Ϸվ

Prijedlog rezolucije - B9-0069/2020Prijedlog rezolucije
B9-0069/2020

PRIJEDLOG REZOLUCIJEo razlici u plaćama žena i muškaraca

22.1.2020-()

podnesenog nakon izjave Komisije
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika

Jadwiga Wiśniewska, Elżbieta Rafalska
u ime Kluba zastupnika ECR-a

ʴDzٳܱ貹:
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument:
B9-0069/2020
Podneseni tekstovi :
B9-0069/2020
Rasprave :
Doneseni tekstovi :

9‑0069/2020

Rezolucija Europskog parlamenta o razlici u plaćama žena i muškaraca

()

Europski parlament,

uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 3. i članak 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

uzimajući u obzir članke 8., 151., 153., 157. i Protokol 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava,

uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja, a osobito ciljeve 1., 5., 8. i 10. te njihove ciljeve i pokazatelje,

uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije za 2019. o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji,

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13.lipnja 2019. pod naslovom „Uklanjanje rodnih razlika u plaćama: ključne politike i mjere”,

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22.studenog2019. pod naslovom „Rodno ravnopravna u gospodarstva u EU-u: daljnji koraci”,

uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 13.travnja2016. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije o boljoj izradi zakonodavstva[1],

uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.budući da djelovanje usmjereno na smanjenje razlike u plaćama žena i muškaraca ostaje prioritetno pitanje u svim državama članicama;

B.budući da države članice snose najveću odgovornost za osiguranje društvenog napretka i socijalnog rasta u vidu, npr., nacionalnih strukturnih reformi i dobrih fiskalnih politika; budući da se inicijativama Unije ne može, tj. da se ne bi trebalo zamjenjivati odgovornost država članica u tom pogledu;

C.politike usmjerene na postizanje ravnopravnosti spolova pokretači su pametnog, održivog i uključivog rasta, kao i preduvjet za promicanje blagostanja, konkurentnosti i zapošljavanja te uključivosti i socijalne kohezije;

D.budući da su diljem EU-a primanja žena nerazmjerno niža od primanja muškaraca; budući da je prema podacima Eurostata prosječna bruto satnica za žene niža od satnice muškaraca, dok razlika u plaćama žene i muškaraca u EU-u i dalje iznosi otprilike 16% te se tek polako smanjuje (a u nekim državama članicama čak raste); budući da, osim toga, pokazatelj razlike u ukupnim primanjima između žena i muškaraca upućuje na to da razlika u 28 država članica EU-a iznosi oko 40%;

E.budući da je razlika u plaćama žena i muškaraca definirana kao razlika između prosječne bruto satnice muškaraca i žena, koja se izražava u postocima prosječne bruto satnice muškaraca; budući da je razlika u bruto mjesečnom dohotku između ženskih i muških zaposlenika u dobi od 15 do 24 godine (7%) bila više nego pet puta manja od te razlike među zaposlenicima u dobi od 65 godina ili više (razlika u plaći žena i muškaraca od 38%); budući da je siromaštvo uglavnom koncentrirano u obiteljima u kojima su žene jedine koje zarađuju, pri čemu je 35% samohranih majki u EU-u 2017. bilo izloženo riziku od siromaštva, u usporedbi s 28% samohranih očeva[2];

F.budući da je više od polovice žena s invaliditetom koje su u radnoj dobi gospodarski neaktivno; budući da je u svim državama članicama stopa teške materijalne oskudice žena s invaliditetom veća od one zabilježene kod žena bez invaliditeta;

G.budući da je razlika u plaćama žena i muškaraca posljedica cijelog niza rodnih neravnoteža na tržištu rada, uključujući rodnu segregaciju u obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju, profesionalnu segregaciju, rodnu neravnotežu na rukovodećim položajima i položajima na kojima se donose odluke te veću stopu zaposlenosti na nepuno radno vrijeme kod žena;

