Održivo gospodarenje otpadom: što EU čini
Saznajte koliko otpada stvaraju Europljani, kako njime upravljaju i koje mjere EU poduzima kako bi osigurao prakse prihvatljive za okoliš.
Svaki Europljanin 2022. godine u prosjeku je proizveo , što čini ukupno više od 2,2 milijarde tona.
Oko 38,4 posto ukupnog otpada nastalo je u građevinarstvu (38,4 posto), nakon čega slijede rudarstvo i vađenje kamena (22,7 posto), usluge povezane s otpadom i vodom (10,5 posto), prerađivačka industrija (10,4 posto) i kućanstva (8,9 posto). Preostali dio (9,2 posto) dolazi iz ostalih gospodarskih djelatnosti, uglavnom usluga (5,2 posto) i energetike (3,0 posto).
Mineralni otpad čini veliki dio ukupnog otpada (64 posto), a dolazi iz rudarstva, vađenja kamena, građevinarstva i aktivnosti rušenja. Ako izuzmemo mineralni otpad, najviše otpada 2022. nastalo je zbog usluga povezanih s otpadom i vodom (216 milijuna tona), iz kućanstava (193 milijuna tona) i prerađivačke industrije (166 milijuna tona).
EU želi smanjiti otpad i njegov utjecaj na okoliš, te potiče prelazak na održiviji model, to jest kružno gospodarstvo.
Obrada otpada u EU-u
U EU-u je 2022. godine obrađeno gotovo dvije milijarde tona otpada. Taj broj nije jednak nastalom otpadu, jer uključuje otpad koji se uvozi u EU i ne uključuje otpad koji se izvozi iz EU-a.
Cilj je iskoristiti otpad na različite načine, što se naziva oporaba otpada. Otpad se može reciklirati, upotrijebiti za nasipavanje kao zamjena za druge materijale ili se može spaliti, čime nastaje energija koja se može upotrijebiti. U manje od dva desetljeća, od 2004. do 2022. godine, količina oporabljenog otpada povećala se za 40,6 posto, s 870 na 1 223 milijuna tona.
Oporabljeni otpad činio je 2022. više od polovine ukupnog otpada (61,4 posto). Preostali otpad odložen je na odlagališta (30,2 posto), spaljen bez energetske oporabe (0,4 posto) ili zbrinut na neki drugi način (8,0 posto).
Komunalni otpad
Komunalni otpad nastaje u kućanstvima, trgovinama, uredima i javnim institucijama i njime upravljaju općine. Čini samo oko 10 posto ukupnog otpada.
Količina nastalog komunalnog otpada 2022. godine znatno se razlikovala među državama članicama EU-a, od 301 kg po stanovniku u Rumunjskoj do 803 kg po stanovniku u Austriji.
Gospodarenje komunalnim otpadom u Europskoj uniji
Prakse gospodarenja otpadom razlikuju se među državama članicama EU-a. EU potiče sprečavanje nastanka otpada i ponovnu uporabu proizvoda kad god je to moguće. Ako to nije moguće, prednost daje recikliranju (uključujući kompostiranje), nakon čega slijedi upotreba otpada za proizvodnju energije. Najštetnija opcija za okoliš i zdravlje ljudi je odlaganje otpada primjerice na odlagalištima, iako je to ujedno i jedna od najjeftinijih opcija. Iako stvaramo više otpada nego prije, poboljšao se način na koji njime gospodarimo - uz više recikliranja i manje odlaganje na odlagalištima otpada.
60%
komunalnog otpada treba biti ponovno upotrebljeno ili reciklirano do 2030. sukladno ciljevima EU-a
Udio porastao je s 19 posto 1995. na 48 posto 2022., dok je u istom razdoblju udio otpada na odlagalištima pao sa 61 posto na 23 posto.
U skladu s , države članice moraju do 2035. godine smanjiti količinu komunalnog otpada koji se šalje na odlagališta na 10 ili manje posto ukupnog komunalnog otpada.
Izvoz otpada izvan EU-a
EU također izvozi dio svojeg otpada. 2022. dosegnuo je 32,1 milijun tona, što je smanjenje od 3 posto u odnosu na 2021. godinu.
Većina otpada koji se izvozi izvan EU-a sastoji se od željeznog i obojenog metalnog otpada (55 posto) koji uglavnom odlazi u Tursku. EU je također izvezao dosta papirnatog otpada (15 posto), a glavna destinacija bila je Indija.
U 2022. godini 39 posto otpada iz EU-a otišlo je u Tursku (12,4 milijuna tona), a slijede Indija (3,5 milijuna tona), Ujedinjena Kraljevina (2,0 milijuna tona), Švicarska (1,6 milijuna tona) i Norveška (1,6 milijuna tona).
EU želi suzbiti nezakonit izvoz i u odredišnim zemljama osigurati gospodarenje otpadom na način prihvatljiv za okoliš. U veljači 2024. Parlament je odobrio stroža pravila za slanje otpada u treće zemlje. Pravila zabranjuju izvoz plastičnog otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a i uvode strože uvjete za izvoz u zemlje OECD-a. Slanje otpada u drugu državu EU-a moguće je samo u iznimnim okolnostima.
Što EU poduzima kako bi postigao kružno gospodarstvo
Europska unija želi izgraditi kružno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. Kako bi se to postiglo, EU je posljednjih godina uveo brojne nove mjere za smanjenje otpada i povećanje održivosti proizvoda.
Novo ili ažurirano zakonodavstvo obuhvaća ekološki dizajn, ambalažu, manipulativni zeleni marketing, pravo na popravak, gospodarenje otpadom i druga ključna područja.