom znanju nevladinih organizacija, organizacija za borbu protiv siroma拧tva i socijalne isklju膷enosti i osoba koje su same pogo膽ene siroma拧tvom te da poti膷u njihovo sudjelovanje u razmjeni najboljih praksi; isti膷e da se zbog visoke razine nejednakosti smanjuje produktivnost gospodarstva i potencijal za odr啪iv i uklju膷iv rast;

12.听听podsje膰a da su pristojne pla膰e va啪ne ne samo za dru拧tvenu koheziju nego i za odr啪avanje sna啪nog gospodarstva i produktivne radne snage; poziva dr啪ave 膷lanice da provedu mjere za pobolj拧anje kvalitete radnih mjesta i smanjenje disperzije pla膰a, me膽u ostalim podizanjem osnovnih razina pla膰a tako膽er i, kada je to primjenjivo, u obliku minimalnih pla膰a koje bi bile na prihvatljivoj razini; u tom kontekstu poziva na dono拧enje politika prema kojima 膰e se u sustavima odre膽ivanja pla膰a po拧tovati, promicati i ja膷ati kolektivni pregovori i polo啪aj radnika jer je to klju膷no za postizanje visokih standarda uvjeta rada; smatra da bi sve to trebalo napraviti u cilju podr啪avanja ukupne potra啪nje i gospodarskog oporavka, smanjenja nejednakosti u pla膰ama i borbe protiv siroma拧tva unato膷 zaposlenju; u tom kontekstu isti膷e da zakonodavstvo i politike EU-a moraju po拧tovati prava i slobodu sindikata, biti sukladni s kolektivnim ugovorima i promicati jednako postupanje prema radnicima;

13.听听nagla拧ava da je, iako su stope nezaposlenosti u EU-u na najni啪oj razini, stopa slobodnih radnih mjesta u Uniji 2018. iznosila 2,2听%, 拧to je porast u odnosu na 1,9听% u 2017.; sa zabrinuto拧膰u primje膰uje veliku neuskla膽enost u pogledu vje拧tina; podsje膰a na to da je uloga dr啪ava 膷lanica osigurati pristup kvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju; poziva dr啪ave 膷lanice da daju prednost javnim ulaganjima kako bi osigurale da svatko ima pravo na kvalitetno i uklju膷ivo obrazovanje i osposobljavanje; smatra da savjetovanje o karijeri i osposobljavanje mogu djelovati kao pokreta膷 odr啪ivog i uklju膷ivog rasta; nagla拧ava da je konvergencija kvalifikacija i vje拧tina s prilikama za zapo拧ljavanje preduvjet za stvaranje konkurentnog tr啪i拧ta rada u EU-u te da bi se njome trebalo pozabaviti na na膷in da se olak拧a tje拧nja suradnja izme膽u obrazovnih sustava, poduze膰a i sindikata, primjerice promicanjem dvojnog obrazovanja, naukovanja, u膷enja kroz rad i u膷enja temeljenog na stvarnim potrebama u svim oblicima i na svim razinama obrazovanja, uklju膷uju膰i i visoko obrazovanje;

14.听听poziva Komisiju da dodatno podupre portal o mobilnosti radne snage EURES i druge programe kojima se olak拧ava mobilnost u svrhu u膷enja i osposobljavanja; napominje da uzajamno priznavanje kvalifikacija pobolj拧ava mogu膰nosti zapo拧ljavanja, posebno u zemljama s visokim stopama slobodnih radnih mjesta;

15.听听nagla拧ava da je integracija dugotrajno nezaposlenih osoba uz pomo膰 individualno prilago膽enih mjera klju膷an 膷imbenik u borbi protiv nejednakosti, siroma拧tva i socijalne isklju膷enosti te kao kona膷an doprinos odr啪ivosti nacionalnih sustava socijalnog osiguranja; s tim u vezi poziva da se ulo啪i ve膰i napor u razvoj vje拧tina relevantnih za tr啪i拧te rada i da se znatno pove膰a zastupljenost osposobljavanja usmjerenog na praksu kako bi se postigao cilj zapo拧ljivosti; smatra da je potrebno uzeti u obzir socijalnu situaciju tih gra膽ana i njihove potrebe, posebno u pogledu dostatnih prihoda, primjerenog stanovanja, javnog prijevoza, zdravlja i skrbi za djecu te osigurati bolje pra膰enje na europskoj razini politika koje se provode na nacionalnoj razini;

