Ϸվ

Indeks
Prethodno
ć
Cjeloviti tekst
Postupak :
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0124/2020

Podneseni tekstovi :

A9-0124/2020

Rasprave :

Glasovanja :

PV09/07/2020-22
PV10/07/2020-13

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0194

Usvojeni tekstovi
PDF233kWORD71k
Petak, 10. srpnja 2020.-Bruxelles
Smjernice za politike šᲹᲹ država članica *
P9_TA(2020)0194A9-0124/2020

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 10. srpnja 2020. o Prijedlogu odluke Vijeća o smjernicama politika šᲹᲹ država članica ( – C9-0079/2020 – )

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–ܳć u obzir Prijedlog Komisije Vijeću (),

–ܳć u obzir članak148. stavak2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C9-0079/2020),

–ܳć u obzir članak 82. Poslovnika,

–ܳć u obzir izvješće Odbora za šᲹ i socijalna pitanja (A9-0124/2020),

1.prihvaća Prijedlog Komisije s izmjenama;

2.poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti Prijedlog Komisije;

5.nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Amandman 1
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.
(1)Države članice i Unija trebaju raditi na razradi usklađene strategije šᲹᲹ te, posebice, na promicanju kvalificirane, obrazovane i prilagodljive radne snage te tržištâ rada koja mogu odgovoriti na gospodarske promjene kako bi se ostvarili ciljevi pune zaposlenosti i društvenog napretka, uravnoteženog rasta i visoke razine zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša utvrđenih u članku3. Ugovora o Europskoj uniji. Države članice smatraju promicanje šᲹᲹ pitanjem od zajedničkog interesa te u tom pogledu usklađuju svoje djelovanje u okviru Vijeća, ܳć u obzir nacionalne prakse povezane s odgovornostima socijalnih partnera.
(1)Države članice i Unija trebaju razraditi i provesti učinkovitu i ܲԳ strategiju šᲹᲹ te, posebice, promicati kvalificiranu, obrazovanu radnu snagu te tržištâ rada koja su dinamična i okrenuta budućnosti i mogu odgovoriti na gospodarske promjene kako bi se ostvarili ciljevi pune zaposlenosti i društvenog napretka, uključivosti, gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije i visoke razine zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša. Države članice smatraju promicanje kvalitetnog šᲹᲹ temeljenog na jednakim prilikama i socijalnoj pravednosti pitanjem od zajedničkog interesa te u tom pogledu usklađuju svoje djelovanje u okviru Vijeća, šٳć nacionalne prakse i autonomiju socijalnih partnera. Trenutačna situacija uzrokovana pandemijom COVID-19, koja će imati ozbiljan i dugotrajan učinak na tržišta rada u Uniji, socijalnu pravednost i radne uvjete, zahtijeva dosad nezabilježenu razinu djelovanja kako bi se poduprlo šᲹ, potaknulo gospodarstvo i ojačala industrijska struktura. Potrebno je odlučno djelovati kako bi se poduzeća i radnike zaštitilo od neposrednog gubitka radnih mjesta i prihoda te kako bi se pomoglo u ograničavanju gospodarskog i socijalnog šoka krize te kako bi se spriječili masovni gubici radnih mjesta i duboka recesija.
Amandman 2
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 2.
(2)Unija treba suzbijati socijalnu čԴDz i diskriminaciju te promicati socijalnu pravdu i zaštitu te ravnopravnost žena i muškaraca, međugeneracijsku solidarnost i zaštitu prava djeteta. Pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti Unija treba uzeti u obzir zahtjeve povezane s promicanjem visoke razine šᲹᲹ, jamstvom dostatne socijalne zaštite, borbom protiv siromaštva i društvene čԴDzi te visokom razinom obrazovanja i osposobljavanja, kako je utvrđeno u članku9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
(2)Kako bi u potpunosti ostvarila svoja temeljna načela, socijalnu koheziju i mir, i to u još većoj mjeri u doba duboke krize u kojoj su ta načela dovedena u pitanje, Uniji bi na vrhu političkih prioriteta, trebala biti borba protiv siromaštva, socijalne čԴDzi i diskriminacije te bi trebala promicati socijalnu pravdu i zaštitu te ravnopravnost žena i muškaraca, međugeneracijsku solidarnost, uključivanje osoba s invaliditetom i zaštitu prava djeteta i drugih skupina u iznimno nepovoljnom DZž. Pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti Unija treba uzeti u obzir zahtjeve povezane s promicanjem zaštite ljudskog zdravlja, kvalitetnih uključivih tržišta rada i pune zaposlenosti, postojanjem dostupnih i cjenovno ٳܱ貹čԾ kvalitetnih javnih usluga, pristojnih plaća, pristojnih uvjeta života i socijalne zaštite za sve, kao i visokom razinom ždzٲԴDz obrazovanja i osposobljavanja, kako je utvrđeno u članku9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
Amandman 3
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 3.
(3)U skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Unija je razvila i provodi instrumente za usklađivanje ekonomskih politika i politika šᲹᲹ. U okviru tih instrumenata ove Smjernice za politike šᲹᲹ država članica zajedno s općim smjernicama ekonomskih politika država članica i Unije utvrđenima u Preporuci Vijeća (EU)2015/1184(5) tvore integrirane smjernice. One trebaju usmjeravati provedbu politika u državama članicama i Uniji, odražavajući međuovisnost država članica. Skup usklađenih europskih i nacionalnih politika i reformi koji iz toga proizlazi treba predstavljati primjerenu kombinaciju općih ǻž ekonomskih politika i politika šᲹᲹ kojima bi se trebali ostvariti pozitivni učinci prelijevanja.
(3)U skladu s UFEU-om Unija je razvila i provodi instrumente za usklađivanje ekonomskih politika i politika šᲹᲹ. U okviru tih instrumenata ove Smjernice za politike šᲹᲹ država članica zajedno s općim smjernicama ekonomskih politika država članica i Unije utvrđenima u Preporuci Vijeća (EU)2015/1184(5) tvore integrirane smjernice. Moraju podupirati europski zeleni plan, europski stup socijalnih prava, revidiranu Europsku socijalnu povelju, Pariški sporazum i ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda te usmjeravati provedbu politika u državama članicama i Uniji, odražavajući međuovisnost država članica. Skup usklađenih europskih i nacionalnih politika i reformi koji iz toga proizlazi treba predstavljati primjerenu kombinaciju općih ǻž ekonomskih politika i politika šᲹᲹ kojima bi se trebali ostvariti pozitivni učinci prelijevanja te istodobno obrnuti trend smanjenja obuhvaćenosti kolektivnim pregovorima.
__________________
__________________
5 Preporuka Vijeća (EU)2015/1184 od 14.srpnja2015. o općim smjernicama ekonomskih politika država članica i Europske unije (SL L192, 18.7.2015., str.27.).
5 Preporuka Vijeća (EU)2015/1184 od 14.srpnja2015. o općim smjernicama ekonomskih politika država članica i Europske unije (SL L192, 18.7.2015., str.27.).
Amandman 4
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 4.
(4)Smjernice za politike šᲹᲹ u skladu su s Paktom o stabilnosti i rastu, postojećim zakonodavstvom Unije i raznim njezinim inicijativama, uključujući Preporuku Vijeća od 22.travnja2013. o uspostavi Garancije za mlade (6), Preporuku Vijeća od 15.veljače2016. o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada (7), Preporuku Vijeća od 19.prosinca2016. o oblicima usavršavanja (8), Preporuku Vijeća od 15.ožujka2018. o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja (9), Preporuku Vijeća od 22.svibnja2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (10), Preporuku Vijeća od 22.svibnja2019. o visokokvalitetnim sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (11) i Preporuku Vijeća od 8.studenoga2019. o pristupu radnika i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti (12).
(4)Smjernice za politike šᲹᲹ u skladu su s Paktom o stabilnosti i rastu, postojećim zakonodavstvom Unije i raznim njezinim inicijativama, uključujući Preporuku Vijeća od 22.travnja2013. o uspostavi Garancije za mlade (6), Preporuku Vijeća od 15.veljače2016. o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada (7), Preporuku Vijeća od 19.prosinca2016. o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle (8), Preporuku Vijeća od 15.ožujka2018. o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja (9), Preporuku Vijeća od 22.svibnja2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (10), Preporuku Vijeća od 22.svibnja2019. o visokokvalitetnim sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (11) i Preporuku Vijeća od 8.studenoga2019. o pristupu radnika i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti (12). Nakon odluke Vijeća od 23. ožujka 2020. o aktiviranju tzv. „klauzule o općem odstupanju”, države članice imaju potpunu fleksibilnost u promicanju i zaštiti kvalitetnih radnih mjesta i radnih uvjeta te financiranju javnog zdravstva i socijalnih usluga. Trajanje primjene „opće klauzule o odstupanju” mora odražavati dimenzije i trajanje krize bolesti COVID-19. Na temelju javnog savjetovanja Komisije trebalo bi ispitati koji u kojim bi se smjerovima mogao kretati razvoj fiskalnih pravila Unije.
