Ϸվ

Indeks
Prethodno
ć
Cjeloviti tekst
Postupak :
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0389/2023

Podneseni tekstovi :

A9-0389/2023

Rasprave :

Glasovanja :

PV28/02/2024-17.1
CRE28/02/2024-17.1
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2024)0104

Usvojeni tekstovi
PDF265kWORD92k
Srijeda, 28. veljače 2024.-Strasbourg
Provedba zajedničke vanjske i sigurnosne politike – godišnje izvješće za 2023.
P9_TA(2024)0104A9-0389/2023

Rezolucija Europskog parlamenta od 28. veljače 2024. o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike–godišnje izvješće za 2023. ()

Europski parlament,

–uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove članke 21. i 36.,

–uzimajući u obzir izvješće potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 15. lipnja 2023. naslovljeno „Izvješće o ZVSP-u – naši prioriteti za 2023.”,

–uzimajući u obzir „Strateški kompas za sigurnost i obranu – za Europsku uniju koja štiti svoje građane, vrijednosti i interese te doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti”, koji je Europsko vijeće potvrdilo 24. ožujka 2022.,

–uzimajući u obzir novi strateški koncept NATO-a koji su čelnici država i vlada donijeli na sastanku na vrhu NATO-a 29.lipnja2022. u Madridu,

–uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 1.veljače2024.,

–uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 14. i 15. prosinca 2023.,

–uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 29. i 30. lipnja 2023.,

–uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 23. i 24. lipnja 2022.,

–uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 24. i 25. ožujka 2022.,

–uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2021/509 od 22.ožujka2021. o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2015/528(1),

–uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 20.lipnja2023. o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu (),

–uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci od 1.prosinca2021. naslovljenu „Global Gateway” (JOIN(2021)0030),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8.studenoga 2023. naslovljenu „Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2023.” (),

–uzimajući u obzir izvješća o proširenju za 2023. i plan rasta za zapadni Balkan, koje je Komisija predstavila 8. studenoga 2023.,

–uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o novoj strategiji EU-a za proširenje usvojenu 23. studenoga 2022.(2),

–uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 15. prosinca 2023. o odluci o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i Republikom Moldovom, otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom nakon što se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo te odobravanju statusa zemlje kandidatkinje Gruziji, pod uvjetom da se poduzmu koraci navedeni u Komunikaciji Komisije o politici proširenja EU-a za 2023. () od 8. studenoga 2023.,

–uzimajući u obzir izjavu Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 16. veljače 2024. o planiranoj izraelskoj vojnoj operaciji u Rafahu,

–uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu i Vijeću od 7. lipnja 2023., naslovljenu „Nova agenda za odnose između EU-a i Latinske Amerike i karipskih zemalja” (JOIN(2023)0017),

–uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a od 23. veljače 2023. naslovljenu „Načela Povelje Ujedinjenih naroda kao temelj za sveobuhvatan, pravedan i trajan mir u Ukrajini” (A/RES/ES-11/6) i prethodne rezolucije Opće skupštine UN-a o agresiji na Ukrajinu,

–uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a od 7. travnja 2022. naslovljenu „Suspenzija prava na članstvo Ruske Federacije u Vijeću za ljudska prava” (A/RES/ES-11/3),

–uzimajući u obzir Rezoluciju naslovljenu „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.” (Program do 2030.) (A/RES/70/1), koju je Opća skupština UN-a usvojila 25. rujna 2015. na sastanku na vrhu UN-a o održivom razvoju održanom u New Yorku i u kojoj su utvrđeni ciljevi održivog razvoja,

–uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2023/162 od 23.siječnja2023. o misiji Europske unije u Armeniji (EUMA)(3),

–uzimajući u obzir odluke Vijeća (ZVSP) 2022/1970 od 17.listopada2022.(4) i 2022/2507 od 19. prosinca 2022.(5) o izmjeni Odluke2010/452/ZVSP o Promatračkoj misiji Europske unije u Gruziji (EUMM Gruzija);

–uzimajući u obzir svoje rezolucije od 15. ožujka 2023. o odnosima EU-a i Armenije(6) te odnosima EU-a i Azerbajdžana(7), svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2023. o humanitarnim posljedicama blokade u Gorskom Karabahu(8) i svoju Rezoluciju od 5. listopada 2023. o stanju u Gorskom Karabahu nakon napada Azerbajdžana i stalnim prijetnjama Armeniji(9),

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18.travnja2023. o provedbi civilnog ZSOP-a i ostalih oblika pomoći EU-a u području civilne sigurnosti(10),

–uzimajući u obzir svoju preporuku od 5. listopada 2022.Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o strateškom odnosu i partnerstvu EU-a s Rogom Afrike(11),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15.lipnja2023. o pogoršanju stanja temeljnih sloboda u Hong Kongu, a posebno o slučaju Jimmyja Laia(12),

–uzimajući u obzir reviziju u sredini razdoblja Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. lipnja 2023. o vanjskom upletanju u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje(13) i svoju Rezoluciju od 9. ožujka 2022. o vanjskom upletanju u sve demokratske procese u Europskoj uniji(14),

–uzimajući u obzir svoje rezolucije o kršenju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava donesene u skladu s člankom144. Poslovnika,

–uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a o rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena u vanjskim odnosima za razdoblje 2021. – 2025. (GAP III) i Akcijski plan EU-a za žene, mir i sigurnost 2019. – 2024.,

–uzimajući u obzir Provedbenu odluku Vijeća (EU) 2022/382 od 4.ožujka2022. o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka5. Direktive 2001/55/EZ, koja ima učinak uvođenja privremene zaštite(15) i kojom je uspostavljena privremena zaštita za osobe koje bježe pred ruskom ratnom agresijom na Ukrajinu,

–uzimajući u obzir deklaraciju Vijeća Europe od 16. i 17. svibnja 2023. naslovljenu „Deklaracija iz Reykjavika – Ujedinjeni oko naših vrijednosti”,

–uzimajući u obzir Deklaraciju o budućem članstvu Bjelarusa u Europskoj uniji, Deklaraciju demokratskih snaga Bjelarusa o solidarnosti s ukrajinskim narodom i Političku deklaraciju demokratskih snaga Bjelarusa, koje su sve usvojene na konferenciji o novom Bjelarusu 6. kolovoza 2023.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. srpnja 2023. o preporukama za reformu pravila Europskog parlamenta o transparentnosti, integritetu, odgovornosti i borbi protiv korupcije(16),

–uzimajući u obzir izvješće od 9.svibnja2022. o konačnim rezultatima Konferencije o budućnosti Europe,

–uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Glasovanje kvalificiranom većinom u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike – izvješće o cijeni nedjelovanja na europskoj razini”, koju je 28. kolovoza 2023. objavila Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja(17),

–uzimajući u obzir svoju preporuku o uspostavi Europskih civilnih mirovnih snaga iz veljače1999.(18),

–uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (9‑0389/2023),

A.budući da pokušaji autokratskih aktera, bilo da djeluju sami ili kroz usklađeno djelovanje, da utječu na ili oslabe multilateralne organizacije, uspostave alternativne organizacije, izazovu nestabilnost povratkom na način razmišljanja koji se temelji na sferama utjecaja i ugroze globalnu sigurnost i ugroze međunarodni poredak utemeljen na pravilima te globalnu i regionalnu sigurnost sve više dovode u pitanje međunarodni poredak utemeljen na pravilima;

B.budući da ti sve više autokratski akteri također dovode u pitanje univerzalnost ljudskih prava i ugrožavaju demokratske standarde diljem svijeta; budući da bi za EU i partnere sličnih stavova prioritet trebala biti obrana međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima;

C.budući da su ruska ratna agresija na Ukrajinu i njezine posljedice, uključujući gospodarsku nesigurnost, nesigurnost opskrbe hranom i visoke cijene energenata, povećali nestabilnost u neposrednom susjedstvu EU-a, što je potaknulo EU da prioritet ponovno stavi na svoju politiku proširenja, koja se dokazala kao njegov najučinkovitiji vanjskopolitički instrument;

D.budući da je Europsko vijeće 14. i 15. prosinca podržalo paket za proširenje koji je Komisija predstavila 8. studenoga 2023., uz preporuku da se otvore pristupni pregovori s Ukrajinom i Republikom Moldovom te s Bosnom i Hercegovinom nakon što se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo i da se odobri status zemlje kandidatkinje Gruziji, pod uvjetom da se poduzmu određeni koraci; budući da je plan rasta za zapadni Balkan osmišljen kako bi se potaknula gospodarska integracija na zapadnom Balkanu i do kraja ovog desetljeća premostio socioekonomski jaz između Unije i naših partnera; budući da će se sredstva isplaćivati nakon provedbe pojedinačnih programa reformi; budući da se politika proširenja mora temeljiti na kopenhaškim kriterijima te da se taj proces i dalje mora temeljiti na zaslugama; budući da EU mora ubrzati svoju politiku proširenja, a zemlje pristupnice i dalje provoditi reforme i ispunjavati potrebna mjerila; budući da su dosljedne poruke i jasan put prema integraciji za zemlje kandidatkinje ključni za očuvanje proeuropske perspektive; budući da se zemlje zapadnog Balkana moraju usredotočiti na rješavanje sukoba, pomirenje, usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP), uzajamnu suradnju i reforme kako bi se postigla zajednička sigurnost i stabilnost regije;

E.budući da je stabilnost u Baltičkome moru i Crnome moru ključna za sigurnost Europe, uključujući njezinu energetsku sigurnost, kako je navedeno u Strateškom kompasu EU-a i NATO-u, te su stoga potrebne sveobuhvatne strategije i smislene mjere; budući da se EU ne može smatrati uspješnim i vjerodostojnim globalnim akterom ako se ne može pobrinuti za sigurnosti u svojem neposrednom susjedstvu;

F.budući da je Vijeće produljilo privremenu zaštitu osobama koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu, s 4. ožujka 2024. na 4. ožujka 2025.;

G.budući da je Vijeće 1. veljače 2024. postiglo dogovor o reviziji višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027., uključujući odredbu o Instrumentu za Ukrajinu u vrijednosti od 50 milijardi EUR, kako bi se pružila dosljedna, predvidljiva i fleksibilna potpora oporavku, obnovi i modernizaciji Ukrajine u razdoblju 2024.–2027.;

H.budući da je ruska ratna agresija ponovno potvrdila ulogu NATO-a kao temelja kolektivne obrane njegovih članica i još jednom potvrdila nužnost snažne transatlantske veze; budući da je odluku NATO-a da se najmanje 2% bruto domaćeg proizvoda namijeni za obranu proveo samo manji broj članica NATO-a iz EU-a; budući da je namjera Rusije da razbije euroatlantsku sigurnosnu strukturu potpuno propala zahvaljujući herojskoj obrani Ukrajine te brzoj i odlučnoj reakciji saveznika iz NATO-a;

I.budući da je ruska ratna agresija na Ukrajinu naglasila potrebu za ambicioznijim, vjerodostojnijim strateškim i ujedinjenim djelovanjem EU-a na svjetskoj sceni i istaknula potrebu da države članice pokažu potrebnu razinu političke volje za jačanje ZVSP-a i njegovu transformaciju u cjelovitu europsku politiku;

J.budući da je Nagrada Saharov za slobodu mišljenja 2021. godine bila dodijeljena ruskom oporbenom političaru Alekseju Navaljnom; budući da je on od veljače 2021. bio zatvoren u nehumanim uvjetima, na kraju u Jamalo-Nenečkom okrugu u zapadnom Sibiru, gdje je ubijen 16. veljače 2024., za što krajnju odgovornost snose predsjednik Putin i ruske vlasti; budući da to pokazuje okrutnu i neumoljivu prirodu Putinova totalitarnog režima; budući da bi ubojstvo Navaljnog trebalo biti poziv na uzbunu u EU-u i potaknuti ga da pojača svoju potporu Ukrajini i ojača svoje alate za obranu demokracije i ljudskih prava unutar i izvan EU-a;

K.budući da su teroristički napadi Hamasa na Izrael ukazali na nestabilno i dinamično sigurnosno stanje na Bliskom istoku i potrebu da EU i drugi međunarodni akteri preuzmu veću odgovornost i budu od pomoći vladama i organizacijama civilnog društva u regiji u postizanju trajnog i održivog mira, posebno daljnjim podupiranjem dvodržavnog rješenja između Izraela i Palestine; budući da je 7. listopada 2023. u gnjusnom terorističkom napadu Hamasa ubijeno 1139 Izraelaca i stranih građana, a 240 osoba uzeto za taoce; budući da su kao rezultat odgovora izraelske vlade u pojasu Gaze ubijeni deseci tisuća nedužnih Palestinaca i stotine članova osoblja UN-a, medicinskog osoblja i novinara; budući da su stalno bombardiranje i prisilna evakuacija Palestinaca u južni dio pojasa Gaze doveli do teške humanitarne situacije koja se ubrzano pogoršava; budući da je u napadima izraelskih snaga i doseljenika od 7.listopada 2023. ubijeno najmanje 330 Palestinaca na Zapadnoj obali; budući da je Međunarodni sud u svojoj privremenoj odluci u predmetu koji se odnosi na primjenu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida u pojasu Gaze (Južna Afrika/Izrael) Izraelu naložio da provede privremene mjere;

L.budući da je hitno potrebno unaprijediti sposobnosti EU-a i država članica , uključujući u području obrambene politike, čime će se Uniji omogućiti da bolje brani svoje interese bez pretjeranog oslanjanja na treće zemlje, ali kroz blisku suradnju sa svojim saveznicima, i promiče svoje vrijednosti te da ojača svoj doprinos globalnom multilateralizmu, mirnom rješavanju sukoba i razvoju demokracije, vladavine prava i temeljnih prava diljem svijeta;

