合法博彩网站

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi i ostvarivanju ciljeva odr啪ivog razvoja

()

Europski parlament,

鈥�听uzimaju膰i u obzir Rezoluciju UN-a br.听70/1 naslovljenu 鈥濸romijeniti svijet: program odr啪ivog razvoja do 2030.鈥� (Program do 2030.), usvojenu na sastanku na vrhu UN-a o odr啪ivom razvoju odr啪anom u New Yorku 25.听rujna听2015., kojom su utvr膽eni ciljevi odr啪ivog razvoja,

鈥�听uzimaju膰i u obzir publikaciju Odjela UN-a za ekonomska i socijalna pitanja iz sije膷nja 2022. naslovljenu 鈥濪obra praksa u pogledu ciljeva odr啪ivog razvoja 鈥� zbirka uspje拧nih primjera i iskustava ste膷enih u provedbi ciljeva odr啪ivog razvoja 鈥� drugo izdanje鈥�,

鈥�听uzimaju膰i u obzir izvje拧膰e UN-a o globalnom odr啪ivom razvoju za 2019. naslovljeno 鈥濨udu膰nost je sada: znanost za postizanje odr啪ivog razvoja鈥�,

鈥�听uzimaju膰i u obzir Konvenciju UN-a o biolo拧koj raznolikosti (UNCBD) i Globalni okvir za biolo拧ku raznolikost Kunming-Montreal, dogovoren na 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije UN-a o biolo拧koj raznolikosti,

鈥�听uzimaju膰i u obzir Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015. koji su 18. o啪ujka 2015. donijele dr啪ave 膷lanice UN-a na Tre膰oj svjetskoj konferenciji UN-a o smanjenju rizika od katastrofa,

鈥�听uzimaju膰i u obzir Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC), sporazum usvojen 12. prosinca 2015. na 21. konferenciji stranaka UNFCCC-a (COP21) u Parizu i sporazum o novom financiranju gubitka i 拧tete za ugro啪ene zemlje, usvojen 20. studenoga 2022. na konferenciji COP27 u Sharm El-Sheikhu,

鈥�听uzimaju膰i u obzir Posebno izvje拧膰e Me膽uvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) od 24. rujna 2019. o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena,

鈥�听uzimaju膰i u obzir 拧esto izvje拧膰e o procjeni Me膽uvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC-ja) od 28. velja膷e 2022. i njegovo objedinjeno izvje拧膰e od 20. o啪ujka 2023.,

鈥�听uzimaju膰i u obzir 滨锄惫箩别拧膰别 o ljudskom razvoju za 2021./22. naslovljeno 鈥濶eizvjesno vrijeme, nemirni 啪ivoti: oblikovanje na拧e budu膰nosti u svijetu koji se mijenja鈥�,

鈥�听uzimaju膰i u obzir Tre膰u me膽unarodnu konferenciju UN-a o financiranju razvoja, odr啪anu od 13. do 16.听srpnja听2015. u Addis Abebi,

鈥�听uzimaju膰i u obzir 6. sastanak na vrhu Europske unije i Afri膷ke unije odr啪an 17. i 18. velja膷e 2022. i povezanu zavr拧nu izjavu naslovljenu 鈥瀂ajedni膷ka vizija za 2030.鈥�,

鈥�听uzimaju膰i u obzir pregovore o novom sporazumu o partnerstvu izme膽u EU-a i afri膷kih, karipskih i pacifi膷kih zemalja (AKP), koji bi zamijenio Sporazum iz Cotonoua,

鈥�听uzimaju膰i u obzir UN-ov sastanak na vrhu 2022. o transformaciji obrazovanja odr啪an od 16. do 19. rujna u New Yorku,

鈥�听uzimaju膰i u obzir sastanak na vrhu o ciljevima odr啪ivog razvoja 2023. koji 膰e se odr啪ati u rujnu 2023. tijekom tjedna na visokoj razini Op膰e skup拧tine Ujedinjenih naroda,

鈥�听uzimaju膰i u obzir sastanak na vrhu o budu膰nosti, zakazan za rujan 2024., s ciljem dono拧enja velikih reformi za multilateralne institucije i za financiranje odr啪ivog razvoja na globalnoj razini,

鈥�听uzimaju膰i u obzir izvje拧膰e UN-a o odr啪ivom razvoju za 2021. naslovljeno 鈥濪esetlje膰e djelovanja za ciljeve odr啪ivog razvoja鈥� i 滨锄惫箩别拧膰别 UN-a o odr啪ivom razvoju za 2022. naslovljeno 鈥濷d krize do odr啪ivog razvoja: ciljevi odr啪ivog razvoja kao plan do 2030. i nakon toga鈥�,

鈥�听uzimaju膰i u obzir 滨锄惫箩别拧膰别 UN-a o ciljevima u pogledu odr啪ivog razvoja za 2022.,

鈥�听uzimaju膰i u obzir internetsku bazu podataka za mjere ubrzanja ciljeva odr啪ivog razvoja,

鈥�听uzimaju膰i u obzir inicijativu glavnog tajnika Ujedinjenih naroda iz velja膷e 2023. o pru啪anju poticaja ciljevima odr啪ivog razvoja kako bi se ostvario cilj odr啪ivog razvoja do 2030.,

鈥�听uzimaju膰i u obzir Rezoluciju Vije膰a UN-a za ljudska prava od 8. listopada 2021. i Rezoluciju Op膰e skup拧tine UN-a od 28. srpnja 2022. o ljudskom pravu na 膷ist, zdrav i odr啪iv okoli拧,

鈥�听uzimaju膰i u obzir Rezoluciju Skup拧tine Ujedinjenih naroda za okoli拧 5/10 naslovljenu 鈥濫kolo拧ka dimenzija odr啪ivog, otpornog i uklju膷ivog oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19鈥�, usvojenu 2. o啪ujka 2022.,

鈥�听uzimaju膰i u obzir inicijativu SZO-a 鈥濲edno zdravlje鈥�,

鈥�听uzimaju膰i u obzir Nacrt sporazuma u okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora o o膷uvanju i odr啪ivom iskori拧tavanju morske biolo拧ke raznolikosti na podru膷jima izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ) od 4. o啪ujka 2023. (Sporazum UN-a o otvorenom moru),

鈥�听uzimaju膰i u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i Strategiju EU-a o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.听鈥撎�2030.,

鈥�听uzimaju膰i u obzir izvje拧膰e glavnog tajnika UN-a naslovljeno 鈥濶a拧 zajedni膷ki program鈥�, predstavljeno Op膰oj skup拧tini UN-a, i mandat koji je Op膰a skup拧tina UN-a Rezolucijom br.听76/6 od 15. studenoga 2021. dala glavnom tajniku UN-a da poduzme daljnje mjere u vezi sa spomenutim izvje拧膰em,

鈥�听uzimaju膰i u obzir zajedni膷ku izjavu Vije膰a i predstavnika vlada dr啪ava 膷lanica koji su se sastali u Vije膰u, Europskog parlamenta i Komisije od 30.听lipnja听2017. naslovljenu 鈥濶ovi europski konsenzus o razvoju 鈥� na拧 svijet, na拧e dostojanstvo, na拧a budu膰nost鈥�[1],

鈥�听uzimaju膰i u obzir Odluku (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vije膰a od 6.听travnja听2022. o Op膰em programu djelovanja Unije za okoli拧 do 2030.[2],

鈥�听uzimaju膰i u obzir izvje拧膰e Europske agencije za okoli拧 od 4.听prosinca听2019. naslovljeno 鈥濫uropski okoli拧 鈥� stanje i izgledi 2020.: znanje za tranziciju prema odr啪ivoj Europi鈥�,

鈥�听uzimaju膰i u obzir izvje拧膰e OECD-a od 10. studenoga 2022. naslovljeno 鈥濭lobalni pregled financiranja za odr啪ivi razvoj 2023.: bez pravednosti nema odr啪ivosti鈥�,

鈥�听uzimaju膰i u obzir mi拧ljenja Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i to ono od 19. rujna 2018. naslovljeno 鈥濸okazatelji prikladniji za evaluaciju ciljeva odr啪ivog razvoja 鈥� doprinos civilnog dru拧tva鈥�, ono od 30. listopada 2019. naslovljeno 鈥濶itko ne smije biti zapostavljen pri provedbi Programa odr啪ivog razvoja do 2030.鈥� i ono od 8. prosinca 2021. naslovljeno 鈥濷bnovljena strategija odr啪ivog financiranja鈥�,

鈥�听uzimaju膰i u obzir mi拧ljenje Odbora regija od 8. velja膷e 2023. naslovljeno 鈥濶apredak u provedbi ciljeva odr啪ivog razvoja鈥�,

鈥�听uzimaju膰i u obzir inicijative zeleni plan i Global Gateway, pokrenute 11. prosinca 2019. odnosno 1. prosinca 2021.,

鈥�听uzimaju膰i u obzir programe rada Komisije za 2020. (),2021 (), 2022 () i 2023 () te njihova upu膰ivanja na ciljeve odr啪ivog razvoja, a posebno prvo dobrovoljno preispitivanje provedbe ciljeva odr啪ivog razvoja koje je proveo EU,

鈥�听uzimaju膰i u obzir radni dokument slu啪bi Komisije od 18. studenog 2020. naslovljen 鈥濷stvarivanje UN-ovih ciljeva odr啪ivog razvoja 鈥� sveobuhvatan pristup鈥� (SWD(2020)0400),

鈥�听uzimaju膰i u obzir uklju膷ivanje ciljeva odr啪ivog razvoja u okvir za bolju regulativu, uklju膷uju膰i komunikaciju Komisije od 29. travnja 2021. naslovljenu 鈥濨olja regulativa: zajedni膷kim snagama za bolje zakonodavstvo鈥� (),

鈥�听uzimaju膰i u obzir Komunikaciju Komisije o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu za globalnu pravednu tranziciju i odr啪iv oporavak (COM(2022)-0066 final), a posebno njezine obveze u pogledu postizanja ciljeva odr啪ivog razvoja,

鈥�听uzimaju膰i u obzir Akcijski plan Europske komisije za socijalnu ekonomiju donesen 9. prosinca 2021.,

鈥�听uzimaju膰i u obzir Zaklju膷ke Vije膰a od 24. listopada 2019. o ekonomiji dobrobiti[3],

鈥�听uzimaju膰i u obzir Preporuku Vije膰a od 16. lipnja 2022. o u膷enju za zelenu tranziciju i odr啪ivi razvoj,

鈥�听uzimaju膰i u obzir zaklju膷ke Vije膰a od 22. lipnja 2021. naslovljene 鈥濻veobuhvatan pristup za ubrzanje provedbe Programa UN-a za odr啪ivi razvoj do 2030. 鈥� Bolja ponovna izgradnja nakon krize uzrokovane bole拧膰u COVID-19鈥�,

鈥�听uzimaju膰i u obzir zaklju膷ke Vije膰a od 21. lipnja 2022. naslovljene 鈥濼ransformativna uloga obrazovanja za odr啪ivi razvoj i globalno gra膽anstvo kao klju膷nog alata za postizanje ciljeva odr啪ivog razvoja鈥�,

鈥�听uzimaju膰i u obzir izvje拧膰e Eurostata iz 2021. o pra膰enju napretka u ostvarenju ciljeva odr啪ivog razvoja u kontekstu EU-a, objavljeno 15. lipnja 2021.,

鈥�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. o pra膰enju europske gra膽anske inicijative Right2Water (Pravo na vodu)[4] i svoju Rezoluciju od 5. listopada 2022. o pristupu vodi kao ljudskom pravu 鈥� vanjska dimenzija[5],

鈥�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2017. o mjerama EU-a za odr啪ivost[6],

鈥�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 14.听o啪ujka听2019. o Godi拧njem strate拧kom izvje拧膰u o provedbi i ostvarivanju ciljeva odr啪ivog razvoja[7],

鈥�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 28.听studenoga听2019. o klimatskoj i okoli拧noj krizi[8],

鈥�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 9.听lipnja听2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.: vra膰anje prirode u na拧e 啪ivote[9],

鈥�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 10. o啪ujka 2022. o europskom semestru za uskla膽ivanje ekonomske politike: godi拧nji pregled odr啪ivog rasta za 2022.[10],

鈥�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2022. o provedbi i ostvarivanju ciljeva odr啪ivog razvoja[11],

鈥�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2022. o akcijskom planu EU-a za socijalnu ekonomiju[12],

鈥�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 24. studenog 2022. o budu膰oj europskoj financijskoj strukturi za razvoj[13],

鈥�听uzimaju膰i u obzir zajedni膷ku izjavu Europskog parlamenta, Vije膰a Europske unije i Europske komisije o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2023. i 2024.[14],

鈥�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 14. o啪ujka 2023. o uskla膽enosti politika radi razvoja[15],

鈥�听uzimaju膰i u obzir 膷lanak 3. stavak 5. Ugovora o Europskoj uniji te 膷lanak 208. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

鈥�听uzimaju膰i u obzir Uredbu (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vije膰a od 9.听lipnja听2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i me膽unarodnu suradnju 鈥� Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br.听466/2014/EU Europskog parlamenta i Vije膰a te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vije膰a i Uredbe Vije膰a (EZ, Euratom) br.听480/2009[16][17],

鈥�听uzimaju膰i u obzir 膷lanak 54. Poslovnika,

鈥�听uzimaju膰i u obzir zajedni膷ke rasprave Odbora za razvoj i Odbora za okoli拧, javno zdravlje i sigurnost hrane u okviru 膷lanka 58. Poslovnika,

鈥�听uzimaju膰i u obzir izvje拧膰e Odbora za razvoj i Odbora za okoli拧, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9鈥�0213/2023),