16.听听poziva dr啪ave 膷lanice da osiguraju da mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju, uklju膷uju膰i mlade osobe s invaliditetom i one sa slo啪enim potrebama, mogu, u skladu s preporukama Europske komisije i Europskog revizorskog suda, koristiti Garanciju za mlade na stvaran i smislen na膷in i u啪ivati njegove prednosti; isti膷e da je va啪no rje拧avati postoje膰e nedostatke koji utje膷u na kvalitetu ponuda i doseg programa; smatra da je potrebno ulo啪iti dodatne napore kako bi se uspostavili standardi kvalitete, osigurala trajna i pove膰ana financijska potpora s pomo膰u financijskih instrumenata EU-a i nacionalnih prora膷una te kako bi se osiguralo smisleno uklju膷ivanje mladih i organizacija mladih u oblikovanje, provedbu i pra膰enje mjera u okviru Garancije za mlade; nagla拧ava potrebu da se prizna da je zbog kriterija dobi odre膽en broj nezaposlenih ili nedovoljno zaposlenih osoba u mladoj dobi nisu uklju膷eni u mjere usmjerene posebno na mlade radnike te im je stoga potrebna prilika da a啪uriraju svoje vje拧tine; nagla拧ava da je obrazovanje klju膷no za izbjegavanje siroma拧tva; smatra da je u obrazovnim ustanovama klju膷no pove膰ati osposobljavanje u podru膷ju osnovnih digitalnih vje拧tina, kao 拧to su kori拧tenje digitalnih medija i osnovno znanje o programiranju; s tim u vezi nagla拧ava da je u obrazovnim ustanovama potrebna adekvatna tehni膷ka oprema s odgovaraju膰om digitalnom infrastrukturom; poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da bez daljnjeg odga膽anja provedu sustav dvojnog obrazovanja koji je uspostavljen kao vode膰i model u EU-u, istodobno priznaju膰i potrebu da se sustav prilagodi vlastitim sustavima dr啪ava 膷lanica;

17.听听nagla拧ava da je me膽u ostalim dodatnim pokazateljima va啪no nadzirati postotak ukupnog broja gra膽ana u dobi izme膽u 15 i 24 godina koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju, te posvetiti posebnu pozornost mladim 啪enama i djevoj膷icama jer postoji znatna razlika izme膽u spolova kada je rije膷 o udjelu mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju;

18.听听napominje da se EU i dalje nosi sa strukturnim problemima koji se moraju rije拧iti; isti膷e klju膷nu potrebu za poticanjem doma膰e potra啪nje promicanjem javnih i privatnih ulaganja te socijalno i ekonomski uravnote啪enih strukturnih reformi kojima se smanjuju nejednakosti i promi膷u kvalitetna i uklju膷iva radna mjesta, odr啪ivi rast i socijalna ulaganja te odgovorna fiskalna konsolidacija, 膷ime se doprinosi osiguravanju povoljnog puta prema postizanju ve膰e kohezije i okru啪enja povoljnog za uzlaznu socijalnu konvergenciju za poduze膰a i javne slu啪be, u cilju stvaranja vi拧e kvalitetnih radnih mjesta uz istodobno uravnote啪avanje socijalne i ekonomske dimenzije; isti膷e da 膰e se ti prioriteti ostvariti samo ako se da prednost ulaganjima u ljudski kapital kao zajedni膷koj strategiji;

19.听听isti膷e da se dru拧tveno odgovorne reforme moraju temeljiti na solidarnosti, integraciji, socijalnoj pravdi i pravednoj raspodjeli bogatstva jer je to model kojim se jam膷e jednakost i socijalna za拧tita, 拧tite ugro啪ene skupine i pobolj拧avaju 啪ivotni standardi svih gra膽ana; tako膽er smatra da je potrebno preusmjeriti ekonomske politike Unije prema socijalnom tr啪i拧nom gospodarstvu;