M.budući da povećana nestabilnost i nesigurnost međunarodnog okruženja predstavljaju višestruke prijetnje sigurnosti i stabilnosti Unije; budući da EU treba ojačati transatlantske odnose i izgraditi strateška partnerstva koja se temelje na poštovanju i uzajamnom povjerenju s partnerima sličnih stajališta na globalnom jugu;

N.budući da je 19. rujna 2023. Azerbajdžan pokrenuo ničim izazvanu vojnu ofenzivu kako bi silom vratio kontrolu nad svojim međunarodno priznatim teritorijem Gorskog Karabaha, koja je završila egzodusom armenskog stanovništva s tog teritorija; budući da su ponovno pokrenuta neprijateljstva na južnom Kavkazu razlog za ozbiljnu zabrinutost i da zahtijevaju proaktivnije djelovanje EU-a u regiji; budući da su sve državne institucije takozvane Republike Gorski Karabah raspuštene 1. siječnja 2024.; budući da su izgledi za normalizaciju odnosa između Armenije i Azerbajdžana i dalje slabi, zbog čega bi EU trebao podupirati i poticati obje strane na njihovu putu prema postizanju povijesnog mirovnog sporazuma, među ostalim pružanjem mogućnosti za bližu integraciju s EU-om ako odluče ići tim putem;

O.budući da Izrael ima međunarodno priznato pravo da se brani od terorističke prijetnje koju Hamas predstavlja u pojasu Gaze; budući da su teroristički napadi Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. samo naglasili nestabilno sigurnosno stanje na Bliskom istoku; budući da je rizik od eskalacije u regiji na najvišoj razini u posljednjih nekoliko desetljeća, iz čega proizlazi veća potreba da EU i drugi međunarodni akteri preuzmu veću odgovornost za postizanje trajnog i održivog mira, u prvom redu pružanjem potpore dvodržavnom rješenju između Izraela i Palestine;

P.budući da postoji potreba za sveobuhvatnim pristupom izgradnji mira koji uključuje civilne stručnjake kako bi se provele praktične mirovne mjere; budući da lokalne i međunarodne nevladine organizacije obavljaju ključne aktivnosti s ciljem sprečavanja sukoba i rješavanja sukoba mirnim putem te je stoga izuzetno važno maksimalno iskoristiti njihovo iskustvo;

Q.budući da sve veća nestabilnost u južnom susjedstvu EU-a i šire u Sredozemlju, kao i u Sahelu i supsaharskoj Africi, predstavlja ozbiljne izazove za sigurnost i stabilnost Unije i za njezinu sposobnost da postane presudan akter na međunarodnoj sceni;

R.budući da napetosti u indopacifičkoj regiji imaju sve veću važnost, posebno s obzirom na sve više asertivniji stav Narodne Republike Kine prema Tajvanu;

S.budući da smanjenje slobode medija, kontinuirani napadi na novinare, širenje dezinformacija i strano uplitanje ugrožavaju demokracije i sigurnost EU-a; budući da EU mora surađivati s partnerima sličnih stavova kako bi štitio slobodu medija i slobodu izražavanja te suzbijao dezinformacije i vanjsko upletanje u zemljama izvan EU-a;

T.budući da posljedice klimatskih promjena imaju sve veći učinak na različite aspekte ljudskog života, uključujući geopolitički poredak i globalnu sigurnost i stabilnost; budući da je od ključne važnosti da se borbom protiv klimatskih promjena, za što je nužno djelovanje u području klime, pomogne onima koji se suočavaju s najozbiljnijim posljedicama;

U.budući da bi, s obzirom na krah važnih sporazuma o kontroli naoružanja i razoružanju te na „ tehnologije u nastajanju”, jedna od tema vanjske i sigurnosne politike EU-a trebali postati razoružanje, nadzor naoružanja i neširenje oružja;

1.naglašava da su njegove rezolucije o provedbi ZVSP-a ključna sastavnica njegova doprinosa oblikovanju vanjske politike EU-a; ističe da te rezolucije odražavaju praktične implikacije pojačanog prava nadzora u području vanjske politike koje je Parlamentu dodijeljeno Ugovorom iz Lisabona; podsjeća da je rezolucija za 2023. posljednja rezolucija o provedbi ZVSP-a u ovom parlamentarnom sazivu i da joj je cilj poslužiti kao smjernica za buduću izvršnu granu EU-a pri utvrđivanju vanjskopolitičkih prioriteta za sljedeći mandat i njihovoj daljnjoj provedbi; ističe da se u kontinuirano nestabilnom međunarodnom okruženju EU mora istodobno suočavati s brojnim vanjskopolitičkim izazovima koji na njega izravno i neizravno utječu, kao što su aktualna ruska ratna agresija na Ukrajinu, sve veće natjecanje među velikim silama, potencijalno redefiniranje globalne ravnoteže moći, stalni pokušaji potkopavanja multilateralnog međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima i sve snažnija poveznica između vanjskih i unutarnjih kriza; čvrsto vjeruje da, kako bi ostao relevantan na međunarodnoj sceni i kako bi mogao učinkovito braniti svoje interese i vrijednosti, EU mora osloboditi političku volju država članica za postizanje ciljeva vanjske politike s pomoću instrumenata na razini EU-a, povećati kapacitete, surađivati s partnerima sličnih stavova i regionalnim organizacijama te se usredotočiti na pružanje konkurentne ponude za globalni jug, uz što učinkovitije korištenje svih resursa, politika i alata koji su mu na raspolaganju u okviru integriranog pristupa; ističe da EU, kako bi djelovao kao globalni akter u trenutačnom globalnom okruženju, mora voditi odlučnu, discipliniranu i asertivnu vanjsku politiku koja ispunjava njegove strateške ciljeve te nastaviti proaktivno definirati, zagovarati i braniti svoje interese u svijetu;

2.naglašava da sposobnost EU-a da djeluje kao globalni vanjskopolitički akter, pouzdan međunarodni partner i vjerodostojan akter u području sigurnosti i obrane počiva na razvoju i jačanju njegova vanjskog djelovanja u okviru ZVSP-a, kao i na njegovoj sposobnosti da proaktivno definira, zagovara i brani svoje interese u svijetu bez pretjeranog oslanjanja na resurse trećih zemalja, zbog čega bi Unija mogla biti izložena unutarnjim podjelama, na jačanju postojećih partnerstava i stvaranju novih te na političkoj volji za preuzimanje veće inicijative i odgovornosti na globalnoj razini uz učinkovitu zaštitu, obranu i promicanje njezinih vrijednosti; nadalje naglašava da države članice trebaju omogućiti EU-u da nastupa jedinstveno i tako poveća vjerodostojnost i očuva dosljednost; u tom kontekstu ponovno potvrđuje da je ključno ojačati jedinstvo i solidarnost daljnjim razvojem zajedničke percepcije prijetnji;

3.podsjeća da bi se EU u svojem vanjskom djelovanju trebao voditi vrijednostima i načelima sadržanima u članku 2., članku 3. stavku 5. i članku 21. UEU-a koji su nadahnuli stvaranje, razvoj i proširenje EU-a, uključujući demokraciju, vladavinu prava, univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanje ljudskog dostojanstva, načela jednakosti i solidarnosti te poštovanje načela Povelje UN-a, Helsinškog završnog akta, Europske konvencije o ljudskim pravima i međunarodnog prava; žali zbog toga što Unija ponekad ne doseže te ciljeve, što negativno utječe na njezine interese, sigurnost i međunarodni ugled; ističe da zbog svojih ambicioznih vanjskopolitičkih obveza u području ljudskih prava EU mora biti dosljedan i predvoditi vlastitim primjerom;

4.smatra da bi EU svoju zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku trebao oblikovati na temelju sljedeća četiri cilja:

(a) suočavanje s posljedicama ruske ratne agresije na Ukrajinu,
(b) postupna prilagodba struktura, instrumenata, sposobnosti, sredstava i postupaka donošenja odluka EU-a,
(c) jačanje i obrana multilateralizma utemeljenog na pravilima, te
(d) zaštita interesa razvojem snažnih strateških saveza s partnerima sličnih stavova;

Suočavanje s posljedicama ruske ratne agresije na Ukrajinu

5.zabrinut je zbog toga što je nezakonita, ničim izazvana i neopravdana ruska ratna agresija na Ukrajinu, omogućena potporom nelegitimnog Lukašenkova režima u Bjelarusu i režima u Iranu, ponovno dovela rat na europski kontinent; ponovno najoštrije osuđuje djelovanje ruskog vodstva, uključujući kršenje međunarodnog prava, kršenje priznatih granica, nezakoniti transfer i deportaciju zaštićenih osoba i djece te krađu zemljišta i teške ratne zločine; zahtijeva da Rusija i snage pod njezinom kontrolom prekinu sva vojna djelovanja te da rusko vodstvo odmah i bezuvjetno povuče svoje postrojbe iz međunarodno priznatog državnog područja Ukrajine i iz bilo koje druge zemlje čije državno područje, ili njegove dijelove, nezakonito drži pod okupacijom; osuđuje sve oblike hibridnih napada koje Rusija koristi u Ukrajini i oštro osuđuje širenje ruske propagande o njezinu ratu u Ukrajini;

6.osuđuje ulogu nelegitimnog režima Aleksandra Lukašenka u de facto predaji bjeloruskog suvereniteta Kremlju kako bi zadržao svoju kontrolu nad Bjelarusom;

7.ponavlja da je Gruzija iskusila rusku vojnu agresiju već u kolovozu 2008.; oštro osuđuje rusku kontinuiranu nezakonitu okupaciju gruzijskih regija Abhazije i Činvalija/Južne Osetije, kao i podrivanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Moldove prisutnošću ruskih postrojbi u Pridnjestrovlju; ponavlja svoju podršku suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Gruzije i Moldove te ističe da zlonamjerni pokušaji Rusije da silom promijeni granice suverenih država u Europi predstavljaju ozbiljnu prijetnju sigurnosti EU-a; potiče EU i države članice da ojačaju sigurnosnu suradnju s Ukrajinom, Gruzijom i Republikom Moldovom, posebno u suzbijanju hibridnih prijetnji i dezinformacija te pitanjima kibernetičke sigurnosti;

8.odaje počast hrabrom narodu Ukrajine koji hrabro brani ne samo svoju zemlju, suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost, već i europske vrijednosti i sigurnost, kao i poštovanje normi i načela Povelje UN-a i Helsinškog završnog akta; izražava poštovanje i zahvalnost na potpori koju pojedinci i organizacije civilnog društva pružaju ukrajinskom narodu; pohvaljuje djelovanja stanovnika Gruzije i Bjelarusa koji aktivno podupiru borbu Ukrajine; pozdravlja produljenje privremene zaštite osobama koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu;

9.naglašava da ruska ratna agresija na Ukrajinu destabilizira i predstavlja prijetnju sigurnosti i stabilnosti istočnog susjedstva i zapadnog Balkana, što pak ugrožava sigurnost samoga EU-a; smatra da bi EU stoga trebao dati prednost reformi svoje politike susjedstva i ubrzati proces proširenja usporedno s potrebnim institucionalnim reformama i reformama u pogledu donošenja odluka, kako bi se sačuvala integracijska sposobnost Unije;

10.poziva na aktivniju komunikacijsku strategiju radi promicanja uloge i koristi proširenja na zapadnom Balkanu i u Istočnom partnerstvu, kao i promicanja financijske i tehničke pomoći EU-a; u tom kontekstu podsjeća na to da je EU već najveći trgovinski partner i najveći pružatelj ulaganja i financijske pomoći na zapadnom Balkanu; napominje da je do kraja 2023. već odobreno više od 6,5 milijardi EUR iz instrumenta IPA III i da je EU mobilizirao 16,6 milijardi EUR ulaganja u tu regiju za razdoblje 2021. – 2023.;

11.s posebnom zabrinutošću primjećuje učinak prelijevanja ruske agresije na Ukrajinu, posebno u južnom susjedstvu, širem području Sredozemlja, južnom Kavkazu, središnjoj Aziji, Africi i Bliskom istoku; žali zbog ruskih zlonamjernih utjecaja, hibridnog ratovanja i kampanja dezinformiranja u tim regijama te poziva na veću uključenost i pomoć EU-a;

12.pozdravlja treći sastanak Europske političke zajednice (EPC) kao platforme za raspravu, dijalog i suradnju s partnerskim zemljama; poziva na blisku suradnju Parlamenta u pojašnjenju opsega i budućeg rada te zajednice; ističe da je za budući uspjeh i usklađenost tog formata od presudne važnosti određena razina usklađenosti demokratskih vrijednosti i načela; ponavlja da Europska politička zajednica ni u kojem slučaju ne smije biti izgovor za odgodu pristupanja zemalja proširenja EU-u;

13.ponavlja da države članice trebaju zajednički i dobro koordinirano ulagati u obranu i poziva na potpunu i brzu provedbu Strateškog kompasa, pri čemu treba integrirati pouke iz ruske ratne agresije na Ukrajinu, s ciljem postizanja istinske europske vojne i obrambene unije koja je interoperabilna i komplementarna NATO-u i koja može djelovati neovisno kada je to potrebno;

14.posebno ističe potrebu za daljnjom suradnjom s NATO-om na uspostavi kapaciteta za brzo raspoređivanje i potiče države članice da osiguraju da Služba za vojno planiranje i provođenje (MPCC) bude potpuno operativna do 2025.; snažno potiče Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednika Europske komisije da predloži odluku Vijeća o kapacitetu EU-a za brzo raspoređivanje kako bi se zaštitile vrijednosti Unije i služilo interesima Unije u cjelini, odgovorilo na neposredne prijetnje i brzo reagiralo na krizne situacije izvan Unije, uključujući u nestabilnim okruženjima i tijekom svih faza ciklusa sukoba; ističe da bi kapacitet EU-a za brzo raspoređivanje trebalo uspostaviti kao trajno raspoloživu postrojbu koja se zajednički obučava, u cilju da postane stalna postrojba;