A.听budu膰i da su, s manje od sedam godina do isteka roka za provedbu Programa odr啪ivog razvoja do 2030., novo geopoliti膷ko okru啪enje i vi拧estruke krize u razli膷itim podru膷jima dodatno usporili postizanje ciljeva odr啪ivog razvoja; budu膰i da je hitno potrebno zajedni膷ko djelovanje u novim razmjerima kako bi se odgovorilo na siroma拧tvo koje uni拧tava stotine milijuna 啪ivota i kako bi se odgovorilo na dosad nevi膽ene prijetnje nastanjivosti na拧eg planeta koje predstavljaju me膽usobno povezane klimatske krize i krize biolo拧ke raznolikosti;

B.听budu膰i da Program odr啪ivog razvoja do 2030. i 17 ciljeva odr啪ivog razvoja, 169 ciljnih vrijednosti i prate膰i pokazatelji predstavljaju jedini zajedni膷ki, globalni i politi膷ki dogovoreni okvir za politike utemeljene na dokazima, 拧to ih 膷ini klju膷nima za suo膷avanje s dana拧njim izazovima i globalno preusmjeravanje prema socijalno i ekolo拧ki pravednoj tranziciji na svjetskoj razini u kojoj nijedna osoba i nijedno mjesto nisu zapostavljeni;

C.听budu膰i da su ciljevi odr啪ivog razvoja, univerzalni i nedjeljivi, primjenjivi na sve aktere, uklju膷uju膰i civilno dru拧tvo i socijalne partnere, te na javni i privatni sektor; budu膰i da bi ti akteri trebali biti sustavno uklju膷eni u izradu i provedbu politika povezanih s ciljevima odr啪ivog razvoja;

D.听budu膰i da su se, unato膷 odre膽enom napretku u pogledu odre膽enih ciljeva odr啪ivog razvoja prije krize, neki trendovi u me膽uvremenu preokrenuli; budu膰i da, prema Izvje拧膰u o odr啪ivom razvoju za 2022. Mre啪e UN-a za rje拧enja za odr啪ivi razvoj (SDSN), svijet ve膰 drugu godinu zaredom vi拧e ne ostvaruje napredak u pogledu ciljeva odr啪ivog razvoja te se prosje膷ni rezultat indeksa ciljeva odr啪ivog razvoja 2021. dodatno smanjio, dok nijedna zemlja ne dr啪i korak s ostvarenjem svih 17 ciljeva odr啪ivog razvoja do 2030.;

E.听budu膰i da je prema indeksu ljudskog razvoja (HDI-ju) 2020. i 2021. zabilje啪en jedini pad u 30-godi拧njoj povijesti indeksa, 膷ime su izbrisani dobici ostvareni u prethodnih pet godina;

F.听budu膰i da je Europa na dobrom putu da ostvari 26 ciljeva odr啪ivog razvoja, da mora ubrzati napore za postizanje 64 cilja i preokrenuti trenuta膷ni trend za 15 ciljeva; budu膰i da su dr啪ave 膷lanice EU-a najbli啪e postizanju ciljeva Programa odr啪ivog razvoja do 2030., ali su odgovorne za ve膰e prelijevanje negativnih u膷inaka, 拧to ugro啪ava sposobnost drugih zemalja da ostvare svoje ciljeve; budu膰i da bi, kad bi svjetsko stanovni拧tvo konzumiralo onoliko koliko i EU, bilo potrebno 2,8 povr拧ina Zemlje kako bi se odr啪ala potra啪nja za prirodnim resursima koji su potrebni za takav na膷in 啪ivota;

G.听budu膰i da su institucije EU-a i 27 dr啪ava 膷lanica EU-a zajedno najve膰i donatori za zemlje u razvoju, zaslu啪ni za otprilike 46听% ukupne slu啪bene razvojne pomo膰i koju svi 膷lanovi slu啪bene razvojne pomo膰i OECD-a pru啪aju zemljama u razvoju; budu膰i da je prije pandemije bolesti COVID-19 godi拧nji manjak u financiranju ciljeva odr啪ivog razvoja procijenjen na 2,5听bilijuna听USD; budu膰i da se procjenjuje da je pandemija pove膰ala taj jaz na najmanje 3,9听bilijuna听USD godi拧nje;

H.听budu膰i da je fiskalni prostor za relevantne politike u zemljama u razvoju od studenoga 2022. kriti膷no smanjen golemim i sve ve膰im teretom duga, pri 膷emu je 37 od 69 najsiroma拧nijih zemalja svijeta izlo啪eno visokom riziku od duga ili se ve膰 suo膷ava s pote拧ko膰ama u pogledu duga, 膷ime se ograni膷ava njihova sposobnost ulaganja u postizanje ciljeva odr啪ivog razvoja; budu膰i da je fiskalni prostor dodatno smanjen vanjskim 拧okovima povezanima s kumuliranjem kriza i nepostojanjem povoljnog me膽unarodnog okru啪enja za mobilizaciju doma膰ih resursa;

I.听budu膰i da Ujedinjeni narodi procjenjuju da je potrebno osigurati najmanje 500听milijardi听USD godi拧nje kako bi se pru啪io potreban poticaj za postizanje ciljeva odr啪ivog razvoja; budu膰i da je cilj UN-ova plana poticaja odr啪ivog razvoja rije拧iti problem visokih tro拧kova duga i sve ve膰ih rizika od prezadu啪enosti, znatno pove膰ati cjenovno pristupa膷no dugoro膷no financiranje razvoja i pro拧iriti financiranje za nepredvi膽ene situacije na zemlje kojima je potrebna pomo膰;

J.听budu膰i da 膰e privatni sektor i dalje imati klju膷nu ulogu u postizanju ciljeva odr啪ivog razvoja;

K.听budu膰i da 膰e Francuska 22. i 23. lipnja 2023. biti doma膰in me膽unarodnog sastanka na vrhu na temu 鈥濶ovog globalnog financijskog pakta鈥� kako bi se razmotrili svi na膷ini i sredstva za ja膷anje financijske solidarnosti sa zemljama globalnog juga; budu膰i da trenuta膷ni kontekst zahtijeva izvanredan trajni odgovor svih aktera EU-a i reviziju europske financijske strukture za razvoj (EFAD-ja) na razini cijelog sustava;

L.听budu膰i da se, s obzirom na slo啪ene 拧okove i trajne krize, od klimatskih promjena i hitnog stanja u pogledu biolo拧ke raznolikosti, pandemije bolesti COVID-19 i ruske ratne agresije na Ukrajinu do rasta cijena energije, hrane i gnojiva, krhkih lanaca opskrbe ve膰e inflacije, neodr啪ivog tereta duga i poo拧travanja monetarne politike, javlja op膰i trend 鈥瀌votra膷nog oporavka鈥� izme膽u naprednih gospodarstava i zemalja u razvoju, koji je obilje啪en velikim financijskim jazom, s visokim tro拧kovima zadu啪ivanja za zemlje u razvoju kao jednim od simptoma neuravnote啪enog me膽unarodnog financijskog i monetarnog sustava, 膷ime se pogor拧ava izostanak napretka u postizanju ciljeva odr啪ivog razvoja;

M.听budu膰i da me膽unarodni sustav nema alate za rje拧avanje sistemske du啪ni膷ke krize ili za u膷inkovito poticanje restrukturiranja duga kojim 膰e se u dovoljnoj mjeri smanjiti teret duga zemalja;

N.听budu膰i da je 2023. klju膷na za preispitivanje ciljeva odr啪ivog razvoja i poticanje njihova ostvarivanja do 2030., naro膷ito ako se u obzir uzme to da 膰e EU predstaviti svoje prvo izvje拧膰e o dobrovoljnom preispitivanju na politi膷kom forumu na visokoj razini (HLPF-u) u srpnju 2023. i na globalnom sastanku na vrhu o ciljevima odr啪ivog razvoja 19. i 20. rujna 2023., 膷ime 膰e se obilje啪iti sredina Programa odr啪ivog razvoja do 2030. i ciljeva odr啪ivog razvoja te 膰e se tom prilikom okupiti politi膷ki i idejni vo膽e iz vlada, me膽unarodnih organizacija, privatnog sektora, civilnog dru拧tva, udru啪enja 啪ena i mladih te drugi dionici; budu膰i da 膰e sastanak na vrhu o ciljevima odr啪ivog razvoja 2023. biti klju膷an trenutak za spa拧avanje Programa odr啪ivog razvoja do 2030., s obzirom na to da se odr啪ava samo jednom u 膷etiri godine;

O.听budu膰i da Komisija jo拧 nije izradila sveobuhvatnu strategiju EU-a za provedbu Programa odr啪ivog razvoja do 2030. ni financijski plan za ciljeve odr啪ivog razvoja, kao 拧to je u vi拧e navrata zatra啪eno otkad su Parlament, Vije膰e i Europsko vije膰e 2015. usvojili Program odr啪ivog razvoja do 2030.; budu膰i da se Komisija obvezala da 膰e u provedbi ciljeva odr啪ivog razvoja zauzeti pristup koji obuhva膰a sve razine vlasti; budu膰i da bi europska strategija upravljanja kojom bi se ciljevi odr啪ivog razvoja integrirali u transverzalni pristup omogu膰ila ve膰u uskla膽enost i u膷inkovitost javnih politika;听 budu膰i da se u Zajedni膷koj izjavi o zakonodavnim prioritetima za 2023. i 2024. utvr膽uje op膰i cilj ubrzanja provedbe Programa Ujedinjenih naroda za odr啪ivi razvoj do 2030. putem iznesenih zakonodavnih prijedloga;

Q.听budu膰i da bi svaka strategija EU-a koju je predlo啪ila Komisija s ciljem postizanja ciljeva odr啪ivog razvoja trebala sadr啪avati ciljeve na razini EU-a te mjerljive, vremenski ograni膷ene i konkretne mjere za postizanje ciljeva odr啪ivog razvoja, 拧to bi trebalo uklju膷ivati a啪urirani sustav pra膰enja kojim se uzima u obzir unutarnji i vanjski utjecaj EU-a na proces postizanja ciljeva odr啪ivog razvoja;

R.听budu膰i da ciljevi odr啪ivog razvoja nisu dovoljno integrirani u nacionalne planove za oporavak i otpornost; budu膰i da je, konkretno, vrlo mali broj dr啪ava 膷lanica izri膷ito povezao nacionalne planove za oporavak i otpornost s ciljevima odr啪ivog razvoja;

S.听budu膰i da je u vi拧e zemalja u razvoju ograni膷ena sposobnost prikupljanja podataka na temelju kojih se formiraju pokazatelji ciljeva odr啪ivog razvoja, 拧to mo啪e ozbiljno ote啪ati procjenu ostvarenog napretka;

T.听budu膰i da je 2021. ukupna slu啪bena razvojna pomo膰 EU-a 膷inila 0,49听% bruto nacionalnog dohotka (BND-a) EU-a, 拧to je i dalje ispod dogovorenog cilja od 0,7听% bruto nacionalnog dohotka zemlje donatorice; budu膰i da usvajanjem 79,5 milijardi EUR za Instrument za susjedstvo, razvoj i me膽unarodnu suradnju 鈥� Globalna Europa (NDICI-GE) u okviru prora膷una EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. EU mo啪e strate拧ki i fleksibilno primijeniti taj jedinstveni instrument za razvoj kako bi u膷inkovitije pru啪ao potporu zemljama u razvoju;

U.听budu膰i da uspostava Europskog fonda za odr啪ivi razvoj plus (EFOR+) pru啪a otvorenu strukturu za javne razvojne banke i razvojne financijske institucije kako bi se potaknulo javno i privatno financiranje s pomo膰u jamstava EU-a i mje拧ovitog financiranja radi postizanja ambicioznijeg uklju膷ivog razvoja i zelenog u膷inka;

V.听budu膰i da postoje ozbiljne sumnje o tome je li nova strategija EU-a Global Gateway uskla膽ena s na膷elima razvojne u膷inkovitosti te je li prikladan alat za popunjavanje nedostataka u financiranju ciljeva odr啪ivog razvoja;

W.听budu膰i da je smanjenje nejednakosti (10. cilj odr啪ivog razvoja) neraskidivo povezano s op膰om provedbom Programa odr啪ivog razvoja do 2030. i u膷inkovitim djelovanjem u podru膷ju klime;

X.听budu膰i da je odr啪iva mobilizacija resursa klju膷na za transformativno javno djelovanje; budu膰i da je klju膷no poja膷ati napore povezane s poreznom pravdom, klimatskom pravdom i me膽ugeneracijskom pravdom u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju;

Y.听budu膰i da je politi膷ka predanost EU-a uskla膽enosti politika radi razvoja potvr膽ena u novom europskom konsenzusu o razvoju iz 2017., u kojem je utvr膽eno da je uskla膽enosti politika radi razvoja 鈥瀔lju膷an element strategije [EU-a] za postizanje ciljeva odr啪ivog razvoja i va啪an doprinos 拧irem cilju uskla膽enosti politika radi odr啪ivog razvoja (PCSD-ja)鈥�; budu膰i da je uskla膽enost politika radi odr啪ivog razvoja pristup kojim se gospodarska, socijalna i ekolo拧ka dimenzija odr啪ivog razvoja integriraju u sve faze ciklusa dono拧enja politika kako bi se potaknule sinergije me膽u podru膷jima politika te utvrdili i uskladili mogu膰i kompromisi te rije拧ili me膽unarodni u膷inci prelijevanja politika EU-a;

Z.听budu膰i da je hitno potrebna bliska suradnja svih institucija za financiranje razvoja, vlada, institucija EU-a i svih partnera kako bi se zajam膷ilo da se ograni膷ena javna sredstva koriste na najdjelotvorniji i naju膷inkovitiji na膷in, imaju膰i na umu da je uspje拧na mobilizacija dodatnog javnog i privatnog kapitala od klju膷ne va啪nosti;

