Ϸվ

Indeks
Prethodno
ć
Cjeloviti tekst
Postupak :
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0414/2020

Podneseni tekstovi :

B9-0414/2020

Rasprave :

Glasovanja :

PV17/12/2020-9

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2020)0367

Usvojeni tekstovi
PDF186kWORD57k
Četvrtak, 17. prosinca 2020.-Bruxelles
Genetski modificirani kukuruz MIR604 (SYN-IR6Ø4-5)
P9_TA(2020)0367B9-0414/2020

Rezolucija Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o nacrtu Provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MIR604 (SYN-IR6Ø4-5), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br.1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D069147/02 – )

Europski parlament,

–uzimajući u obzir nacrt Provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu kukuruz MIR604 (SYN-IR6Ø4-5), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br.1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D069147/02),

–uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22.rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(1), a posebno njezin članak 11. stavak 3. i njezin članak 23. stavak 3.,

–uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka35. Uredbe(EZ)br.1829/2003 od 26. listopada 2020. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje,

–uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),

–uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 2. srpnja 2009. i objavljeno 21. srpnja 2009.(3),

–uzimajući u obzir zaključak EFSA-e usvojen 25. rujna 2019. i objavljen 7. studenoga 2019.(4),

–uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama (GMO)(5),

–uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. Poslovnika,

–uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.budući da je Odlukom Komisije 2009/866/EZ(6) odobreno stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja sadržava genetski modificirani kukuruz MIR604, sastoji se od njega ili je proizvedena od njega; budući da područje primjene odobrenja također obuhvaća stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže ili se sastoje od genetski modificiranog kukuruza MIR604 i koji se koriste za druge namjene osim hrane i hrane za životinje, no ne i za uzgoj;

B.budući da je nositelj odobrenja Syngenta Crop Protection NV/SA 26. srpnja 2018., u ime poduzeća Syngenta Crop Protection AG, u skladu s člancima 11. i 23. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 podnio Komisiji zahtjev za produljenje tog odobrenja;

C.budući da je 2. srpnja 2009. EFSA usvojila pozitivno mišljenje o tom početnom zahtjevu za odobrenje, koje je objavljeno 21. srpnja 2009.;

D.budući da je 25. rujna 2019. EFSA usvojila pozitivno mišljenje o tom zahtjevu za produljenje, koje je objavljeno 7. studenoga 2019.;

E.budući da moguće primjene genetski modificiranog kukuruza MIR604 uključuju proizvodnju hrane za životinje i prehrambenih proizvoda, poput škroba, sirupa i ulja(7);

F.budući da je genetski modificirani kukuruz MIR604 konstruiran da proizvodi mCry3A, sintetički insekticidni protein (poznat i kao „Bt-toksin“) s pojačanom toksičnošću (u usporedbi s prirodnim bakterijama iz kojih potječe) za ciljanje kukuruzne zlatice i drugih srodnih štetočina kukuruza iz reda Coleoptera; budući da je, uz to, genetski modificirani kukuruz MIR604 konstruiran s genom za fosfomanozu izomerazu (PMI) iz bakterije Escherichia coli (E. coli), koji kodira enzim PMI kao selektivni marker;

G.budući da je kombinacija dvaju genskih konstrukcija izvedena iz slaganja, ali nije izvršena procjena pojedinačnih roditeljskih biljaka, što je suprotno Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 503/2013(8);

H.budući da se u Uredbi (EZ) br.1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka mora uzeti u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet koji se razmatra;

Zabrinutost država članica zbog mišljenja EFSA-e

I.budući da su tijekom razdoblja savjetovanja u vezi s početnim zahtjevom za odobrenje države članice dale mnogo kritičnih primjedbi na nacrt mišljenja EFSA-e(9); budući da te kritične primjedbe uključuju zabrinutost da se ne može isključiti povećanje alergene aktivnosti zbog proteina mCry3A u hrani i hrani za životinje iz genetski modificiranog kukuruza MIR604, da se podaci iz terenskih ispitivanja ne mogu smatrati dovoljnima za stavljanje na tržište, da se nisu slijedile smjernice OECD-ovog ispitivanja u toksikološkim studijama, prema preporuci EFSA-e, te da studija o hranjenju štakora i peradi s cijelom biljkom genetski modificiranog kukuruza MIR604 namijenjena dokazivanju toksikološke sigurnosti nije koristila toksikološke krajnje vrijednosti;