15.naglašava potrebu za povećanjem proizvodnje vojnog streljiva u EU-u, što bi trebalo postići pojačanom industrijskom suradnjom i zajedničkom proizvodnjom; ponavlja da je hitno potrebno dosegnuti referentnu vrijednost za europsku zajedničku nabavu obrambene opreme od 35% i referentnu vrijednost od 20% za europsko zajedničko istraživanje i tehnologije u području obrane, kako su dogovorile sve države članice u okviru Europske obrambene agencije; poziva na jačanje Obavještajnog i situacijskog centra EU-a i Centra Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) za odgovor na krize uspostavom sustava automatskog protoka obavještajnih podataka o vanjskim i sigurnosnim pitanjima izvan EU-a iz država članica u ESVD i Obavještajni i situacijski centar EU-a;

16.pozdravlja dodatna sredstva za Europski instrument mirovne pomoći i poziva države članice da poboljšaju sposobnost Instrumenta da djeluje održivim i odgovarajućim financiranjem; u tom pogledu pozdravlja zaključke Vijeća za vanjske poslove od 22. siječnja 2024. kao i zaključke Europskog vijeća od 1. veljače 2024. u kojima se navodi dogovor o modalitetima i ukupnoj financijskoj gornjoj granici novog „Fonda za pomoć Ukrajini”; očekuje da će se konačna odluka donijeti u Europskom vijeću 21. i 22. ožujka 2024.; pozdravlja odluke o uspostavi Akta o potpori proizvodnji streljiva i Akta o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave u cilju jačanja europskih obrambenih kapaciteta; ponavlja svoj poziv da se hitno pokrene rasprava u cilju uspostave još jednog izvanproračunskog financijskog instrumenta kojim bi se obuhvatio cijeli ciklus razvoja vojnih sposobnosti na razini EU-a;

17.napominje da brojni autokratski akteri diljem svijeta pomno prate odgovor EU-a na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu i da će taj odgovor imati presudan utjecaj na određivanje njihova ponašanja na međunarodnoj sceni; pohvaljuje odlučan odgovor Vijeća i država članica na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu; pozdravlja mobilizaciju nezabilježenih razina makroekonomske financijske, gospodarske i humanitarne pomoći Ukrajini, donošenje, u suradnji s partnerima sličnih stavova, dvanaest paketa sankcija koji bi trebali imati razoran učinak na rusko gospodarstvo, te isporuke oružja i streljiva od strane država članica, također omogućene u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći; međutim, zabrinut je zbog činjenice da Mađarska i dalje blokira osmu tranšu Europskog instrumenta mirovne pomoći namijenjenu Ukrajini; poziva na daljnju izolaciju Ruske Federacije i vršenje dodatnog pritiska na nju pojačanom primjenom mjera ograničavanja, među ostalim protiv Bjelarusa; poziva na jačanje diplomatskog djelovanja prema svim državama koje su bile suzdržane ili nisu sudjelovale u glasovanju o rezolucijama Opće skupštine UN-a od 13. listopada 2022. i 2. ožujka 2023.; poziva na proaktivnu diplomaciju prema trećim zemljama, u dogovoru s partnerima sličnih stavova, posebno SAD-om, Kanadom i Ujedinjenom Kraljevinom, kako bi se smanjilo izbjegavanje tih sankcija i uklonile sve preostale pravne praznine kako bi se zaustavila ta praksa; izražava žaljenje zbog toga što se dvanaestim paketom sankcija EU-a produljuju razdoblja za prestanak uvoza određenih proizvoda od čelika;

18.pozdravlja odlučnost Unije i većine država članica u ostvarivanju potpune energetske neovisnosti o Ruskoj Federaciji; ponavlja svoj poziv na hitan i potpun embargo na uvoz ruskih fosilnih goriva i proizvoda od ruske sirove nafte; potiče Komisiju i Vijeće da poboljšaju kapacitete za praćenje fosilnih goriva kako bi se spriječio ponovni izvoz; izražava zabrinutost zbog toga što su neke države članice prošle godine povećale uvoz prirodnog i ukapljenog prirodnog plina iz Rusije;

19.podsjeća da je dosljedna i uniformirana primjena mjera ograničavanja u svim državama članicama preduvjet za vjerodostojnost i djelotvornost vanjskog djelovanja EU-a; poziva sve treće zemlje, a posebno zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u, da pokažu nedvosmislenu predanost međunarodnom pravu i strateškim interesima i vrijednostima EU-a te da se usklade s restriktivnim mjerama EU-a protiv Rusije; poziva Komisiju da kritički preispita pomoć EU-a trećim zemljama koje aktivno podupiru rusku agresiju na Ukrajinu i potiče Vijeće da uvede mjere ograničavanja protiv trećih zemalja koje potpomažu rusku invaziju na Ukrajinu, bilo olakšavanjem izbjegavanja sankcija bilo pružanjem izravne vojne pomoći, kao što je slučaj s Iranom ili DNRK-om;

20.potiče Komisiju, potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice da mobiliziraju međunarodnu potporu formuli za mir koju je predstavila Ukrajina i da se uključe u obveze prema Ukrajini u području sigurnosti, kako je preporučeno u Kijevskom sigurnosnom paktu; pozdravlja bilateralne sporazume o sigurnosti potpisane između Ujedinjene Kraljevine, Njemačke, Francuske i Ukrajine, kojima se ispunjavaju obveze koje je skupina G7 preuzela 12. srpnja 2023. s ciljem odvraćanja od svakog novog ruskog napada na Ukrajinu u doglednoj budućnosti; naglašava da institucije EU-a i države članice trebaju hitno potaknuti uspostavu posebnog međunarodnog suda za kazneni progon zločina agresije, zločina koji se smatraju genocidom i ratnih zločina protiv Ukrajine, što se odnosi i na seksualno nasilje povezano sa sukobima, za što su odgovorni Ruska Federacija i njezini saveznici, poglavito Bjelarus, uključujući njihovo političko i vojno vodstvo; poziva Komisiju i Vijeće da privatnu vojnu skupinu Wagner koju financira ruska država proglase terorističkom organizacijom; pozdravlja novoosnovani Međunarodni centar za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine, čiji je domaćin Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust), koji će olakšati pripremu predmeta za buduća suđenja; potiče Komisiju da locira i mapira imobiliziranu rusku imovinu te da iznese pravno utemeljen i djelotvoran prijedlog na temelju kojega bi se ta imovina iskoristila za financiranje obrane i obnove Ukrajine te da se pobrine da se spomenuti pravno utemeljeni prijedlog izradi u bliskoj koordinaciji s partnerskim zemljama skupine G7; ističe da su razminiranje i uklanjanje neeksplodiranih eksplozivnih sredstava preduvjet za obnovu Ukrajine, uključujući njezinu poljoprivrednu proizvodnju, što je ključno za gospodarstvo te zemlje te za globalnu sigurnost opskrbe hranom; ističe da će za te napore biti potrebno sveobuhvatno, dugoročno financiranje;

21.pozdravlja brzu uspostavu i uspješnu provedbu misije Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini i predlaže da EU razmotri njezino jačanje; konstatira da je ta misija konkretan dokaz nepokolebljive potpore EU-a suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine; poziva na to da se djeluje kako bi se uspostavile druge međunarodne misije da bi se zaštitila sloboda plovidbe i poduprli humanitarni koridori i siguran prolaz ukrajinskih žitarica;

22.poziva države članice da ustraju u odlučnosti i jedinstvu koje su već pokazale i da Ukrajini pruže dodatnu političku, humanitarnu, vojnu, infrastrukturnu, gospodarsku i financijsku potporu za pobjedu u ovome ratu; u tom pogledu pozdravlja pomoć koju pružaju države članice, i pojedinačno i putem instrumenata EU-a, što se odnosi i na prijedlog Komisije o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu; pozdravlja međuinstitucijski sporazum postignut 6. veljače 2024. kojim se osigurava predvidiva financijska potpora Ukrajini u iznosu od 50 milijardi EUR u razdoblju od 2024. do 2027. u svrhu doprinošenja oporavku, obnovi i modernizaciji te zemlje; ističe potrebu za potpunom transparentnošću u provedbi Instrumenta za Ukrajinu; poziva države članice da nastave pružati potrebnu vojnu pomoć Ukrajini za protjerivanje ruskih snaga s njezina državnog područja; potiče države članice da proizvode streljivo i pružaju ga ukrajinskim oružanim snagama, zajedno s drugim potrebnim resursima kako bi Ukrajina mogla opsluživati svoju vojnu opremu; potiče države članice da nastave pružati financijsku i političku potporu civilnom društvu u Ukrajini i oko nje;

23.ustraje u tome da se EU ne može kontinuirano oslanjati na ad hoc mobilizaciju i u tom kontekstu podsjeća na potrebu za poboljšanjem i jasnim definiranjem sposobnosti EU-a da odgovara na globalne krize na održiv način; u tom pogledu naglašava da bi EU trebao nastaviti razvijati vlastite autonomne i otporne instrumente u okviru svojega vanjskog djelovanja i ZVSP-a; podsjeća da je Strateškim kompasom utvrđen ambiciozan plan djelovanja i da se njime EU-u omogućuje da bude i učinkovit pružatelj sigurnosti i asertivniji globalni akter te stoga poziva na njegovu brzu i potpunu provedbu; poziva institucije EU-a da ojačaju svoje kapacitete za strateško predviđanje kako bi se pripremile za buduće izazove;

24.poziva na dinamičniju i dosljedniju upotrebu globalnog režima sankcija u području ljudskih prava, koji je i dalje među nedovoljno iskorištenim instrumentima vanjske politike EU-a; pozdravlja prijedlog Visokog predstavnika o režimu sankcija za borbu protiv korupcije, kojim bi se EU-u omogućilo da se diljem svijeta bori protiv ozbiljnih djela korupcije; ustraje u tome da korupcija ima provjerljiv učinak na stanje ljudskih prava i da se njome podriva funkcioniranje državnih institucija i vladavina prava; u tom kontekstu poziva Vijeće da brzo usvoji predloženi režim sankcija za borbu protiv korupcije;

Postupna prilagodba struktura, instrumenata, sposobnosti, sredstava i postupaka donošenja odluka EU-a

25.potvrđuje da zahtjev za jednoglasnošću prisiljava države članice da neumorno rade na postizanju kompromisa i jedinstva, što je izvor političkog utjecaja EU-a na svjetskoj sceni; međutim, ističe da bi kompromis između ideala jedinstva i visokih troškova jednoglasnosti u pogledu vjerodostojnosti trebalo kritički razmotriti, posebno imajući na umu učinkovito funkcioniranje proširene EU-a; u tom kontekstu izražava žaljenje zbog toga što su pojedine države članice svoje pravo veta koristile, ponekad pod utjecajem trećih strana, kako bi razvodnile sporazume, odgodile donošenje odluka ili u potpunosti blokirale zajedničku politiku;

26.podsjeća države članice da se pridržavaju načela sadržanih u Ugovorima, posebno članka 24. i članka 42. stavka 7. UEU-a te članka 222. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prema kojima države članice aktivno i bez zadrške podupiru vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije u duhu lojalnosti i uzajamne solidarnosti; ističe da uvjeti za aktivaciju članka 42. stavka 7. UEU-a i modaliteti potpore nikad nisu bili jasno definirani; smatra da je potrebno hitno razviti strategiju politike solidarnosti i operativne provedbene mjere za klauzulu o uzajamnoj pomoći iz članka 42. stavka 7. UEU-a;

27.žali zbog toga što je potencijal za brzo, učinkovito i djelotvorno djelovanje u područjima vanjskih poslova, sigurnosti i obrane, predviđen, među ostalim, premošćujućim klauzulama UEU-a, iskorišten tek u vrlo ograničenoj mjeri; ponovno poziva Vijeće da za odluke u područjima ZVSP-a koje nemaju vojne ili obrambene implikacije postupno prijeđe na glasovanje kvalificiranom većinom; prima na znanje zabrinutost nekih država članica koje se boje smanjene sposobnosti utjecaja na vanjsku i sigurnosnu politiku na razini EU-a; svjestan je da napredak prema primjeni glasovanja kvalificiranom većinom može biti samo postupan i da se treba nadovezati na stvaranje europske strateške kulture; u tom kontekstu potiče:

(a) uvođenje glasovanja kvalificiranom većinom u utvrđenim prioritetnim područjima, kao što je globalni režim sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki), kao i pitanja koja se odnose na donošenje i provedbu sljedećeg akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju, u skladu s člankom 22. stavkom 1. UEU-a;
(b) primjenu premošćujućih klauzula predviđenih Ugovorima, osim za uspostavu vojnih misija ili operacija s izvršnim mandatom u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), za koje će i dalje biti potrebna jednoglasnost;
(c) primjenu konstruktivne suzdržanosti u skladu s člankom 31. stavkom 1. UEU-a do potpune primjene glasovanja kvalificiranom većinom na odluke bez vojnih ili obrambenih implikacija;
(d) učinkovitiju upotrebu mehanizma za integrirani politički odgovor na krizu i osnivanje Vijeća za sigurnost, sastavljenog od ministara država članica, kako bi se brzo reagiralo u kriznim situacijama i razvio integrirani pristup sukobima i krizama;
(e) reviziju Ugovora, kako je predviđeno u članku 48. UEU-a, s ciljem, među ostalim, uključivanja glasovanja kvalificiranom većinom za sva pitanja koja se odnose na ZVSP;
(f) redovitu reviziju analize prijetnji na kojoj se temelji Strateški kompas za sigurnost i obranu kako bi se državama članicama omogućilo da se usklade i definiraju zajedničku percepciju prijetnji;

