Utjecaj proizvodnje tekstila i tekstilnog otpada na okoliš (infografika)
Pojavom brze mode povećala se količina proizvedene i bačene odjeće. Saznajte više o njezinom utjecaju na okoliš i rješenjima EU-a.
Brza moda podrazumijeva stalnu proizvodnju novih odjevnih predmeta po vrlo niskim cijenama. Kako bi riješio problem njezinog utjecaja na okoliš i postigao kružno gospodarstvo do 2050. EU želi smanjiti količine tekstilnog otpada te produžiti životni ciklus i potaknuti recikliranje tekstila.
Prekomjerna potrošnja prirodnih resursa
Za proizvodnju tekstila potrebne su velike količine vode, ali i zemljišta za uzgoj pamuka i drugih vlakana.
Za proizvodnju jedne pamučne majice prema procjenama potrebno je 2 700 litara pitke vode, količina koju jedna osoba popije u dvije i pol godine.
Tekstilni sektor u 2020., kada je u prosjeku za devet kubičnih metara vode, 400 četvornih metara zemlje i 391 kilogram sirovina.
Zagađenje vode
Procjenjuje se da su postupak bojanja i završna obrada u proizvodnji tekstila odgovorni za 20 posto globalnog DzԱčšćᲹ vode.
Jednim pranjem poliesterske odjeće u perilici rublja može se ispustiti 700 tisuća mikroplastičnih vlakana koja mogu završiti u prehrambenom lancu.
Većina mikroplastike iz tekstila oslobodi se tijekom prvih nekoliko pranja, a brza moda, zbog svoje masovne proizvodnje, niskih cijena i velikih količina prodaje, odgovorna je za brojna prva pranja.
Pranje sintetike dovodi do nakupljanja više od pola milijuna tona mikroplastike na dnu oceana svake godine. Osim što predstavlja globalni problem, onečišćenje koje stvara proizvodnja odjeće uništava .
Emisije stakleničkih plinova
Prema podacima Europske agencije za okoliš, kupovina tekstila u EU-u 2020. proizvela je oko 270 kg emisija CO2 po osobi, što znači da su tekstilni proizvodi u EU-u uzrokovali 121 milijun tona emisija stakleničkih plinova.
Tekstilni otpad završava na odlagalištima, dok je stopa recikliranja niska
Promijenio se i način rješavanja neželjene odjeće, odjevni se predmeti ne doniraju, već bacaju.
Manje od polovice rabljene odjeće prikuplja se za ponovnu upotrebu ili recikliranje, od čega se samo jedan posto reciklira u novu odjeću, djelomično jer su se tehnologije za recikliranje odjeće u neobrađena vlakna tek nedavno počele razvijati.
Samo 1%
korištene odjeće reciklira se i koristi za novu odjeću
Europljani godišnje u prosjeku koriste gotovo 26 kg i bacaju oko 11 kg tekstila. Rabljena odjeća može se izvoziti izvan EU-a, ali se uglavnom (87 posto) spaljuje ili odlaže na odlagalištima.
Brza moda glavni je razlog povećanja potrošnje, koja je djelomično potaknuta i društvenim mrežama i industrijom koja modne trendove predstavlja većem broju potrošača i brže nego u prošlosti.
Strategije za rješavanje tog problema uključuju razvoj novih poslovnih modela za iznajmljivanje odjeće, osmišljavanje proizvoda na način da se olakša ponovna uporaba i recikliranje (kružni način), uvjeravanje potrošača da kupuju manje odjeće bolje kvalitete (spora moda) i općenito usmjeravanje ponašanja potrošača prema održivijim opcijama.
Strategija EU-a za održivi i kružni tekstil
Kao dio akcijskog plana za kružno gospodarstvo, . novu strategiju za borbu protiv brze mode, poticanje inovacija u sektoru i za izradu tekstila koji će biti trajniji, popravljiviji, te će se moći reciklirati.
Nova strategija uključuje nove zahtjeve ekodizajna za tekstil, jasnije informacije, putovnicu digitalnog proizvoda i poziva tvrtke da preuzmu odgovornost i djeluju kako bi minimizirali svoj ugljični otisak i utjecaj na okoliš.
U lipnju 2023. zastupnici su predložili strože mjere EU-a za zaustavljanje prekomjerne proizvodnje i potrošnje tekstila. Pozvali su na proizvodnju tekstila u kojoj se poštuju ljudska, socijalna i radnička prava, kao i okoliš i dobrobit životinja.
Mjere EU-a za smanjenje tekstilnog otpada
Proizvođači koji poštuju određene ekološke standarde za svoje proizvode mogu koristiti . Time se povećava vidljivost proizvoda koji sadrže manje štetnih tvari i manje onečišćuju vodu i zrak.
Parlament je 2018. odobrio .
Strategija EU-a za održivi i kružni tekstil uključuje mjere za rješavanje problema prisutnosti opasnih kemikalija, poziva proizvođače da preuzmu odgovornost za svoje proizvode duž cijelog lanca vrijednosti, među ostalim i kada postanu otpad, te želi potaknuti potrošače da odaberu održive tekstilne proizvode.
Europski parlament u ožujku 2024. iznio je ideje za izmjene pravila o tekstilnom otpadu. Revizijom Direktive o otpadu povećat će se odgovornost proizvođača. To u praksi znači da će proizvođači tekstila, kao što su odjeća, obuća, modni dodaci, kao i druga poduzeća koja takve proizvode stavljaju na europsko jedinstveno tržište, morati pokriti troškove odvojenog prikupljanja, sortiranja i recikliranja.
Iako je Komisija predložila da se ova pravila uvedu 30 mjeseci nakon što Direktiva stupi na snagu, zastupnici se zalažu za 18 mjeseci. Osim toga, države članice EU-a trebale bi od 1. siječnja 2025. odvojeno prikupljati tekstil za ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje.
„Tražimo postavljanje ciljeva za smanjenje tekstilnog otpada, uz nadzor izvoza rabljenog tekstila”, izjavila je izvjestiteljica Parlamenta Anna Zalewska (ECR, Poljska). Također je pozvala na osiguravanje bolje infrastrukture za odvojeno prikupljanje tekstila i učinkovitije razvrstavanje komunalnog otpada kako bi se predmeti koji se mogu reciklirati odvojili prije slanja na spalionicu ili odlagalište.
Sljedeći koraci
Pregovore s Vijećem vodit će sljedeći Parlament, koji će biti izabran na europskim izborima od 6. do 9. lipnja 2024.