20.听听poziva Komisiju da napravi procjenu rodnog utjecaja strukturnih reformi;

21.听听poziva Komisiju i sve dr啪ave 膷lanice da pokrenu i/ili oja膷aju propise o novim oblicima rada; u tom kontekstu izra啪ava zabrinutost zbog obuhva膰anja netipi膷nih radnika i samozaposlenih radnika koji 膷esto nemaju puni pristup sustavu socijalne za拧tite; poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da razviju i promi膷u mjere s dokazanom u膷inkovito拧膰u u smanjenju neprijavljenog rada, 膷ime se omogu膰uje priznavanje prava radnika u ku膰anstvu i pru啪atelja skrbi te pobolj拧anje radnih uvjeta; poziva dr啪ave 膷lanice i Komisiju da zabrane ugovore o radu bez zajam膷enog minimalnog broja radnih sati;

22.听听poziva dr啪ave 膷lanice da pove膰aju opseg i u膷inkovitost aktivnih politika tr啪i拧ta rada, me膽u ostalim i na na膷in da budu vi拧e usmjerene na rezultate i uz usku suradnju s javnim slu啪bama za zapo拧ljavanje, socijalnim partnerima i drugim relevantnim dionicima, uklju膷uju膰i prema potrebi i civilno dru拧tvo;

23.听听isti膷e va啪nost automatske stabilizacije sustava socijalne za拧tite za apsorpciju socijalnih 拧okova prouzro膷enih vanjskim 膷imbenicima kao 拧to je recesija; stoga poziva dr啪ave 膷lanice da donesu politike za ponovnu uspostavu sigurnosti zaposlenja pru啪anjem proaktivne za拧tite, me膽u ostalim u slu膷aju otpu拧tanja; tako膽er poziva dr啪ave 膷lanice, u svjetlu Preporuke Me膽unarodne organizacije rada br.听202, u kojoj se definiraju minimalne razine socijalne za拧tite, da osiguraju i pove膰aju ulaganja u sustave socijalne za拧tite kako bi se zajam膷ila njihova uspje拧nost u suzbijanju i spre膷avanju siroma拧tva i nejednakosti kao i njihova odr啪ivost;

24.听听poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da poja膷aju napore koje ula啪u u intenzivnije uklju膷ivanje osoba s invaliditetom na tr啪i拧te rada uklanjanjem zakonodavnih prepreka u dono拧enju inicijativa za njihovo zapo拧ljavanje te osiguravanjem pristupa膷nosti radnih mjesta 拧irom upotrebom novih pomo膰nih tehnologija kako bi se primjerice omogu膰ila komunikacija i mobilnost osoba s invaliditetom; nadalje, poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da poja膷aju napore kako bi se osiguralo ve膰e uklju膷ivanje na tr啪i拧te rada onih koji su najudaljeniji od njega, kao 拧to su samohrani roditelji, neformalni pru啪atelji skrbi, osobe s dugotrajnim bolestima, invaliditetom, zdravstvenim problemima ili slo啪enim kroni膷nim bolestima, migranti i izbjeglice te pripadnike etni膷kih i vjerskih manjina; poziva dr啪ave 膷lanice da pove膰aju napore za unaprje膽enje vje拧tina radnika i da promi膷u pristojna radna mjesta koja vode do kvalitetnog zapo拧ljavanja;

25.听听poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da se pobrinu da sve mjere za uklju膷ivanje Roma budu u skladu s op膰im na膷elima dogovorenih nacionalnih strategija integracije Roma;

26.听听napominje da su mikropoduze膰a te mala i srednja poduze膰a izuzetno va啪na za odr啪iv i uklju膷iv razvoj, gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u Europi; poziva na daljnju potporu kako bi se mikropoduze膰ima te malim i srednjim poduze膰ima omogu膰ilo da svojim zaposlenicima organiziraju odgovaraju膰e osposobljavanje; poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da bolje i temeljitije razmotre interese mikropoduze膰a te malih i srednjih poduze膰a u postupku dono拧enja politika stvaranjem odgovaraju膰eg regulatornog okvira za poduze膰a, uklju膷uju膰i mala poduze膰a i mikropoduze膰a, da otvaraju radna mjesta, na primjer provedbom pametnih propisa;