28.ponavlja da Parlament ima bitnu ulogu u ZVSP-u i da toj politici daje poseban doprinos putem svoje parlamentarne diplomacije i svojih zasebnih instrumenata, kanala i kontakata, uključujući programe potpore demokraciji, koji imaju velik potencijal za uključivanje ključnih političkih dionika i olakšavanje demokratskog upravljanja; posebno naglašava dodanu vrijednost parlamentarne diplomacije tijekom ruske agresije na Ukrajinu i u tom kontekstu ističe vrijednu suradnju na političkoj i tehničkoj razini između Vrhovne Rade Ukrajine i Europskog parlamenta;

29.naglašava važnost parlamentarne diplomacije koja bi se trebala provoditi već postojećim kanalima, kao što su Odbor Europskog parlamenta za vanjske poslove, službena izaslanstva i aktivnosti potpore demokraciji, primjerice redoviti parlamentarni dijalozi s partnerskim zemljama; ustraje u tome da se vanjska i sigurnosna politika EU-a mora usmjeriti na sprečavanje kriza, regionalnu sigurnosnu suradnju, globalno klimatsko i okolišno djelovanje, jačanje ljudskih prava i osiguravanje provedbe Programa ciljeva održivog razvoja UN-a do 2030.; poziva na daljnji razvoj preventivne diplomacije EU-a, što uključuje mirovno posredovanje i dijalog, kao proaktivnog instrumenta vanjske politike; poziva ESVD da analizira „stečena iskustva” i prethodne europske diplomatske napore i njihove rezultate, kao i rad posebnih predstavnika i posebnih izaslanika; napominje da je nužno ojačati parlamentarnu diplomaciju s partnerima u Latinskoj Americi, Africi i Aziji kako bi se doprinijelo Unijinu cilju jačanju odnosa s partnerima sličnih stavova radi rješavanja zajedničkih geopolitičkih, gospodarskih, socijalnih i ekoloških izazova;

30.poziva na dodatno pojašnjenje funkcioniranja, oblika predstavljanja i odgovornosti u okviru pristupa Tima Europa kako bi se osigurala učinkovita raspodjela resursa i izbjeglo dupliciranje u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a; ustraje u tome da je Parlament dio Tima Europa i da bi se prema njemu trebalo odnositi u skladu s time;

31.ističe da je potrebno ažurirati Deklaraciju o političkoj odgovornosti iz 2010. kao okvir za odnose između ESVD-a i Parlamenta; smatra da su Parlamentu potrebna sredstva za iskorištavanje svojih instrumenata kako bi se suzbilo globalno nazadovanje demokracije, među ostalim promatranjem izbora i posredovanjem, sprečavanjem sukoba, pojačanom komunikacijom na lokalnoj razini o demokraciji i parlamentarnom diplomacijom; ističe komplementarnu ulogu Parlamenta u diplomaciji EU-a;

32.ističe ulogu Visokog predstavnika/potpredsjednika Komisije kao mosta između ZVSP-a i vanjskih odnosa EU-a kako bi se osigurala najviša razina koordinacije i usklađenosti u vanjskom djelovanju EU-a; međutim, izražava žaljenje zbog toga što u nekim slučajevima postoji nedostatak jasnoće u vanjskom predstavljanju EU-a; naglašava potrebu za jasnim definiranjem nadležnosti Visokog predstavnika/potpredsjednika Komisije, predsjednika Komisije i predsjednika Europskog vijeća u pogledu vanjskog djelovanja i predstavljanja EU-a;

33.smatra da postoji potreba za jačim institucionaliziranim parlamentarnim nadzorom vanjskog djelovanja EU-a, što uključuje redovit i pravovremen, ali istovremeno siguran pristup povjerljivim informacijama, brifinge u Europskom parlamentu i kanale za bržu razmjenu informacija s ESVD-om; u tom kontekstu podsjeća na pravo Parlamenta na informacije u području ZVSP-a u skladu s člankom36. UEU-a; pozdravlja pokretanje geopoličkog dijaloga na visokoj razini i potiče otvorenije rasprave, među ostalim nastavkom redovitih savjetovanja s članovima Komisije i ESVD-om te uključivanjem Parlamenta u provedbu Europskog instrumenta mirovne pomoći, Strateškog kompasa i strategije Global Gateway;

34.potvrđuje da bi Parlament trebao u potpunosti koristiti svoje nadzorne i proračunske ovlasti u pogledu odluka Unije o međunarodnim poslovima; poziva na promjenu strukture proračuna za ZVSP na način da se uspostavi zasebna proračunska linija za svaku civilnu misiju ZSOP-a, kako bi se omogućio bolji nadzor i veća transparentnost;

35.žali zbog činjenice da se proračun ZVSP-a za civilne misije ZSOP-a tek neznatno povećao između višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. i VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., iako se broj misija i povjerenih im zadaća povećao, sigurnosno okruženje postalo je problematičnije, a trošak operacija povećao se; potiče države članice da osiguraju dostatna financijska sredstva za ZVSP, u svjetlu potrebe za obranom mira, demokracije i vladavine prava i kako bi se osigurala bolja koordinacija s drugim područjima politika; u tom kontekstu poziva na odgovarajuću prilagodbu VFO-a i povećano financiranje vanjskog djelovanja EU-a;

36.također ponavlja da EU i njegove države članice trebaju dodatno uključiti potporu demokraciji u programiranje financijskih instrumenata EU-a te u tom kontekstu naglašava potrebu da se relevantnim delegacijama EU-a osiguraju odgovarajuća sredstva za povećanje aktivnosti javne diplomacije i razvoj njihovih sposobnosti strateškog komuniciranja radi borbe protiv dezinformiranja i propagande; poziva na jačanje ESVD-a, kako njegova sjedišta tako i delegacija EU-a, osiguravanjem odgovarajućih financijskih i ljudskih resursa kako bi se EU mogao bolje pripremiti za trenutačne i nove globalne izazove, kao što su sve veća nestabilnost, sve asertivniji autoritarizam i klimatska kriza; poziva Komisiju i ESVD da vode feminističku vanjsku i sigurnosnu politiku u skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta o Akcijskom planu EU-a za rodnu ravnopravnost III(19) od 10. ožujka 2022.;

37.pozdravlja implementaciju pilot-projekta „Prema stvaranju Europske diplomatske akademije”; poziva da se uspostavi stalna struktura kojoj će se pružiti potrebni resursi; poziva na istraživanje i donošenje odluke o načinima pristupa ESVD-u za one koji su diplomirali na toj akademiji, što može doprinijeti potpunom razvoju autonomne diplomacije EU-a oblikovane zajedničkom diplomatskom kulturom iz perspektive EU-a; ponovno upućuje poziv Komisiji da uspostavi stalni program osposobljavanja u području vanjskog djelovanja EU-a i ZVSP-a za mlađe diplomate iz država kandidatkinja za članstvo u EU-u;

Jačanje i obrana multilateralizma utemeljenog na pravilima

38.naglašava da bi se multilateralni forumi, posebno UN i njegove agencije, trebali smatrati preferiranim formatom EU-a za međunarodnu suradnju; u tom pogledu izražava zabrinutost zbog sve veće važnosti ekskluzivnih formata suradnje, što svjedoči o sve izraženijem natjecanju između velikih sila; istodobno primjećuje da se međunarodne institucije i norme sve više instrumentaliziraju te u tom kontekstu ukazuje na sporove u okviru Svjetske trgovinske organizacije i Svjetske zdravstvene organizacije; naglašava da taj trend stavlja EU u delikatan položaj s obzirom na potrebu da se održi ravnoteža između pozivanja na širok i inkluzivan koncept multilateralizma i davanja prednosti suradnji s odabranim partnerima sličnih stavova; poziva države članice da ojačaju inkluzivne oblike multilateralnog upravljanja i u tom kontekstu potiče Komisiju, (ESVD) i Vijeće da pojačaju međuinstitucijsku suradnju s multilateralnim organizacijama koje su sastavni dio međunarodnog sustava utemeljenog na pravilima i upravljanja globalnim zajedničkim dobrima, uključujući UN i njegove agencije, Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS), SZO, WTO i NATO;

39.napominje da je potrebno osigurati jedinstvo, usklađenost i komplementarnost napora EU-a i NATO-a u očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti; ističe da je NATO i dalje kamen temeljac europske sigurnosti i poziva na daljnje jačanje suradnje između NATO-a i EU-a uz istodobno jačanje europskog stupa unutar NATO-a, među ostalim dosljednim ispunjavanjem referentne vrijednosti NATO-a na način da se 2% bruto domaćeg proizvoda izdvaja za obranu; poziva na veću suradnju s NATO-om u borbi protiv dezinformacija i hibridnih prijetnji iz trećih zemalja;

40.poziva institucije EU-a i države članice da aktivno podupiru sveobuhvatnu institucionalnu reformu multilateralnih institucija, prije svega sustava Ujedinjenih naroda, a posebno Vijeća sigurnosti UN-a, koja bi trebala uključivati mjere usmjerene na ograničavanje uporabe veta, jačanje regionalne zastupljenosti, preuzimanje odgovornosti izvršnih tijela prema skupštinama koje ih biraju i redefiniranje sastava Vijeća sigurnosti kako bi se bolje odrazila geopolitička stvarnost, među ostalim dodjelom stalnog mjesta EU-u; poziva Komisiju da se usredotoči na osiguravanje strateške nezamjenjivosti EU-a u sve multipolarnijem svijetu; poziva institucije EU-a da osiguraju da EU nastupa jedinstveno u UN-u, posebno u Vijeću sigurnosti; poziva na kontinuirani dijalog s Ujedinjenom Kraljevinom radi nastavka suradnje u okviru Vijeća sigurnosti UN-a; poziva sve države članice UN-a da poduzmu mjere za opoziv ruskih ovlasti veta u Vijeću sigurnosti;

41.poziva potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da promiče uvjerljiv, trajan i ciljani demokratski diskurs kojim se dokazuje da demokracija diljem svijeta ostvaruje rezultate za pojedince i društva te da je sposobna izdržati autokratski pritisak i utjecaj; žali zbog činjenice da se Narodna Republika Kina, Rusija, Iran i drugi totalitarni ili autoritarni režimi koriste manipuliranjem informacijama i zlonamjernim upletanjem kao sastavnim instrumentima za vršenje pritiska na multilateralne institucije te na demokratske vrijednosti i norme, za slabljenje mogućnosti sprečavanja zlouporabe moći, za povećanje učestalosti i ozbiljnosti kršenja ljudskih prava, za ograničavanje prostora za civilno društvo, neovisne medije i demokratske oporbene pokrete te za širenje protuzapadnih dezinformacija; u tom kontekstu potiče ulaganje u strateško komuniciranje i borbu protiv vanjskog upletanja i širenja dezinformacija te pozdravlja suradnju ESVD-a s Ujedinjenim narodima u pogledu globalnog kodeksa ponašanja za integritet informacija;

42.ističe sve češću pojavu transnacionalnih prijetnji borcima za ljudska prava i političkim aktivistima od strane nacionalnih tijela njihovih zemalja ili preko posrednika; potiče Komisiju i države članice da stranim borcima za ljudska prava i aktivistima koji borave u EU-u osiguraju odgovarajuća financijska i druga sredstva kako bi im se omogućilo da nastave s radom na daljinu i bez straha od odmazde; pohvaljuje neumoran rad organizacija civilnog društva i boraca za ljudska prava diljem svijeta te poziva EU da pojača svoju potporu civilnom društvu i borcima za ljudska prava; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog sve većeg broja napada na različite manjine diljem svijeta, uključujući LGBTIQ zajednicu i vjerske manjine, primjerice kršćane; naglašava da intersekcionalnost mora biti obuhvaćena u svim mjerama EU-a, među ostalim u provedbi ZVSP-a, kako bi se promicala potpuna rodna ravnopravnost;

43.najoštrije osuđuje ubojstvo, 16. veljače 2024., Alekseja Navaljnog , istaknute ruske političke ličnosti i dobitnika Nagrade Saharov za 2021. godinu, koji je bio zatvoren u kažnjeničkoj koloniji i podvrgnut zlostavljanju, uključujući mučenje, proizvoljno kažnjavanje i podvrgavanje psihološkom pritisku; poziva na poboljšanje uvjeta za političke zatvorenike u Rusiji, u skladu s njezinim međunarodnim obvezama; osuđuje eskalaciju kršenja ljudskih prava od strane ruskog režima te aktualnu represiju nad kritičarima vlade, borcima za ljudska prava i neovisnim novinarima; potiče EU i države članice da pruže pomoć ruskim borcima za ljudska prava, prodemokratskim aktivistima i neovisnim novinarima, i u Rusiji i izvan nje; potiče Vijeće da donese mjere ograničavanja protiv osoba odgovornih za ubojstvo Alekseja Navaljnog i za proizvoljne progone i mučenja proturatnih prosvjednika;

44.uviđa da nekoliko aktera na globalnom jugu postaje sve asertivnije; u tom kontekstu naglašava da se pojmom „globalni jug” projicira određeni stupanj jedinstva na ono što je zapravo vrlo raznolika skupina aktera koje karakteriziraju različite težnje i savezništva; svjestan je međunarodnog utjecaja tih aktera;