AA.听budu膰i da se 膷lankom 208. UFEU-a od EU-a zahtijeva da ciljeve razvojne suradnje uklju膷i u sve unutarnje i vanjske politike koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju;

AB.听budu膰i da su uspjeh europskog zelenog plana i obveza pravedne zelene tranzicije neraskidivo povezani s postizanjem ciljeva odr啪ivog razvoja; budu膰i da je u Globalnoj procjeni IPBES-a iz 2019. dokazano da 膰e trenuta膷ni negativni trendovi u podru膷ju biolo拧ke raznolikosti i ekosustava ugroziti napredak k postizanju 80听% ciljeva odr啪ivog razvoja koji se odnose na siroma拧tvo, glad, zdravlje, vodu, gradove, klimu, oceane i zemlji拧te; budu膰i da su klimatska kriza i kriza biolo拧ke raznolikosti isprepletene i da ih je potrebno rje拧avati zajedno i dosljedno;

AC.听budu膰i da bi vanjska dimenzija zelenog plana i strategije Global Gateway trebala omogu膰iti bolju projekciju Europe u inozemstvu te joj omogu膰iti da artikulira zelenu viziju za ubla啪avanje klimatskih promjena i prilagodbu njima te za拧titu prirode i biolo拧ku raznolikost, bave膰i se razvojem infrastrukture i 拧irim razvojnim potrebama utemeljenima na europskim strate拧kim ciljevima; budu膰i da se EU pritom tako膽er zala啪e za uklju膷ive pristupe kojima se podupiru 啪ene i mladi i u kojima nitko ne smije biti zapostavljen;

听

AD.听budu膰i da je Osmi program djelovanja EU-a za okoli拧 zajedni膷ki pravno dogovoreni program EU-a za klimu i okoli拧 do 2030. te 膷ini osnovu za postizanje okoli拧nih i klimatskih ciljeva u okviru UN-ova Programa odr啪ivog razvoja do 2030. i njegovih ciljeva odr啪ivog razvoja, 膷iji je prioritet ekonomija dobrobiti; budu膰i da osmi program djelovanja, me膽utim, zahtijeva ja膷anje ekolo拧ki pozitivnih poticaja i postupno ukidanje subvencija 拧tetnih za okoli拧, posebno subvencija za fosilna goriva, na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, i to bez odgode;

AE.听budu膰i da samo 24听% malih i srednjih poduze膰a (MSP-ova) u EU-u ima poseban plan za smanjenje uglji膷nog otiska[18];

AF.听budu膰i da je obrazovanje klju膷ni faktor za postizanje ciljeva odr啪ivog razvoja i spas ljudi u kriznim situacijama; budu膰i da su stotine milijuna najugro啪enije djece, mladih i odraslih i dalje isklju膷eni iz obrazovanja; budu膰i da su ciljevi Programa odr啪ivog razvoja do 2030. povezani s obrazovanjem naru拧eni i da postoji rizik da 膰e u膷enici i dru拧tva ostati nespremni za suo膷avanje s neizvjesnom budu膰no拧膰u;

AG.听budu膰i da 760 milijuna ljudi u svijetu jo拧 uvijek nema pristup elektri膷noj energiji, a 2,4 milijarde ljudi i dalje kuha koriste膰i goriva koja su 拧tetna za njihovo zdravlje i okoli拧;

AH.听budu膰i da je sedam od deset zgrada u EU-u energetski neu膷inkovito, dok je 11听% stanovni拧tva EU-a pogo膽eno energetskim siroma拧tvom, 拧to dovodi do mogu膰ih ka拧njenja u pristupu osnovnim potrebama, skrbi, obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, posebno za djecu i mlade; budu膰i da zgrade 膷ine oko 40听% potro拧nje energije u EU-u i 36听% emisija ugljika;

AI.听budu膰i da 3,6 milijardi ljudi diljem svijeta 啪ivi bez sanitarnih uvjeta kojima se upravlja na siguran na膷in, a 2,3 milijarde nema osnovne mogu膰nosti za pranje ruku kod ku膰e; budu膰i da je razdoblje 2018. 鈥� 2028. progla拧eno me膽unarodnim desetlje膰em za djelovanje: 鈥濾oda za odr啪ivi razvoj鈥�; budu膰i da je Op膰a skup拧tina Ujedinjenih naroda u Rezoluciji 64/292 izri膷ito priznala ljudsko pravo na vodu i sanitarne uvjete; budu膰i da se u zemljama u razvoju i rastu膰im gospodarstvima potra啪nja za vodom pove膰ava u svim sektorima, posebno u energetskom i poljoprivrednom sektoru;

AJ.听budu膰i da razvijeni svijet i Kina uvoze velike koli膷ine virtualne vode, odnosno vode koja se upotrebljava za proizvodnju hrane i dobara, uklju膷uju膰i iz zemalja pogo膽enih nesta拧icom vode;

AK.听budu膰i da je 鈥濺ight2Water鈥� prva uspje拧na europska gra膽anska inicijativa s 1,9 milijuna potpisa; budu膰i da je u svojoj Rezoluciji o pra膰enju europske gra膽anske inicijative Parlament izrazio 啪aljenje zbog toga 拧to komunikacija Komisije kao odgovor na europsku gra膽ansku inicijativu nije bila dovoljno ambiciozna;

AL.听budu膰i da je, prema podacima nevladine organizacije Global Witness, vi拧e od tre膰ine boraca za za拧titu zemlje i okoli拧a ubijenih u svijetu od 2015. do 2019. pripadalo autohtonim zajednicama, 膷ije su vje拧tine upravljanja zemljom i vodom klju膷ne za borbu protiv klimatske krize i gubitka biolo拧ke raznolikosti;听 budu膰i da prema pristupu 鈥濲edno zdravlje鈥� postoje dokazi da ljudsko zdravlje ovisi o zdravlju planeta i da je zdrav okoli拧 temeljni stup odr啪ivog razvoja i dobrobiti ljudi;

Pregled stanja na polovici razdoblja provedbe

1.听uvi膽a da su ciljevi odr啪ivog razvoja od zajedni膷kog interesa 膷ovje膷anstva u cjelini; nagla拧ava svoju predanost Programu odr啪ivog razvoja do 2030. i 17 ciljeva odr啪ivog razvoja s njihovih 169 prate膰ih mjerljivih ciljeva, posebno s obzirom na novo pogor拧anje geopoliti膷kog okru啪enja kao 拧to su, me膽u ostalim, ruska ratna agresija na Ukrajinu i aktualna kriza klime, biolo拧ke raznolikosti, zdravlja, duga i sigurnosti opskrbe hranom, kao i sve ve膰e nazadovanje u pogledu prava 啪ena i rodne ravnopravnosti te nasilni sukobi koji i dalje utje膷u na mnoge dijelove svijeta, posebno na zemlje u razvoju; podsje膰a da je klju膷no uzeti u obzir sna啪nu me膽uovisnost takvih kriza;

2.听upozorava na opasnost sve ve膰eg jaza u raspodjeli bogatstva i dohotka, koji bi doveo do daljnje nejednakosti i siroma拧tva te je posljednjih godina ve膰 doveo do fragmentiranih dru拧tava u mnogim dijelovima razvijenog svijeta i svijeta u razvoju; tako膽er upozorava na opasnost svakog ka拧njenja u suo膷avanju s ekolo拧kim i klimatskim izazovima s kojima se Europa i globalna zajednica susre膰u;

3.听u tom kontekstu isti膷e va啪nost provedbe integriranog pristupa ciljevima odr啪ivog razvoja, koji pru啪aju jedini univerzalni politi膷ki plan utemeljen na dokazima za za拧titu planeta i spre膷avanje klimatske krize te pru啪aju alate za postizanje blagostanja za sve; podsje膰a da je u sredi拧tu Programa odr啪ivog razvoja do 2030. obveza da se ne zapostavi nijednu osobu i nijedno mjesto i da bi postizanje ciljeva odr啪ivog razvoja koristilo svim zemljama, regijama, narodima i segmentima dru拧tva jer 膰e se usmjeriti na pitanja jednakosti i nediskriminacije te na uklanjanje temeljnih uzroka tih problema, obra膰aju膰i posebnu pozornost na one koji su najmarginaliziraniji i najranjiviji, kao i da bi trebao pobolj拧ati kulturnu odr啪ivost i prava autohtonih naroda;

4.听nagla拧ava da bi ciljeve odr啪ivog razvoja trebalo ostvariti na socijalni i klimatski pravedan na膷in, po拧tuju膰i pritom pravednu raspodjelu oskudnih resursa na razini cijelog planeta; ponavlja da su mir, diplomacija i me膽unarodna suradnja temeljni uvjeti za napredak svijeta u pogledu ciljeva odr啪ivog razvoja do 2030. i nakon toga;

5.听isti膷e 膷injenicu da je na polovici vremenskog okvira Programa odr啪ivog razvoja do 2030. vodstvo EU-a u globalnoj provedbi ciljeva odr啪ivog razvoja i dalje od presudne va啪nosti te da se ono mora i dalje iskazivati na vjerodostojan na膷in, primjerice preuzimanjem vode膰e uloge u mobilizaciji odgovaraju膰ih financijskih sredstava za potporu promjenama relevantnima za ciljeve odr啪ivog razvoja; podsje膰a da su 2020-e progla拧ene UN-ovim Desetlje膰em djelovanja za odr啪ivi razvoj;

6.听nagla拧ava potrebu da 膷lanice EU-a i Europska komisija promi膷u uskla膽enost politika i uklju膷ivost na svim razinama upravljanja, daju膰i prednost ciljevima odr啪ivog razvoja i uklju膷uju膰i ih u sve procjene u膷inka;

7.听isti膷e da 2023. godina predstavlja jedinstvenu priliku u kojoj je mogu膰e ostvariti zamah i poduzeti hitne transformativne mjere potrebne za usmjeravanje na拧ih dru拧tava na put prema postizanju ciljeva odr啪ivog razvoja; upozorava da bi posljedice nedjelovanja i gubitka jo拧 jedne godine prvenstveno snosile najranjivije osobe i zajednice; poziva sve 膷elnike EU-a da u膷ine sve 拧to je u njihovoj mo膰i kako bi bez odgode ostvarili napredak u pogledu obveza, politika i financiranja EU-a;

8.听podsje膰a da EU do 2050. mora u potpunosti po拧tovati ograni膷enja planeta; nagla拧ava da se to mo啪e posti膰i samo ako EU ulo啪i vi拧e napora u djelovanje u podru膷ju okoli拧a, kao 拧to su ona usmjerena na klimu i bioraznolikost, te u energetsku u膷inkovitost i zelenu tranziciju i deseterostruko pove膰a svoju resursnu u膷inkovitost koriste膰i se svojim neobnovljivim materijalima u sustavu potpuno zatvorenih petlji, a obnovljivim izvorima energije barem u deseterostrukoj petlji, po拧tuju膰i pritom na膷ela netoksi膷nosti i nenano拧enja bitne 拧tete; nagla拧ava da EU ne bi trebao samo prestati s uni拧tavanjem svojih prirodnih ekosustava, ve膰 bi ih trebao i 膷uvati i obnavljati kako bi se postigli zdravi, klju膷ni i otporni ekosustavi;

9.听konstatira da postupak provedbe gotovo svih ciljeva odr啪ivog razvoja kasni u odnosu na raspored i da je za brojne pokazatelje dvije godine zaredom zabilje啪eno nazadovanje[19]; ponovno potvr膽uje va啪nost svakog cilja odr啪ivog razvoja i isti膷e klju膷ne izazove koji i dalje postoje u podru膷ju odr啪ivog razvoja, posebno u kontekstu siroma拧tva (cilj odr啪ivog razvoja br.听1), gladi (cilj br. 2), zdravlja (cilj br. 3), obrazovanja (cilj br. 4), rodne ravnopravnosti (cilj br. 5), sigurne vode i odgovaraju膰ih sanitarnih uvjeta za sve (cilj br. 6), 膷iste i cjenovno pristupa膷ne energije (cilj br. 7), klimatskih promjena (cilj br. 13), podvodnog 啪ivota, uklju膷uju膰i oceane (cilj br. 14.) i biolo拧ke raznolikosti (cilj br. 15); isti膷e strate拧ku ulogu koju cilj odr啪ivog razvoja br. 10, koji se odnosi na smanjenje nejednakosti, i cilj br. 17, koji se odnosi na globalna partnerstva, mogu imati u globalnoj provedbi Programa odr啪ivog razvoja do 2030.;

10.听isti膷e va啪nost politi膷kog foruma na visokoj razini o odr啪ivom razvoju 2023. i sastanka na vrhu o ciljevima odr啪ivog razvoja, koji bi se trebali odr啪ati u New Yorku, kao prilike za preispitivanje napretka Programa UN-a za odr啪ivi razvoj do 2030. i 17 ciljeva odr啪ivog razvoja na polovici razdoblja; smatra da ti sastanci moraju pru啪iti politi膷ke smjernice na visokoj razini i novi poticaj poja膷anim naporima i ubrzanim mjerama za postizanje ciljeva do 2030.; u tom pogledu prima na znanje ciljeve odr啪ivog razvoja na koje se valja usredoto膷iti tijekom 2023. (ciljevi odr啪ivog razvoja br. 6, 7, 9, 11 i 17)[20];