J.budući da su tijekom razdoblja savjetovanja u vezi sa zahtjevom za poduljenje, države članice opet dale mnogo kritičnih primjedbi na nacrt mišljenja EFSA-e(10); budući da te kritične primjedbe uključuju zabrinutost da pristup praćenja koji provodi podnositelj zahtjeva nije u potpunosti u skladu sa zahtjevima iz Priloga VII. Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(11) te s preporukama EFSA-e, da tvrdnja da je genetski modificirani kukuruz MIR604 siguran jednako kao i uobičajeni kukuruz nije potkrijepljena, te da predloženi opći nadzor nad očekivanim štetnim učincima nije dovoljno razrađen, kao i primjedba da je Unija ratificirala UN-ovu konvenciju o biološkoj raznolikosti, što jasno pokazuje da i zemlje izvoznice i uvoznice imaju međunarodne odgovornosti u pogledu biološke raznolikosti;

Nevaljane studije toksičnosti

K.budući da su za studije o akutnoj toksičnosti i razgradnji probavnih tekućina korišteni proteini mCry3A i PMI proizvedeni u rekombinantnom soju bakterije E. coli; budući da se i protein mCry3A i protein PMI proizvedeni u bakterijama E. coli razlikuju od genetski modificiranih biljnih proteina(12) što dovodi do sumnje u valjanost tih studija toksičnosti; budući da je nekoliko država članica izrazilo zabrinutost zbog toga(13);

L.budući da se općenito toksikološkim ispitivanjima provedenim s proteinima u izolaciji može pripisati mali značaj zbog činjenice da se ne uzimaju u obzir učinci proteina u kombinaciji sa samom biljkom;

M.budući da, na primjer, neke biljke, uključujući kukuruz, prirodno proizvode inhibitore proteinaze za koje se pokazalo da usporavaju razgradnju Bt-toksina; budući da to dovodi do mnogo veće toksičnosti Bt-toksina ako se unese zajedno s biljnim tkivom, u usporedbi s toksinom u izolaciji; budući da je studija iz 1990., koju su proveli znanstvenici iz Monsanta, pokazala da je čak i prisutnost izuzetno niskih razina inhibitora proteinaze pojačala insekticidno djelovanje Bt-toksina i do 20 puta(14); budući da EFSA u svojim procjenama rizika genetski modificiranih Bt biljaka nikada nije procijenila niti spomenula tu interakciju;

N.budući da je pokazano da čimbenici koji pojačavaju toksičnost Bt proteina također mogu utjecati na njihovu selektivnost(15): ako se poveća učinkovitost Bt-toksina na ciljne organizme, njegova selektivnost također se može smanjiti, a širi raspon neciljanih organizama može postati osjetljiv; budući da, iako do danas nisu provedena sustavna istraživanja, nekoliko studija ukazuje na učinke inhibitora proteinaze u kombinaciji s Bt-toksinima na neciljane insekte(16);

O.budući da rizik od veće toksičnosti za ljude i sisavce zbog interakcije između inhibitora proteinaze i Bt-toksina u genetski modificiranim biljkama nije poznat;

Pitanja Bt adjuvantnosti

P.budući da se u brojnim studijama navodi da su nakon izloženosti Bt-proteinima zabilježeni popratni učinci koji mogu utjecati na imunosni sustav i da neki Bt-proteini mogu djelovati kao adjuvansi(17), što znači da mogu povećati alergena svojstva drugih proteina s kojima dolaze u kontakt;

Q.budući da, iako EFSA prepoznaje da se pokazalo da Cry1Ac(18) djeluje kao pomoćno sredstvo, zaključuje da, budući da kukuruz nije uobičajena alergena hrana, adjuvantni učinak proteina Cry, primijećen nakon velike doze intragastrične ili intranazalne primjene, vjerojatno neće izazvati zabrinutost u vezi s alergenošću(19); budući da, međutim, EFSA ne uzima u obzir činjenicu da kukuruz proizvodi inhibitore proteinaze(20) i da se mora pretpostaviti puno sporija razgradnja Bt-proteina ako se unosi s biljnim materijalom, u usporedbi s izoliranim oblikom; budući da ta razlika također može poboljšati njegovu adjuvantnost i čini studije koje koriste izolirane proteine nevaljanima; budući da nisu provedene empirijske studije za ispitivanje stvarne imunogenosti Bt-toksina koji proizvodi genetski modificirana biljka; budući da je razgradnja u probavnim tekućinama ispitana upotrebom Bt-proteina u izolaciji;

