Novi pristup EU-a vraćanju migranata
Europska unija želi učinkovitije vraćanje nezakonitih migranata. Saznajte više o mjerama i ključnim brojkama o vraćanju migranata.
Svake godine stotine tisuća državljana trećih zemalja moraju napustiti Uniju zbog svog nezakonitog statusa. Međutim, tek ih nešto više od 20 % to doista učini. Stoga Europska unija želi donijeti zajednička učinkovita pravila za postupanje s migrantima koji nemaju pravo na ostanak u EU-u.
Direktiva o vraćanju
iz 2008. imala je, prema iz 2013., pozitivan učinak na politiku vraćanja u Europi jer je njome uvedeno maksimalno ograničenje trajanja zadržavanja te su promicani dobrovoljni odlasci i vraćanja.
U toj direktivi „nezakoniti boravak” definira se kao nazočnost na državnom području države članice državljanina treće zemlje koji ne ispunjava ili više ne ispunjava uvjete za ulazak, boravak ili boravište u toj državi članici. Međutim, ti se uvjeti razlikuju među državama članicama, što dovodi do situacija u kojima građani trećih zemalja sličnog statusa nezakonito borave u jednoj državi članici, ali ne nužno i u nekoj drugoj državi članici.
Revizija Direktive o vraćanju: sljedeći koraci
Europska unija radi na tome da vraćanje osoba koje nemaju pravo na boravak u EU-u bude brže i učinkovitije. To je jedan od ciljeva Pakta o migracijama i azilu donesenog 2024.
U ožujku 2025. Europska komisija predstavila je s bržim, jednostavnijim i učinkovitijim postupkom vraćanja diljem Unije.
Svrha prijedloga je:
- osigurati da se podaci iz odluke o vraćanju izdane u jednoj državi članici upišu u europski nalog za vraćanje i unesu u , tako da se odluka o vraćanju izvrši ako migrant ode u drugu državu članicu
- Ჹčپ mjere za sprečavanje bijega migranata tijekom postupka vraćanja. Migranti se mogu zadržati najviše 24 mjeseca ako vraćanje nije moguće ili postoji sigurnosni rizik. Uz to, pravilima bi se trebala dati prednost dobrovoljnim vraćanjima ako migranti surađuju
- osmisliti pravni okvir za centre za vraćanje, koji bi se uspostavili u trećim zemljama na temelju bilateralnog dogovora ili dogovora na razini EU-a i u koje bi se premjestile osobe kojima je izdana konačna odluka o vraćanju.
Parlament sada mora ocijeniti taj prijedlog prije postizanja dogovora s Vijećem o konačnoj verziji zakonodavnog teksta.
Vraćanje nezakonitih migranata: ključne činjenice
Postoje statistički podaci o nezakonitim migracijama, no znanstvenici upozoravaju da oni mogu biti nepotpuni, nedosljedni i nedostatni.
Prema podacima iz 2023., 118 935 . Glavni razlozi za odbijanje ulaska su nedostatak valjane vize ili boravišne dozvole (23,3 % slučajeva) te nemogućnost dokazivanja svrhe ili uvjeta boravka (22,5 % slučajeva).
Države članice su 2023. izdale 484 160 odluka o vraćanju.
Među migrantima koji su dobili odluku o vraćanju najzastupljeniji su državljani Maroka, Alžira i Afganistana.
Broj državljana trećih zemalja koji su se doista vratili u drugu zemlju nakon naloga za vraćanje porastao je 2023. za 25,1 % u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je 111 185. Više od 80 % vraćenih migranata (91 465 osoba) poslano je u treće zemlje.
Dobrovoljna i prisilna vraćanja
Kod dobrovoljnog vraćanja osobe dobrovoljno surađuju s vlastima nakon primitka odluke o vraćanju; ako te suradnje nema, riječ je o prisilnom vraćanju. Dobrovoljno vraćanje može biti i potpomognuto (u obliku financijske/logističke pomoći zemlje domaćina).
Prema podacima Eurostata, udio dobrovoljnih vraćanja 2023. iznosio je 43,1 %.