11.听ponovno potvr膽uje da je pristup vodi i sanitarnim uvjetima temeljno pravo i da je pobolj拧anje tog pristupa klju膷no za postizanje ciljeva iskorjenjivanja siroma拧tva, socijalne jednakosti, javnog zdravlja, sigurnosti opskrbe hranom i odr啪ivog razvoja; podsje膰a da, kao 拧to je prepoznato u Okvirnoj direktivi EU-a o vodama[21], voda nije puki komercijalni proizvod nego javno dobro neophodno za ljudski 啪ivot i dostojanstvo;

12.听nagla拧ava da se u okviru politika u podru膷ju voda prednost mora dati odr啪ivom upravljanju rijekama, jezerima, mo膷varnim podru膷jima, izvorima i vodonosnicima te podupirati odr啪ivo upravljanje vodama u poljoprivrednom sektoru kao klju膷 za suo膷avanje s aktualnim krizama one膷i拧膰enja, kr膷enja 拧uma, dezertifikacije, gubitka biolo拧ke raznolikosti i klimatskih promjena; isti膷e potencijalne rizike od jagme za vodom i one膷i拧膰enja vode povezane sa stjecanjem zemlji拧ta velikih razmjera za poljoprivredu i ekstraktivne industrije;

13.听prima na znanje da je ruska agresija na Ukrajinu naru拧ila globalne sustave opskrbe energijom i naglasila potrebu za brzim okon膷anjem ovisnosti o fosilnim gorivima i postupnim ukidanjem svih relevantnih subvencija i prelaskom na obnovljive izvore energije;

14.听u tom pogledu nagla拧ava da EU i dr啪ave 膷lanice hitno trebaju ulo啪iti zajedni膷ke napore kako bi se ostvario napredak prema cilju odr啪ivog razvoja br. 7 kako bi se svima osigurao pristup cjenovno pristupa膷noj, pouzdanoj, odr啪ivoj i modernoj energiji; isti膷e da se u dugoro膷noj sigurnosti opskrbe energijom univerzalni pristup i cjenovna pristupa膷nost mogu posti膰i samo uvo膽enjem energije iz obnovljivih izvora;

15.听nagla拧ava da 膰e postizanje cilja odr啪ivog razvoja br. 7 doprinijeti postizanju nekoliko drugih ciljeva odr啪ivog razvoja, me膽u ostalim u vezi s iskorjenjivanjem siroma拧tva, rodnom ravnopravno拧膰u, klimatskim promjenama, sigurno拧膰u opskrbe hranom, zdravljem, obrazovanjem, odr啪ivim gradovima i zajednicama, 膷istom vodom i sanitarnim uvjetima, pristojnim radnim mjestima, inovacijama, prometom i izbjeglicama;

16.听isti膷e da bi provedba cilja odr啪ivog razvoja br. 7 trebala biti uskla膽ena s pravednom, uklju膷ivom i pravednom energetskom tranzicijom s univerzalnim pristupom energiji, zelenim radnim mjestima, raznolikim gospodarstvima, dobrobiti ljudi i osna啪ivanjem 啪ena, lokalnih zajednica i ranjivih skupina kako nitko ne bi bio zapostavljen;

17.听pozdravlja klju膷ni sporazum o Ugovoru o otvorenom moru za za拧titu oceana, borbu protiv uni拧tavanja okoli拧a, borbu protiv klimatskih promjena i spre膷avanje gubitka biolo拧ke raznolikosti;

Upravljanje, multilateralizam i partnerstva

18.听prepoznaje odlu膷uju膰u ulogu EU-a u oblikovanju Programa odr啪ivog razvoja do 2030. u 2015. i poziva njega i njegove dr啪ave 膷lanice da poduzmu odva啪ne mjere i preuzmu globalno vodstvo pru啪anjem primjera u provedbi ciljeva odr啪ivog razvoja, udvostru膷enjem svojih napora kako bi se dostigao rok i predvo膽enjem politi膷ke obnove ciljeva odr啪ivog razvoja na predstoje膰em sastanku na vrhu o ciljevima odr啪ivog razvoja, kao 拧to su zalaganje za obvezuju膰e ciljeve, obvezna revizija i transformativniji pristup postizanju ciljeva odr啪ivog razvoja u cjelini;

19.听poziva predsjednike Parlamenta, Komisije i Vije膰a da donesu zajedni膷ku deklaraciju u kojoj 膰e potvrditi predanost EU-a Programu odr啪ivog razvoja do 2030.; nagla拧ava da EU treba poja膷ati suradnju i ubrzati napredak u pogledu cilja odr啪ivog razvoja br. 17 鈥� partnerstva za ciljeve; prima na znanje da je EU u jedinstvenom polo啪aju da ubrza napredak u partnerstvima, s obzirom na to da se dokazao kao predvodnik multilateralizma;

20.听isti膷e ulogu i resurse lokalnih i regionalnih vlasti te posebno klju膷nu ulogu regija i gradova, pri 膷emu OECD procjenjuje da se 65听% ciljeva odr啪ivog razvoja ne mo啪e ostvariti bez koordinacije; te nagla拧ava da je vi拧erazinsko upravljanje jedna od temeljnih vrijednosti ciljeva odr啪ivog razvoja; poziva EU da pove膰a suradnju s civilnim dru拧tvom i privatnim sektorom;

21.听podsje膰a da je uskla膽enost politika u interesu razvoja klju膷an zahtjev kako bi se izbjeglo da politike EU-a negativno utje膷u na siroma拧ne i ranjive osobe u zemljama u razvoju te kako bi se tra啪ile i iskoristile mogu膰nosti za postizanje sinergija, u skladu s na膷elima Programa odr啪ivog razvoja do 2030. pod nazivom 鈥濶itko ne smije biti zapostavljen鈥� i 鈥濸rvo treba zadovoljiti potrebe onih koji su najzapostavljeniji鈥� i ciljevima odr啪ivog razvoja; isti膷e da bi se uskla膽enost politika u interesu razvoja trebala primjenjivati na sve politike i sva podru膷ja obuhva膰ena Programom odr啪ivog razvoja do 2030. i ciljevima odr啪ivog razvoja;

22.听poziva na korjenitu promjenu u provedbi uskla膽enosti politika radi razvoja kako bi se osiguralo da se u膷inci na zemlje u razvoju pravilno identificiraju i analiziraju, da negativni u膷inci budu izbjegnuti te da se u potpunosti koristi mogu膰nost sinergije radi postizanja razvojnih ciljeva i ciljeva odr啪ivog razvoja;

23.听ponovno poziva Europsku komisiju da provede reviziju kako bi se osigurala uskla膽enost njezinih unutarnjih i vanjskih politika;

24.听isti膷e potrebu za boljom komunikacijom o ciljevima odr啪ivog razvoja jer nisu svi dionici upoznati s okvirom niti daju prioritet ciljevima odr啪ivog razvoja na razini EU-a te na nacionalnoj i lokalnoj razini, pa je potrebna bolja komunikacija kako bi se na terenu oja膷ala politi膷ka predanost i podigla razina osvije拧tenosti o ciljevima odr啪ivog razvoja;

25.听isti膷e va啪nost rastu膰eg mladog stanovni拧tva na globalnom jugu za odr啪ivi razvoj; ponavlja da je pristup kvalitetnom obrazovanju (cilj odr啪ivog razvoja br. 4), uklju膷uju膰i strukovno osposobljavanje, klju膷an alat kojim se tom kontinentu omogu膰uje osna啪ivanje rastu膰eg mladog stanovni拧tva; sna啪no nagla拧ava stvaranje sna啪nijih veza izme膽u obrazovanja, razvoja vje拧tina i zapo拧ljavanja kako bi se omogu膰io pristup dostojanstvenom radu na tr啪i拧tu rada koje se brzo mijenja; nagla拧ava da se mora osigurati kvalitetno obrazovanje za sve, bez obzira na spol, socioekonomski status, kulturno podrijetlo i vjeroispovijed;

26.听prepoznaje va啪nost obrazovanja za globalno gra膽anstvo i odr啪ivi razvoj kao pokreta膷a svih ciljeva te poziva Komisiju da to uklju膷i kao prioritet u sve relevantne pozive za financiranje;

27.听啪ali zbog 膷injenice da Komisija jo拧 uvijek nije predstavila sveobuhvatnu strategiju za postizanje Programa odr啪ivog razvoja do 2030., unato膷 pozivima Europskog parlamenta, Vije膰a EU-a6a, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora6b i Odbora regija, iako je za postizanje ciljeva odr啪ivog razvoja preostalo manje od sedam godina te je stoga potrebna hitna provedba; ustraje u tome da bi Komisija bez daljnje odgode trebala nastaviti s dono拧enjem takve strategije; smatra da bi se trebalo definirati barem sljede膰e:

(a)听novi okvir upravljanja pod vodstvom jednog povjerenika na visokoj razini koji je odgovoran za provedbu ciljeva odr啪ivog razvoja u svim portfeljima i koji 膰e se sustavno savjetovati s novom vi拧edioni膷kom platformom za pretakanje kolektivnog znanja u zajedni膷ko djelovanje. Taj bi okvir trebao uklju膷ivati regionalne i lokalne vlasti, sve relevantne organizacije civilnog dru拧tva i znanstvenike;

(b)听revidirani skup konkretnih, mjerljivih i vremenski ograni膷enih ciljnih vrijednosti, indikatora i konkretnih mjera za njihovo postizanje;

(c)听a啪urirani sustav pra膰enja i pokazatelje, uzimaju膰i u obzir unutarnji i vanjski u膷inak EU-a na globalni napredak u pogledu ciljeva odr啪ivog razvoja;

(d)听jedinstveni financijski plan za postizanje ciljeva odr啪ivog razvoja EU-a, povezan s navedenim ciljnim vrijednostima;

(e)听plan za diplomaciju EU-a u podru膷ju ciljeva odr啪ivog razvoja i me膽unarodnu suradnju, pod vodstvom posebnog izaslanika za ciljeve odr啪ivog razvoja radi promicanja dosljednog djelovanja u pogledu ciljeva odr啪ivog razvoja na globalnoj razini vanjskim djelovanjem EU-a kako bi se osigurala pravedna raspodjela tereta i jednaki uvjeti za sve;

28.听nagla拧ava da bi strategiju trebalo redovito preispitivati i popratiti korektivnim mjerama u podru膷jima u kojima se smatra da je napredak zaustavljen ili nedovoljan; poziva na to da provedba ciljeva odr啪ivog razvoja bude to膷ka dnevnog reda tjednog Kolegija povjerenika koji se sastaje najmanje svaka tri mjeseca; poti膷e budu膰e predstoje膰e predsjedni拧tvo Vije膰a da organizira raspravu na visokoj razini o tome kako na vrijeme provesti ciljeve odr啪ivog razvoja, po mogu膰nosti u okviru Vije膰a za op膰e poslove na ministarskoj razini;

29.听nagla拧ava da bi ciljevi odr啪ivog razvoja trebali biti okosnica europskih javnih politika i da bi sve dr啪ave 膷lanice trebale pove膰ati razinu ambicioznosti svojih nacionalnih odgovora za provedbu ciljeva odr啪ivog razvoja;

30.听poziva Komisiju da nastavi s reformom europskog semestra kako bi se uravnote啪ili gospodarski, socijalni i okoli拧ni prioriteti te da europski semestar bolje uskladi s pra膰enjem zelenog plana, Pari拧kog sporazuma i nacionalnih planova za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, uz uklju膷ivanje lokalnih i regionalnih vlasti u taj proces, pri 膷emu posebno napominje da je vrlo malo dr啪ava 膷lanica izri膷ito povezalo svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost s ciljevima odr啪ivog razvoja, uklju膷uju膰i sveobuhvatno mapiranje odgovaraju膰ih financijskih omotnica;

31.听poziva Komisiju da iskoristi preporuke po dr啪avama 膷lanicama za sustavno mjerenje napretka dr啪ava 膷lanica i da iznese konkretne prijedloge za potrebne promjene i pobolj拧anja, uklju膷uju膰i preporuke za ciljeve odr啪ivog razvoja po dr啪avama 膷lanicama, te da nastavi s reformom europskog semestra kako bi se uravnote啪ili gospodarski, socijalni i okoli拧ni prioriteti radi poticanja dugoro膷ne socijalne, ekolo拧ke i gospodarske preobrazbe i pobolj拧anja integracije Programa odr啪ivog razvoja do 2030., europskog stupa socijalnih prava i europskog zelenog plana na svim razinama;

32.听isti膷e va啪nu ulogu Europskog parlamenta kao i nacionalnih parlamenata te regionalnih i lokalnih vlasti u promicanju provedbe ciljeva odr啪ivog razvoja uz pomo膰 europskih politika i ve膰e vidljivosti ciljeva u javnom diskursu; isti膷e svoje nadzorne, zakonodavne i prora膷unske ovlasti za poticanje provedbe Programa odr啪ivog razvoja do 2030.; u tu svrhu poziva svoje odbore da dodatno integriraju pitanja ciljeva odr啪ivog razvoja u svoj zakonodavni i nezakonodavni rad;

33.听tako膽er poziva Parlament da imenuje stalnog izvjestitelja za provedbu ciljeva odr啪ivog razvoja kako bi ih se uklju膷ilo u zakonodavstvo EU-a u svim odborima; pozdravlja u tom pogledu napore Saveza Parlamenta za ciljeve odr啪ivog razvoja; poziva predsjednicu Europskog parlamenta da imenuje potpredsjednika za ciljeve odr啪ivog razvoja koji 膰e promicati ciljeve odr啪ivog razvoja u Predsjedni拧tvu i predstavljati Europski parlament prema van u pogledu ciljeva odr啪ivog razvoja;