Bt usjevi: učinci na neciljane organizme i povećana otpornost

R.budući da, za razliku od upotrebe insekticida, gdje se izlaganje odvija u vrijeme prskanja i tijekom ograničenog vremena, uporaba Bt usjeva dovodi do dugotrajne izloženosti ciljnih i neciljanih organizama Bt-toksinima; budući da se, osim peludi, proteini mCry3A nalaze u svim dijelovima genetski modificiranog kukuruza MIR604(21);

S.budući da je gen mCry3A eksprimiran genetski modificiranim kukuruzom MIR604 modificiran kako bi se povećala toksičnost za ciljne insekte(22), no u procjeni rizika nisu ocijenjeni učinci na neciljane organizme; budući da država članica komentira da budući da je „izvorni toksin Cry3A aktivan protiv Chrysomelidae(23), kao minimalni zahtjev, u procjenu rizika treba uključiti štetne učinke na neciljane Chrysomelidae“ i da „budući da uvoz, transport i prerada kukuruza MIR604 može rezultirati slučajnom pojavom ili ispuštanjem kukuruza MIR604 u okoliš, moraju se uzeti u obzir potencijalni štetni učinci genetski modificiranog kukuruza na neciljane organizme“(24);

T.budući da se pretpostavka da Bt-toksini pokazuju jedan ciljni način djelovanja više ne može smatrati ispravnom i ne mogu se isključiti učinci na neciljane organizme(25); budući da stižu izvješća o sve većem broju neciljanih organizama koji su zahvaćeni na više načina; budući da se u nedavnom pregledu spominje 39 stručno recenziranih publikacija koje izvješćuju o značajnim štetnim učincima Bt-toksina na mnoge vrste „izvan dometa”(26);

U.budući da kombinacijski učinci poput kombinacije s inhibitorima proteinaze mogu značajno pridonijeti toksičnosti Bt-toksina; budući da je pitanje selektivnosti posebno relevantno za sintetičke Bt-toksine, poput mCry3A, koji mogu pokazati manju selektivnost u kombinaciji s većom toksičnošću; budući da EFSA još uvijek smatra da Bt-toksini utječu samo na uski raspon neciljanih organizama, ne uzimajući u obzir bilo kakve kombinacijske učinke; budući da bi širi spektar neciljanih organizama mogao biti izložen Bt-toksinima izlijevanjem, putem otpada i gnojiva;

V.budući da procjena rizika nije uzela u obzir razvoj otpornosti ciljnih štetočina na protein mCry3A, što bi moglo rezultirati upotrebom manje ekološki sigurnih pesticida ili povećanim dozama i brojem primjena na genetski modificirane usjeve u zemlji uzgoja; budući da Američka agencija za zaštitu okoliša u sljedećih tri do pet godina predlaže postupno ukidanje mnogih postojećih Bt hibrida kukuruza, kao i nekih vrsta Bt pamuka zbog rasta otpornosti insekata na te usjeve(27);

W.budući da, iako se tvrdi da uporaba Bt usjeva dovodi do smanjenja upotrebe insekticida, nedavna studija objavljena u Sjedinjenim Državama(28) otkriva da se „čini da nekoliko analiza utjecaja Bt usjeva na obrasce upotrebe pesticida nisu razmatrale tretiranje sjemena te su tako pretjerale u smanjenju upotrebe insekticida (posebno „obrađenog područja“) povezane s Bt usjevima“; budući da ista studija otkriva da se tretiranje sjemenja neonikotinoidima često koristi zajedno s Bt usjevima kukuruza i soje, da „taj obrazac upotrebe može imati neželjene posljedice, to jest otpornost kod ciljnih štetočina, pojave neciljanih štetočina i onečišćenje sa štetnim kaskadnim učincima na divlje životinje“ i da su se „neki od tih učinaka već pojavili“; budući da je Unija zabranila vanjsku primjenu triju neonikotinoida, među ostalim kao premaze za sjeme, zbog njihova utjecaja na pčele medarice i druge oprašivače(29);

Nedemokratsko donošenje odluka

X.budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka35. Uredbe (EZ) br.1829/2003 koje je održano 26. listopada 2020. nije izneseno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje;