__________________
__________________
6 SL C120, 26.4.2013., str.1.
6 SL C120, 26.4.2013., str.1.
7 SL C67, 20.2.2016., str.1.
7 SL C67, 20.2.2016., str.1.
8 SL C484, 24.12.2016., str.1.
8 SL C484, 24.12.2016., str.1.
9 SL C153, 2.5.2018., str.1.
9 SL C153, 2.5.2018., str.1.
10 SL C189, 4.6.2018., str.1.–13.
10 SL C189, 4.6.2018., str.1.–13.
11 SL C189, 5.6.2019., str.4.–14.
11 SL C189, 5.6.2019., str.4.–14.
12 SL C387, 15.11.2019., str.1.–8.
12 SL C387, 15.11.2019., str.1.–8.
Amandman 5
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 5.
(5)U okviru europskog semestra različiti se instrumenti kombiniraju unutar krovnog okvira za integrirano multilateralno usklađivanje ekonomskih politika i politika šᲹᲹ. Postavivši za ciljeve okolišnu održivost, produktivnost, pravednost i stabilnost, europski semestar Dzܳ󱹲ć načela europskog stupa socijalnih prava, uključujući čٳ suradnju sa socijalnim partnerima, civilnim društvom i drugim dionicima. U okviru njega podupire se ostvarivanje ciljeva održivog razvoja (13). Politike šᲹᲹ i ekonomske politike Unije i država članica trebale bi ići ruku pod ruku s prelaskom Europe na klimatski neutralno, okolišno održivo digitalno gospodarstvo, pri čemu bi trebalo poboljšavati konkurentnost, poticati inovacije, promicati socijalnu pravdu i jednake mogućnosti te suzbijati nejednakosti i regionalne razlike.
(5)U okviru europskog semestra različiti se instrumenti kombiniraju unutar krovnog okvira za integrirano multilateralno usklađivanje ekonomskih politika, politika šᲹᲹ te društvenih i ǰDZšԾ politika. Europski semestar mora staviti održivost, socijalnu uključenost i dobrobit ljudi u središte gospodarske politike Unije, čime se osigurava da socijalni, okolišni i gospodarski ciljevi imaju jednak prioritet. Postavivši za ciljeve okolišnu održivost, produktivnost, pravednost i stabilnost, europski semestar trebao bi Dzܳ󱹲ćti i načela europskog stupa socijalnih prava, uključujući čšć suradnju sa socijalnim partnerima, civilnim društvom i drugim dionicima i podupirati ostvarivanje ciljeva održivog razvoja (13), uključujući rodnu ravnopravnost. Indeks rodne ravnopravnosti mogao bi poslužiti kao jedan od alata semestra za praćenje napretka u postizanju ciljeva šᲹᲹ i socijalnih ciljeva te za mjerenje rodnih učinaka politika šᲹᲹ i socijalnih politika. Politike šᲹᲹ i ekonomske politike Unije i država članica trebale bi ići ruku pod ruku s odgovorom Europe na krizu te bi isto tako, s obzirom na posebno ozbiljne učinke ove krize na neke od europskih industrijskih i poslovnih sektora, trebale podržavati prelazak na klimatski neutralno, okolišno održivo, socijalno uključivo i digitalno gospodarstvo, pri čemu bi trebalo poboljšavati konkurentnost, osigurati uzlaznu socijalnu konvergenciju, davati potporu MSP-ovima, poticati inovacije, promicati socijalnu pravdu i jednake mogućnosti, ulagati u mlade te suzbijati nejednakosti i regionalne razlike.
__________________
__________________
13 Rezolucija UN-a A/RES/70/1.
13 Rezolucija UN-a A/RES/70/1.
Amandman 6
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 6.
(6)Klimatske promjene i izazovi povezani s okolišem, globalizacija, digitalizacija i demografske promjene preobrazit će europska gospodarstva i društva. Unija i njezine države članice trebale bi surađivati na učinkovitom rješavanju pitanja povezanih s tim strukturnim čimbenicima i, prema potrebi, prilagoditi postojeće sustave, imajući u vidu izrazitu međuovisnost gospodarstava, tržišta rada država članica i povezanih politika. Za to je potrebno usklađeno, ambiciozno i učinkovito djelovanje u okviru politika na razini Unije i na nacionalnoj razini, u skladu s UFEU-om i odredbama Unije o gospodarskom upravljanju. Takvim bi političkim djelovanjem trebalo obuhvatiti poticanje ǻž ulaganja, obnovljenu obvezu u pogledu strukturnih reformi koje se odvijaju prema odgovarajućem rasporedu i kojima se poboljšavaju produktivnost, socijalna i teritorijalna kohezija, uzlazna konvergencija i izvršavanje fiskalne odgovornosti te povećavaju gospodarski rast i otpornost. U okviru tih politika trebalo bi kombinirati mjere koje se odnose na ponudu i potražnju i pritom voditi računa o njihovu utjecaju na okoliš, šᲹ i društvo.
(6)Klimatske promjene i izazovi povezani s okolišem, globalizacija, digitalizacija i demografske promjene duboko preobražavaju europska gospodarstva i društva. Unija i njezine države članice trebale bi surađivati kako bi odgovorile na tu situaciju bez presedana tako što će uključiti socijalna prava i raditi na smanjenju siromaštva i nejednakosti i, prema potrebi, prilagoditi postojeće sustave kako bi ojačale otpornost i pouzdanost, imajući u vidu izrazitu međuovisnost gospodarstava, tržišta rada te socijalnih i ǰDZšԾ politika država članica. Za to je potrebno usklađeno, ambiciozno i učinkovito djelovanje u okviru politika na razini Unije i na nacionalnoj razini. Takvim bi političkim djelovanjem trebalo obuhvatiti poticanje ulaganja u socijalna i okolišna pitanja, učinkovite dugoročne mjere potrebne za ublažavanje učinka krize i financijsku pomoć poduzećima, neprofitnim i dobrotvornim organizacijama tako i kućanstvima, posebice onima koji su suočeni s većim rizikom od siromaštva. U okviru tih politika trebalo bi kombinirati mjere koje se odnose na ponudu i potražnju, posvećujući dužnu pozornost ponudi i potražnji na tržištu rada, te uključiti upotrebu novih tehnologija i pritom voditi računa o njihovu utjecaju na okoliš, šᲹ i društvo. Države članice i Unija trebale bi donijeti dugoročne instrumente u tom pogledu, a rad Komisije na europskom sustavu trajnog reosiguranja u slučaju nezaposlenosti je dobrodošao.
Amandman 37
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 7.
(7)Europski parlament, Vijeće i Komisija potpisali su Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava (14). U okviru tog stupa utvrđeno je dvadeset načela i prava kao potpora pravednim tržištima rada i sustavima socijalne skrbi te njihovu dobrom funkcioniranju, koji su razvrstani u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti te socijalna zaštita i uključenost. Ta načela i prava usmjeravaju našu strategiju i omogućuju tranzicije na klimatsku neutralnost i održivost okoliša, digitalizaciju i demografske promjene koje su društveno poštene i pravedne. Stup predstavlja referentni okvir za praćenje uspješnosti država članica u području šᲹᲹ i socijalnih pitanja, za poticanje reformi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i za postizanje ravnoteže između „socijalnog” i „tržišnog” u današnjem modernom gospodarstvu, među ostalim promicanjem socijalnog gospodarstva.
(7)Europski parlament, Vijeće i Komisija potpisali su Međuinstitucijski proglas o Stupu (14). U okviru tog stupa utvrđeno je dvadeset načela i prava kao potpora pravednim tržištima rada i sustavima socijalne skrbi te njihovu dobrom funkcioniranju, koji su razvrstani u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti te socijalna zaštita i uključenost. Ta načela i prava usmjeravaju našu strategiju i po njima se mora postupati kako bi omogućila tranziciju na klimatsku neutralnost, održivost okoliša i digitalizaciju koje su društveno poštene i pravedne i u obzir uzimaju demografske promjene i izazove. S obzirom na to da Stup i njegova načela predstavljaju referentni okvir za praćenje uspješnosti država članica u području šᲹᲹ i socijalnih pitanja, Smjernice za šᲹ mogu biti važan alat za države članice u razvoju i provedbi politika i mjera za otpornije i uključivije društvo i gospodarstvo uz istodobno promicanje radničkih prava i ostvarivanje cilja uzlazne konvergencije radi daljnjeg razvoja europskog socijalnog modela.
__________________
__________________
14 SL C428, 13.12.2017., str.10.
14 SL C428, 13.12.2017., str.10.
Amandman 8
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 8.
(8)Reforme tržišta rada, uključujući reforme nacionalnih mehanizama određivanja plaća, trebale bi slijediti nacionalne prakse socijalnog dijaloga i omogućiti potrebnu priliku za opće razmatranje društveno-ekonomskih pitanja, uključujući poboljšanja u pogledu održivosti, konkurentnosti, inovacija, stvaranja radnih mjesta, politika ždzٲԴDz učenja i osposobljavanja, radnih uvjeta, obrazovanja i vještina, javnog zdravlja i stvarnih prihoda.