34.听poti膷e Glavno tajni拧tvo Parlamenta da provede reviziju ciljeva odr啪ivog razvoja od strane Parlamenta kako bi se u potpunosti ocijenio njegov doprinos postizanju ciljeva, slijede膰i sli膷ne obveze drugih institucija EU-a; nagla拧ava da su koordinacija i redovni strukturni dijalog unutar institucija EU-a i me膽u njima od presudne va啪nosti kako bi se zajam膷ilo vodstvo EU-a i pove膰ala u膷inkovitost njegovih napora u provedbi Programa odr啪ivog razvoja do 2030.; poziva stoga na uspostavu me膽uinstitucijske radne skupine koja bi trebala preuzeti odgovornost za koordinaciju napora Unije u ostvarivanju ciljeva odr啪ivog razvoja na unutarnjoj i globalnoj razini;

35.听uvi膽a da se ciljevi odr啪ivog razvoja moraju oja膷ati stvaranjem u膷inkovitih pravnih i regulatornih okvira, politika i praksi na razini EU-a i dr啪ava 膷lanica kako bi se promicala njihova provedba;

36.听podsje膰a na to da su dobrovoljna nacionalna preispitivanja temelj okvira za pra膰enje i reviziju Programa odr啪ivog razvoja do 2030. kao i klju膷ni alat odgovornosti; pozdravlja obvezu devet dr啪ava 膷lanica EU-a da predstave svoje nacionalne dobrovoljne revizije na Politi膷kom forumu na visokoj razini 2023. i poziva sve dr啪ave 膷lanice da se uklju膷e u taj proces u narednim godinama; te da ozbiljno razmotre i provedu preporuke razvijene tom prilikom; nagla拧ava da dobrovoljne nacionalne revizije mogu slu啪iti samo osiguravanju odgovornosti ako se provode na objektivan na膷in koji je usmjeren na nedostatke jednako kao i na postignu膰a;

37.听poziva Komisiju da potakne dr啪ave 膷lanice i tre膰e zemlje da u svoje dobrovoljne nacionalne revizije uklju膷e socijalnu ekonomiju na horizontalan i cjelovit na膷in, prepoznaju膰i klju膷nu ulogu socijalne ekonomije u postizanju ciljeva odr啪ivog razvoja; smatra da je 2023. trenutak da globalna zajednica prije膽e s dobrovoljnog izvje拧膰ivanja na obvezno izvje拧膰ivanje; poziva EU da se zala啪e za daljnju standardizaciju dobrovoljnih nacionalnih i regionalnih revizija;

38.听pozdravlja inicijativu Komisije da 2023. sastavi i predstavi prvo izvje拧膰e EU-a o dobrovoljnom preispitivanju; isti膷e va啪nost dobrovoljnog preispitivanja EU-a koje bi sadr啪avalo:

(a)听ponovno potvr膽ivanje predanosti EU-a ostvarenju Programa odr啪ivog razvoja do 2030. i prate膰ih ciljeva;

(b)听strate拧ki pregled obveza i ciljnih vrijednosti EU-a u pogledu napretka u ostvarenju ciljeva odr啪ivog razvoja, uklju膷uju膰i, prema potrebi, kvantificirane i vremenski ograni膷ene ciljeve za 2030.;

(c)听sveobuhvatan sa啪etak unutarnjih i vanjskih mjera EU-a za potporu provedbi ciljeva odr啪ivog razvoja, kao i uskla膽enost politika izme膽u aktivnosti na obje razine, uklju膷uju膰i potencijalne kompromise, uzimaju膰i u obzir u膷inke na partnerske zemlje i pozitivne i negativne u膷inke na globalni napredak u postizanju ciljeva odr啪ivog razvoja, kao i me膽unarodna partnerstva i diplomaciju za postizanje ciljeve odr啪ivog razvoja;

(d)听smjernice o mjerama koje treba poduzeti za daljnju provedbu Programa odr啪ivog razvoja do 2030., posebno u o膷ekivanju politi膷kih prioriteta Komisije za razdoblje 2024. 2029.

39.听podsje膰a na va啪nost uzimanja u obzir regionalne i lokalne perspektive te doprinosa civilnog dru拧tva tijekom postupka savjetovanja; poziva Komisiju da u svoju europsku dobrovoljnu reviziju uklju膷i perspektivu socijalne ekonomije;

40.听isti膷e da Program odr啪ivog razvoja do 2030. zahtijeva sna啪nu razinu dru拧tvenog legitimiteta kako bi se postigli ciljevi odr啪ivog razvoja; ponavlja poziv Komisiji da radi 鈥瀘p膰edru拧tvenog pristupa鈥� kao va啪ne inovacije, uspostavi novu i stalnu platformu za redovitu i strukturiranu suradnju s organizacijama civilnog dru拧tva, organizacijama koje se temelje na zajednici, privatnim sektorom (uklju膷uju膰i MSP-ove), sindikatima, zadrugama, akademskom zajednicom i znanstvenim institucijama, regionalnim i lokalnim vlastima i marginaliziranim skupinama kako bi ih se sustavno i smisleno uklju膷ilo u postupak provedbe ciljeva odr啪ivog razvoja;

41.听nagla拧ava, u kontekstu provedbe ciljeva odr啪ivog razvoja, va啪nost interdisciplinarnog pristupa i otvorenosti prema promjenama u modernom svijetu, podizanja razine osvije拧tenosti obrazovanjem od rane dobi, promicanja stavova koji uzimaju u obzir okoli拧ne i klimatske izazove te poticanja sudjelovanja u razvojnim procesima i aktivnog gra膽anstva;

42.听isti膷e va啪nost poja膷ane suradnje s partnerima na globalnom jugu, posebno s predstavnicima Afri膷ke unije i civilnog dru拧tva te predstavnicima lokalnih i regionalnih vlasti, za globalnu provedbu Programa odr啪ivog razvoja do 2030.; napominje da 膰e njegova provedba omogu膰iti partnerskim zemljama da ostvare vlastite razvojne ciljeve (npr. Program Afri膷ke unije za razdoblje do 2063.) i pove膰aju samostalnost na putu prema pravednom i ravnopravnom dru拧tvu; u tom kontekstu nagla拧ava da univerzalnost ciljeva odr啪ivog razvoja kao zajedni膷kog programa predstavlja priliku za obnovu povjerenja i pozicioniranje EU-a kao posrednika izme膽u globalnog sjevera i globalnog juga; u tom pogledu nagla拧ava potrebu za dovoljnom uskla膽enosti s vlastitim naporima partnerskih zemalja i lokalnim potrebama kada je rije膷 o partnerstvima za razvojnu suradnju;

43.听isti膷e da je nu啪no pobolj拧ati djelotvornost i u膷inkovitost europskih razvojnih politika kako bi se ubrzala provedba ciljeva odr啪ivog razvoja u zemljama u razvoju; poziva na sna啪niji anga啪man EU-a i ve膰u dosljednost u svim politikama i financijskim instrumentima za poticanje odr啪ivog razvoja; zala啪e se za redovitu reviziju zajedni膷ki dogovorenih razvojnih ciljeva s partnerskim zemljama i relevantnim dionicima s globalnog juga kako bi se uklonili nedostaci;

44.听stoga nagla拧ava potrebu za promicanjem socijalne ekonomije u odnosima EU-a s tre膰im zemljama, me膽u ostalim tijekom trgovinskih pregovora; ponavlja da trgovinska politika mo啪e biti instrument za poticanje regionalne integracije i stabilnosti, gospodarskog razvoja, migracija, borbe protiv klimatskih promjena te za poticanje mira i sigurnosti;

45.听prepoznaje va啪nu ulogu partnerstva AKP-a i EU-a, posebno u poticanju odr啪ivog razvoja u zemljama AKP-a i osiguravanju postojanja sna啪nijih saveza za rje拧avanje globalnih izazova; sna啪no podupire 拧to skorije potpisivanje novog sporazuma (Sporazum nakon isteka Sporazuma iz Cotonoua);

46.听u tom pogledu nagla拧ava da EU i njegove dr啪ave 膷lanice moraju izbjegavati negativne u膷inke prelijevanja na 拧tetu globalnog juga, koji potkopavaju njihove napore za postizanje ciljeva odr啪ivog razvoja i koji su rezultat prija拧njeg gospodarskog i tehnolo拧kog modela dr啪ava 膷lanica; zala啪e se za suradnju s globalnim partnerima kako bi se negativni u膷inci prelijevanja pretvorili u za膷arani krug pozitivnih ishoda;

47.听poziva na obveznu provjeru svih politika EU-a kako bi se procijenili svi u膷inci i rashodi koji utje膷u na provedbu ciljeva odr啪ivog razvoja na globalnom jugu i kako bi se uklonili svi negativni u膷inci, me膽u ostalim poduzimanjem mjera za ubla啪avanje i po potrebi revizijom zakonodavnih akata te osiguravanjem mogu膰nosti mjerenja promjena u tom podru膷ju;

48.听pozdravlja nedavni dogovor suzakonodavaca o Uredbi o kr膷enju 拧uma[22];

49.听ponovno poziva Komisiju i Vije膰e da poduzmu mjere navedene u nedavnoj rezoluciji o uskla膽enosti politika u interesu razvoja kako bi se osigurala u膷inkovita provedba tog na膷ela i na膷ela 鈥瀗enano拧enja 拧tete鈥�, uz posebnu pozornost na trgovinu, financije, okoli拧 i klimatske promjene, sigurnost opskrbe hranom, migracije i sigurnost;

50.听prima na znanje da je nabava kriti膷nih sirovina potrebna za energetsku tranziciju EU-a 膷esto povezana s potencijalno ozbiljnim utjecajem na okoli拧, kao i s mogu膰im sukobima s lokalnim zajednicama i kr拧enjem ljudskih prava autohtonih naroda na globalnom jugu;

51.听izra啪ava posebnu zabrinutost zbog znatnog utjecaja odre膽enih megaprojekata u tre膰im zemljama, posebno u energetskoj i ekstraktivnoj industriji, na autohtone narode i lokalne zajednice te poti膷e EU i dr啪ave 膷lanice da zadr啪e visoke socijalne i ekolo拧ke standarde u skladu s Deklaracijom UN-a o pravima autohtonih naroda i Konvencijom Me膽unarodne organizacije rada br. 169, posebno priznavanje na膷ela slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka i obi膷ajnog vlasni拧tva;

52.听isti膷e potrebu za razvojem i promicanjem vi拧estrukih rje拧enja koja svi akteri u dru拧tvu mogu provesti kako bi smanjili svoj uglji膷ni otisak, kao 拧to su odgovorna potro拧nja resursa (od vode do hrane), prijelaz na kru啪no gospodarstvo, ulaganja u zelenu energiju, razvoj zelenih lanaca vrijednosti u privatnom sektoru, pove膰anje postotka zelene javne nabave, davanje prednosti i podupiranje ulaganja u istra啪iva膷ki sektor namijenjenih biolo拧kim rje拧enjima, pove膰anje postotka zelenih kredita za potporu prijelazu na niskouglji膷na poduze膰a;

53.听poziva EU da u膷i iz inovativnih projekata koje su provele odre膽ene zemlje izvan EU-a, kao 拧to je afri膷ka inicijativa Veliki zeleni zid, 膷iji je cilj听do 2030. obnoviti 100 milijuna hektara trenuta膷no degradiranog zemlji拧ta diljem Sahela i omogu膰iti razvoj agroekolo拧kih projekata i projekata obnove;

54.听nagla拧ava da vanjska i trgovinska politika EU-a koja utje膷e na zemlje u razvoju mora biti u skladu s na膷elom uskla膽enosti politika radi razvoja i njezinim ciljem razvojne suradnje u pogledu iskorjenjivanja siroma拧tva te doprinijeti postizanju ciljeva odr啪ivog razvoja;

55.听nagla拧ava va啪nost rada na razvoju mira, pravde i sna啪nih institucija (16. cilj odr啪ivog razvoja), posebno u trenuta膷noj situaciji obilje啪enoj porastom sukoba, kao 拧to je rat u Ukrajini nakon nezakonite ruske invazije.