Y.budući da Komisija uviđa da je problematično da ona i dalje donosi odluke o odobrenju GMO-a bez kvalificirane većine država članica, što je zapravo iznimka za odobravanje proizvoda u cjelini, ali je postalo pravilo pri donošenju odluka o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje;

Z.budući da je Parlament u osmom sazivu usvojio ukupno 36 rezolucija u kojima se protivi stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama za hranu i hranu za životinje (33 rezolucije) i uzgoju genetski modificiranih organizama u Uniji (tri rezolucije); budući da je Parlament dosad u svojem devetom sazivu izrazio jedanaest prigovora; budući da nije bilo kvalificirane većine država članica za odobravanje bilo kojeg od tih genetski modificiranih organizama; budući da Komisija, usprkos tomu što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka te usprkos prigovorima Parlamenta i izostanku potpore država članica, i dalje odobrava genetski modificirane organizme;

AA.budući da u skladu s Uredbom (EU) br.182/2011 Komisija može odlučiti ne odobriti GMO ako ga u okviru žalbenog odbora ne podrži kvalificirana većina država članica(30); budući da u tom pogledu nije potrebna promjena zakonodavstva;

1.smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;

2.smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br.1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br.178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(31), pružanje osnove za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, interesa okoliša i potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje, uz istovremeno jamčenje uspješnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta;

3.traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;

4.pozdravlja činjenicu da je Komisija u pismu zastupnicima od 11.rujna2020. konačno prepoznala potrebu da se pri donošenju odluka o odobrenju genetski modificiranih organizama u obzir uzme održivost(32); međutim, izražava snažno razočaranje zbog toga što je Komisija 28.rujna2020. odobrila uvoz još jedne genetski modificirane soje(33) unatoč prigovoru Parlamenta i većina država članica koje su glasovale protiv;

5.poziva Komisiju da hitno nastavi s razvojem kriterija održivosti, uz potpuno sudjelovanje Parlamenta; poziva Komisiju da pruži informacije o tome kako će se taj postupak provesti i u kojem vremenskom okviru;

6.ponovno apelira na Komisiju da u postupku odobravanja uzme u obzir obveze Unije na temelju međunarodnih sporazuma, kao što su Pariški klimatski sporazum, Konvencija UN-a o biološkoj raznolikosti i UN-ovi ciljevi održivog razvoja;

7.ponovno poziva Komisiju da prestane odobravati GMO-e, bilo za uzgoj ili za uporabu u hrani i hrani za životinje, ako u skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 182/2011 države članice u žalbenom odboru ne donesu mišljenje;

8.poziva EFSA-u da napokon prihvati značajne razlike između izvornih Bt proteina i onih eksprimiranih sintetskim transgenima u genetski modificiranim biljkama, te da proširi svoju procjenu rizika kako bi u potpunosti uzela u obzir sve interakcije i kombinacijske učinke između Bt-toksina, genetski modificiranih biljaka i njihovih sastojaka, ostatke od prskanja komplementarnim herbicidima, okoliš kao i utjecaje na zdravlje i sigurnost hrane;

9.poziva EFSA-u da više ne prihvaća studije toksičnosti na temelju izoliranih proteina koji će se vjerojatno razlikovati u strukturi i biološkim učincima u usporedbi s onima koje proizvodi sama biljka, te da zahtijeva da se sva ispitivanja provode na tkivu iz genetski modificirane biljke;

10.poziva EFSA-u da osigura da podaci s terenskih pokusa ili iz staklenika pokrivaju dovoljno širok raspon poljoprivrednih i okolišnih uvjeta kako bi se procijenio utjecaj svih čimbenika stresa koji se tijekom uzgoja moraju očekivati ​​na gensku ekspresiju i sastav biljaka;

11.poziva EFSA-u da osigura da podaci s terenskih pokusa ili iz staklenika obuhvaćaju dovoljno širok raspon različitih sorti kako bi se procijenio utjecaj različitih genetskih podrijetla na gensku ekspresiju i sastav biljaka;

12.poziva EFSA-u da zatraži podatke o utjecaju konzumacije hrane i hrane za životinje dobivene od genetski modificiranih biljaka na crijevni mikrobiom;