45.podsjeća da je EU vodeći svjetski donator službene razvojne pomoći; ističe da EU mora ostati pouzdan saveznik u razvojnoj suradnji na svjetskoj razini; izražava zabrinutost zbog toga što se EU suočava sa sve većim skepticizmom i nezainteresiranošću; poziva EU da odgovori na očekivanja partnerskih zemalja i da brzo djeluje u skladu s političkim sporazumima s tim zemljama kako bi se pokazalo da je EU ključan i strateški partner i da međunarodni sustav utemeljen na pravilima može odgovoriti na suvremene izazove; u tom kontekstu potiče snažniju političku prisutnost u zemljama u kojima se prisutnost EU-a uglavnom sastojala od razvojne suradnje; posebno naglašava važnost prisutnosti EU-a u Africi i poziva Komisiju i države članice da konsolidiraju politički dijalog na nacionalnoj i regionalnoj razini, kao i da pruže širok raspon tehničke potpore, uključujući financiranje na razini vlada i na razini lokalnih zajednica, kako bi se postigla veća učinkovitost i vidljivost; naglašava važnost sklapanja političkih sporazuma s trećim zemljama na temelju zajedničkih europskih vrijednosti i temeljnih prava;

46.poziva Vijeće da pokrene projekt stvaranja europskih civilnih mirovnih snaga koji bi objedinio stručno znanje institucijskih i neinstitucijskih aktera o sprečavanju sukoba, mirnom rješavanju sukoba i pomirenju kako bi Unijino civilno upravljanje krizama postalo vjerodostojnije, dosljednije, učinkovitije, fleksibilnije i vidljivije;

47.podsjeća da bi EU trebao biti odlučniji globalni akter za mir i ljudsku sigurnost; primjećuje da su učinkovita razvojna suradnja i ambiciozna trgovinska politika također ključne za rješavanje temeljnih uzroka migracija i drugih izazova s kojima se Unija suočava;

48.poziva Komisiju da djelotvorno i brzo iskoristi inicijativu Global Gateway kao održivu alternativu kineskoj inicijativi Pojas i put i kao instrument za povećanje prisutnosti i vidljivosti EU-a diljem svijeta putem ulaganja u infrastrukturu i telekomunikacije kojima se stvara nacionalna vrijednost u partnerskim zemljama i omogućuje njihov socioekonomski razvoj, u skladu s ciljevima održivog razvoja i Pariškim sporazumom, a na dobrobit EU-a i u skladu s njegovim sigurnosnim interesima; podsjeća da Global Gateway treba shvatiti kao strateški koncept kojim se integriraju vanjska, gospodarska i razvojna politika; u tom kontekstu naglašava da su koordinacija s međunarodnim financijskim institucijama, dobro definirano uključivanje privatnog sektora i prilagođena strateška komunikacija ključni za postizanje željenog dosega; u tom kontekstu pozdravlja prvi forum na visokoj razini Global Gateway čiji je domaćin bila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u listopadu 2023.; ustraje u tome da bi Parlament trebao biti više uključen u postupak donošenja odluka kako bi se zajamčilo transparentno upravljanje i osigurala odgovarajuća koordinacija inicijative Global Gateway s Partnerstvom skupine G7 za ulaganja u globalnu infrastrukturu;

49.konstatira da bi se ulaganja i pomoć EU-a trebali usredotočiti na zajedničke ciljeve na najprikladnijoj razini djelovanja, uz jasnu vidljivost u zemljama primateljicama, te na prilagođena ulaganja koja odgovaraju potrebama naših partnera, kako je utvrđeno proaktivnijom i konstruktivnijom suradnjom s njima;

50.poziva na multilateralna rješenja za nove izazove i realnosti poput kibersigurnosti, biotehnologije i umjetne inteligencije; ustraje u tome da multilateralizam ima središnju ulogu u učinkovitom održavanju reda u svemiru i da je potrebno produbiti postojeće inicijative i pokrenuti nove kako bi se očuvala miroljubiva upotreba svemira;

Zaštita interesa razvojem snažnih strateških saveza s partnerima sličnih stavova

51.naglašava potrebu za izgradnjom strateške solidarnosti među partnerima sličnih stajališta kao najboljeg odgovora na sve opasnije i nepredvidivije sigurnosno okruženje; naglašava potrebu za jačanjem postojećih partnerstava sa zemljama sličnih stajališta, posebno u pogledu pitanja kao što su strateške ovisnosti, gospodarska prisila, političko upletanje i dezinformacije, i ističe važnost izgradnje novih saveza, među ostalim na globalnom jugu, uzimajući u obzir obostrane potrebe i interese kako bi se uspostavila stvarna i uravnotežena partnerstva; smatra da bi načelo „više za više” trebalo u potpunosti integrirati u odnose s trećim zemljama, na temelju čega će EU razvijati snažnija partnerstva s onim zemljama koje se pridržavaju načela ZVSP-a i ZSOP-a te poštuju temeljne vrijednosti Unije; s druge strane, smatra da bi se načelo „manje za manje” trebalo primjenjivati na treće zemlje koje pokazuju očito nepoštovanje ljudskih prava i međunarodnog prava, kao i na one koje ostalim trećim zemljama omoguće da počine ta kršenja; podsjeća da bi razinu i intenzitet angažmana EU-a trebalo na odgovarajući način prilagoditi, posebno u pogledu razvojne suradnje, trgovinskih povlastica i pristupa programima EU-a;

52.naglašava važnost snažne i strateške transatlantske suradnje, uključujući između NATO-a i EU-a, temeljene na zajedničkim vrijednostima, interesima i ciljevima te na načelu ravnopravnog partnerstva; poziva Komisiju da potiče čvršće veze s ključnim partnerima u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi kako bi se odgovorilo na globalne izazove koji utječu na naše zajedničke vrijednosti, interese, sigurnost i blagostanje; potiče Komisiju i potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da blisko surađuju s oba partnera jačanjem i konsolidacijom već uspostavljenih mehanizama suradnje, uključujući Vijeće za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a; posebno naglašava potrebu da se ostvari napredak u ključnim vanjskopolitičkim predmetima, uključujući odnose s Kinom, europsko istočno i južno susjedstvo, Afriku, Latinsku Ameriku i Karibe te indopacifičku regiju; u pogledu potonjeg upućuje na namjenski dijalog SAD-a i EU-a o sigurnosti i obrani i indopacifičkoj regiji u cilju razvoja tješnje i ambicioznije suradnje te ističe prvu ikad zajedničku pomorsku vježbu EU-a i SAD-a u sjeverozapadnom Indijskom oceanu u ožujku 2023.; poziva na jaču transatlantsku suradnju u području trgovine i na borbu protiv izazova uzrokovanih brzim tehnološkim promjenama i sve većim kibernetičkim prijetnjama;

53.podsjeća da su Sjedinjene Američke Države najvažniji saveznik EU-a; ponavlja svoj zahtjev da se sastanci na vrhu između EU-a i SAD-a održavaju redovito, kako bi se kontinuirano poticala nezamjenjiva transatlantska suradnja; ponovno ističe svoju potporu uspostavi transatlantskog političkog vijeća koje bi služilo kao forum za redovit i učinkovit institucionalizirani dijalog između EU-a i SAD-a o vanjskoj i sigurnosnoj politici; poziva Zastupnički dom da osnuje stalno izaslanstvo Kongresa za Transatlantski dijalog zakonodavaca u skladu sa zajedničkom izjavom iz 1999. o uspostavi Transatlantskog dijaloga zakonodavaca (TLD) između Kongresa SAD-a i Europskog parlamenta, s obzirom na to da bi se tako unaprijedio naš kapacitet za politički dijalog i suradnju;

54.potiče EU i SAD da ostvare odlučan napredak u pregovorima o jačanju međunarodnih lanaca opskrbe ključnim mineralima kako bi se pronašla obostrano prihvatljiva rješenja za diskriminirajući učinak američkog Zakona o smanjenju inflacije;

55.pozdravlja sklapanje Windsorskog okvira i podsjeća na važnost Sporazuma o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine za snažno i konstruktivno partnerstvo s Ujedinjenom Kraljevinom; ističe ključan i višeslojan značaj Protokola o Sjevernoj Irskoj i Windsorskog okvira za dugoročne odnose s Ujedinjenom Kraljevinom;

56.izražava žaljenje zbog toga što Sporazum o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine ne sadržava odredbe o suradnji u području vanjske politike i obrane; u tom smislu poziva na veću uključenost Ujedinjenje Kraljevine u europske projekte u području sigurnosti i obrane te na strukturiraniju suradnju s Ujedinjenom Kraljevinom u području vanjskih poslova, nadovezujući se na konstruktivno iskustvo suradnje EU-a i Ujedinjene Kraljevine u odgovoru na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu, uključujući u pogledu donošenja i praćenja sankcija; pozdravlja zajedničke misije predstavnika EU-a i Ujedinjene Kraljevine u treće zemlje kako bi se spriječilo izbjegavanje sankcija; ističe zajedničke interese i kolektivne odgovornosti te poziva na trajnije oblike koordinacije u pogledu vanjske i sigurnosne politike u različitim regijama; pozdravlja sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u Europskoj političkoj zajednici i njenu ulogu domaćina četvrtog sastanka na vrhu; uvjeren je da Europska politička zajednica može dati doprinos u pogledu povjerenja između Ujedinjene Kraljevine i EU-a, promicati bliskiji dijalog o zajedničkim izazovima, posebno onima koji se odnose na sigurnost, te služiti kao inkubator za konkretne projekte suradnje;

57.pozdravlja pokretanje savjetodavne skupine Bjelarusa i EU-a kako bi se omogućio kontinuirani dijalog između EU-a i bjeloruskih demokratskih snaga te kontinuiranu potporu ruskim borcima za ljudska prava i neovisnim medijima u Rusiji i izvan nje; šokiran je smrću dobitnika Nagrade Saharov za 2021. Alekseja Navaljnog, koji je uhićen i osuđen na temelju sumnjivih i politički motiviranih razloga te koji je žrtvovao svoj život kako bi obranio demokraciju i suprotstavio se ugnjetavanju i korupciji u Rusiji; poziva ruski režim da bez odgode rasvijetli okolnosti smrti Alekseja Navaljnog; ponovno ističe svoju potporu bjeloruskoj demokratskoj oporbi, svim političkim zatvorenicima te hrabrim aktivistima i novinarima u Bjelarusu koji se i dalje odupiru režimu nelegitimnog vođe i sudioništvu režima u ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu unatoč represiji kojoj su kontinuirano podvrgnuti te koji su izrazili želju za demokratskim razvojem Bjelarusa i njegovom članstvu u EU-u, među ostalim na konferenciji o novom Bjelarusu održanoj u Varšavi u kolovozu 2023.; ističe da takvi napori pokazuju temeljnu ulogu civilnog društva u jačanju demokracije;

58.osuđuje aktivnu ulogu Lukašenkova režima u pružanju potpore ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu; naglašava hitnu potrebu da se sankcije prema Rusiji zrcalno primjenjuju na Bjelarus jer je Lukašenkov režim u potpunosti uključen u počinjene ratne zločine, primjerice u otmicu tisuća ukrajinske djece;

59.šokiran je i zgrožen ubojstvom ruskog oporbenog političara Alekseja Navaljnog, dobitnika Nagrade Saharov za 2021., koji je žrtvovao svoj život kako bi branio demokraciju i suprotstavio se ugnjetavanju i korupciji u Rusiji;

60.pozdravlja paket proširenja iz 2023. i plan rasta za zapadni Balkan koji uključuje instrument u iznosu od 6milijardi EUR u bespovratnim sredstvima i zajmovima za ubrzanje socioekonomske konvergencije s EU-om od 2024. do 2027.; potvrđuje da razmatra prijedlog instrumenta za reformu i rast za zapadni Balkan i da će surađivati s Vijećem kako bi se osigurala brza ratifikacija; poziva Vijeće da pokaže istinsku političku predanost perspektivi članstva zemalja zapadnog Balkana u EU-u; napominje da bi to trebalo uključivati i ostvarivanje napretka u pristupnim pregovorima s Albanijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom; podržava napore da se prioritetno ostvare relevantne ustavne izmjene u Sjevernoj Makedoniji i poziva sve političke snage da u tom pogledu zauzmu konstruktivnu ulogu; posebno poziva vlade država članica koje su postavile taj dodatni zahtjev Sjevernoj Makedoniji da i one učine sve što je u njihovoj moći kako bi poduprle te napore; žali zbog neopravdanih kašnjenja u pristupnim procesima Sjeverne Makedonije i Albanije te podsjeća da bi zemlje kandidatkinje trebalo ocjenjivati na temelju njihovih zasluga u pogledu ispunjavanja objektivnih kriterija za pristupanje, uključujući njihovu provedbu reformi povezanih s EU-om i usklađivanje politika sa ZVSP-om, kao što su stajališta i mjere ograničavanja donesene kao odgovor na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu; pozdravlja činjenicu da je većina zemalja zapadnog Balkana usklađena sa ZVSP-om te istovremeno poziva Beograd da hitno učini isto, posebno s obzirom na to da je Srbija jedna od rijetkih europskih zemalja koje još nisu usklađene sa sankcijama donesenima kao odgovor na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu; podsjeća da proces pristupanja može napredovati samo ako se predmetna zemlja uskladi sa sankcijama EU-a protiv Rusije i ostvari znatan napredak u reformama povezanima s EU-om; i dalje je vrlo zabrinut zbog destabilizirajućeg utjecaja koji srbijanske vlasti imaju na cijelu regiju;

61.prima na znanje preliminarne nalaze i zaključke Međunarodne misije za promatranje izbora Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava o prijevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji održanima 17. prosinca 2023.; pozdravlja velik odaziv birača, ali je zabrinut zbog prijavljenih nepravilnosti i postupovnih propusta; naglašava da je pravilno funkcioniranje demokratskih institucija Srbije u središtu procesa pristupanja te zemlje EU-u te poziva nadležna tijela da provedu odgovarajuće istrage i poduzmu daljnje mjere u skladu s preporukama Međunarodne misije za promatranje izbora; potiče političko vodstvo Srbije da osigura konstruktivan i uključiv dijalog u cijelom političkom spektru i da provede potrebne reforme kako bi Srbija napredovala na putu prema pristupanju Europskoj uniji;