H.budući da je 2018. godine 30,8% zaposlenih žena u dobi od 20 do 64 godine u EU-u radilo na nepuno radno vrijeme, dok je za usporedbu muškaraca zaposlenih u takvom radnom odnosu bilo 8%;

I.budući da je rad na nepuno radno vrijeme radi brige o djeci ili nemoćnim odraslim osobama u većem postotku zabilježen u slučaju žena (29%), dok je stopa kod muškaraca niža (6%); budući da briga o djeci, starijim osobama, bolesnim članovima obitelji, članovima obitelji s invaliditetom i nemoćnim odraslim osobama zahtijeva predanost, pri čemu je isto tako rijetko plaćena te nije dovoljno cijenjena u društvu, iako je pritom od velike društvene važnosti i iako doprinosi socijalnoj skrbi te se može mjeriti ekonomskim pokazateljima kao što je BDP;

J.budući da su žene, iako čine gotovo 60% osoba s diplomom u EU-u, i dalje nerazmjerno zastupljene u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (STEM) te digitalnim karijerama; budući da zbog toga neravnomjerna zastupljenost u domeni zanimanja poprima nove oblike te da je, unatoč ulaganju u obrazovanje, mogućnost da će mlade žene biti gospodarski neaktivne i dalje dvostruko veća nego u slučaju mladih muškaraca;

K.budući da EU raspolaže sredstvima za pomoć državama članicama pri razmjeni najboljih praksi u pružanju pomoći državama članicama kojima je to potrebno, posebno u području ravnopravnosti spolova i razlike u plaćama žena i muškaraca;

1.poziva države članice da ulože veće napore kako bi se smanjila razlika u plaćama žena i muškaraca, što mogu učiniti provedbom načela jednake plaće za jednak rad ili rad jednake vrijednosti na nacionalnoj razini, uključujući primjenu mjera za postizanje veće transparentnosti plaća;

2.poziva Komisiju i države članice da provedu politike kojima se promiče zapošljavanje žena i njihova financijska neovisnost, a posebno politike kojima se promiče integracija žena iz marginaliziranih skupina na tržište rada;

3.poziva države članice da poduzmu učinkovite mjere za promicanje ravnopravnosti spolova u obrazovanju i zapošljavanju kako bi se riješio problem segmentacije tržišta rada ulaganjem u formalno, informalno i neformalno obrazovanje te cjeloživotno učenje i strukovno osposobljavanje za žene, čime bi im se zajamčio pristup visokokvalitetnom zapošljavanju te mogućnostima za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju, već prema budućoj potražnji na tržištu rada; u prvom redu poziva na veće promicanje poduzetništva, predmeta iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), digitalnog obrazovanja i financijske pismenosti za djevojčice od rane dobi s ciljem borbe protiv postojećih obrazovnih stereotipa te porasta broja žena u razvojnim i dobro plaćenim sektorima;

4.poziva države članice da poduzimaju korake i učinkovito provode postojeće mjere EU-a kako bi olakšale usklađivanje poslovnog i obiteljskog života, na primjer, boljim pružanjem dostupnih, kvalitetnih i cjenovno pristupačnih usluga skrbi;

5.poziva Komisiju i države članice da zauzmu integrirani pristup u svim naporima za smanjenje razlike u plaćama žena i muškaraca te da promiču ravnopravnost spolova, među ostalim, poticanjem sinergija između strategija zapošljavanja i drugih gospodarskih i socijalnih politika, kao što su one usmjerene na mlade, obrazovanje, porez, obiteljske naknade, socijalnu zaštitu i zdravstvena skrb, u skladu sa svojim nadležnostima;

6.poziva Komisiju i države članice da potiču dijalog s relevantnim dionicima, uključujući socijalne partnere, poduzeća, nacionalna tijela nadležna u području ravnopravnosti spolova i organizacije koje djeluju u tom području;

7.nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama država članica.

Posljednje ažuriranje: 27. siječnja 2020.
Pravna obavijest-Politika zaštite privatnosti