PRIJEDLOG REZOLUCIJEo održivoj obnovi i integraciji Ukrajine u euroatlantsku zajednicu
12.6.2023-()
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Pedro Marques, Tonino Picula, Sven Mikser
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucijeRC-B9-0270/2023
9‑0274/2023
Rezolucija Europskog parlamenta o održivoj obnovi i integraciji Ukrajine u euroatlantsku zajednicu
()
Europski parlament,
–uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu, posebno one od 16.veljače2023. o godini dana ruske invazije i ratne agresije na Ukrajinu[1], od 23.lipnja2022. o statusu Ukrajine, Republike Moldove i Gruzije kao zemalja kandidatkinja[2] te od 1.ožujka2022. o ruskoj agresiji na Ukrajinu[3],
–uzimajući u obzir zajedničku izjavu nakon 24.sastanka na vrhu između EU-a i Ukrajine održanog 3.veljače2023. u Kijevu,
–uzimajući u obzir zaključni dokument Konferencije o oporavku Ukrajine URC2022 (Deklaracija iz Lugana) održane 4. i 5. srpnja 2022. i njezina vodeća načela za proces oporavka Ukrajine,
–uzimajući u obzir izjavu čelnika skupine G7 od 27.lipnja2022. o potpori Ukrajini i najnoviju izjavu čelnika skupine G7 od 19.svibnja2023.,
–uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 23.lipnja2022.,
–uzimajući u obzir Povelju NATO-a od 4.travnja1949.,
–uzimajući u obzir članak132. stavak2. Poslovnika,
A.budući da je 24.veljače2022. Ruska Federacija započela ratnu agresiju na Ukrajinu; budući da nastavlja uporno kršiti načela Povelje UN-a napadima na suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine te očito i grubo kršiti međunarodno humanitarno pravo, kako je utvrđeno Ženevskim konvencijama iz1949.;
B.budući da su zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu deseci tisuća ukrajinskih građana već izgubili život, da je trećina ukrajinskog stanovništva pobjegla iz svojih domova, da je civilna i kritična infrastruktura uništena ili znatno oštećena te da se procjenjuje da se 2022. bruto domaći proizvod (BDP) te zemlje smanjio za najmanje jednu trećinu;
C.budući da razmjer razaranja i uništenja koje je Rusija prouzročila Ukrajini zahtijeva najširu moguću međunarodnu potporu za obnovu i oporavak Ukrajine, među ostalim za produljenje crnomorske inicijative za žitarice nakon 16.srpnja2023. zbog njezine temeljne uloge za ukrajinski poljoprivredni sektor i globalnu sigurnost opskrbe hranom;
D.budući da je Ukrajina, kao odgovor na rat koji vodi Rusija, 1.ožujka2022. podnijela zahtjev za članstvo u EU-u i dobila status zemlje kandidatkinje za pristupanje EU-u nakon sastanka Europskog vijeća 23.lipnja2022.;
E.budući da će Komisija u listopadu2023. podnijeti izvješće o napretku Ukrajine u provedbi sedam preporuka navedenih u mišljenju Komisije od 17.lipnja2022. o zahtjevu te zemlje za članstvo u EU-u; budući da će Europsko vijeće na sastanku u prosincu2023. odlučiti o pripremljenosti Ukrajine za članstvo u EU-u i daljnjim koracima na njezinu europskom putu;
F.budući da EU i države članice, zajedno s međunarodnim partnerima i saveznicima iz NATO-a, pružaju znatnu vojnu potporu kako bi pomogli Ukrajini u ostvarivanju njezina legitimnog prava na samoobranu od ruske ratne agresije;
G.budući da je za uspjeh održive obnove i oporavka Ukrajine, kao i za njezinu euroatlantsku integraciju, i dalje ključno da ruska ratna agresija prestane i da Rusija trajno prestane kršiti ili ugrožavati suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, bilo vojnim bilo hibridnim sredstvima;
1.ponovno potvrđuje svoju nepokolebljivu solidarnost s ukrajinskim narodom koji gotovo 16mjeseci od početka ruske ratne agresije na Ukrajinu trpi gubitak života i domova, masovno uništenje civilne i industrijske infrastrukture, prirode i poljoprivrednih zemljišta, kao i ljudsku patnju u nepodnošljivoj mjeri; budući da se i dalje bore za svoje pravo na slobodu, osobnu sigurnost i poštovanje temeljnih sloboda, demokratskih i ljudskih prava te za integraciju svoje zemlje u euroatlantsku zajednicu;
2.ponavlja osudu ratne agresije Rusije na Ukrajinu i zahtijeva da Ruska Federacija smjesta, potpuno i bezuvjetno prekine napade na stambena područja i civilnu infrastrukturu, da prekine sve vojne aktivnosti u Ukrajini, povuče sve vojne i posredničke snage i vojnu opremu s cijelog međunarodno priznatog teritorija Ukrajine, da okonča prisilnu deportaciju ukrajinskih civila i pusti na slobodu sve pritvorene Ukrajince;
3.ponovno ističe svoju odlučnost da pomogne ukrajinskom narodu da zadrži duh otpornosti i vjeru u bolje sutra kada će zavladati mir u Ukrajini i Europi, kada nijedan dio ukrajinskog teritorija neće biti pod ruskom okupacijom te se nijedan ukrajinski ili drugi građanin neće osjećati u opasnosti ili pod napadom zbog želje za životom u miru, sigurnosti i blagostanju te uz poštovanje europskih vrijednosti i načela;