62.duboko je zabrinut zbog javne izjave predsjednika Vučića u veljači 2024. kojom on izričito podržava moguće vojne mjere NRK-a protiv Tajvana koje su u suprotnosti s politikom EU-a o podupiranju statusa quo u Tajvanskom tjesnacu te o upozoravanju protiv jednostranih mjera, posebice primjenom sile ili prisile;

63.žali zbog činjenice da su izražene političke napetosti i polarizacija u Crnoj Gori usporile napredak u reformama povezanima s EU-om i dovele tu zemlju u duboku političku i institucionalnu krizu, zbog čega je proces pristupanja Crne Gore EU-u u zastoju; pozdravlja formiranje nove vlade i naglašava da je važno da vlada bude sposobna i predana nastaviti reforme povezane s EU-om i jasno zadržati Crnu Goru na strateškom putu prema EU-a;

64.žali zbog činjenice da parlamentarni i lokalni izbori održani 17.prosinca2023. nisu bili u skladu s međunarodnim standardima i predanošću Srbije slobodnim i poštenim izborima zbog ustrajne i sustavne zlouporabe institucija i medija od strane vladajućih radi stjecanja nepoštene i neprimjerene prednosti; drži da se ne može smatrati da su ti izbori održani u pravednim uvjetima; zabrinut je zbog navoda o raširenosti i sustavnosti prijevara koje su ugrozile integritet izbora u Srbiji; napominje da je međunarodna misija za promatranje izbora izjavila da su izbori provedeni neometano, ali da je sam dan bio obilježen brojnim proceduralnim nedostacima, uključujući nedosljednu primjenu zaštitnih mjera tijekom glasovanja i prebrojavanja glasova, često stvaranje gužvi, povrede tajnosti glasovanja i brojne slučajeve grupnoga glasovanja, te da ih je obilježio snažan angažman predsjednika Vučića i sistemske prednosti vladajuće stranke: izražava ozbiljnu zabrinutost zbog tih nepravilnosti i općeg izbornog ozračja, koje je ispod standarda koji se očekuju od zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u; podsjeća srbijanske vlasti da je pravilno funkcioniranje demokratskih institucija Srbije u središtu procesa pristupanja Srbije EU-u i metodologije pristupanja EU-u; poziva na neovisnu međunarodnu istragu nepravilnosti parlamentarnih, pokrajinskih i općinskih izbora, s posebnim naglaskom na izborima za Skupštinu grada Beograda, koju će provesti ugledni međunarodni pravni stručnjaci i institucije, jer određeni navodi, uključujući one koji se odnose na organiziranu migraciju birača na lokalnoj razini, izlaze izvan područja obuhvaćenih izvješćima OESS-a/ODIHR-a;

65.pozdravlja odluku Europskog parlamenta o otvaranju pregovora o pristupanju EU-u s Bosnom i Hercegovinom čim bude postignut potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo; s nestrpljenjem iščekuje izvješće Komisije o napretku, koje se očekuje najkasnije u ožujku 2024.; potiče političke čelnike te zemlje da provedu opsežan skup reformi, uključujući izborne reforme, u skladu s odlukama domaćih i međunarodnih sudova kako bi se osigurala načela jednakosti i nediskriminacije za sve građane i konstitutivne narode, kako je utvrđeno u njezinu ustavu i uz puno poštovanje presuda domaćih i međunarodnih sudova, uključujući sve presude Europskog suda za ljudska prava u vezi s Bosnom i Hercegovinom; osuđuje opetovanu huškačku retoriku i secesionističke zakone i politike vodstva entiteta Republike Srpske, uključujući proslavu neustavnog Dana Republike Srpske 9. siječnja 2024.; poziva države članice i predstavnike međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini da promiču i podupiru provedbu tih presuda; ponavlja svoj poziv da se donesu ciljane sankcije protiv destabilizirajućih aktera unutar Bosne i Hercegovine, posebno Milorada Dodika, kao i protiv drugih visokih dužnosnika Republike Srpske te dužnosnika Srbije koji pružaju političku i materijalnu potporu secesionističkim politikama; poziva sve države članice EU-a da se pobrinu za to da Vijeće može donijeti takve sankcije i da ih nametnu bilateralno ili u dogovoru s drugim državama članicama ako njihovo donošenje u Vijeću nije moguće; pozdravlja dogovor postignut o produljenju mandata snaga EU-a u operaciji Althea u Bosni i Hercegovini do 2. studenoga 2024. i podsjeća da ta misija i dalje ima ključnu ulogu za sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine; potiče vojnu misiju EU-a da aktivno sprečava nezakonite parade i druge provokacije, kao i prijetnje svima koji rade na pomaganju žrtvama genocida i ulažu napore u međuetničko pomirenje i mirnu budućnost te zemlje;

66.pozdravlja činjenicu da je ničim izazvana ruska ratna agresija na Ukrajinu potaknula EU da ponovno da prioritet svojoj politici proširenja; ponovno potvrđuje da brzina procesa proširenja i dalje ovisi o sposobnosti pojedinačnih zemalja da ispune kriterije za pristupanje i o predanosti političkih čelnika zemalja zapadnog Balkana i država članica EU-a; zabrinut je zbog jačanja etnonacionalizma na zapadnom Balkanu; poziva ESVD da pomno prati situaciju kako bi se spriječile napetosti; ističe važnost aktivnosti za potporu demokraciji koje organizira Europski parlament, primjerice dijaloga Jean Monnet i procesa parlamentarnog dijaloga;

67.pozdravlja nedavne signale u pogledu ubrzavanja vremenskog okvira za zemlje kandidatkinje; poziva na to da se osigura da se tekući i budući pregovori o pristupanju ne odgađaju zbog partikularnih nacionalnih interesa ili potrebe za reformom Ugovora; ponavlja da se na pristupanju novih država članica treba nastaviti raditi usporedno s produbljivanjem EU-a; naglašava važnost financijskih instrumenata kao što je Instrument pretpristupne pomoći III za jačanje partnerstva između EU-a i zemalja kandidatkinja; poziva na razvoj dosljedne strategije za postupnu integraciju svih zemalja kandidatkinja, uključujući u sektorske politike i kao promatrača u različitim institucijama Unije; i dalje je duboko zabrinut zbog navoda da povjerenik za susjedstvo i proširenje namjerno nastoji zaobići i potkopati središnju ulogu demokratskih reformi i reformi vladavine prava u zemljama pristupnicama EU-u; apelira na Komisiju da pokrene neovisnu i nepristranu istragu o tome predstavljaju li takvo ponašanje i politika koju zagovara povjerenik za susjedstvo i proširenje kršenje Kodeksa ponašanja članova Europske komisije i njegovih obveza u skladu s Ugovorima;

68.primjećuje stratešku važnost zapadnog Balkana u današnjem geopolitičkom kontekstu, kao i za sigurnost i stabilnost EU-a u cjelini; ponovno ističe potrebu za većom europskom prisutnošću i vidljivošću u regiji kako bi se otklonili strani zlonamjerni utjecaji i njihove hibridne aktivnosti;

69.osuđuje teroristički napad na kosovske policijske službenike koji se dogodio 24. rujna 2023. u Banjskoj na sjeveru Republike Kosova i druge provokacije; ponovno ističe svoje stajalište kako je usvojeno u Rezoluciji od 19. listopada 2023.(20); u tom kontekstu potiče sve strane da rade na smirivanju situacije i izbjegavanju bilo kakve retorike ili djelovanja koji bi mogli dovesti do daljnjeg jačanja napetosti; pomno prati istrage koje su u tijeku i ponavlja da odgovorni počinitelji moraju odgovarati i biti privedeni pravdi; poziva Komisiju i Vijeće da poduzmu mjere protiv srbijanske vlade ako istrage pokažu da je srbijanska država izravno sudjelovala u navedenom terorističkom napadu ili u nasilnim napadima na sjeveru Kosova u svibnju 2023. ili ako srbijanske vlasti odbiju u potpunosti surađivati;

70.podržava normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije te razvoj dijaloga između Beograda i Prištine uz posredovanje EU-a; poziva Kosovo i Srbiju da se posvete tom dijalogu u dobroj vjeri i u duhu kompromisa kako bi se bez daljnje odgode postigao sveobuhvatan, pravno obvezujući sporazum o normalizaciji njihovih odnosa na temelju međusobna priznanja, u skladu s međunarodnim pravom; podsjeća da će neuspjeh u postizanju napretka u normalizaciji odnosa negativno utjecati na integraciju obiju zemalja u EU; žali zbog mjera ograničavanja Vijeća protiv Kosova i poziva na njihovo hitno ukidanje; poziva EU da usvoji novi pristup posredovanju između strana kako bi se prevladao trenutačni zastoj; podsjeća da bi se neuspjeh tog dijaloga također odrazio na ulogu EU-a kao vjerodostojnog vanjskopolitičkog aktera;

71.žali zbog brojnih nepravilnosti o kojima su izvijestili promatrači tijekom prijevremenih parlamentarnih izbora u Srbiji 17. prosinca 2023., uključujući, ali ne ograničavajući se na zlouporabu javnih resursa, pritisak na zaposlenike u javnom sektoru, zastrašivanje i pritisak na glasače, kupnju glasova i „zarobljavanje medija”; poziva na brzu neovisnu istragu tih nepravilnosti; u tom kontekstu poziva srbijanske vlasti da postupe u skladu s preporukama međunarodne misije za promatranje izbora; zabrinut je zbog duboke polarizacije u srbijanskom društvu i nedavnih nasilnih epizoda, uključujući navode o premlaćivanju oporbenog političara od strane tajnih službi Srbije;

72.pozdravlja odluku Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i Republikom Moldovom; poziva Vijeće da donese odgovarajuće pregovaračke okvire nakon što se poduzmu relevantni koraci utvrđeni u odgovarajućim preporukama Komisije od 8.studenoga2023.; sa zadovoljstvom prima na znanje preporuku da se također otvore pristupni pregovori s Bosnom i Hercegovinom nakon što se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo; pozdravlja zahtjev Kosova za članstvo u EU-u i traži od Komisije da na njega odgovori; podsjeća na to da će se zahtjev Kosova za statusom zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u ocjenjivati na temelju zasluga i uspjeha u ispunjavanju kopenhaških kriterija za članstvo u EU-u; pozdravlja, međutim, ukidanje viza za građane Kosova;

73.sa zadovoljstvom prima na znanje odluku Europskog vijeća da se Gruziji dodijeli status zemlje kandidatkinje pod uvjetom da se poduzmu relevantni koraci iz preporuke Komisije od 8.studenoga 2023., uključujući korake u borbi protiv dezinformacija, usklađivanju sa ZVSP-om, poboljšanju provedbe parlamentarnog nadzora, rješavanju problema političke polarizacije, deoligarhizaciji i borbi protiv korupcije; ponovno poziva na oslobađanje bivšeg predsjednika Mihaila Sakašvilija iz humanitarnih razloga i potiče predsjednicu Salome Zurabišvili da iskoristi svoje ustavno pravo pomilovanja, čime bi se doprinijelo smanjenju političke polarizacije u zemlji; ističe legitimne europske težnje gruzijskog naroda i u skladu s time naglašava važnost potpore EU-a toj zemlji, s naglaskom na akterima civilnog društva koji rade na integraciji Gruzije u EU; ističe da bi Gruzija mogla biti faktor stabilizacije u južnom Kavkazu;

74.poziva institucije EU-a i države članice da poduzmu odlučne korake kako bi se osiguralo da Rusija ispuni svoje obveze iz Sporazuma o prekidu vatre pod pokroviteljstvom EU-a od 12. kolovoza 2008., a posebno da povuče sve svoje vojne i sigurnosne snage s okupiranih gruzijskih teritorija, omogući raspoređivanje međunarodnih sigurnosnih mehanizama na terenu i pruži neometan pristup Promatračkoj misiji EU-a (EUMM) u gruzijskim regijama Abhaziji i Činvali/Južnoj Osetiji pod ruskom okupacijom; potiče institucije EU-a i države članice da dodatno ojačaju kapacitete promatračke misije EU-a i dodatno prošire njezin mandat; poziva institucije EU-a i države članice da za gruzijske regije Abhaziju i Činvali/Južnu Osetiju koje su nezakonito okupirane i pod efektivnom kontrolom Rusije koristeizraz „okupacija”, kako je utvrđeno odgovarajućim presudama Europskog suda za ljudska prava i istragom Međunarodnog kaznenog suda;

75.smatra da bi pristupanje Ukrajine i Republike Moldove EU-u predstavljalo geostrateško ulaganje u ujedinjenu i snažnu Europu; pozdravlja paket potpore i pokretanje civilne misije partnerstva EU-a u Republici Moldovi; pohvaljuje napredak koji je već postignut u reformama i potiče Komisiju da predstavi ambiciozan plan za pristupne pregovore koji bi trebali započeti što je ranije moguće, kao i za postupnu integraciju Ukrajine i Moldove u politike i programe EU-a; naglašava složenost procesa proširenja i činjenicu da se on provodi na temelju zasluga, što zahtijeva da se koraci poduzimaju postojano i pravodobno; nadalje ustraje u tome da se moraju ulagati stalni napori kako bi se prilagodili postojeći alati za pristupanje i izgradila pravna osnova za Instrument pretpristupne pomoći; sa zanimanjem očekuje rješavanje pitanja unutarnjih reformi u vezi s proširenjem na predstojećim sastancima Europskog vijeća s ciljem usvajanja zaključaka o planu za buduće djelovanje do ljeta 2024.;

76.ponavlja da je potrebno ponovno razmotriti multilateralnu politiku Istočnog partnerstva kako bi se ponovno uspostavio regionalni angažman i program regionalnih demokratskih reformi, među ostalim u okviru Parlamentarne skupštine Euronesta;