13.nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SLL268, 18.10.2003., str.1.
(2) SLL55, 28.2.2011., str.13.
(3) znanstveno mišljenje Povjerenstva EFSA-e za genetski modificirane organizme o primjeni (referenca EFSA-GMO-UK-2005-11) za stavljanje na tržište genetski modificiranog kukuruza otpornog na insekte MIR604, za hranu i hranu za životinje, uvoz i preradu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Syngente Seeds SAS u ime Syngenta Crop Protection AG, EFSA Journal 2009;7(7):1193, https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/1193
(4) znanstveno mišljenje Povjerenstva EFSA-e za genetski modificirane organizme o ocjeni genetski modificiranog kukuruza MIR604 za obnovu odobrenja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA-GMO-RX-013), EFSA Journal 2019;17(11):5846, https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5846
(5)––––––––––– Parlament je u osmom sazivu donio 36 rezolucija u kojima se protivi odobravanju GMO-a. Nadalje, u devetom sazivu Parlament je usvojio sljedeće rezolucije:Rezoluciju Europskog parlamenta od 10.listopada2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZHG0JG (SYN-ØØØJG-2), sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br.1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0028)Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o nacrtu Provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju A2704-12 (ACS-GMØØ5-3), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0029)Rezoluciju Europskog parlamenta od 10.listopada2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 × DAS-40278-9 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 89034, 1507, MON 88017, 59122 i DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br.1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0030)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije kojom se produljuje odobrenje za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk LLCotton25 (ACS-GHØØ1-3), sastoje se ili su proizvedeni od njega, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0054)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 89788 (MON-89788-1), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0055)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i potkombinacije MON 89034 × NK603 × DAS-40278-9, 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i NK603 × DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0056)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × 1507 × 5307 × GA21 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju, četiriju ili pet pojedinačnih promjena Bt11, MIR162, MIR604, 1507, 5307 i GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br.1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0057)Rezoluciju Europskog parlamenta od 14.svibnja2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje, na temelju Uredbe (EZ) br.1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0069).Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × MIR162 × NK603, sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, MIR162 i NK603 i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke Komisije (EU) 2018/1111 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0291)Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju SYHT0H2 (SYN-ØØØH2-5), sastoje se od nje ili su od nje proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br.1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0292)Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. studenoga 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × 87460 × MON 89034 × MIR 162 × NK603 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 87460, MON 89034, MIR 162 i NK603, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br.1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0293)
(6) Odluka Komisije 2009/866/EZ od 30.studenoga 2009. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MIR604 (SYN-IR6Ø4-5), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br.1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SLL314, 1.12.2009., str.102.).
(7) Mišljenje EFSA-e iz 2009., str. 11.
(8) Provedbena uredba Komisije (EU) br.503/2013 od 3.travnja2013. o prijavama za odobrenje genetski modificirane hrane i hrane za životinje u skladu s Uredbom (EZ) br.1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbi Komisije (EZ) br.641/2004 i (EZ) br.1981/2006 (SLL157, 8.6.2013., str.1.).
(9)3 Primjedbe država članica: http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2005-046
(10)1 Primjedbe država članica: http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2018-00644
(11) Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1.).
(12) Mišljenje EFSA-e iz 2009., str. 12.