27.听听poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da poja膷aju svoje napore kako bi osigurale pravednije oporezivanje, uklju膷uju膰i i u digitalnom gospodarstvu, s obzirom na to da je to preduvjet za promicanje pogodnijeg uklju膷ivanja;

28.听听zabrinut je zbog toga 拧to u Godi拧njem pregledu rasta nije posve膰ena dovoljna pozornost ravnote啪i izme膽u poslovnog i privatnog 啪ivota; poziva dr啪ave 膷lanice i Komisiju da poduzmu sve potrebne mjere za pobolj拧anje ravnote啪e izme膽u poslovnog i privatnog 啪ivota i poticanje rodne ravnopravnosti; poziva na razvoj pristupa膷nih i cijenom povoljnih visokokvalitetnih usluga skrbi tijekom cijelog 啪ivotnog ciklusa, kao i usluga skrbi za djecu i usluga ranog obrazovanja, uz istodobno nastavak ostvarivanja ciljeva koji se odnose na djecu utvr膽enih 2002. u Barceloni i osiguravanje zakonodavstva za promicanje fleksibilnih radnih uvjeta; poziva na priznavanje neformalnih pru啪atelja skrbi, boljih uvjeta rada i na odgovaraju膰e oblike potpore i priznavanja va啪nog rada pru啪atelja skrbi u obitelji koji pru啪aju najve膰i dio skrbi u EU-u, primjerice osiguravanjem mirovinskog i socijalnog osiguranja te priznavanjem osposobljavanja i neformalnih vje拧tina; poziva na promicanje fleksibilnih radnih uvjeta i primjenu povoljnih oblika dopusta kao 拧to su rodiljni, o膷inski, roditeljski i dopust za pru啪atelje skrbi; uvi膽a da to pitanje iziskuje vi拧edimenzionalan odgovor te poziva dr啪ave 膷lanice da hitno rije拧e taj problem; uvjeren je da je u tom pogledu dono拧enje direktive o ravnote啪i izme膽u poslovnog i privatnog 啪ivota za roditelje i pru啪atelje skrbi potreban korak prema uspostavi pobolj拧ane ravnote啪e izme膽u poslovnog i privatnog 啪ivota;

29.听听tra啪i od dr啪ava 膷lanica da pobolj拧aju rodnu ravnopravnost u relevantnim sektorima i poduze膰ima te da posebnu pozornost posvete 啪enama s invaliditetom jer su one posebno ranjiva skupina na tr啪i拧tu rada.

30.听听zabrinut je zbog vertikalne i horizontalne segregacije tr啪i拧ta rada u cijeloj Europskoj uniji, kao i zbog razlike u pla膰ama i mirovinama izme膽u mu拧karaca i 啪ena te malog broja 啪ena uklju膷enih u postupke dono拧enja odluka; isti膷e da je stopa zaposlenosti 啪ena jo拧 uvijek ni啪a od stope zaposlenosti mu拧karaca; nadalje isti膷e da je ta razlika u stopi zaposlenosti osobito visoka kod majki i 啪ena koje skrbe o drugima;

31.听听poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da osiguraju ve膰u uklju膷enost perspektive rodno osvije拧tene politike prilikom rada na preporukama za pojedinu zemlju, programima stabilnosti i konvergencije i nacionalnim programima reformi uvo膽enjem kvalitativnih ciljeva i mjera za otklanjanje postojane rodne nejednakosti i sustavnim uklju膷ivanjem rodne perspektive u prora膷unsko planiranje;

32.听听poziva dr啪ave 膷lanice da u svojim nacionalnim programima reformi utvrde konkretne kvantitativne ciljeve u pogledu zapo拧ljavanja 啪ena op膰enito;

33.听听poziva Komisiju i Vije膰e da u strategiju za 2020. uvedu stup za rodnu ravnopravnost i sveobuhvatni cilj rodne ravnopravnosti;