(8)Uz dužno poštovanje načela supsidijarnosti kako je definirano u UFEU-u, reforme tržišta rada, uključujući reforme nacionalnih mehanizama određivanja plaća, trebale bi promicati brz oporavak i omogućiti potrebnu priliku za opće razmatranje društveno-ekonomskih pitanja, uključujući poboljšanja u pogledu održivosti, konkurentnosti, rasta, inovacija, stvaranja kvalitetnog šᲹᲹ, uključivanja osoba s invaliditetom i drugih skupina u nepovoljnom DZž, politika ždzٲԴDz učenja i osposobljavanja, radnih uvjeta, obrazovanja i vještina, javnog zdravlja i stvarnih prihoda. Države članice bi stoga trebale poštovati i jačati socijalne partnere i proširiti opseg kolektivnog pregovaranja te poduzeti mjere za promicanje visoke gustoće sindikata i organizacija poslodavaca kako bi se osigurao demokratski, uključiv i socijalno pravedan oporavak.
Amandman 9
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 9.
(9)Države članice i Unija trebale bi osigurati da su transformacije poštene i socijalno pravedne i pritom snažnije poticati izgradnju ܰčDz i otpornog društva u kojemu su građani zaštićeni i znaju predviđati promjene i upravljati njima te u kojima mogu aktivno sudjelovati u društvenom i gospodarskom životu. Trebalo bi suzbijati svaki oblik diskriminacije. Trebalo bi osigurati pristup i mogućnosti za sve te smanjiti dzšٱ i socijalnu čԴDz (uključujući onu koja se odnosi na djecu), posebno osiguravanjem djelotvornog funkcioniranja tržištâ rada i sustavâ socijalne zaštite te uklanjanjem prepreka obrazovanju, osposobljavanju i sudjelovanju na tržištu rada, uključujući putem ulaganja u rani predškolski odgoj i obrazovanje. U kontekstu društva koje stari posebno je važan pravodoban i jednak pristup povoljnim zdravstvenim uslugama, uključujući prevenciju i promicanje zdravlja. Trebalo bi dodatno ostvariti potencijal osoba s invaliditetom da doprinesu gospodarskom rastu i društvenom razvoju. Usvajanjem novih gospodarskih i poslovnih modela na radnim mjestima u Uniji mijenjaju se i radni odnosi. Države članice trebale bi osigurati da se radnim odnosima koji proizlaze iz novih oblika rada održava i jača europski socijalni model.
(9)Posebice u razdoblju u kojem će se Unija suočavati s ogromnim izazovima koje nose gospodarske i socijalne promjene, države članice trebale bi osigurati da te promjene budu poštene i socijalno pravedne i pritom snažnije poticati izgradnju ܰč i otpornijeg društva u kojemu su građani zaštićeni i znaju predviđati promjene i upravljati njima te u kojima mogu potpuno sudjelovati u društvenom i gospodarskom životu. Trebalo bi eliminirati svaki oblik diskriminacije. Svima bi trebalo dati mogućnost da u potpunosti doprinesu društvu. Trebalo bi osigurati jednake mogućnosti za sve te iskorijeniti dzšٱ, diskriminaciju i socijalnu čԴDz (uključujući onu koja se odnosi na djecu, osobe s invaliditetom i druge skupine u nepovoljnom DZž). U tu bi svrhu Unija trebala provesti mjere kao što je europsko jamstvo za djecu. Trebalo bi potpuno ostvariti potencijal osoba s invaliditetom da doprinesu gospodarskom i društvenom razvoju. Usvajanjem novih gospodarskih i poslovnih modela na radnim mjestima u Uniji mijenjaju se i radni odnosi. Kao što je u tijeku krize bolesti COVID-19 došlo do izražaja, mnogi niskokvalificirani radnici neophodni su za osnovno funkcioniranje gospodarstva. Prečesto su slabo plaćeni i rade u nesigurnim uvjetima. Države članice trebale bi dodatno Ჹčپ europski socijalni model osiguravanjem da svi radnici imaju jednaka prava, pristojne radne uvjete, uključujući zdravlje i sigurnost na radu te pristojne plaće. Nadalje, države članice trebale bi se uhvatiti u koštac sa svim oblicima nesigurnog rada i lažnog samošᲹᲹ te osigurati da su radni odnosi koji proizlaze iz novih oblika rada u skladu s europskim socijalnim modelom.
Amandman 10
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 10.
(10)Integrirane smjernice trebale bi biti osnova preporuka za pojedine zemlje koje Vijeće može uputiti državama članicama. Države članice trebale bi u potpunosti iskoristiti Europski socijalni fond plus i ostale fondove Unije, uključujući Fond za pravednu tranziciju i InvestEU, kako bi promicale šᲹ, socijalna ulaganja, socijalno uključivanje, dostupnost, mogućnosti dokvalifikacije i prekvalifikacije radnika, cjeloživotno učenje te obrazovanje i osposobljavanje visoke kvalitete i za sve, uključujući digitalnu pismenost i vještine. Iako su integrirane smjernice upućene državama članicama i Uniji, trebalo bi ih provoditi u partnerstvu sa svim nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima, u bliskoj suradnji s parlamentima, kao i sa socijalnim partnerima te predstavnicima civilnoga društva.
(10)Integrirane smjernice trebale bi biti osnova preporuka za pojedine zemlje koje Vijeće može uputiti državama članicama. Države članice trebale bi u potpunosti iskoristiti Europski socijalni fond plus, europske strukturne i investicijske fondove i ostale fondove Unije, uključujući Fond za pravednu tranziciju i InvestEU, kako bi poticale kvalitetno šᲹ i socijalna ulaganja, kao i borbu protiv siromaštva i socijalne čԴDzi, poticanje pristupačnosti, praćenje tranzicije na zeleno digitalno gospodarstvo i promicale mogućnosti dokvalifikacije i prekvalifikacije radnika, cjeloživotno učenje te obrazovanje i osposobljavanje visoke kvalitete i za sve, uključujući digitalnu pismenost i vještine. Korištenje tih fondova ٲǵ bi trebalo imati važnu ulogu u jačanju javnih usluga, posebno u području zdravstva i stanovanja. Iako su integrirane smjernice upućene državama članicama i Uniji, trebalo bi ih provoditi u partnerstvu sa svim nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima, u bliskoj i aktivnoj suradnji s parlamentima, kao i sa socijalnim partnerima te predstavnicima civilnoga društva u njihovoj provedbi, nadzoru i evaluaciji.
Amandman 11
Prijedlog odluke
Članak 2. – stavak 1.a (novi)
Smjernice navedene u Prilogu revidiraju se najkasnije godinu dana nakon njihova donošenja kako bi se uzela u obzir kriza bolesti COVID-19 i njezine socijalne posljedice i posljedice za šᲹ te kako bi se bolje odgovorilo na slične buduće krize. Kako bi se ojačalo demokratsko donošenje odluka, Europski parlament sudjeluje u definiranju integriranih smjernica za rast i radna mjesta ravnopravno s Vijećem.
Amandman 12
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 5. – stavak 1.
Države članice trebale bi aktivno promicati održivo socijalno tržišno gospodarstvo te olakšavati i poticati ulaganja u stvaranje kvalitetnih radnih mjesta. U tu svrhu trebale bi smanjiti prepreke s kojima se poduzeća susreću pri zapošljavanju, poticati odgovorno poduzetništvo i stvarno samošᲹ te, posebice, podupirati osnivanje i rast mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća, među ostalim pristupom financiranju. Države članice trebale bi aktivno promicati razvoj socijalnog gospodarstva, poticati socijalne inovacije i socijalna poduzeća te podupirati te inovativne oblike rada, a pritom trebaju stvarati mogućnosti za kvalitetna radna mjesta i socijalne koristi na lokalnoj razini.
Države članice trebale bi aktivno promicati punu, kvalitetnu zaposlenost koja se temelji na snažnom gospodarstvu. Prepoznajući da državna ulaganja imaju ključnu ulogu u stvaranju radnih mjesta, države članice trebale bi predvoditi velik val javnih ulaganja te provedbu pametnih i ambicioznih politika šᲹᲹ kako bi se stvorila nova radna mjesta. Države članice trebale bi prilagoditi svoje politike šᲹᲹ i na razini Unije koordinirati provedbu najboljih praksi u pogledu privremenih mjera kojima se štite svi radnici i sva tržišta rada. Takve bi mjere trebale uključivati subvencije za plaće; potporu dohotku i proširenje sustava naknada za nezaposlenost; produljenje plaćenog bolovanja i dopusta za skrbnike i programe rada na daljinu; Države članice trebale bi podupirati preobrazbu europskih poduzeća prema osiguravanju samodostatnosti, posebno u pogledu zaštitne opreme i medicinskih proizvoda. Države članice trebale bi pᲹčپ svoju potporu poduzećima koja se suočavaju s poteškoćama uslijed krize, pod uvjetom da ta poduzeća zadrže sve svoje zaposlenike. Države članice trebale bi razmotriti i privremenu obustavu otpuštanja tijekom krize. Države članice trebale bi osigurati sudjelovanje socijalnih partnera u planiranju i provedbi takvih mjera. Te bi mjere trebalo održavati dok se ne postigne potpuni gospodarski oporavak, nakon čega bi ih trebalo postupno ukidati. Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti jamčenju prava i radnih mjesta mobilnih i pograničnih radnika koji su snažno pogođeni zatvaranjem granica. Države članice trebale bi poticati odgovorno poduzetništvo, uključujući među ženama i mladima, i stvarno samošᲹ te, posebice, podupirati osnivanje i rast mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća, među ostalim pristupom financiranju. Države članice trebale bi aktivno promicati razvoj kružnog i socijalnog gospodarstva, poticati socijalne inovacije, socijalna poduzeća i jačati njihovu održivost te podupirati te oblike rada kojima se stvaraju kvalitetna radna mjesta i ostvaruju socijalne koristi na lokalnoj razini, prije svega u strateškim sektorima sa snažnim potencijalom za rast, poput digitalnog i zelenog gospodarstva. U tom bi pogledu trebalo provesti i politike kojima se podupire stvaranje radnih mjesta, posebno u javnim ili privatnim službama od općeg interesa, posebno u skrbi za djecu, zdravstvenoj skrbi i stanovanju.