77.žali zbog toga što je Azerbajdžan umjesto diplomacije odabrao vojno rješenje u pogledu Gorskog Karabaha, priznajući pritom da je Gorski Karabah međunarodno priznat kao azerbajdžanski teritorij; najoštrije osuđuje unaprijed planirani i neopravdani napad Azerbajdžana na Armence Gorskog Karabaha i stanovnike koji su ostali u toj regiji; poziva azerbajdžanske vlasti da omoguće siguran povratak armenskog stanovništva u Gorski Karabah i da pruže čvrsta jamstva u pogledu zaštite njihovih prava; zahtijeva zaštitu armenske kulturne, povijesne i vjerske baštine u Gorskom Karabahu u skladu sa standardima UNESCO-a i međunarodnim obvezama Azerbajdžana; izražava žaljenje zbog toga što je ofenziva koju je proveo Baku predstavljala teško kršenje međunarodnog prava i ljudskih prava te očitu povredu trilateralne izjave o prekidu vatre od 9.studenoga2020. i obveza koje je Azerbajdžan preuzeo u pregovorima uz posredovanje EU-a; smatra da je istinski dijalog između Azerbajdžana i Armenije jedini održiv put naprijed te poziva EU i njegove države članice da podrže takve napore; podržava mirovne pregovore koji su u tijeku između Armenije i Azerbajdžana, a koje je ozbiljno otežala nedavna vojna operacija protiv Gorskog Karabaha koja je uzrokovala egzodus armenskog stanovništva; ističe da je dostojanstven i trajan regionalni mir kojim se održavaju suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost obiju zemalja preduvjet za stabilnost u susjedstvu; zabrinut je zbog činjenice da su neki čelnici i regionalne sile pokušali iskoristiti trenutačnu situaciju na način koji bi mogao ugroziti krhke izglede za mir; upozorava da bi EU i međunarodna zajednica trebali odlučno odgovoriti na sve pokušaje za postizanje ciljeva upotrebom sile i kršenjem teritorijalne cjelovitosti susjednih zemalja;

78.poziva civilnu misiju EU-a u Armeniji (EUMA) da pomno prati razvoj sigurnosne situacije na terenu, osigura transparentno izvješćivanje Parlamenta i aktivno pridonosi naporima za rješavanje sukoba; poziva EU i njegove države članice da ojačaju mandat EUMA-e, povećaju njezinu veličinu, produže njezino trajanje i rasporede promatrače duž granice s Turskom; poziva Azerbajdžan da dopusti prisutnost EUMA-e na svojoj strani granice i u Gorskom Karabahu;

79.poziva potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i ESVD da dodatno podupru Armeniju putem Europskog instrumenta mirovne pomoći, posebno u cilju jačanja njezinih kapaciteta za borbu protiv hibridnih prijetnji kako bi se njezin sigurnosno okruženje proširilo izvan okvira Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti; pozdravlja pokretanje političkog i sigurnosnog dijaloga između EU-a i Armenije i održavanje drugog sastanaka u okviru toga dijaloga 15. studenoga 2023.;

80.naglašava da višestruka upozorenja Parlamenta o situaciji nisu dovela ni do kakve promjene u politici EU-a prema Azerbajdžanu; ustraje u tome da svako produbljivanje odnosa EU-a s Azerbajdžanom mora i dalje biti uvjetovano time da ta zemlja ostvari znatan napredak u pogledu poštovanja ljudskih prava, vladavine prava, demokracije i temeljnih sloboda, što se odnosi i na zaštitu etničkih manjina; u tom pogledu izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nedavnog jačanja represije nad neovisnim novinarima i borcima za ljudska prava u Azerbajdžanu; nadalje poziva EU da odmah nametne sankcije Azerbajdžanu i da suspendira Memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu u području energije; također postavlja pitanje je li prikladno da Azerbajdžan bude domaćin konferencije COP292024. godine, s obzirom na to da ta zemlja u sljedećem desetljeću planira za trećinu povećati svoju proizvodnju fosilnih goriva;

81.ponovno izražava svoju potporu demokratski izabranoj vladi Armenije i puno poštovanje suvereniteta, demokracije i teritorijalne cjelovitosti te zemlje; pohvaljuje izjavu premijera Nikola Pašinjana da Armenija neće biti uvučena u novi rat s Azerbajdžanom i njegove nedavne pozive na nastavak mirovnih pregovora s Azerbajdžanom na najvišoj razini; osuđuje rusko upletanje u Armeniju usmjereno na širenja nemira; poziva da EU pojača svoj angažman na južnom Kavkazu; pozdravlja činjenicu da je Armenija ratificirala Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda;

82.i dalje je iznimno je zabrinut zbog činjenice da turska vlada nije preokrenula negativan trend pogoršanja stanja demokracije, vladavine prava, temeljnih prava i neovisnosti pravosuđa, da je vanjska politika Turske i dalje u suprotnosti s prioritetima EU-a u okviru ZVSP-a te da se Turska nije uskladila sa sankcijama EU-a protiv Rusije; izražava snažno neslaganje i razočaranje u pogledu izjava turskog predsjednika u kojima tvrdi da Hamas nije teroristička organizacija;

83.naglašava da se, ukoliko ne dođe do drastične promjene smjera turske vlade, proces pristupanja Turske EU-u ne može nastaviti; poziva EU i tursku vladu da naprave korak prema tješnjem, dinamičnijem i strateškom partnerstvu, s obzirom na ključnu ulogu Turske u regiji i njezin značaj kao saveznika u okviru NATO-a; preporučuje pokretanje procesa promišljanja kako bi se pronašao paralelan i realističan okvir za odnose između EU-a i Turske kojim bi se obuhvatili interesi svih uključenih strana, a koji bi Tursku priklonio EU-u umjesto da je se odgurne prema Rusiji ili Iranu;

84.pozdravlja djelomično smirivanje napetosti u istočnom Sredozemlju i Egejskom moru te poziva Tursku da radi na konstruktivnom, a ne asertivnom ili agresivnom pristupu sa svojim partnerima u tim regijama; u tom pogledu pozdravlja dugo odgađanu odluku Turske i Mađarske da konačno odobri pristupanje Švedske NATO-u i potiče turske nacionalne vlasti da blisko surađuju s izaslanikom EU-a za sankcije;

85.osuđuje činjenicu da je turska strana na Cipru pokrenula nezakonite građevinske radove unutar sigurnosnog područja u blizini sela Pyla/Pile na Cipru, u kojem žive obje zajednice, kao i napade na mirovne snage UN-a i štetu počinjenu na vozilima UN-a 18.kolovoza 2023.; poziva na poštovanje statusa sigurnosnog područja i mandata mirovnih snaga UN-a na Cipru; podsjeća da prijetnje sigurnosti mirovnih snaga UN-a i oštećenje imovine UN-a predstavljaju kazneno djelo prema međunarodnom pravu; potiče Tursku i tursko vodstvo na Cipru da prekinu i zaustave sve takve jednostrane aktivnosti i izbjegnu sve daljnje aktivnosti i provokacije koje ne vode do nastavka pregovora pod vodstvom UN-a; pozdravlja dogovor koji su strane postigle kako bi se iznašlo rješenje za pitanje izgradnje ceste za Pylu/Pile na Cipru i stabilizirala situacija te poziva na sudjelovanje u mirnim pregovorima i istinski proces dijaloga;

86.žali zbog činjenice da, više od 25 godina nakon početka Barcelonskog procesa, nije postignuto stvaranje zajedničkog područja blagostanja, stabilnosti i slobode sa sredozemnim zemljama južnog susjedstva; potiče potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisiju da ojačaju južnu dimenziju susjedstva EU-a, među ostalim pojačanim dijalogom i postroženim uvjetima za isplatu sredstava, te da osiguraju odgovarajuća sredstva za pravodobnu i učinkovitu provedbu nove agende za Sredozemlje, naglašava da zemlje južnog susjedstva imaju važnu ulogu upravljanju migracijskim tokovima na temelju načela ljudskih prava migranata i izbjeglica kako su utvrđena međunarodnim, regionalnim i nacionalnim pravom, solidarnosti, ravnoteže i podjele odgovornosti među zemljama; naglašava važnost suradnje s tim zemljama kako bi se riješili temeljni uzroci migracija, posljedice neregularnih migracija, trgovine ljudima te krijumčarenja nezakonitog oružja i kulturnih dobara; ističe da su mnoge zemlje južnog susjedstva bogate energetskim resursima i da mogu više doprinijeti diversifikaciji opskrbe energijom u europskim zemljama;

87.prima na znanje politički dogovor o paketu za sveobuhvatno partnerstvo s Tunisom; podsjeća da je taj memorandum o razumijevanju popraćen uvjetima i potiče Komisiju da osigura poštovanje tih uvjeta; međutim, žali zbog činjenice da je u memorandum o razumijevanju propušteno uvrstiti obveze u pogledu ljudskih prava koje EU očekuje u svojim sporazume s trećim zemljama; smatra, nadalje, da bi se odnosi između EU-a i Tunisa trebali temeljiti na okviru Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Tunisa te na poštovanju demokracije, ljudskih prava i vladavine prava, uz potpuni parlamentarni nadzor u pogledu provedbe Sporazuma o pridruživanju i isplate sredstava EU-a Tunisu; čvrsto vjeruje da bi prijenos sredstava EU-a trebalo uvjetovati time da Tunis poštuje standarde ljudskih prava te da bi trebalo uključiti odredbe o uvjetovanosti i odgovornosti; poziva Europsku komisiju da predstavi mehanizam kojim će se osigurati usklađenost u tom smislu i razmotriti sve relevantne opcije;

88.iznimno je zabrinut zbog autoritarnog zaokreta tuniskog vodstva, pritvaranja pripadnika oporbe i civilnog društva i progona izbjeglica i tražitelja azila te potiče tuniske vlasti da poštuju međunarodno humanitarno pravo i prava migranata; osuđuje odluku tuniskih vlasti da odbiju ulazak izaslanstvu Odbora Parlamenta za vanjske poslove i poziva tuniske vlasti da dopuste otvoren politički dijalog;

89.ističe potrebu za većom strateškom suradnjom sa zemljama Zaljeva, posebno u promicanju suradnje za regionalnu sigurnost, djelovanja u području klime, ljudskih prava i borbe protiv korupcije; pozdravlja ponovnu uspostavu diplomatskih odnosa između Kraljevine Saudijske Arabije i Islamske Republike Irana; pozdravlja, nadalje, predloženu uspostavu strukturiranog dijaloga o sigurnosti između EU-a i Vijeća za suradnju u Zaljevu; u tom pogledu podsjeća na potrebu za potpunom transparentnošću i odgovornošću u strateškom partnerstvu između EU-a i zemalja Zaljeva; poziva EU i države članice da nastave isticati poštovanje ljudskih prava i rodnu ravnopravnost, kao i postupno usklađivanje vrijednosti, posebno u reakcijama na rusku vojnu agresiju na Ukrajinu i njezine posljedice;

90.naglašava da je cilj ZVSP-a razvoj i učvršćivanje demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te da Kraljevina Saudijska Arabija ne dijeli te ciljeve; prima na znanje činjenicu da Kraljevina Saudijska Arabija nastavlja surađivati s EU-om u okviru redovitog dijaloga o ljudskim pravima; međutim, osuđuje kontinuirano kršenje ljudskih prava u toj zemlji, posebno izricanja smrtne kazne i pogubljenja te ograničenja građanskih i političkih prava, kao i slobode govora, te poziva na ukidanje smrtne kazne;

91.osuđuje brutalnu represiju prosvjeda nakon ubojstva Jine Mahse Amini od strane iranske policije i sigurnosnih snaga, uključujući Islamsku revolucionarnu gardu (IRGC), i činjenicu da su brojne druge osobe koje su se suprotstavile režimu bile mučene i ubijene; poziva na dodatne restriktivne mjere protiv IRGC-a, njegovih pomoćnih snaga i svih odgovornih, uključujući najviše dužnosnike, za teška kršenja ljudskih prava mirnih prosvjednika; poziva Vijeće da IRGC i snage koje mu pomažu, uključujući iransku policiju za moralnost, paravojnu miliciju Basidž i snage Quds, proglasi terorističkim organizacijama;

92.ponovno ističe da podržava pokret oporbenih prosvjeda diljem Irana, protiv sustavnog i sve većeg ugnjetavanja žena te kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda; osuđuje iranski režim zbog njegove kampanje uznemiravanja, nadzora, otmica i prijetnji smrću iranskim aktivistima te zbog sustavne diskriminacije žena zakonima i propisima kojima se ozbiljno ograničavaju njihove slobode; poziva na uspostavu međunarodnih istražnih mehanizama i mehanizma odgovornosti za kršenja ljudskih prava koja je počinila iranska vlada;