(13) Primjedbe država članica, str. 8. i 14. http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2005-046
(14) MacIntosh, S.C., Kishore, G.M., Perlak, F.J., Marrone, P.G., Stone, T.B., Sims, S.R., Fuchs, R.L., „Pojačavanje insekticidnog djelovanja Bacillus thuringiensis inhibitorima serinske proteaze“ („Potentiation of Bacillus thuringiensis insecticidal activity by serine protease inhibitors“), Journal of Agricultural and Food Chemistry 1990, 38, str. 1145.-1152.
(15) vidi, primjerice, Then, C., „Procjena rizika od toksina dobivenih iz Bacillus thuringiensis - sinergizam, učinkovitost i selektivnost“ („Risk assessment of toxins derived from Bacillus thuringiensis - synergism, efficacy, and selectivity“), Environmental Science and Pollution Research 2010, 17, str. 791.–797., https://doi.org/10.1007/s11356-009-0208-3
(16) vidi, primjerice, Han, P., Niu, C.Y., Lei, C.L., Cui, J.J., Desneux, N., „Kvantifikacija toksina u sorti pamuka Cry1Ac + CpTI i njegovi potencijalni učinci na pčelu medaricu Apis mellifera L.“ („Quantification of toxins in a Cry1Ac + CpTI cotton cultivar and its potential effects on the honey bee Apis mellifera L.“), Ecotoxicology 2010, 19, str. 1452.-1459., https://doi.org/10.1007/s10646-010-0530-z; Babendreier, D., Kalberer, N.M., Romeis, J., Fluri, P., Mulligan, E., Bigler, F., „Utjecaj unošenja Bt-transgenih peludi, Bt-toksina i inhibitora proteaze na razvoj hipofaringealnih žlijezda kod pčela medarica“ („Influence of Bt-transgenic pollen, Bt-toxin and protease inhibitor (SBTI) ingestion on development of the hypopharyngeal glands in honeybees“), Apidologie 2005, 36(4), str. 585.-594., https://doi.org/10.1051/apido:2005049; i Liu, X.D., Zhai, B.P., Zhang, X.X., Zong, J.M., „Utjecaj transgenih biljaka pamuka na neciljanu štetočinu, pamukovu lisnu uš (Aphis gossypii Glover)“(„Impact of transgenic cotton plants on a non-target pest, Aphis gossypii Glover“), Ecological Entomology, 30(3), str. 307.-315., https://doi.org/10.1111/j.0307-6946.2005.00690.x
(17) Vidi pregled Rubio-Infante, N., Moreno-Fierros, L., „Pregled sigurnosti i bioloških učinaka toksina Cry Bacillus thuringiensisa kod sisavaca“ („An overview of the safety and biological effects of Bacillus thuringiensis Cry toxins in mammals“), Journal of Applied Toxicology 2016, 36(5), str. 630.-648., http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jat.3252/full
(18) Cry1Ac jedan je od rijetkih Bt-toksina koje je EFSA detaljno istražila.
(19) Mišljenje EFSA-e iz 2009., str. 16.
(20) Vidjeti uvodnu izjavuM.
(21) Mišljenje EFSA-e iz 2009., str. 8.
(22) Mišljenje EFSA-e iz 2009., str. 7.
(23) Porodica kornjaša, obično poznata kao zlatice.
(24) Vidjeti primjedbe država članica, str. 24. http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2005-046
(25) vidi, primjerice, Hilbeck, A., Otto, M., „Specifičnost i kombinatorički učinci toksina Cry Bacillus thuringiensisa u kontekstu procjene okolišnog rizika GMO-a“ („Specificity and combinatorial effects of Bacillus thuringiensis Cry toxins in the context of GMO environmental risk assessment“), Frontiers in Environmental Science 2015, 3:71, https://doi.org/10.3389/fenvs.2015.00071
(26) Hilbeck, A., Defarge, N., Lebrecht, T., Bøhn, T., „Insekticidni Bt usjevi - EFSA-in pristup procjeni rizika za neuspješno dizajnirane genetski modificirane Bt biljke“ („Insecticidal Bt crops - EFSA’s risk assessment approach for GM Bt plants fails by design“), RAGES 2020, str. 4., https://www.testbiotech.org/sites/default/files/RAGES_report-Insecticidal%20Bt%20plants.pdf
(27) https://www.dtnpf.com/agriculture/web/ag/crops/article/2020/09/29/epa-proposes-phasing-dozens-bt-corn
(28) Douglas, M.R., Tooker, J.F., „Uvođenje tretiranja sjemena na veliko potaknulo je snažan porast u upotrebi neonikotinoidnih insekticida i preventivnom upravljanju štetočinama u usjevima na poljima SAD-a” („Large-Scale Deployment of Seed Treatments Has Driven Rapid Increase in Use of Neonicotinoid Insecticides and Preemptive Pest Management in U.S. Field Crops”), Environmental Science and Technology 2015, 49, 8, str. 5088. – 5097., https://pubs.acs.org/doi/10.1021/es506141g
(29) Neonikotinoidi, https://ec.europa.eu/food/plant/pesticides/approval_active_substances/approval_renewal/neonicotinoids_en
(30) U skladu s člankom6. stavkom3. Uredbe (EU) br.182/2011 Komisija „može”, ali ne „mora” dati odobrenje ako se u okviru žalbenog odbora za to ne izjasni kvalificirana većina država članica.
(31) Uredba (EZ) br.178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).
(32) https://tillymetz.lu/wp-content/uploads/2020/09/Co-signed-letter-MEP-Metz.pdf
(33) MON 87708 × MON 89788 × A5547-127, https://webgate.ec.europa.eu/dyna/gm_register/gm_register_auth.cfm?pr_id=100

Posljednje ažuriranje: 22. ožujka 2021.Pravna obavijest-Politika zaštite privatnosti