Amandman 13
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 5. – stavak 2.
Porezno opterećenje trebalo bi preusmjeriti s rada na druge izvore oporezivanja kojima se više podupiru šᲹ i uključiv rast te koji su pritom usklađeni s klimatskim i okolišnim ciljevima, ܳć u obzir učinak preraspodjele poreznog sustava te istodobno štiteći prihode potrebne za primjerenu socijalnu zaštitu i rashode kojima se potiče rast.
Oporezivanje bi trebalo preusmjeriti s rada na druge izvore u kojima će to imati manje štetan učinak na uključiv rast i istodobno osigurati potpunu usklađenost s ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda te klimatskim i okolišnim ciljevima, kako su definirani u europskom zelenom planu, povećavajući učinak preraspodjele poreznog sustava te istodobno štiteći prihode potrebne za primjerenu socijalnu zaštitu i javna ulaganja.
Amandman 14
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 5. – stavak 3.
Države članice s uspostavljenim nacionalnim mehanizmima za utvrđivanje propisanih minimalnih plaća trebale bi osigurati učinkovito sudjelovanje socijalnih partnera na transparentan i predvidljiv način i tako omogućiti odgovarajuće prilagođavanje plaća promjenama produktivnosti te osigurati pravedne plaće za dostojan životni standard, pri čemu bi posebnu pozornost trebale posvetiti skupinama s nižim i srednjim prihodima radi postizanja uzlazne konvergencije. U okviru tih mehanizama trebali bi se uzeti u obzir gospodarski rezultati u svim regijama i sektorima. Države članice trebale bi promicati socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje s ciljem određivanja plaća. Poštujući nacionalne prakse, države članice i socijalni partneri trebali bi osigurati da svi radnici imaju pravo na primjerene i pravedne plaće putem kolektivnih ugovora ili odgovarajućih propisanih minimalnih plaća, ܳć u obzir njihov učinak na konkurentnost, stvaranje radnih mjesta i dzšٱ unatoč zaposlenju.
Politike kojima se osigurava da plaće omogućuju pristojan životni standard i dalje su važne za otvaranje radnih mjesta i smanjenje siromaštva u Uniji, kao i za osiguravanje usklađenosti plaćenog rada i prava na državne naknade kojima se nadoknađuju prepreke s kojima se suočavaju marginalizirane skupine. Države članice s uspostavljenim nacionalnim mehanizmima za utvrđivanje propisanih minimalnih plaća trebale bi osigurati učinkovito sudjelovanje socijalnih partnera u povezanim postupcima određivanja plaća na transparentan i predvidljiv način Pri razvoju minimalnih plaća trebalo bi uzeti u obzir razvoj produktivnosti radi borbe protiv nesigurnosti zaposlenja i siromaštva zaposlenih, pri čemu bi posebnu pozornost trebalo posvetiti skupinama s nižim i srednjim prihodima radi postizanja uzlazne konvergencije. U okviru tih mehanizama trebalo bi uzeti u obzir indikatore siromaštva koji su specifični za svaku državu članicu te gospodarske rezultate u svim regijama i sektorima. Države članice trebale bi Ჹčپ socijalni dijalog i poduzeti mjere za proširenje obuhvaćenosti kolektivnim pregovaranjem. Poštujući nacionalne prakse i autonomiju socijalnih partnera, države članice i socijalni partneri trebali bi eliminirati diskriminaciju u pogledu plaće na dobnoj i rodnoj osnovi i osigurati da svi radnici imaju pravo na primjerene i pravedne plaće putem kolektivnih ugovora ili odgovarajućih propisanih minimalnih plaća, ܳć u obzir njihov pozitivan učinak na konkurentnost, stvaranje radnih mjesta i dzšٱ unatoč zaposlenju.
Amandman 15
Prijedlog odluke
PrilogI. – smjernica5. – stavak 3.a (novi)
Države članice moći će zatražiti pomoć iz europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE). Države članice trebale bi osigurati da se financijska pomoć u tom pogledu pruža samo poduzećima koja poštuju primjenjive kolektivne ugovore. Države članice trebale bi osigurati da se poduzeća primatelji suzdrže od otkupa dionica ili isplate dividendi dioničarima i bonusa rukovoditeljima te da ta poduzeća nisu registrirana u poreznim oazama.
Amandman 16
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 6. – stavak 1.
U kontekstu ٱԴDZš쾱, ǰDZšԾ i demografskih promjena države članice trebale bi promicati održivost, produktivnost, zapošljivost i ljudski kapital, poticanjem stjecanja relevantnog znanja, vještina i kompetencija tijekom cijelog života kako bi se odgovorilo na sadašnje i buduće potrebe tržišta rada. Države članice trebale bi ٲǵ prilagoditi svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja te u njih ulagati kako bi osigurale visokokvalitetno i uključivo obrazovanje, a među ostalim strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Države članice trebale bi surađivati sa socijalnim partnerima, pružateljima obrazovanja i osposobljavanja, poduzećima i drugim dionicima kako bi se uklonile strukturne slabosti u sustavima obrazovanja i osposobljavanja te poboljšale njihova kvaliteta i relevantnost na tržištu rada, a i radi ostvarenja tranzicije u području okoliša. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti izazovima nastavničke struke. U sustavima obrazovanja i osposobljavanja svi bi učenici trebali steći glavne kompetencije, uključujući osnovne i digitalne vještine, te transverzalne kompetencije kako bi se postavili temelji za kasniju prilagodljivost u životu. Države članice trebale bi nastojati osigurati prijenos prava na osposobljavanje pri promjeni radnog mjesta, prema potrebi i putem pojedinačnih računa za učenje. Svima bi trebale dzć da predviđaju potrebe tržišta rada i bolje im se prilagode, posebno stalnom dokvalifikacijom i prekvalifikacijom, radi podupiranja pravednih i poštenih tranzicija za sve, jačanja socijalnih ishoda, nošenja s pomanjkanjem radne snage i poboljšanja opće otpornosti gospodarstva na šokove.
U kontekstu stalnih ٱԴDZš쾱 i ǰDZšԾ tranzicija, demografskih promjena i trenutačnih izazova, države članice trebale bi promicati socijalna prava, održivost, produktivnost, zapošljivost i ljudske kapacitete, poticanjem stjecanja relevantnog znanja, vještina i kompetencija tijekom cijelog života kako bi se odgovorilo na trenutačnu krizu nezaposlenosti i sadašnje i buduće potrebe tržišta rada. Države članice trebale bi ulaganjima u javne sustave obrazovanja i osposobljavanja podupirati potrebe za prekvalifikacijom i dokvalifikacijom svoje radne snage kako bi odgovorile na krizu i osigurale visokokvalitetno i uključivo obrazovanje, među ostalim strukovno obrazovanje i osposobljavanje i formalno i neformalno cjeloživotno učenje. Države članice trebale bi surađivati sa socijalnim partnerima, pružateljima obrazovanja i osposobljavanja, poduzećima, socijalnim nevladinim organizacijama i drugim dionicima kako bi se uklonile strukturne i nove slabosti u sustavima obrazovanja i osposobljavanja te poboljšale njihova kvaliteta i relevantnost na tržištu rada. Države članice trebale bi odgovoriti na potrebe sektora s kroničnim nedostatkom vještina, među ostalim kako bi se omogućila istovremena tranzicija u području okoliša te ٱԴDZš쾱 i digitalnih promjena koje se kreću prema rješenjima temeljenima na umjetnoj inteligenciji Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti izazovima nastavničke struke. U sustavima obrazovanja i osposobljavanja svi bi učenici trebali steći glavne kompetencije, uključujući osnovne i digitalne vještine, te transverzalne kompetencije kako bi se postavili temelji za kasniju prilagodljivost u životu te bi se učitelje trebalo pripremiti kako bi mogli pružiti te kompetencije svojim učenicima. Države članice trebale bi nastojati osigurati prijenos prava na osposobljavanje pri promjeni radnog mjesta, i putem pojedinačnih računa za učenje. Istovremeno bi trebale Ჹčپ da se tim pristupom ne ugrožava humanistička priroda obrazovanja, kao ni težnje pojedinaca. Ključno je da države članice rano poduzmu mjere kako bi izbjegle negativan učinak odsutnosti s tržišta rada na pojedince i društva, posebno stalnom dokvalifikacijom i prekvalifikacijom, radi podupiranja pravednih i poštenih tranzicija za sve, uz dovoljnu pokrivenost odgovarajućim razinama naknada za nezaposlene, jačanja socijalnih ishoda, nošenja s pomanjkanjem radne snage i poboljšanja opće otpornosti gospodarstva na šokove.