34.听听poziva Komisiju da uklju膷i Indeks rodne ravnopravnosti kao jedan od alata europskog semestra za pra膰enje napretka u podru膷ju zapo拧ljavanja i socijalnih ciljeva;

35.听听poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da prate sudjelovanje 啪ena na tr啪i拧tu rada; nadalje poziva dr啪ave 膷lanice da odblokiraju Direktivu o 啪enama u upravnim odborima;

36.听听poziva dr啪ave 膷lanice i Komisiju da uklone sva ograni膷enja za sudjelovanje 啪ene na tr啪i拧tu rada te da ukinu sve rodne predrasude povezane s porezom i druge poticaje kojima se i dalje podupiru nejednake rodne uloge;

37.听听poziva na dono拧enje politika kojima se podupire poduzetni拧tvo me膽u 啪enama, olak拧ava njihov pristup financijskim sredstvima i poslovnim prilikama time 拧to im se nudi osposobljavanje po mjeri i uvode mjere za pravedno uskla膽ivanje poslovnog i privatnog 啪ivota;

38.听听isti膷e 膷injenicu da je rodna diskriminacija problem koji i dalje postoji, kao 拧to je vidljivo iz razlike u pla膰ama izme膽u mu拧karaca i 啪ena (s prosje膷nim bruto dohotkom po satu kod mu拧kih radnika oko 16听% ve膰im u odnosu na dohodak 啪ena) i razlikom u mirovinama od 37听%; isti膷e da je razlika u mirovinama, koja je najva啪niji pokazatelj rodne nejednakosti, nastala zbog podzastupljenosti 啪ena u dobro pla膰enim sektorima, diskriminacije na tr啪i拧tu rada i velikog udjela 啪ena koje rade na nepuno radno vrijeme, kao i zbog nedostatka odgovaraju膰ih mehanizama za uskla膽ivanje obiteljskih obveza i obveza povezanih s poslom izme膽u mu拧karaca i 啪ena;

39.听听podsje膰a da promjena u dobnoj strukturi i s time povezano pove膰anje o膷ekivanog 啪ivotnog vijeka stanovni拧tva zahtijevaju prilagodbu mirovinskih sustava, a u nekim dr啪avama 膷lanicama i provedbu odgovaraju膰ih reformi kako bi se osigurale odr啪ive i primjerene mirovine; ponavlja svoj poziv za uklju膷ivanje bodove za pru啪anje usluga skrb u mirovinskim sustavima kako bi se nadoknadili izgubljeni doprinosi 啪ena i mu拧karaca zbog obveza skrbi o djeci i dugotrajne skrbi o drugima, kao alata za smanjenje rodno uvjetovanih razlika u pla膰ama i mirovinama te za za拧titu me膽ugeneracijske pravednosti; poziva EU i dr啪ave 膷lanice da, u suradnji sa socijalnim partnerima i organizacijama za jednakost spolova, utvrde i provode politike usmjerene na uklanjanje razlika u pla膰ama i mirovinama izme膽u mu拧karaca i 啪ena; poziva dr啪ave 膷lanice da redovito provode ankete o pla膰ama kao dopunu tim naporima; podsje膰a Europsko vije膰e da razmotri primjenu godi拧njeg izvje拧膰a o rodnoj ravnopravnosti u kontekstu Europskog semestra kako bi se pove膰ala rodna osvije拧tenost;

40.听听nagla拧ava da se svima mora omogu膰iti univerzalan pristup javnim sustavima primjerenih mirovina i starosnih mirovina utemeljenima na solidarnosti; prepoznaje izazove s kojima se suo膷avaju dr啪ave 膷lanice u ja膷anju odr啪ivosti mirovinskih sustava, ali nagla拧ava va啪nost o膷uvanja solidarnosti u tim sustavima; smatra da je najbolji na膷in da se zajam膷e odr啪ive, sigurne i primjerene mirovine za mu拧karce i 啪ene pove膰anje ukupne stope zaposlenosti i otvaranje ve膰eg broja kvalitetnih radnih mjesta za sve dobne skupine, pobolj拧anje uvjeta rada i zapo拧ljavanja te izdvajanje potrebnih dodatnih javnih sredstava; smatra da bi reforme mirovinskih sustava trebale biti usmjerene me膽u ostalim na stvarnu dob odlaska u mirovinu i da bi trebale odra啪avati kretanja na tr啪i拧tu rada, stopu nataliteta, stanje u pogledu zdravlja i bogatstva, radne uvjete i stopu ekonomske ovisnosti; smatra da se u okviru tih reformi tako膽er mora uzeti u obzir situacija u kojoj se nalaze milijuni radnika u Europi, posebno 啪ene, mladi i samozaposlene osobe, koji su suo膷eni s nesigurnim i atipi膷nim oblicima zaposlenja, razdobljima nedobrovoljne nezaposlenosti i skra膰enim radnim vremenom;