56.听poziva dr啪ave 膷lanice EU-a i njegove globalne partnere da podr啪e istra啪ivanje i razvoj, inovativne zelene tehnologije, izgradnju kapaciteta i razmjenu znanja za odr啪iv, otporan i uklju膷iv oporavak;

57.听nagla拧ava potrebu za osiguravanjem rodno osjetljivog prora膷una, rodne ravnopravnosti i aktivnog sudjelovanja 啪ena u promicanju provedbe ciljeva odr啪ivog razvoja, kao i sudjelovanja razli膷itih manjina i autohtonih naroda;

58.听nagla拧ava da je doprinos 啪ena zelenim gospodarskim aktivnostima klju膷an za postizanje pravednog odr啪ivog razvoja te da ga treba promatrati i cijeniti; smatra da 啪ene i djevoj膷ice tako膽er mogu imati koristi od mogu膰nosti u podru膷ju zelenog poduzetni拧tva i postati poslodavci u zelenom sektoru, a ne samo zaposlenici;

Podaci i pra膰enje

59.听ponovno isti膷e svoju potporu radu Eurostata u vezi s pra膰enjem ciljeva odr啪ivog razvoja u EU-u; isti膷e da se, kako bi se ocijenio napredak dr啪ava 膷lanica u pogledu ciljeva odr啪ivog razvoja, Eurostatovi pokazatelji odr啪ivog razvoja moraju unaprijediti tako 拧to 膰e se prevladati postoje膰i nedostaci povezani s nekim ciljevima odr啪ivog razvoja, ukloniti nedostaci u informacijskim sustavima ja膷anjem uporabe postoje膰ih statisti膷kih podataka iz razli膷itih izvora te bolje vrednovati prekograni膷ni i dugoro膷ni distribucijski u膷inak politika EU-a na teritorije i odre膽ene marginalizirane i ranjive skupine, kako u EU-u tako i globalno; smatra da je klju膷no pratiti napredak u pogledu svih 169 podciljeva;

60.听poziva dr啪ave 膷lanice da unaprijede svoje prikupljanje podataka i da usvoje pokazatelje odr啪ivog razvoja i prate njihovu provedbu u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost;

61.听isti膷e da Eurostatovi pokazatelji odr啪ivog razvoja ne odra啪avaju stvarno stanje na terenu jer se upotrebljavaju za procjenu ciljeva odr啪ivog razvoja na nacionalnoj razini i uvelike ovise o podacima koje dostavljaju nacionalni instituti; stoga smatra da bi se podaci na lokalnoj i regionalnoj razini NUTS-2 tako膽er trebali koristiti i temeljiti na mjerljivim, vremenski ograni膷enim ciljevima;

62.听nagla拧ava da bi trebalo osigurati minimalnu razinu podataka i statisti膷ke ra拧膷lambe i bolje ih uskladiti s globalnim okvirom za pra膰enje ciljeva odr啪ivog razvoja, obuhva膰aju膰i, prema potrebi, zemljopisni polo啪aj i demografske aspekte, spol, dohodak, razinu obrazovanja, dob, rasu, etni膷ku pripadnost, migracijski status, invaliditet i druge zna膷ajke;

63.听poziva dr啪ave 膷lanice da detaljnije izvje拧膰uju OECD o svojoj razvojnoj suradnji kako bi se popunio manjak u podacima o vanjskom utjecaju EU-a na napredak tre膰ih zemalja u pogledu ciljeva odr啪ivog razvoja te da razviju vi拧e pokazatelja koji se temelje na dokazima, u skladu s pokazateljem prelijevanja koji se temelji na potro拧nji i koji je uklju膷en u izvje拧膰e Eurostata;

64.听nadalje, napominje da i dalje nisu dostupni va啪ni podaci o globalnim, nacionalnim i regionalnim razvojnim politikama na globalnom jugu koji se temelje na dokazima, osobito u pogledu njihova utjecaja na najsiroma拧nije, najranjivije i najmarginaliziranije skupine i podru膷ja;

65.听isti膷e poreme膰aje u proizvodnji i to膷nosti podataka kao posljedicu globalnih kriza; isti膷e da su to膷ni i pouzdani podaci klju膷ni za mjerenje napretka i utvr膽ivanje uskih grla;

66.听啪ali zbog nedostatka sveobuhvatnog izvje拧膰ivanja EU-a i svih dr啪ava 膷lanica o slu啪benoj razvojnoj pomo膰i po ciljevima odr啪ivog razvoja;

67.听poziva na ja膷anje i ubrzavanje izgradnje kapaciteta ljudskih, institucijskih i infrastrukturnih podataka, posebno u zemljama u razvoju i internih alata EU-a za pra膰enje, kao 拧to su pokazatelj rodne ravnopravnosti ili novouspostavljeni pokazatelj nejednakosti;

68.听poziva EU da znatno poja膷a tehni膷ku suradnju sa zemljama u razvoju, te da im pru啪a tehni膷ku pomo膰, kako bi se rije拧io problem globalnih nedostataka u pogledu podataka nastalih zbog nedostatnih kapaciteta za pra膰enje i nedosljednih metodologija;

69.听podsje膰a da je provedba ciljeva odr啪ivog razvoja zajedni膷ka odgovornost te zahtijeva djelovanje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; u tom pogledu isti膷e va啪nost dobrovoljnih lokalnih preispitivanja i dobrovoljnih podnacionalnih preispitivanja kao sredstva za daljnju lokalizaciju ciljeva odr啪ivog razvoja, a time i za unapre膽enje njihove provedbe;

70.听poziva dr啪ave 膷lanice da za u膷inkovitu provedbu ciljeva odr啪ivog razvoja uspostave sveobuhvatne alate kao 拧to je mapiranje;

71.听nagla拧ava da se redovitim sveobuhvatnim revizijama napretka ciljeva odr啪ivog razvoja na podnacionalnoj i lokalnoj razini mo啪e oja膷ati vertikalna i horizontalna uskla膽enost, potaknuti sudjelovanje na lokalnoj razini, olak拧ati uzajamno u膷enje i dijeljenje najboljih praksi izme膽u regija i gradova na globalnoj razini i doprinijeti cjelokupnoj provedbi ciljeva odr啪ivog razvoja te stoga preporu膷uje potporu provedbi na svim teritorijalnim razinama;

72.听u tom pogledu pozdravlja rad UN-HABITAT-a i sna啪no podupire rad Zajedni膷kog istra啪iva膷kog centra na lokalizaciji ciljeva odr啪ivog razvoja, me膽u ostalim putem projekta 鈥濺EGIONS2030: Monitoring the SDGs in the EU regions - Filling the data gaps鈥� (鈥濺EGIONS2030: Pra膰enje ciljeva odr啪ivog razvoja u regijama EU-a 鈥� popunjavanje praznina u podacima鈥�) i Europskog priru膷nika za dobrovoljna lokalna preispitivanja ciljeva odr啪ivog razvoja;

73.听poziva na uspostavu europske platforme za dobrovoljna lokalna preispitivanja kako bi se poticali razmjena i u膷enje te pristupi povezivanja diljem Europe radi ubrzane provedbe ciljeva odr啪ivog razvoja na lokalnoj razini; predla啪e da se ti podaci uklju膷e u kohezijske politike EU-a;

74.听isti膷e da korporativno izvje拧膰ivanje o odr啪ivosti i du啪na pa啪nja, kada podlije啪u relevantnim revizijama, mogu biti va啪an okvir za poticanje ve膰e odgovornosti u privatnom sektoru u pogledu dru拧tvenog i ekolo拧kog u膷inka poduze膰a i njihova doprinosa ostvarivanju ciljeva odr啪ivog razvoja;

75.听poti膷e sve aktere u dru拧tvu, uklju膷uju膰i privatne subjekte, da se uklju膷e u redovito dobrovoljno izvje拧膰ivanje o provedbi ciljeva odr啪ivog razvoja i nagla拧ava potrebu za financiranjem osposobljavanja za izgradnju kapaciteta za MSP-ove kako bi nau膷ili provoditi ciljeve odr啪ivog razvoja u okviru svojih svakodnevnih aktivnosti;

76.听isti膷e da postoji sve ve膰a svijest o tome da gospodarski rast, mjeren prvenstveno BDP-om, nema nikakve veze s blagostanjem i dobrobiti te da odr啪ivost mora biti u sredi拧tu gospodarskih sustava;

77.听zahtijeva klju膷ne reforme i u metodologiji mjerenja gospodarske uspje拧nosti, kojom se mora na odgovaraju膰i na膷in iskazivati napredak, na temelju dobrobiti za ljude i planet;

78.听poziva Komisiju da bez odgode predstavi sa啪etak pokazatelja i skup pokazatelja koji nadilaze BDP, kako je utvr膽eno u Osmom programu djelovanja EU-a za okoli拧; poti膷e Komisiju da izvan okvira BDP-a razvije pokazatelje koji uklju膷uju dru拧tvene i ekolo拧ke 膷imbenike te da produbi suradnju s me膽unarodnom zajednicom;

Financijski okvir

79.听podsje膰a na to da je u trenutku dono拧enja ciljeva odr啪ivog razvoja u financiranju razvoja u velikoj mjeri uzeta u obzir potreba prelaska 鈥瀞 milijardi na bilijune鈥�; izra啪ava zabrinutost zbog 膷injenice da se, upravo suprotno tomu, manjak u financiranju ciljeva odr啪ivog razvoja pove膰ao s 2,5 bilijuna USD na 4 bilijuna USD godi拧nje[23];

80.听u tom pogledu nagla拧ava potrebu za reformiranim globalnim planom za financiranje ciljeva odr啪ivog razvoja; skre膰e pozornost na 膷injenicu da su, s obzirom na to da je globalni BDP sada ve膰i od 100 bilijuna USD i da je kapitalizacija globalnih tr啪i拧ta vlasni膷kog kapitala i fiksnog dohotka oko 250 bilijuna USD, globalna financijska sredstva dovoljna za veliki poticaj za nadokna膽ivanje manjka u financiranju ciljeva odr啪ivog razvoja te bi za to trebala biti dostupna, me膽u ostalim putem pravednog i u膷inkovitog oporezivanja te u膷inkovitih me膽unarodnih mjera protiv porezne konkurencije, izbjegavanja pla膰anja poreza i utaje poreza;

81.听nagla拧ava va啪nu ulogu slu啪bene razvojne pomo膰i kao katalizatora promjena i poluge za mobilizaciju drugih resursa te podsje膰a da je ona i dalje va啪an izvor financiranja za najsiroma拧nije zemlje te da i dalje ima klju膷nu ulogu za ostvarivanje Programa odr啪ivog razvoja do 2030.; sa zabrinuto拧膰u napominje da, iako su najve膰i svjetski pru啪atelj slu啪bene razvojne pomo膰i, EU i njegove dr啪ave 膷lanice nisu ispunili svoje zajedni膷ke obveze pru啪anja slu啪bene razvojne pomo膰i u iznosu od parem 0,7 % BND-a te ih posljedi膷no poti膷e da ispune svoju obvezu;

82.听nagla拧ava da donatori trebaju dati prednost financiranju koje se temelji na bespovratnim sredstvima, posebno za najslabije razvijene zemlje, s obzirom na njihovo neodr啪ivo optere膰enje dugom; ustraje u tome da bi glavni cilj slu啪bene razvojne pomo膰i, kako ju je definirao OECD, uvijek trebao biti promicanje gospodarskog razvoja i dobrobiti zemalja u razvoju te da bi ona stoga morala imati klju膷nu ulogu u financiranju ciljeva odr啪ivog razvoja;

83.听nagla拧ava da bi se trebala po拧tovati na膷ela razvojne u膷inkovitosti i da svi akteri koji imaju koristi od mje拧ovitog financiranja i jamstava moraju u potpunosti po拧tovati ljudska prava;

84.听poziva Komisiju da zajam膷i potpunu transparentnost u suradnji s privatnim sektorom kako bi bila otvorena za u膷inkovit nadzor dionika, parlamenta i javnosti;

85.听nagla拧ava da nepostojanje financijskog plana za ciljeve odr啪ivog razvoja spre膷ava sveukupno pra膰enje potro拧nje za njihovu provedbu u okviru prora膷una EU-a; poziva na to da se plan financiranja EU-a za ciljeve odr啪ivog razvoja pripremi u okviru revidiranog vi拧egodi拧njeg financijskog okvira;

86.听isti膷e da bi Program odr啪ivog razvoja do 2030. trebao usmjeravati sve financijske instrumente EU-a i njihovo programiranje, posebno VFO, Instrument za susjedstvo, razvoj i me膽unarodnu suradnju 鈥� Globalna Europa i EFOR+, glavne instrumente EU-a za financiranje razvoja te istra啪iti sinergije s programima Obzor Europa, LIFE+, InvestEU i Digitalna Europa;

87.听isti膷e da bi se planom financiranja za ciljeve odr啪ivog razvoja trebao rije拧iti problem nedostatka razlike do gornje granice u okviru naslova 6. vi拧egodi拧njeg financijskog okvira, kojim se ne osiguravaju dostatna sredstva za vanjsko djelovanje EU-a kako bi se partnerskim zemljama pomoglo da financiraju svoje strategije za ciljeve odr啪ivog razvoja;

88.听nagla拧ava da va啪ne strategije ulaganja EU-a kao 拧to je Global Gateway moraju biti jasno usmjerene na potrebu za provedbom Programa odr啪ivog razvoja do 2030. i na膷ela 鈥瀗ijedna osoba i nijedno mjesto ne smiju biti zapostavljeni鈥� i obuhva膰ati cjelokupnu socijalnu, gospodarsku i okoli拧nu dimenziju te biti ocijenjene s obzirom na tu potrebu; zabrinut je zbog toga 拧to Global Gateway nema jasan razvojni mandat te zbog toga 拧to su njegova izrada i planiranje obilje啪eni nedostatkom transparentnosti i javnog nadzora; kritizira nedostatak novog financiranja i njegova oslanjanja na privatno financiranje, koje je po svojoj prirodi nesklono riziku, a time i njegove nemogu膰nosti da prvo dosegne najzapostavljenije;

89.听isti膷e da je preispitivanje Instrumenta za susjedstvo, razvoj i me膽unarodnu suradnju 鈥� Globalna Europa u sredini programskog razdoblja prilika za procjenu doprinosa EU-a postizanju ciljeva odr啪ivog razvoja diljem svijeta te ponovno potvr膽uje svoju potporu Programu odr啪ivog razvoja do 2030. utvr膽ivanjem jasnih i mjerljivih obveza za naredne godine;

90.听podsje膰a na obvezu Komisije iz Uredbe o taksonomiji[24] da objavi izvje拧膰e kako bi se njezino podru膷je primjene pro拧irilo izvan okoli拧no odr啪ivih gospodarskih djelatnosti, uklju膷uju膰i druge ciljeve odr啪ivosti, kao 拧to su socijalni ciljevi; nagla拧ava da bi to pomoglo u provedbi europskog stupa socijalnih prava i europskog zelenog plana, uz uzimanje u obzir polo啪aja mikropoduze膰a i MSP-ova;

91.听priznaje vode膰u ulogu EIB-a u europskom zelenom planu i odr啪ivom plavom gospodarstvu i njegov znatan doprinos gospodarskom odgovoru EU-a na pandemiju bolesti COVID-19; poziva EU da u najve膰oj mogu膰oj mjeri iskoristi potencijal EIB-a kao alata za iskori拧tavanje strate拧ke autonomije EU-a i postizanje ciljeva odr啪ivog razvoja te promicanje njegovih vanjskih politi膷kih interesa i prioriteta u odnosima s tre膰im zemljama;