Amandman 17
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 6. – stavak 2.
Države članice trebale bi poticati jednake mogućnosti za sve uklanjanjem nejednakosti u sustavima obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim osiguravanjem pristupa kvalitetnom ranom i predškolskom obrazovanju. Trebale bi podići razine cjelokupnog obrazovanja, smanjiti broj mladih koji rano napuštaju školovanje, povećati pristup tercijarnom obrazovanju, završavanje tercijarnog obrazovanja i sudjelovanje odraslih u kontinuiranom učenju, posebno među polaznicima u nepovoljnom DZž s najmanje kvalifikacija. Uzimajući u obzir nove zahtjeve u digitalnim, zelenim i sve starijim društvima, države članice trebale bi u svojim sustavima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja pospješiti učenje kroz rad (uključujući u okviru kvalitetnog i učinkovitog naukovanja) te povećati broj osoba sa svjedodžbom ili diplomom u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), na srednjoj razini strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te u tercijarnom obrazovanju. Nadalje, države članice trebale bi povećati relevantnost tercijarnog obrazovanja i istraživanja na tržištu rada, DzDZšپ praćenje i predviđanje vještina, učiniti vještine vidljivijima i omogućiti bolju usporedbu kvalifikacija, uključujući one stečene u inozemstvu, te povećati mogućnosti za priznavanje i potvrđivanje vještina i kompetencija stečenih izvan formalnog obrazovanja i osposobljavanja. Trebale bi modernizirati i povećati ponudu i iskorištavanje fleksibilnog kontinuiranog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Države članice ٲǵ bi trebale dzć niskokvalificiranim odraslim osobama da održe ili unaprijede svoju dugoročnu zapošljivost poboljšanjem pristupa kvalitetnim mogućnostima za učenje i većim iskorištavanjem tih prilika provedbom inicijative o oblicima usavršavanja, uključujući procjenu znanja i vještina, ponudu obrazovanja i osposobljavanja prilagođenu prilikama na tržištu rada te vrednovanje i priznavanje stečenih vještina.
Države članice trebale bi poticati jednake mogućnosti za sve eliminiranjem nejednakosti u sustavima obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim osiguravanjem pristupa kvalitetnom i univerzalnom uključivom ranom i predškolskom obrazovanju. Trebale bi podići razine cjelokupnog obrazovanja, smanjiti broj mladih koji napuštaju školovanje, povećati pristup tercijarnom obrazovanju, završavanje tercijarnog obrazovanja i sudjelovanje odraslih u kontinuiranom učenju, posebno među polaznicima u nepovoljnom, često s najmanje kvalifikacija. Uzimajući u obzir nove zahtjeve u digitalnim, zelenim i sve starijim društvima, kao i postojeće rodne stereotipe, države članice trebale bi u svojim sustavima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja pospješiti učenje kroz rad (uključujući u okviru kvalitetnog i učinkovitog naukovanja) te, ne potcjenjujući važnost kontinuiranog ulaganja u humanističke znanosti, povećati broj osoba sa svjedodžbom ili diplomom u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), pazeći na rodnu uravnoteženost, na srednjoj razini strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te u tercijarnom obrazovanju. Nadalje, države članice trebale bi, prema potrebi, povećati relevantnost tercijarnog obrazovanja i istraživanja na tržištu rada, Ჹčپ dvojno i suradničko osposobljavanje, DzDZšپ praćenje i predviđanje vještina, učiniti vještine vidljivijima i omogućiti bolju usporedbu kvalifikacija, uključujući one stečene u inozemstvu, te povećati mogućnosti za priznavanje i žԴ potvrđivanje vještina i kompetencija stečenih, izvan formalnog obrazovanja i osposobljavanja i u njemu. Trebale bi modernizirati i povećati ponudu i pohađanje fleksibilnijeg i ܰč kontinuiranog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Države članice trebale bi ulagati u radna mjesta i programe socijalne zaštite za one koji se ne mogu prekvalificirati te podupirati, putem javnih službi, niskokvalificirane odrasle osobe pomažući im da dobiju pristup stabilnom i kvalitetnom zaposlenju da održe ili unaprijede svoju dugoročnu zapošljivost poboljšanjem pristupa kvalitetnim mogućnostima za učenje i većim iskorištavanjem tih prilika provedbom inicijative o oblicima usavršavanja, uključujući procjenu znanja i vještina, ponudu obrazovanja i osposobljavanja prilagođenu prilikama na tržištu rada. Trebalo bi poticati pravo na plaćeni dopust za obrazovanje u profesionalne svrhe, u skladu s relevantnim konvencijama Međunarodne organizacije rada kojima se radnicima omogućuje da sudjeluju u osposobljavanju. Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere za promicanje univerzalnog pristupa učenju i osposobljavanju na daljinu, potpuno ܳć u obzir potrebe osoba s invaliditetom.
Amandman 18
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 6. – stavak 3.
Države članice trebale bi nezaposlenim i neaktivnim osobama pružiti učinkovitu, pravodobnu, ܲԳ i prilagođenu pomoć koja se sastoji od pružanja potpore u traženju posla, osposobljavanju i prekvalifikaciji te pristupa drugim uslugama podrške. Kako bi se znatno smanjila i spriječila dugoročna i strukturna nezaposlenost, trebalo bi provoditi sveobuhvatne strategije koje uključuju detaljne pojedinačne procjene nezaposlenosti. Nezaposlenost mladih i pitanje mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju trebalo bi i dalje rješavati sprječavanjem ranog napuštanja školovanja i strukturnim poboljšanjem prelaska iz škole na posao, među ostalim potpunom provedbom Garancije za mlade (15).
Države članice trebale bi nezaposlenim osobama pružiti učinkovitu, pravodobnu, koordiniranu i prilagođenu pomoć na temelju potpore za traženje posla, osposobljavanje, prekvalifikaciju i pristup drugim uslugama razvoja, posebno u području zdravstva i stanovanja. Kako bi se znatno smanjilo i spriječio rizik od povećanja dugoročne i strukturne nezaposlenosti, trebalo bi što prije provesti sveobuhvatne strategije koje uključuju detaljne pojedinačne procjene nezaposlenih, uključujući strategije za smanjenje nezaposlenosti među osobama s invaliditetom i drugim skupinama u nepovoljnom DZž. Države članice trebale bi, uz sudjelovanje socijalnih partnera, uspostaviti ili DzDZšپ mehanizme i sustave za potporu pri prijelazu na radna mjesta, uz potporu Europskog socijalnog fonda. Nezaposlenost mladih, nesigurni radni uvjeti među mladima i pitanje mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju trebalo bi i dalje prioritetno rješavati sprječavanjem ranog napuštanja školovanja, pružanjem pristupa budućnosti okrenutim sektorima poput zelenog i digitalnog gospodarstva u okviru strukturnog poboljšanja prelaska iz škole na posao i pristupom kvalitetnom zaposlenju kako bi se riješio problem sve većeg broja nesigurnih radnih mjesta za mlade. To bi se pitanje trebalo riješiti i obnovljenim i učinkovitim Garancijom za mlade kojim se mogu pružiti visokokvalitetne ponude za rad, obrazovanje ili osposobljavanje, u koje su na smislen način uključeni svi relevantni dionici.
__________________
(15) SL C120, 26.4.2013., str.1.
Amandman 19
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 6. – stavak 4.
Države članice trebale bi nastojati ukloniti prepreke sudjelovanju na tržištu rada i čimbenike koji odvraćaju od sudjelovanja na tržištu rada te osigurati poticaje za sudjelovanje na njemu, posebno za one s niskim prihodima, primatelje drugog dohotka u kućanstvu i one koji su najudaljeniji od tržišta rada. Države članice trebale bi podupirati prilagođeno radno okruženje za osobe s invaliditetom, među ostalim s pomoću ciljane financijske potpore i usluga koje im omogućuju da sudjeluju na tržištu rada i u društvu.
Države članice trebale bi nastojati ukloniti prepreke pristupanju tržištu rada i čimbenike koji odvraćaju od sudjelovanja na tržištu rada te osigurati poticaje za sudjelovanje na njemu, posebno za skupine u nepovoljnom DZž i one koji su najudaljeniji od tržišta rada. Države članice trebale bi podupirati prilagođeno radno okruženje za osobe s invaliditetom, među ostalim s pomoću ciljane financijske potpore i usluga koje im omogućuju da sudjeluju na tržištu rada i u društvu.
Amandman 20
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 6. – stavak 5.