41.听听napominje da su socijalne i zdravstvene usluge klju膷ne za potporu u borbi protiv siroma拧tva i socijalne isklju膷enosti te poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da osiguraju investicijski i fiskalni prostor za razvoj tih usluga kako bi se zajam膷ila njihova cjenovna pristupa膷nost, dostupnost i kvaliteta;

42.听听izra啪ava 啪aljenje zbog toga 拧to kriza stanovanja nije uklju膷ena me膽u glavne politi膷ke prioritete za 2019. te poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da bolje iskoriste semestar za pra膰enje i potporu napretka u pogledu pristupa膷nosti stanovanja i besku膰ni拧tva kao temeljnih problemati膷nih pitanja; poziva Komisiju da kao prvi korak u op膰i pregled socijalnih pokazatelja uklju膷i pokazatelj 鈥瀙reoptere膰enost tro拧kovima stanovanja鈥� iz statistike Europske unije o dohotku i 啪ivotnim uvjetima (EU-SILC), u skladu s 19. na膷elom Europskog stupa socijalnih prava; nagla拧ava da visoka stopa prenapu膷enosti me膽u mladima (u dobi od 15 do 29 godine) negativno utje膷e na njihovo obrazovanje, osobni i profesionalni razvoj i kvalitetu 啪ivota; smatra da bi prednost pri dodjeli javnih sredstava trebalo dati mladima koji ne 啪ive u dostojanstvenim uvjetima;

43.听听mi拧ljenja je da je kohezijska politika, kao jedna od glavnih politika ulaganja Europske unije, dokazala svoju u膷inkovitost u pove膰anju socijalne kohezije i smanjenju nejednakosti; poti膷e dr啪ave 膷lanice da u potpunosti iskoriste sredstva dostupna za provedbu Europskog stupa socijalnih prava;

44.听听ponovno poziva Komisiju da podr啪i dr啪ave 膷lanice da u ve膰oj mjeri iskoriste strukturne fondove za ulaganja u javne ustanove za pru啪anje skrbi i slu啪be za djecu, starije i ostale uzdr啪avane 膷lanove obitelji da bi se olak拧ao povratak 啪ena na tr啪i拧te rada i osigurala ravnote啪a izme膽u poslovnog i privatnog 啪ivota;

45.听听podsje膰a na to da se u Godi拧njem pregledu rasta daje prednost nizu podru膷ja socijalnih ulaganja, uklju膷uju膰i zdravstvo, sustave dugoro膷ne skrbi i javnu stanogradnju; nagla拧ava da je Europski gospodarski i socijalni odbor zagovarao mnoge pozitivne u膷inke dobro planiranog, djelotvornog i u膷inkovitog socijalnog ulaganja usmjerenog na budu膰nost;

46.听听poziva dr啪ave 膷lanice, Komisiju i Europski parlament da u okviru europskog semestra u ve膰oj mjeri prepoznaju stru膷nost nevladinih organizacija na socijalnom podru膷ju rade膰i na civilnom dijalogu, u skladu s 膷lankom 11. ugovora o Europskoj uniji;

47.听听nala啪e svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vije膰u i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0484. (2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0464. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0432. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0078. (5) Vidi izvje拧膰a OECD-a (鈥濽 njemu zajedno: za拧to je smanjenje nejednakosti korisno za sve鈥�, 2015.) i MMF-a (鈥濽zroci i posljedice nejednakih primanja鈥�, lipanj 2015.).