92.听isti膷e da je hitno potrebno zahtijevati od financijskih institucija da definiraju i usvoje strategije i ciljeve kako bi se financijski portfelji i druga imovina uskladili s ciljevima odr啪ivog razvoja te da redovito izvje拧膰uju o napretku, me膽u ostalim u kontekstu izvje拧膰ivanja o ekolo拧kim, socijalnim i upravlja膷kim 膷imbenicima;

93.听nagla拧ava va啪nost uskla膽ivanja prora膷una EU-a sa 17 ciljeva odr啪ivog razvoja i njihovim podciljevima; poziva Komisiju da ispita detalje namjenske metodologije za pra膰enje rashoda za ciljeve odr啪ivog razvoja u prora膷unu EU-a, kojom bi se dopunile metodologije pra膰enja klime i biolo拧ke raznolikosti koje su ve膰 na snazi; zahtijeva sveobuhvatno mapiranje financijskih omotnica za postoje膰e i budu膰e politike, programe i fondove EU-a, uklju膷uju膰i za ulaganja i strukturne reforme koje se provode u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, kako bi se osigurala njihova uskla膽enost s ciljevima Programa odr啪ivog razvoja do 2030.;

94.听nagla拧ava da odgovaraju膰e financiranje za postizanje ciljeva odr啪ivog razvoja, posebno u zemljama u razvoju, zahtijeva temeljitu reformu globalne financijske strukture kako bi se svi njegovi dijelovi uskladili s Programom odr啪ivog razvoja do 2030., Pari拧kim sporazumom o djelovanju u podru膷ju klime i globalnim okvirom za biolo拧ku raznolikost;

95.听poziva na brzu operacionalizaciju Fonda za gubitke i 拧tetu dogovorenog na konferenciji COP27 te na brzo usmjeravanje novih financijskih sredstava onamo gdje je najpotrebnije;

96.听poti膷e Komisiju i dr啪ave 膷lanice na sna啪niji anga啪man i zajedni膷ki rad na potrebnim reformama Me膽unarodnog monetarnog fonda, Grupe Svjetske banke i multilateralnih razvojnih banaka kako bi se prilagodile vizije i poslovni modeli tih financijskih institucija, s naglaskom na sna啪nijoj borbi protiv siroma拧tva i rastu膰e nejednakosti te promicanju pravedne i odr啪ive usporedne tranzicije;

97.听啪ali zbog toga 拧to su strukturne reforme koje promi膷u MMF i Svjetska banka u vi拧e slu膷ajeva doprinijele slabljenju sposobnosti zemalja u razvoju da promi膷u javne politike za borbu protiv siroma拧tva i ja膷aju obrazovne i zdravstvene sustave;

98.听hitno poziva Komisiju da prati nejednakosti me膽u rashodima i da bez odgode utvrdi i postupno ukine sve subvencije 拧tetne za okoli拧, kako je propisano Op膰im programom djelovanja Unije za okoli拧 do 2030.;

99.听isti膷e da je potrebno preusmjeriti posebna prava vu膷enja MMF-a (SDR-ove) na zemlje u razvoju i multilateralne razvojne banke kako bi se pove膰ao kapacitet ulaganja u ciljeve odr啪ivog razvoja bez stvaranja dodatnog duga; isti膷e potrebu za pobolj拧anjem uvjeta kreditiranja multilateralnih razvojnih banaka, uklju膷uju膰i ni啪e kamatne stope i dugoro膷ne zajmove;

100.听u tom smislu toplo pozdravlja inicijativu iz Bridgetowna te poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da se konstruktivno i proaktivno uklju膷e u relevantne rasprave u sklopu me膽unarodnih foruma tijekom 2023. kako bi se omogu膰ilo brzo ostvarivanje ambicioznih reformi;

101.听u tom pogledu pozdravlja 膷injenicu da 膰e se sastanak na vrhu za novi globalni financijski pakt odr啪ati u Parizu u lipnju 2023., 膷ime 膰e se, zahvaljuju膰i okupljanju svih relevantnih dionika, omogu膰iti promicanje uklju膷ivog pristupa; poziva EU i me膽unarodne partnere da tijekom tog me膽unarodnog sastanka na vrhu u cijelosti preuzmu stvarne obveze i mjere kako bi se ranjivim zemljama olak拧ao pristup financijskim sredstvima koja su im potrebna za suo膷avanje s posljedicama trenuta膷nih i budu膰ih kriza i provedbu Programa odr啪ivog razvoja do 2030. te kako bi to postala prilika za sklapanje novog ugovora izme膽u sjevera i juga;

102.听prepoznaje va啪nost i potencijal razvojnih banaka dr啪ava 膷lanica i drugih europskih institucija za financiranje razvoja; nagla拧ava hitnu potrebu za poticanjem privatnog sektora u zemljama u razvoju, posebno u supsaharskoj Africi, te pote拧ko膰e s kojima se susrelo u tom podru膷ju razvojne suradnje;

103.听poziva na u膷inkovitije 拧irenje informacija o mogu膰nostima financiranja koje bi poduze膰ima mogle biti dostupne za potporu provedbi strate拧kih planova za ciljeve odr啪ivog razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini koje pru啪a Europska investicijska banka;

104.听poti膷e privatni sektor i multilateralne financijske institucije da nastave podupirati zemlje 膷ija su gospodarstva pogo膽ena pandemijom bolesti COVID-19 kako bi se postigao odr啪iv, otporan i uklju膷iv oporavak;

105.听zabrinut je zbog 膷injenice da najmanje razvijene zemlje ni prije pandemije bolesti COVID-19 i rata u Ukrajini nisu mogle financirati provedbu ciljeva odr啪ivog razvoja te im je sada jo拧 vi拧e potrebna financijska potpora; isti膷e da se vi拧e od polovice od 69 zemalja svijeta s niskim ili srednjim dohotkom suo膷ava s du啪ni膷kom krizom ili visokim rizikom od nje; s dubokom zabrinuto拧膰u napominje da je, prema Ujedinjenim narodima, 25 zemalja u razvoju 2022. platilo vi拧e od 20听% ukupnih dr啪avnih prihoda u servisiranju vanjskog duga, dok 拧esnaest zemalja koje su najvi拧e pogo膽ene dugom danas privatnim vjerovnicima duguje vi拧e od 30听% svoga javno i privatno nastalog vanjskog duga; nagla拧ava da visoki tro拧ak zadu啪ivanja za zemlje u razvoju ko膷i ulaganje u ciljeve odr啪ivog razvoja;

106.听nagla拧ava potrebu za nastojanjima za brzim otpisom globalnog duga za zemlje u razvoju, okon膷anjem sindroma 鈥瀙remalo i prekasno鈥� i nepotrebnog pogor拧anja stanja duga, kao i za sustavnim promjenama u multilateralnom poretku utemeljenom na pravilima kojim se mogu sprije膷iti nove du啪ni膷ke krize;

107.听ponavlja svoj poziv Komisiji da, uz savjetovanje sa svim glavnim me膽unarodnim akterima i doti膷nim zemljama, izradi istinsku strategiju za spa拧avanje zemalja u razvoju od prekomjerne zadu啪enosti; posebno poziva na uspostavu multilateralnog mehanizma restrukturiranja duga pod pokroviteljstvom UN-a;

108.听napominje da se zajedni膷kim okvirom za dug jo拧 uvijek ne pru啪a konkretan otpis duga te poziva na poja膷anu multilateralnu inicijativu za otpis duga s u膷inkovitim mehanizmom za uklju膷ivanje privatnih vjerovnika, otpis duga u zamjenu za postizanje ciljeva odr啪ivog razvoja i djelovanje u podru膷ju klime (zamjene duga), mjere za olak拧avanje koordinacije zajmodavca u pogledu novih ugovora o zajmu i prihva膰anje automatske obustave duga u slu膷aju unaprijed definiranog 拧oka;

109.听pozdravlja zalaganje glavnog tajnika UN-a za inicijativu za poticanje ostvarenja globalnog cilja odr啪ivog razvoja za ostvarenje Programa odr啪ivog razvoja do 2030. kojim se tra啪i dodatna likvidnost, u膷inkovito restrukturiranje duga i 拧irenje financiranja razvoja kako bi se oslobodio znatan fiskalni prostor u gospodarstvima u razvoju i reformirala globalna me膽unarodna financijska struktura; poziva EU i njegove dr啪ave 膷lanice da zajedni膷ki odgovore na inicijativu za poticanje ostvarenja ciljeva odr啪ivog razvoja i da bez odgode zapo膷nu s usporednom pripremom prijedloga za takav plan;

110.听isti膷e va啪nost svoje rezolucije od 17. travnja 2018. o pobolj拧anju odr啪ivosti duga zemalja u razvoju[25], koji se pove膰ao jer su novi pritisci i nedostatak odgovaraju膰ih mjera doveli do nove velike du啪ni膷ke krize; ponovno potvr膽uje poziv iz ove rezolucije da se sustavno uzimaju u obzir potrebe za resursima u kontekstu ljudskih prava, uklju膷uju膰i pravo na razvoj, te da se te potrebe postave kao prioritet, da se uspostavi me膽unarodni mehanizam otplate duga, da se na膷ela UNCTAD-a za promicanje odgovornog kreditiranja i zadu啪ivanja pretvore u pravno obvezuju膰e i provedive instrumente, da se sankcioniraju zajmodavci koji pozajmljuju novac o膷igledno korumpiranim vladama ili kr拧e zakon koji je utvrdio nacionalni parlament dr啪ave koja se zadu啪uje;

111.听prepoznaje va啪nost mobilizacije doma膰ih sredstava u zemljama u razvoju, kao i strukturalne izazove za njihovu mobilizaciju, i skre膰e pozornost na 膷injenicu da to ovisi o povoljnom me膽unarodnom okru啪enju; podsje膰a da nezakoniti odljevi financijskih sredstava i porezne oaze imaju ozbiljan u膷inak na fiskalni prostor zemalja u razvoju i ozbiljno ugro啪avaju vladavinu prava i institucijsku otpornost u tim zemljama, 拧to je klju膷an preduvjet za postizanje odr啪ivog razvoja;

112.听poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da preuzmu vode膰u ulogu u suzbijanju praksi utaje poreza i izbjegavanja pla膰anja poreza, uklju膷uju膰i popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, da poja膷aju suradnju sa zemljama u razvoju u poreznim pitanjima kako bi im se omogu膰ilo da pove膰aju mobilizaciju javnih resursa te da preuzmu inicijativu i zagovaraju osnivanje me膽uvladine komisije UN-a za me膽unarodnu suradnju u poreznim pitanjima u cilju borbe protiv nezakonitih financijskih odljeva i prekograni膷ne utaje poreza te za zatvaranje poreznih oaza;

113.听ponavlja klju膷nu ulogu javnih i privatnih ulaganja i javno-privatnih partnerstava za pove膰anje razvojnih ulaganja u zemljama u razvoju i najslabije razvijenim zemljama, gdje su potrebe najve膰e, kako bi se nadoknadio manjak financijskih sredstava za ciljeve odr啪ivog razvoja od 4听bilijuna听USD; poziva stoga Komisiju da se uklju膷i u temeljite rasprave i suradnju s privatnim sektorom kako bi se potaknulo privatno financiranje;

114.听istodobno upozorava na povezane rizike, na primjer naru拧avanje univerzalnog pristupa kvalitetnim klju膷nim javnim uslugama (kao 拧to su zdravstvo, obrazovanje i socijalna za拧tita ili lokalna proizvodnja obnovljive energije) ili prekomjerne naknade za privatne ulaga膷e; u tom pogledu prima na znanje da su ukupni dokazi o razvojnoj u膷inkovitosti subvencioniranja privatnih ulaganja i dalje slabi te da trenuta膷no nema dokaza da je mje拧ovito financiranje imalo velik utjecaj na postizanje ciljeva odr啪ivog razvoja;

115.听poziva stoga EU da se zalo啪i za novi pristup mje拧ovitom financiranju koji se temelji na u膷inku usmjerenom na ciljeve odr啪ivog razvoja, pravednoj podjeli rizika i koristi, jasnim mehanizmima odgovornosti te dosljednim socijalnim i ekolo拧kim standardima, u skladu s Akcijskim planom iz Addis Abebe te da prednost daju partnerstvima s doma膰im poduze膰ima u najmanje razvijenim zemljama koja slijede odr啪ive i uklju膷ive poslovne modele;

116.听isti膷e ulogu privatne filantropije u financiranju odr啪ivog razvoja; poziva Komisiju da promi膷e bolji poticajni okvir za zaklade i u svojim unutarnjim politikama i u odnosima s tre膰im zemljama;

117.听podsje膰a da su zemlje u razvoju povijesno osjetljive na vanjske 拧okove zbog uskih izvoznih baza i manje diversificiranih gospodarstava; stoga nagla拧ava da je jedan od glavnih izazova za zemlje u razvoju uspon u globalnom vrijednosnom lancu gospodarskom diversifikacijom i prijelaz s proizvodnog modela usmjerenog na izvoz na razvoj koji se temelji na doma膰im i regionalnim tr啪i拧tima; u tu svrhu nagla拧ava klju膷nu ulogu multilateralnih foruma i institucija u promicanju tih ciljeva u cilju iskori拧tavanja otpornosti i pove膰anja nacionalne ili regionalne autonomije u proizvodnji osnovnih dobara i usluga;

118.听prepoznaje ulogu lokalnih mikropoduze膰a, malih i srednjih poduze膰a, zadruga te uklju膷ivih poslovnih modela kao i istra啪iva膷kih zavoda i organizacija kao pokreta膷a rasta, zapo拧ljavanja i lokalnih inovacija, 拧to 膰e doprinijeti postizanju ciljeva odr啪ivog razvoja;

Sektorske politike povezane s ciljevima odr啪ivog razvoja koje se preispituju na Politi膷kom forumu na visokoj razini 2023.