Države članice trebale bi osigurati rodnu ravnopravnost i veće sudjelovanje žena na tržištu rada, među ostalim osiguravanjem jednakih mogućnosti i napredovanja u karijeri te uklanjanjem prepreka radu na vodećim pozicijama na svim razinama donošenja odluka. Trebalo bi riješiti pitanje rodne razlike u plaćama. Treba osigurati jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti te transparentnost plaća. Potrebno je promicati usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života i za žene i muškarce, posebno putem pristupa povoljnoj kvalitetnoj dugoročnoj skrbi te uslugama ranog predškolskog odgoja i obrazovanja. Države članice trebale bi osigurati da se roditeljima i ostalim osobama koje skrbe o drugima omogući pristup primjerenom obiteljskom dopustu i fleksibilnim radnim aranžmanima kako bi ostvarili ravnotežu između poslovnog, obiteljskog i privatnog života te kako bi i žene i muškarci ravnopravno ostvarivali ta prava.
Države članice trebale bi osigurati rodnu ravnopravnost i veće sudjelovanje žena na tržištu rada, među ostalim osiguravanjem jednakih mogućnosti i napredovanja u karijeri te uklanjanjem prepreka radu na vodećim pozicijama na svim razinama donošenja odluka. Države članice trebale bi poduzeti sve što je u njihovoj moći kako bi odobrile i provele minimalni postotak utvrđen u predloženoj direktivi o poboljšanju rodne ravnoteže u upravnim odborima poduzeća1. Trebalo bi ukinuti rodne razlike u plaćama, mirovinama i zaposlenosti. Razdoblja rodiljnog i roditeljskog dopusta trebalo bi na odgovarajući način vrednovati i u smislu doprinosa i u smislu mirovinskih prava, kako bi se odrazila važnost obrazovanja budućih generacija, posebno u kontekstu starenja društva. Treba osigurati jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti te transparentnost plaća, uključujući uspostavljanjem indeksa jednakosti plaća između muškaraca i žena. Potrebno je promicati usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života i za žene i muškarce, posebno putem pristupa povoljnoj kvalitetnoj dugoročnoj skrbi te uslugama ranog predškolskog odgoja i ždzٲԴDz obrazovanja. Države članice trebale bi osigurati da se roditeljima i ostalim osobama koje skrbe o drugima omogući pristup primjerenom obiteljskom dopustu i fleksibilnim radnim aranžmanima kako bi ostvarili ravnotežu između poslovnog, obiteljskog i privatnog života te kako bi i žene i muškarci ravnopravno ostvarivali ta prava. Trebale bi ići u smjeru u potpunosti plaćenih majčinskih i očinskih dopusta.
________
1a
Amandman 21
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 7. – stavak 1.
Kako bi države članice iskoristile dinamičnu i produktivnu radnu snagu, nove obrasce rada i poslovne modele, trebale bi surađivati sa socijalnim partnerima na uspostavi pravednih, transparentnih i predvidljivih radnih uvjeta te pritom uravnotežiti prava i obveze. Trebale bi smanjiti i sprječavati segmentaciju tržišta rada, suzbijati neprijavljeni rad i poticati prijelaz na otvorene oblike šᲹᲹ. Propisi o zaštiti prava radnika, radno pravo i institucije trebali bi osigurati i prikladno okruženje za šᲹ i potrebnu fleksibilnost poslodavaca da se brzo prilagode promjenama u gospodarskom kontekstu te pritom očuvati zdravo, sigurno i dobro prilagođeno radno okruženje za radnike te šپپپ radnička prava i osigurati socijalnu zaštitu. Trebalo bi sprječavati radne odnose s nesigurnim radnim uvjetima, među ostalim u slučaju radnika koji rade putem platforme, a i borbom protiv zlouporabe nestandardnih ugovora. U slučaju neopravdanog otkaza trebalo bi osigurati pristup djelotvornom i nepristranom rješavanju sporova i pravo na pravnu zaštitu, što uključuje primjerenu naknadu.
Kako bi države članice iskoristile dinamičnu i produktivnu radnu snagu, nove obrasce rada i poslovne modele, trebale bi surađivati sa socijalnim partnerima na uspostavi pravednih, transparentnih i predvidljivih radnih uvjeta te pritom uravnotežiti prava i obveze. Komisija i države članice trebale bi poduzeti konkretne mjere za promicanje i jačanje socijalnog dijaloga na svim razinama i kolektivnog pregovaranja, uključujući Direktivu br. 2009/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a. Trebale bi smanjiti i sprječavati segmentaciju tržišta rada, suzbijati neprijavljeni rad i lažno samošᲹ i poticati prijelaz na otvorene oblike šᲹᲹ. Propisi o zaštiti prava radnika, radno pravo i institucije trebali bi osigurati i prikladno okruženje za stvaranje stabilnog i kvalitetnog šᲹᲹ te pritom očuvati vrlo zdravo, sigurno i dobro prilagođeno radno okruženje za radnike te osigurati radnička prava i pristojnu socijalnu zaštitu. Također bi trebali surađivati s predstavnicima sindikata kako bi osigurali zdravo i sigurno radno okruženje, obraćajući posebnu pozornost na sprečavanje nesreća i bolesti na radnom mjestu. Trebalo bi sprječavati radne odnose s nesigurnim radnim uvjetima i natjecanjem u području plaća, među ostalim u slučaju radnika koji rade putem platforme. Ne bi trebalo biti zlouporabe nestandardnih ugovora. Države članice trebale bi osigurati da svi ti radnici zaista uživaju pravedne radne uvjete, socijalna prava i pristup odgovarajućoj socijalnoj zaštiti i boljoj zastupljenosti. U tu svrhu države članice trebale bi u potpunosti provesti Konvenciju o inspekciji rada Međunarodne organizacije rada iz 1947. i ulagati u učinkovite inspekcije rada koje provode dovoljno ovlaštena nadležna tijela te u okviru Europskog nadzornog tijela za rad surađivati i koordinirati svoje napore u borbi protiv prekograničnih zlouporaba. U slučaju neopravdanog otkaza trebalo bi osigurati pristup djelotvornom i nepristranom rješavanju sporova i pravo na pravnu zaštitu, što uključuje primjerenu naknadu. Države članice moraju se oslanjati na europsku mrežu javnih službi za šᲹ i europskih agencija kako bi utvrdile najbolje prakse utemeljene na dokazima, potaknule uzajamno učenje i promicale bolju koordinaciju politika šᲹᲹ.
____________
1a. Direktiva 2009/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o osnivanju Europskog radničkog vijeća ili uvođenju postupka koji Dzܳ󱹲ć poduzeća i skupine poduzeća na razini Zajednice radi obavješćivanja i savjetovanja radnika (SL L 122, 16.5.2009, str. 28).
Amandman 22
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 7. – stavak 2.
Politikama bi se trebalo nastojati DzDZšپ i poduprijeti sudjelovanje na tržištu rada, promjene radnog odnosa te usklađivanje s potrebama tržišta rada. Države članice trebale bi djelotvorno poticati i podupirati osobe koje mogu sudjelovati na tržištu rada. Države članice trebale bi Ჹčپ djelotvornost aktivnih politika tržišta rada povećanjem njihove usmjerenosti, dosega i ǻčᲹ primjene i njihovim boljim povezivanjem s potporom dohotku za nezaposlene dok traže posao i na temelju njihovih prava i odgovornosti. Države članice trebale bi nastojati ostvariti djelotvornije i efikasnije javne službe za šᲹ osiguravanjem pravodobne i prilagođene dzć tražiteljima zaposlenja, podupirući potražnju na tržištu rada i upravljanje na temelju rezultata.
Politikama bi se trebalo nastojati DzDZšپ i poduprijeti sudjelovanje na tržištu rada, promjene radnog odnosa te usklađivanje s potrebama tržišta rada, a posebno digitalnu i ekološku tranziciju te unaprijediti šᲹ u područjima u nepovoljnom DZž. Države članice trebale bi djelotvorno davati poticaje osobama koje mogu sudjelovati na tržištu rada kako bi pronašle kvalitetno zaposlenje. Trebale bi DzDZšپ djelotvornost aktivnih politika tržišta rada tako da ih bolje usmjere, povećaju njihov doseg i ǻč primjene te osiguraju pristojnu potporu dohotku za nezaposlene dok traže posao. Države članice trebale bi nastojati ostvariti djelotvornije i efikasnije javne službe za šᲹ, i za prekogranične radnike, osiguravanjem pravodobne i prilagođene dzć tražiteljima zaposlenja i podupirući potražnju na tržištu rada. Cilj tih službi trebao bi biti pronalaženje kvalitetnog zaposlenja.
Amandman 23
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 7. – stavak 3.
Države članice trebale bi nezaposlenim osobama osigurati primjerenu naknadu za nezaposlenost tijekom razumno dugog razdoblja, u skladu s njihovim doprinosima i nacionalnim pravilima o ispunjavanju uvjeta za primanje naknade. Tim naknadama ne bi se smio destimulirati brz povratak na tržište rada i trebale bi biti popraćene aktivnim politikama tržišta rada.
Države članice trebale bi nezaposlenim osobama osigurati primjerenu naknadu za nezaposlenost tijekom dovoljno dugog razdoblja, u skladu s njihovim doprinosima i nacionalnim pravilima o ispunjavanju uvjeta za primanje naknade. To bi trebalo biti popraćeno aktivnim politikama tržišta rada i potporom mehanizama uzajamnog učenja među državama članicama.