4.no ističe da je potrebno ne samo nastaviti podupirati Ukrajinu u ostvarivanju njezina legitimnog prava na samoobranu, već i u ponovnoj uspostavi uvjeta koji će njezinu stanovništvu omogućiti da nastavi voditi siguran i prosperitetan gospodarski i društveni život, interno raseljenim osobama i izbjeglicama da se vrate svojim domovima, a posebno mladim naraštajima te zemlje da razviju osobne, obrazovne i poduzetničke projekte u svojoj domovini Ukrajini;
5.pozdravlja predanost EU-a ideji da zajedno s međunarodnim partnerima i u bliskoj suradnji s ukrajinskim vlastima pruži potporu oporavku i obnovi Ukrajine, među ostalim ponovnom izgradnjom socijalne infrastrukture, pomoći u razminiranju, potporom u području zdravlja i psihološke rehabilitacije te reintegracijom u aktivan društveni život; pozdravlja namjeru EU-a da preuzme vodeću ulogu, posebno u okviru multilateralne platforme za koordinaciju donatora koju su dogovorili Ukrajina, skupina G7, međunarodne financijske institucije i drugi ključni partneri; poziva Komisiju da iskoristi stručno znanje i iskustvo koje je stekla njezina skupina za potporu Ukrajini;
6.poziva Komisiju da zajedno s međunarodnim partnerima EU-a i Ukrajine sazove još jednu konferenciju na visokoj razini posvećenu procesu obnove i oporavka Ukrajine koja bi se temeljila na rezultatima međunarodnih konferencija o obnovi Ukrajine održanih u Luganu i Berlinu 2022. te bi također doprinijela užem povezivanju procesa obnove s procesom europske integracije Ukrajine;
7.ističe potrebu da se proces obnove i oporavka Ukrajine usko poveže s njezinim reformama povezanima s pristupanjem EU-u kako bi se iskoristio zamah i obnova pretvorila u cjelokupnu modernizaciju kojom će se potaknuti preobrazba te zemlje u modernu europsku socijalnu državu i tržišno gospodarstvo te potencijalnu državu članicu EU-a;
8.izražava uvjerenje da se proces obnove i oporavka Ukrajine mora čvrsto temeljiti na načelima socijalne pravednosti i uključenosti, rodne ravnopravnosti, održivosti i zelene transformacije, lokalnog posjedovanja, transparentnosti i odgovornosti te da bi trebao biti popraćen učinkovitim mehanizmima za praćenje njegove provedbe;
9.poziva ukrajinske vlasti da zajedno s međunarodnim donatorima osiguraju široku uključenost civilnog društva i da posebnu pozornost posvete potrebama i očekivanjima mladih i ranjivih skupina; pozdravlja povećanu društvenu angažiranost u Ukrajini, koja je pojačana iskustvom rata, ali bi trebala uzeti u obzir ne samo uspostavljene organizacije, već i, primjerice, društvene pokrete i neformalnije mreže;
10.potiče ukrajinske vlasti, zajedno s međunarodnim donatorima, da iskoriste postignuća svoje reforme decentralizacije iz 2014. i da osnaže lokalne vlasti u procesu obnove i oporavka, među ostalim tako što će im dati istaknutu ulogu u procesima donošenja odluka o projektima obnove i nastaviti s izgradnjom njihovih kapaciteta radi jačanja upravljanja javnim financijama i kapaciteta za upravljanje projektima; osim toga, ističe da je potrebno uzeti u obzir nedoumice, potrebe i stručno znanje interno raseljenih osoba i izbjeglica jer će njihova reintegracija u lokalne zajednice biti ključna za jačanje društvene i institucijske otpornosti i jedinstva Ukrajine;
11.potiče Ukrajinu da u reformama povezanima s pristupanjem EU-u prednost da jačanju vladavine prava i nastavku reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije, s obzirom na to da napredak u tim područjima neće utjecati samo na njezin napredak na europskom putu nego i na uspjeh njezine obnove i oporavka u mjeri u kojoj će snažna vladavina prava doprinijeti transparentnosti i odgovornosti procesa te poboljšati ulagačku klimu;
12.pozdravlja odluku sa sastanka na vrhu Vijeća Europe od 17.svibnja2023. u Reykjavíku o uspostavi registra šteta prouzročenih ruskom ratnom agresijom na Ukrajinu, što je prvi korak prema međunarodnom mehanizmu za obeštećenje žrtava ruske ratne agresije; poziva preostale članice Vijeća Europe, posebno države članice EU-a, Bugarsku i Mađarsku, da se što prije pridruže sporazumu; u tom kontekstu ponavlja svoj poziv institucijama EU-a i državama članicama da ambiciozno unaprijede svoj rad na uspostavi pravne osnove za oduzimanje javne ruske imovine u svrhu financiranja obnove Ukrajine;
13.ponovno ističe svoju solidarnost s Ukrajinom u njezinu socijalnom i gospodarskom oporavku s pomoću proračunske potpore EU-a, u skladu s njezinim europskim vrijednostima, kao i posebnih programa i inicijativa kao što je novi europski Bauhaus, koji su svi ključni za obnovu Ukrajine, oporavak njezine socijalne i gospodarske situacije te jačanje njezine samodostatnosti;
14.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije/ visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te predsjedniku, vladi i parlamentu Ukrajine.
- [1] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0056.
- [2] SL C 32, 27.1.2023., str. 2.
- [3] SL C 125, 18.3.2022., str. 2.