119.听啪ali zbog toga 拧to u raznim sektorskim podru膷jima EU-a prevladavaju brojni slu膷ajevi nedosljednosti politika, posebno u vezi s politikom u podru膷ju hrane, energetike, trgovine i oporezivanja, s posebno zabrinjavaju膰im negativnim posljedicama za zemlje u razvoju;

120.听poti膷e dr啪ave 膷lanice da osiguraju pristup cjenovno pristupa膷nom i 膷istom grijanju i elektri膷noj energiji; isti膷e da smanjenje potra啪nje za energijom pove膰anjem u膷inkovitosti zgrada, robe 拧iroke potro拧nje i prijevoza tako膽er mo啪e doprinijeti ograni膷avanju globalnog zatopljenja na 1,5听掳C, kako je predvi膽eno Pari拧kim sporazumom, uz istodobno podupiranje globalnih ciljeva u podru膷ju zdravlja, obrazovanja, siroma拧tva, zapo拧ljavanja i sigurnosti opskrbe hranom;

121.听isti膷e da 70听% stanovni拧tva EU-a danas 啪ivi u gradovima, a predvi膽a se da 膰e ta brojka 2050. dosegnuti gotovo 84听%; stoga nagla拧ava va啪nost odr啪ivog urbanog razvoja u EU-u, me膽u ostalim: modalni prelazak s osobnih automobila na odr啪ivije na膷ine prijevoza kao 拧to su visokokvalitetni i cjenovno pristupa膷ni javni prijevoz, pje拧a膷enje i vo啪nja biciklom; ambiciozan val obnove za obnovu fonda zgrada EU-a, a time i smanjenje potro拧nje energije i emisija, smanjenje ra膷una za energiju, otvaranje lokalnih radnih mjesta i osiguravanje sigurnijih i zdravijih zgrada u kojima ljudi mogu 啪ivjeti; te uspostavu i 拧irenje zelene i plave infrastrukture u gradovima koja slu啪i smanjenju one膷i拧膰enja zraka i vode te one膷i拧膰enja bukom, pru啪a za拧titu od poplava, su拧a i toplinskih valova te ljudima pru啪a uto膷i拧te za prirodu i rekreativne sadr啪aje;

122.听nagla拧ava va啪nost postizanja univerzalnog pristupa energiji za sve na globalnom jugu; ustraje u tome da je potrebno podr啪ati decentralizirana rje拧enja iz obnovljivih izvora, kao 拧to su rje拧enja za energiju malih razmjera, izvan mre啪e i mini mre啪a, kako bi se doprlo do svih dijelova stanovni拧tva zemalja u razvoju, posebno siroma拧nog i ruralnog stanovni拧tva; poziva EU da svoje napore, financijski i tehni膷ki, usmjeri na ta mala rje拧enja za energetsko siroma拧tvo u udaljenim podru膷jima;

123.听prima na znanje prijedlog Komisije o sklapanju novih sporazuma o olak拧avanju odr啪ivih ulaganja; nagla拧ava da EU mora nastojati pregovarati sa svojim partnerima kako bi se razvili odr啪ivi sporazumi o trgovini i suradnji kojima se po拧tuje pravo svake strane na regulaciju (uklju膷uju膰i mogu膰nost ograni膷avanja izvoza sirovina kada je to opravdano ciljevima odr啪ivog razvoja), stvara dodana vrijednost za obje strane, uz istodobno jam膷enje visoke razine za拧tite klime i ljudskih prava;

124.听podsje膰a da 膰e gubitak biolo拧ke raznolikosti i usluga ekosustava ugroziti napredak oko 80听% procijenjenih ciljeva koji spadaju pod UN-ove ciljeve odr啪ivog razvoja te poziva EU da rije拧i temeljne uzroke gubitka biolo拧ke raznolikosti i da obveze u pogledu o膷uvanja, obnove i odr啪ive upotrebe resursa uklju膷i u 拧ire razvojne politike; podsje膰a na to da je ekolo拧ka obnova klju膷na za provedbu pristupa 鈥濲edno zdravlje鈥�; nagla拧ava da se naporima za o膷uvanje ne smiju kr拧iti ljudska prava, posebno prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica; u skladu s time poziva EU da uz savjetovanje s lokalnim zajednicama, autohtonim narodima i 啪enama te drugim marginaliziranim skupinama razvije program o膷uvanja kako bi se istinski doprinijelo borbi protiv kr膷enja 拧uma i gubitka biolo拧ke raznolikosti;

Perspektiva

125.听ponavlja da su ciljevi odr啪ivog razvoja jedini globalno usugla拧en i sveobuhvatan skup ciljeva u kontekstu velikih izazova koji stoje pred nama听i za razvijene zemlje i za zemlje u razvoju te da bi Program odr啪ivog razvoja do 2030. stoga trebao poslu啪iti kao vode膰i alat za prevladavanje aktualnih nesigurnosti; sna啪no se zala啪e za cilj odr啪ivog razvoja br. 17 (partnerstvo za ciljeve) odnosno za hitnu revitalizaciju globalnih partnerstava, posebno izme膽u vlada, privatnog sektora i civilnog dru拧tva u cilju provedbe Programa odr啪ivog razvoja do 2030.; isti膷e priliku koju ciljevi odr啪ivog razvoja pru啪aju za uspostavu istinske ekonomije dobrobiti usmjerene na ljude i planet te za rad na odr啪ivom svijetu nakon 2030.;

126.听predla啪e da UN potakne sve dr啪ave 膷lanice da podr啪e uvo膽enje konkretnih rokova i provedbenih planova koji su obvezuju膰i za dr啪ave potpisnice do 2030. i nakon toga; nadalje poziva UN da 拧to prije mogu膰e pripremi strategiju za razdoblje nakon Programa do 2030.;

掳

掳听掳

127.听nala啪e svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vije膰u i Komisiji.

翱叠搁础窜尝翱沤贰狈闯贰

S obzirom na to da je do isteka roka za ostvarenje Programa odr啪ivog razvoja do 2030. i njegovih 17 ciljeva odr啪ivog razvoja preostalo samo 6,5 godina, iznimno je va啪no da EU u njihovoj provedbi preuzme vode膰u ulogu na globalnoj i regionalnoj razini. Uslijed brojnih kriza, to膷nije, pandemije bolesti COVID-19, rata u Ukrajini te klimatske krize i krize u podru膷ju bioraznolikosti, me膽unarodna zajednica suo膷ava se s globalnim negativnim utjecajem na postizanje ciljeva odr啪ivog razvoja. Iako je prije krize postignut odre膽eni napredak u pogledu nekih ciljeva odr啪ivog razvoja, trendovi su sada negativni ve膰 nekoliko godina zaredom, 拧to dovodi do ve膰eg siroma拧tva i nejednakosti, krize cijena hrane, uni拧tavanja okoli拧a i gubitka bioraznolikosti. U tom je kontekstu suizvjestitelji smatraju da je va啪no napomenuti da su Program odr啪ivog razvoja do 2030. i njegovih 17 ciljeva odr啪ivog razvoja klju膷ni alati za suo膷avanje s tim izazovima te da slu啪e kao globalni orijentir na putu prema socijalno i okoli拧no pravednoj tranziciji u kojoj nitko nije zapostavljen kao i ekonomiji dobrobiti.

Godina 2023. klju膷na je za preispitivanje ciljeva odr啪ivog razvoja i poticanje njihova ostvarivanja do 2030., naro膷ito ako se u obzir uzme to da 膰e EU predstaviti svoje prvo izvje拧膰e o dobrovoljnom preispitivanju na politi膷kom forumu na visokoj razini (HLPF-u) u srpnju 2023. i na globalnom sastanku na vrhu o ciljevima odr啪ivog razvoja u rujnu 2023., to膷nije, na polovici razdoblja provedbe tih ciljeva. HLPF je glavna platforma Ujedinjenih naroda za odr啪ivi razvoj te ima sredi拧nju ulogu u pra膰enju i globalnom preispitivanju Programa odr啪ivog razvoja do 2030. i ciljeva odr啪ivog razvoja. Ovogodi拧nji HLPF bit 膰e posve膰en 鈥瀠brzanju oporavka od bolesti uzrokovane koronavirusom (COVID-19) i punoj provedbi Programa odr啪ivog razvoja do 2030. na svim razinama鈥�.

Pregled stanja na polovici razdoblja provedbe

Cilj je ovog izvje拧膰a doprinijeti ukupnim naporima EU-a za provedbu ciljeva odr啪ivog razvoja te predstaviti niz preporuka. Sredina provedbenog razdoblja klju膷an je trenutak u kojem EU ulaganjem ve膰ih napora svoje ambicije treba pretvoriti u konkretne strategije i mjere. 滨锄惫箩别拧膰别 tako膽er slu啪i za pripremu izaslanstva Europskog parlamenta za HLPF, koji 膰e se odr啪ati u srpnju 2023.

U tom je kontekstu izvje拧膰e usmjereno na stanje provedbe ciljeva odr啪ivog razvoja na sredini razdoblja, na pitanja upravljanja, multilateralizma i partnerstava te se u njemu podrobnije razmatra dostupnost podataka i alata za pra膰enje, a osim toga se iznose i preporuke o financijskom okviru te se predstavlja op膰a vizija za budu膰nost.

Upravljanje, multilateralizam i partnerstva

EU je 2015. godine odigrao va啪nu ulogu u uspostavi Programa odr啪ivog razvoja do 2030. te posljedi膷no snosi veliku odgovornost za njegovu globalnu revitalizaciju, istodobno predvode膰i vlastitim primjerom. U tom je smislu potrebna sveobuhvatna europska strategija za ostvarenje Programa odr啪ivog razvoja do 2030. U izvje拧膰u se izra啪ava 啪aljenje zbog toga 拧to Komisija jo拧 nije predstavila takvu sveobuhvatnu strategiju za potpunu provedbu ciljeva odr啪ivog razvoja, na 拧to je Europski parlament pozvao u svojoj rezoluciji od 23. lipnja 2022. i na 拧to se poziva u zaklju膷cima Vije膰a. Potrebni su 拧ira koordinacija unutar institucija EU-a, bolje uklju膷ivanje Europskog parlamenta te konkretni alati za savjetovanje s civilnim dru拧tvom. Prvo dobrovoljno preispitivanje EU-a, predvi膽eno za 2023., vrlo je pozitivan korak koji Parlament podupire unato膷 dubokom 啪aljenju zbog nedovoljne uklju膷enosti Parlamenta u njegove pripreme.

Nadalje, u izvje拧膰u se sna啪an naglasak stavlja na potrebu za pobolj拧anom suradnjom s globalnim partnerskim zemljama. U tom kontekstu EU i njegove dr啪ave 膷lanice moraju izbjegavati negativne u膷inke prelijevanja na 拧tetu globalnog juga i osigurati da sve politike EU-a podlije啪u obveznoj provjeri ciljeva odr啪ivog razvoja kako bi se bolje razumjeli i uklonili negativni u膷inci.

Podaci i pra膰enje

Veliki nedostatak podataka o globalnim, regionalnim i nacionalnim razvojnim politikama na globalnom jugu, posebno kada je rije膷 o najsiroma拧nijem i najmarginaliziranijem stanovni拧tvu, ote啪ava pra膰enje provedbe ciljeva odr啪ivog razvoja. EU tako膽er mora unaprijediti prikupljanje podataka, to膷nije Eurostatov sustav pokazatelja odr啪ivog razvoja, koji se mora pobolj拧ati popunjavanjem tih praznina u vezi s nekim ciljevima odr啪ivog razvoja, s posebnim naglaskom na ranjivim skupinama.

Financijski okvir

Ve膰 je godinama prisutan velik izazov u provedbi ciljeva odr啪ivog razvoja 鈥� njihovo financiranje. U vrijeme dono拧enja ciljeva odr啪ivog razvoja postajala je visoka razina osvije拧tenosti o potrebi prelaska 鈥瀞 milijardi na bilijune鈥� u financiranju razvoja. Me膽utim, manjak u financiranju ciljeva odr啪ivog razvoja biva sve ve膰i te je tako godi拧nji deficit alarmantnom brzinom porastao s 2,5 bilijuna USD na 4 bilijuna USD.

Pandemija bolesti COVID-19 i njezin gospodarski u膷inak uvelike su pridonijeli promjeni prioriteta i poni拧tenju napretka ostvarenog u okviru Programa 2030. Potrebe za financiranjem sve su ve膰e, a sredstava je sve manje, 拧to je rezultiralo takozvanim 鈥瀠膷inkom 拧kara鈥� u pogledu ciljeva odr啪ivog razvoja.

Suizvjestitelji stoga predla啪u niz mjera kako bi se premostio manjak financijskih sredstava koji se izdvajaju za ciljeve odr啪ivog razvoja. Osim 拧to pozivaju EU da donese vlastiti plan financiranja ciljeva odr啪ivog razvoja, apeliraju i na dono拧enje globalnog paketa poticaja za ciljeve odr啪ivog razvoja. Nadalje, u izvje拧膰u se isti膷e potreba za temeljitom reformom globalne financijske strukture, u膷inkovitim mjerama otpisa duga za zemlje u razvoju i borbom protiv nezakonitih financijskih odljeva i poreznih oaza.

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLE沤NOM ODBORU

听

POIMENI膶NO KONA膶NO GLASOVANJE U NADLE沤NOM ODBORU

听

听

听

Kori拧teni znakovi:

+听:听za

-听:听protiv

0听:听蝉耻锄诲谤啪补苍颈

听