Amandman 24
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 7. – stavak 4.
Mobilnost učenika/polaznika i radnika trebalo bi podržati na odgovarajući način u cilju povećanja zapošljivosti i vještina te kako bi se iskoristio puni potencijal europskog tržišta rada, a da se pritom osiguraju pravedni uvjeti za sve koji obavljaju prekograničnu djelatnost te snažnija administrativna suradnja nacionalnih uprava u pogledu mobilnih radnika. Trebalo bi ukloniti prepreke mobilnosti u obrazovanju i osposobljavanju, kod strukovnih i osobnih mirovina te priznavanja kvalifikacija, te bi trebalo olakšati priznavanje kvalifikacija. Države članice trebale bi poduzeti mjere kako bi se osiguralo da administrativni postupci nisu nepotrebna prepreka radnicima iz drugih država članica koji se zapošljavaju, uključujući prekogranične radnike. Države članice ٲǵ bi trebale spriječiti zlouporabu postojećih pravila i pozabaviti se temeljnim uzrocima „odljeva mozgova” iz određenih regija, među ostalim odgovarajućim mjerama regionalnog razvoja.
Države članice moraju podupirati mobilnost radne snage diljem Europe kako bi se stvorile nove mogućnosti šᲹᲹ za radnike. Trebalo bi na odgovarajući način podržati mobilnost učenika/polaznika tijekom njihova osposobljavanja, posebno jačanjem programa mobilnosti ERASMUS +, kojim se učenicima omogućuje da povećaju svoje znanje i vještine. Radnike bi ٲǵ trebalo poticati u cilju povećanja zapošljivosti i vještina kako bi se iskoristio puni potencijal europskog tržišta rada Uz osiguravanje prava i pravednih uvjeta za sve koji obavljaju prekograničnu djelatnost, trebalo bi DzDZšپ prenosivost prava i povlastica administrativnom suradnjom nacionalnih uprava u pogledu mobilnih radnika. Trebalo bi ukloniti prepreke mobilnosti u obrazovanju i osposobljavanju, kod strukovnih i osobnih mirovina te priznavanja kvalifikacija, te bi trebalo olakšati priznavanje kvalifikacija. Države članice trebale bi poduzeti mjere kako bi se osiguralo da administrativni postupci nisu nepotrebna prepreka radnicima iz drugih država članica koji se zapošljavaju, uključujući prekogranične i pogranične radnike. Države članice bi se trebale obvezati na digitalizaciju javnih usluga kako bi olakšale pravednu mobilnost radne snage, posebno u pogledu koordinacije sustava socijalne sigurnosti. Bit će važno da države članice uzmu u obzir mobilne radnike, uključujući pogranične radnike, pri provedbi mjera poput zatvaranja granica radi ublažavanja širenja bolesti COVID-19, na primjer u pogledu zdravlja i sigurnosti, poreza i socijalne sigurnosti i koordinacije. Države članice trebale bi omogućiti mobilnim i pograničnim radnicima da nastave prelaziti granice ako se to smatra sigurnim u skladu sa smjernicama EU-OSHA-e o zdravlju i sigurnosti. Države članice ٲǵ bi trebale spriječiti zlouporabu postojećih pravila i pozabaviti se temeljnim uzrocima „odljeva mozgova” iz određenih regija, koje ugrožavaju razvoj i privlačnost tih ǻčᲹ, među ostalim odgovarajućim mjerama regionalnog razvoja. Države članice bi trebale promicati i koristiti relevantne europske alate, kao što je mreža za šᲹ EURES, te povećati broj prekograničnih partnerstava za pomoć mobilnim radnicima u prekograničnim regijama.
Amandman 25
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 7. – stavak 5.
Nadovezujući se na postojeće nacionalne prakse i kako bi se ostvarili djelotvorniji socijalni dijalog i bolji društveno-gospodarski ishodi, države članice trebale bi osigurati pravodobno i smisleno sudjelovanje socijalnih partnera u osmišljavanju i provedbi reformi i politika šᲹᲹ, socijalnih reformi i politika te, ako je relevantno, gospodarskih reformi i politika, među ostalim potporom povećanju kapaciteta socijalnih partnera. Države članice trebale bi poticati socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje. Socijalne partnere trebalo bi poticati da pregovaraju o kolektivnim ugovorima i sklapaju ih u svim područjima koja su im relevantna, šٳć u potpunosti njihovu neovisnost i pravo na zajedničko djelovanje.
Nadovezujući se na postojeće nacionalne prakse i kako bi se promicali i ostvarili djelotvorniji i intenzivniji socijalni dijalog i bolji društveno-gospodarski ishodi, države članice trebale bi osigurati pravodobno i smisleno sudjelovanje socijalnih partnera u osmišljavanju i provedbi reformi i politika šᲹᲹ, socijalnih reformi i politika te, ako je relevantno, gospodarskih reformi i politika, među ostalim potporom povećanju kapaciteta socijalnih partnera. Države članice trebale bi jačati i promicati socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje. Socijalne partnere trebalo bi poticati da pregovaraju o kolektivnim ugovorima i sklapaju ih u svim područjima koja su im relevantna, šٳć u potpunosti njihovu neovisnost i pravo na zajedničko djelovanje.
Amandman 26
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 7. – stavak 6.
Ako je to relevantno i temeljeći se na postojećim nacionalnim praksama, države članice u obzir bi trebale uzeti iskustvo relevantnih organizacija civilnoga društva u vezi sa šᲹm i socijalnim pitanjima.
Ako je to relevantno i temeljeći se na postojećim nacionalnim praksama, države članice u obzir bi trebale uzeti iskustvo relevantnih organizacija civilnoga društva u vezi sa šᲹm i socijalnim pitanjima, uključujući one koje predstavljaju skupine koje se suočavaju s preprekama kvalitetnom zaposlenju.
Amandman 27
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica7. – stavak 6.a (novi)
Zdravo i sigurno radno okruženje ključno je za borbu protiv rizika oboljenja i širenja virusa i drugih bolesti. Države članice trebale bi osigurati da poslodavci preuzmu odgovornost za zdravlje i sigurnost svojih radnika i da im pruže odgovarajuće informacije, provode procjene rizika i poduzimaju preventivne mjere. To uključuje smanjenje broja nesreća sa smrtnom posljedicom na radu i slučajeva raka povezanog s radom na nulu utvrđivanjem obvezujućih graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost te uzimanjem u obzir profesionalnih psihosocijalnih rizika i profesionalnih bolesti. Kako bi se poboljšalo funkcioniranje tržišta rada, države članice trebale bi ulagati u zdravlje i sigurnost na radu te osigurati odgovarajuća sredstva i zalihe za inspektorate rada i predstavnike sindikata u području zdravlja i sigurnosti.
Amandman 38
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica7. – stavak 6.b (novi)
Države članice trebale bi surađivati u pružanju socijalne zaštite za mobilne radnike, uključujući samozaposlene radnike koji rade u drugoj državi članici. Modernizacija sustava socijalne zaštite trebala bi pogodovati načelima europskog tržišta rada osiguravajući održivu univerzalnu i prekograničnu socijalnu zaštitu, izbjegavajući bilo kakve praznine u zaštiti i, u konačnici, osiguravajući produktivnu radnu snagu.
Amandman 29
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica7. – stavak 6.c (novi)
Države članice trebale bi rješavati učinak krize COVID-19 na tržište rada pružanjem potpore radnicima koji su privremeno proglašeni „tehničkim viškom” jer su poslodavci bili prisiljeni prestati pružati svoje usluge, kao i pružanjem potpore samozaposlenim osobama i malim poduzećima da zadrže osoblje i održe svoje djelatnosti.
Amandman 30
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 8. – stavak 1.
Države članice trebale bi promicati uključiva tržišta rada koja su otvorena za sve tako što će uspostaviti učinkovite mjere za borbu protiv svih oblika diskriminacije i za promicanje jednakih mogućnosti za nedovoljno zastupljene skupine na tržištu rada te pritom obratiti dužnu pozornost na regionalnu i teritorijalnu dimenziju. Trebale bi osigurati jednako postupanje u pogledu šᲹᲹ, socijalne zaštite, zdravlja i dugoročne skrbi, obrazovanja i pristupa robi i uslugama, bez obzira na rod, rasnu ili etničku pripadnost, vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili spolnu orijentaciju.
Države članice trebale bi promicati socijalna prava i uključiva tržišta rada, kao dio integriranje strategije aktivnog uključivanja, koja su otvorena za sve tako što će uspostaviti učinkovite mjere za borbu protiv svih oblika diskriminacije i za promicanje jednakih mogućnosti za nedovoljno zastupljene skupine na tržištu rada te pritom obratiti dužnu pozornost na regionalnu i teritorijalnu dimenziju. Trebale bi osigurati jednaku naknadu za rad i jednaka prava za isti rada na istom mjestu te jednako postupanje u pogledu šᲹᲹ, socijalne zaštite, zdravlja i dugoročne skrbi, stanovanja, obrazovanja i pristupa robi i uslugama, bez obzira na rod, rasnu ili etničku pripadnost, državljanstvo, vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili spolnu orijentaciju.
Amandman 31
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 8. – stavak 2.
Države članice trebale bi osuvremeniti sustave socijalne zaštite radi pružanja odgovarajuće, djelotvorne, učinkovite i održive socijalne zaštite tijekom svih faza ljudskog života, promičući socijalno uključivanje i uzlaznu društvenu mobilnost, dzپčć sudjelovanje na tržištu rada i rješavajući pitanje nejednakosti, među ostalim osmišljavanjem poreznog sustava i sustava naknada. Nadopunjavanjem univerzalnih pristupa selektivnim pristupima poboljšat će se djelotvornost sustavâ socijalne zaštite. Osuvremenjivanjem sustavâ socijalne zaštite trebale bi se DzDZšپ njihova dostupnost, kvaliteta, prikladnost i održivost.
Države članice trebale bi osuvremeniti i ulagati u sustave socijalne zaštite radi pružanja odgovarajuće, djelotvorne, učinkovite i održive socijalne zaštite za sve tijekom svih faza ljudskog života, boreći se protiv siromaštva i promičući socijalno uključivanje i uzlaznu društvenu konvergenciju, ǻžć sudjelovanje na tržištu rada i pristup kvalitetnim radnim mjestima te rješavajući pitanje nejednakosti, među ostalim osmišljavanjem progresivnog poreznog sustava i sustava naknada. Nadopunjavanjem univerzalnih pristupa dodatnim selektivnim pristupima poboljšat će se djelotvornost sustavâ socijalne zaštite, čime će DzDZšپ pristup, kvaliteta, adekvatnost i održivost.
Amandman 32
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 8. – stavak 3.
Države članice trebale bi razraditi i integrirati tri sastavnice aktivnog uključivanja: odgovarajuću potporu dohotku, uključiva tržišta rada i pristup kvalitetnim uslugama potpore prilagođenih individualnim potrebama. U okviru sustavâ socijalne zaštite trebale bi osigurati primjerene naknade u obliku minimalnog dohotka za sve osobe koje nemaju dovoljno sredstava i promicati socijalno uključivanje tako da se građane potiče na aktivno sudjelovanje u društvu i na tržištu rada, među ostalim ciljanim socijalnim uslugama.
Države članice trebale bi razraditi i integrirati tri sastavnice aktivnog uključivanja: odgovarajuću potporu dohotku, uključiva tržišta rada i pristup kvalitetnim uslugama prilagođenih individualnim potrebama. U okviru sustavâ socijalne zaštite trebale bi osigurati primjerene naknade u obliku minimalnog dohotka za sve osobe koje nemaju dovoljno sredstava i podupirati socijalno uključivanje tako da se građane potiče na aktivno sudjelovanje u društvu i na tržištu rada, među ostalim ciljanim socijalnim uslugama.
Amandman 33
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 8. – stavak 4.
Dostupnost povoljnih, ٳܱ貹čԾ i kvalitetnih usluga kao što su rani predškolski odgoj i obrazovanje, izvanškolska skrb, obrazovanje, osposobljavanje, stanovanje, zdravstvene usluge i dugotrajna skrb važan je preduvjet za osiguravanje jednakih mogućnosti. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti borbi protiv siromaštva i socijalne čԴDzi, uključujući dzšٱ unatoč zaposlenju i dzšٱ djece. Države članice trebale bi svima osigurati pristup osnovnim uslugama, među ostalim djeci. Države članice trebale bi osobama kojima je potrebna pomoć ili ranjivim osobama osigurati pristup primjerenim socijalnim stanovima ili dzć za stanovanje. U vezi s tim uslugama trebalo bi uzeti u obzir konkretne potrebe osoba s invaliditetom, među ostalim pristupačnost. Beskućništvo bi trebalo zasebno razmotriti.
Uzimajući u obzir kontinuirane zabrinjavajuće razine siromaštva, koje su znatno više od cilja siromaštva utvrđenog 2010. u strategiji Europa 2020., i učinak krize bolesti COVID-19, potrebno je uložiti više napora u borbu protiv siromaštva i socijalne čԴDzi, s posebnim naglaskom na siromašnim radnicima, djeci, starijim osobama, samohranim roditeljima, a posebno samohranim majkama, etničkim manjinama, migrantima, osobama s invaliditetom i beskućnicima. Istodobno bi posebnu pozornost trebalo posvetiti mogućem učinku krize bolesti COVID-19 na druge skupine, kao što su osobe zaposlene na nesigurnim radnim mjestima ili osobe koje su nedavno nezaposlene. Kad je riječ o ulaganju u djecu, države članice trebale bi donijeti jamstvo za djecu za borbu protiv siromaštva djece i promicanje dobrobiti djece, čime bi se doprinijelo jednakom pristupu djece besplatnoj zdravstvenoj skrbi, besplatnom obrazovanju, besplatnoj skrbi za djecu, pristojnom stanovanju i odgovarajućoj prehrani. Države članice trebale bi svima osigurati pristup kvalitetnim uslugama. Države članice trebale bi osobama kojima je potrebna pomoć ili ranjivim osobama osigurati pristup primjerenim socijalnim stanovima ili dzć za stanovanje, ulagati u pristupačan stambeni fond za osobe sa smanjenom pokretljivošću, poduzimati mjere kako bi se osigurala pravedna tranzicija u pogledu poboljšanja energetske učinkovitosti postojećih stanova i rješavanje problema energetskog siromaštva u kontekstu europskog zelenog plana, kao i odgovarajućih usluga za beskućnike. Države članice trebale bi se uhvatiti u koštac s problemom deložacija, koje su u porastu. U vezi s tim uslugama trebalo bi uzeti u obzir konkretne potrebe osoba s invaliditetom, među ostalim pristupačnost. Beskućništvo bi trebalo odlučno riješiti tako da se krene od načela „najprije stan“.
Amandman 34
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 8. – stavak 5.
Države članice trebale bi osigurati pravodoban pristup cjenovno pristupačnoj preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj skrbi i dugotrajnoj skrbi dobre kvalitete, uz zadržavanje dugoročne održivosti.
Kriza bolesti COVID-19 ukazuje na potrebu za većim javnim ulaganjima kako bi se osigurao dovoljan broj dobro obučenog osoblja i pristup zdravstvenoj skrbi za sve, uključujući ugrožene skupine. Stoga bi države članice trebale zaᲹčپ univerzalan pristup cjenovno pristupačnoj javnoj preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj skrbi i dugotrajnoj skrbi visoke i održive kvalitete
Amandman 35
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica8. – stavak 5.a (novi)
Države članice moraju šپپپ zdravlje starijih osoba, pružajući im potrebno bolničko liječenje i zdravstvenu skrb te izbjegavajući bilo kakvu diskriminaciju na temelju dobi.
Amandman 36
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 8. – stavak 6.
U kontekstu sve duljeg životnog vijeka i demografskih promjena, države članice trebale bi osigurati prikladnost i održivost mirovinskih sustava za radnike i samozaposlene osobe, pružajući jednake mogućnosti za žene i muškarce u kontekstu stjecanja mirovinskih prava, među ostalim sustavima dopunskog mirovinskog osiguranja kako bi se osigurao primjeren dohodak. Mirovinske reforme trebalo bi poduprijeti mjerama za produljenje radnog vijeka, kao što je pomicanje stvarne dobne granice za umirovljenje, i trebalo bi ih uključiti u strategije aktivnog starenja. Države članice trebale bi uspostaviti konstruktivan dijalog sa socijalnim partnerima i drugim relevantnim dionicima te omogućiti odgovarajuće postupno uvođenje reformi.
U kontekstu sve duljeg životnog vijeka i demografskih promjena, države članice trebale bi osigurati prikladnost i održivost mirovinskih sustava za radnike i samozaposlene osobe, pružajući jednake mogućnosti za žene i muškarce u kontekstu stjecanja mirovinskih prava u javnim i profesionalnim sustavima mirovinskog osiguranja kako bi se osigurao primjeren dohodak iznad granice siromaštva. Mirovinske reforme trebalo bi poduprijeti mjerama koje se temelje na aktivnom starenju optimiziranjem mogućnosti za radnike svih dobnih skupina da rade u kvalitetnim, produktivnim i zdravim uvjetima do zakonske dobi za umirovljenje, uz poštovanje odluka starijih građana da dulje ostanu gospodarski aktivni ili da više ne sudjeluju na tržištu rada. Trebalo bi utvrditi posebne mjere u područjima demografije radne snage, zdravlja i sigurnosti na radnome mjestu, upravljanja vještinama i kompetencijama, organizacije rada u zdravom i produktivnom radnom vijeku te međugeneracijskog pristupa. Time bi se olakšalo i šᲹ mladih i prelazak u mirovinu, zajedno s prijenosom znanja i iskustva iz jedne generacije u drugu. Države članice trebale bi uspostaviti konstruktivan dijalog sa socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva i drugim relevantnim dionicima, uključujući izravan dijalog sa starijim, siromašnim i isključenim osobama te omogućiti odgovarajuće postupno uvođenje bilo kakvih reformi.
Posljednje ažuriranje: 9. prosinca 2020.Pravna obavijest-Politika zaštite privatnosti