93.osuđuje iranski režim zbog opskrbe Rusije vojnom opremom za njezinu brutalnu i nezakonitu agresiju na Ukrajinu; naglašava da Islamska Republika doprinosi ratnim zločinima u Ukrajini jer se ta oprema upotrebljava protiv civila i civilne infrastrukture te poziva na snažan odgovor EU-a na uključenost Irana u rat koji vodi Rusija; osuđuje iransko sponzoriranje skupina uvrštenih na popis terorističkih organizacija, uključujući Hezbolah, Hamas, Palestinski islamski džihad i hutiste; osuđuje nezakonite, neprihvatljive i duboko destabilizirajuće napade hutista na trgovačke brodove koji prolaze Crvenim morem u kojima se koriste projektilima, malim brodovima i pokušajima otmice; naglašava da su ti napadi uzrokovali znatne poremećaje u svjetskoj trgovini jer su brodarska poduzeća prisiljena preusmjeriti velik dio prometa iz Crvenog mora na južni rub Afrike; poziva na zajedničko djelovanje i potiče pojačani angažman EU-a i međunarodnu suradnju; u tom kontekstu pozdravlja odluku država članica da pokrenu pomorsku operaciju ZSOP-a pod imenom ASPIDES radi zaštite trgovačkih brodova jačanjem informiranosti o stanju u pomorstvu i pratećim plovilima kako bi se spriječili napadi i osigurala sloboda plovidbe na jednom od najvažnijih svjetskih plovnih putova; poziva na hitan prekid tih nezakonitih napada i puštanje na slobodu nezakonito zadržanih brodova i posada; izražava zabrinutost zbog destabilizirajućeg učinka koje aktivnosti Irana imaju na Bliski istok i izglede za izraelsko-palestinski mir; ističe da je potrebno odgovoriti i suprotstaviti se širim zlonamjernim i destabilizirajućim aktivnostima Irana na Bliskom istoku i šire; snažno se protivi iranskoj talačkoj diplomaciji i zahtijeva da se svi europski državljani koji su pritvoreni u Iranu oslobode i da im se dopusti da napuste zemlju; poziva režim u Teheranu da prestane s kampanjom zastrašivanja i represije nad iranskom dijasporom u EU-u i diljem svijeta; poziva vlade država članica da budu svjesne posebnih transnacionalnih taktika represije koje primjenjuje Iran;

94.izražava ozbiljnu zabrinutost zbog toga što Islamska Republika Iran nastavlja obogaćivati uranij do 60% čistoće i opetovano krši Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (ZSAP); potiče nastavak pregovora o Ugovoru o ZSAP-u;

95.najoštrije osuđuje gnjusne terorističke napade Hamasa na Izrael; poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih talaca koje teroristička skupina Hamas drži te na vraćanje tijela mrtvih talaca; priznaje pravo Izraela na samoobranu, kako je utvrđeno i ograničeno međunarodnim pravom, te da djelovanje Izraela mora biti strogo usklađeno s međunarodnim humanitarnim pravom u kojem je navedeno sve strane u sukobu moraju u svakom trenutku razlikovati naoružane borce od civila, da napadi smiju biti usmjereni isključivo na vojne ciljeve te da civili i civilna infrastruktura nikad ne smiju biti meta napada; osuđuje nerazmjeran odgovor izraelske vojske koji je prouzročio smrt civila dosad nezabilježenih razmjera; vrlo je zabrinut zbog iznimnog pogoršanja humanitarnog stanja u pojasu Gaze i poziva na trajan prekid vatre kako bi se pružila pomoć civilima u pojasu Gaze; potiče međunarodnu zajednicu da nastavi i poveća humanitarnu pomoć civilnom stanovništvu u tom području te ponavlja da humanitarna pomoć EU-a mora i dalje stizati do tih ljudi; potiče izraelske vlasti da osiguraju kontinuiran pristup humanitarnoj pomoći u pojasu Gaze, s naglaskom na neprekinutom pružanju osnovnih potrepština kao što su gorivo, hrana, voda, medicinska oprema i sklonište, u skladu s međunarodnim pravom; žali zbog činjenice da Palestinska samouprava nije održala izbore od 2005., što se negativno odražava na njezinu vjerodostojnost, te očekuje da će se izbori uskoro održati;

96.poziva države članice da podrže Međunarodni sud i zatraže od Izraela da se odmah uskladi s pravno obvezujućim nalozima koje je izdao sud;

97.žali zbog činjenice da Hamas i njegovi saveznici sve više nastoje proširiti sukob na daleko veće područje kako bi izvršili pritisak na Izrael dok kopnena ofenziva u Gazi jača; stoga je zabrinut jer se Iran i njegovi saveznici zalažu za regionalni rat; iznimno je zabrinut zbog potencijala eskalacije rata, kao i njegova utjecaja na širu regiju, posebno stanje na izraelsko-libanonskoj granici jer borci odani Hezbolahu ispaljuju rakete na Izrael; naglašava važnost smirivanja napetosti u regiji;

98.ponavlja svoju nepokolebljivu potporu dogovorenom dvodržavnom rješenju za Izrael i Palestinu na temelju granica iz 1967., s dvjema suverenim demokratskim državama kao mirnim susjedima i Jeruzalemom kao njihovim zajedničkim glavnim gradom; potiče ESVD i države članice da pokrenu europsku inicijativu kako bi se ponovno razgovaralo o dvodržavnom rješenju; u tom kontekstu poziva potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i posebnog predstavnika za bliskoistočni mirovni proces da pribave međunarodnu potporu za inicijativu „Dan mira na Bliskom istoku”, koja je u rujnu 2023. predstavljena na Općoj skupštini UN-a u New Yorku; svjestan je činjenice da, kako bi se pregovori nastavili, međunarodni dionici, uključujući SAD, Ujedinjene narode, EU i arapske države, trebaju međusobno nadopunjavati napore kako bi bili konstruktivni; podsjeća da su naselja na okupiranim palestinskim područjima nezakonita prema međunarodnom pravu; oštro osuđuje porast nasilja ekstremističkih doseljenika nad Palestincima; traži da se odmah okonča politika naseljavanja, kao i okupacija palestinskih područja, što predstavlja veliku prepreku održivosti dvodržavnog rješenja; poziva na uvođenje mjera ograničavanja ekstremističkim doseljenicima koji krše ljudska prava i međunarodno pravo; podržava pravedno, održivo i dogovoreno rješenje pitanja palestinskih izbjeglica; naglašava da je kontinuirana potpora Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) i dalje ključan element strategije EU-a za doprinos stabilnosti i miru na Bliskom istoku; sa zabrinutošću primjećuje nedavne optužbe koje je Izrael iznio protiv 12 članova osoblja Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA); pozdravlja hitan i odlučan odgovor UN-a na te optužbe, uključujući trenutačno otpuštanje dotičnih zaposlenika i pokretanje dviju odvojenih istraga o tom predmetu koje provode Ured Ujedinjenih naroda za unutarnji nadzor (OIOS) i panel za neovisnu provjeru koji predvodi bivša francuska ministrica Catherine Colonna te tri europske organizacije; poziva Izrael da u tom pogledu blisko surađuje s Uredom Ujedinjenih naroda za unutarnji nadzor (OIOS) i panelom za neovisnu provjeru te da im pruži sve potrebne dokaze; pozdravlja odluku Komisije da ne obustavi financiranje Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku prije nego što UN priopći ishod tih istraga te mjere koje namjerava poduzeti; potiče sve zemlje donatorice koje su obustavile financiranje Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku zbog tih optužbi da preispitaju svoju odluku u svjetlu neposredne reakcije agencije UN-a na njih kao i njezine ključne uloge u pružanju pomoći kojom se spašavaju životi dva milijuna ljudi u pojasu Gaze čiji opstanak ovisi o njoj u kontekstu jedne od najozbiljnijih i najsloženijih humanitarnih kriza u svijetu;

99.ponovno ističe da EU odlučno podupire rad Međunarodnog kaznenog suda (ICC) i Međunarodnog suda pravde; poziva na to da se odgovorni za teroristička djela i kršenja međunarodnog prava privedu pravdi te u tom smislu poziva na istragu svih mogućih ratnih zločina; ponavlja da se namjernim napadima na civile i prisilnim premještanjem stanovništva ozbiljno krši međunarodno pravo; zahtijeva pravdu za žrtve terorističkih napada Hamasa, koji su uključivali masovno ubojstvo i seksualno mučenje, na dan 7. listopada 2023. i u razdoblju nakon toga dana; prima na znanje predmet koji je Južna Afrika pokrenula protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde;

100.uviđa da ruska ratna agresija na Ukrajinu predstavlja i izazove i prilike za srednjoazijske države, koje tradicionalno održavaju bliske odnose s Rusijom; zabrinut je zbog ruskog i kineskog pritiska u regiji i naglašava potrebu da se na to odgovori povećanjem prisutnosti EU-a u središnjoj Aziji; ističe da je jačanje gospodarskih odnosa i političkih veza sa zemljama središnje Azije u interesu EU-a, među ostalim i kako bi se riješilo pitanje izbjegavanja sankcija protiv Rusije i Bjelarusa; poziva nacionalne vlasti tih zemalja, posebno onih Kazahstana, Kirgistana i Uzbekistana, da blisko surađuju s EU-om, posebno s njegovim izaslanikom za sankcije, te u tom pogledu podsjeća na važnost bliskijeg radnog odnosa s OESS-om;

101.potiče Komisiju i države članice da nastave promicati političke i gospodarske reforme kojima se jačaju vladavina prava, demokracija, dobro upravljanje i poštovanje ljudskih prava, uključujući, ako je primjenjivo, u kontekstu općih sustava povlastica OSP i OSP+, i da potiču dobrosusjedske odnose; ponavlja da se sve zemlje središnje Azije moraju obvezati na poštovanje Povelje UN-a, posebno načela poštovanja neovisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti svih zemalja;

102.pozdravlja ishode drugog gospodarskog foruma EU-a i središnje Azije u Almatiju u svibnju 2023. i drugog sastanka predsjednika Europskog vijeća i šefova država svih pet zemalja središnje Azije u lipnju 2023.; poziva na to da se nakon tih sastanaka i izjava na visokoj razini poduzmu konkretne mjere; u tom kontekstu pozdravlja činjenicu da je prvi sastanak na vrhu EU-a i središnje Azije planiran za ovu godinu; pozdravlja činjenicu da je podržan Zajednički plan za produbljivanje veza između EU-a i srednje Azije, koji služi kao strateški plan za unapređenje dijaloga i suradnje u određenim područjima, uključujući izgradnju kulturne, socijalne i gospodarske otpornosti; potiče Komisiju i države članice da potpišu Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji s Kirgistanom, da dovrše pripremni rad za potpisivanje Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji s Uzbekistanom i da brzo ostvare napredak u tekućim pregovorima o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji s Tadžikistanom;

103.podsjeća da su zemlje središnje Azije veliki dobavljači sirovina i energije; smatra da EU ima snažan interes za oživljavanje „Srednjeg koridora” ne samo kao regionalne gospodarske zone, već i kao alternative novom Euroazijskom kopnenom mostu koji prolazi ruskim i bjeloruskim teritorijem koji su pod sankcijama; naglašava važnost promicanja regionalne integracije duž Srednjeg koridora, među ostalim kako bi se privuklo financiranje za infrastrukturne projekte u okviru strategije Global Gateway;

104.ponavlja da ne priznaje afganistansku de facto vladu; zabrinut je zbog teške gospodarske i humanitarne situacije u Afganistanu, kao i zbog kršenja prava žena i djevojčica u toj zemlji; osuđuje drastično smanjenje kapaciteta Svjetskog programa za hranu za pružanje pomoći u hrani afganistanskom stanovništvu te poziva Komisiju i države članice da osiguraju pružanje ključne humanitarne pomoći afganistanskom stanovništvu i dodatna financijska sredstva za pomoć u nuždi; poziva Visokog predstavnika/potpredsjednika Komisije da skrene pozornost na zamisao kaznenog progona talibanskih vođa na Međunarodnom kaznenom sudu zbog njihovih zločina protiv žena i djevojčica;

105.podržava pet ključnih mjerila koja je Vijeće usvojilo 21. rujna 2021. i koja služe kao vodeća načela za budući dijalog s talibanima, ali smatra da je potrebno uložiti velik napor u definiranje dugoročne strategije kako bi se odgovorilo na krizu u području ljudskih prava i rodni aparthejd koji se trenutačno odvija u Afganistanu; naglašava da se program EU-a za evakuaciju osoba u Afganistanu koje su radile za europske misije, računale na europsku zaštitu i koje su još uvijek u neposrednoj opasnosti, ne može okončati sve dok u zemlji ima ljudi koji ispunjavaju te kriterije;

106.žali zbog veta Ruske Federacije na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a 11. srpnja 2023. u pogledu produljenja Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2672(2023) o prekograničnoj isporuci humanitarne pomoći ljudima na sjeverozapadnoj Siriji preko Baba al-Hawe, čime se ugrožava više od četiri milijuna ljudi koji ovise o humanitarnoj pomoći kako bi zadovoljili svoje osnovne potrebe za hranom, lijekovima i drugim ključnim potrepštinama; prima na znanje reintegraciju Sirije u Arapsku ligu; smatra da se normalizacija s trenutačnim sirijskim režimom ne može provesti i naglašava da je sirijski politički proces u zastoju;

107.ponavlja da je mirna, slobodna, povezana, otvorena i stabilna indopacifička regija utemeljena na pravilima ključni europski interes; zabrinut je zbog toga što natjecanje velikih sila nameće parametre za mogućnosti EU-a da promiče multilateralizam u regiji; u tom kontekstu ističe da geopolitičke napetosti s Rusijom i dalje sputavaju Azijsko-europski sastanak (ASEM); prima na znanje napore koje potpredsjednik Komisije/Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku ulaže u suradnju s regijom, o čemu svjedoči organizacija trećeg Ministarskog foruma EU-a za indopacifičku regiju, a koji je održan 2. veljače 2024. i njegovo sudjelovanje na Regionalnom forumu Udruženja država jugoistočne Azije (ASEAN) 14. srpnja 2023.; poziva EU da aktivno podupre Ministarski forum o suradnji u indopacifičkoj regiji kao godišnje događanje;

108.potiče bliskije političke veze s partnerima sličnih stavova u skladu sa strategijom EU-a za suradnju u indopacifičkoj regiji, posebno s Japanom, Republikom Korejom, Australijom, Novim Zelandom, Tajvanom i državama članica ASEAN-a, među ostalim u području pomorske sigurnosti, neširenja oružja i otpornosti na hibridne prijetnje; pozdravlja napore ESVD-a u izgradnji kapaciteta i u indopacifičkoj regiji čiji je cilj stvaranje otpornosti na inozemnu manipulaciju informacijama i uplitanje (FIMI); ističe potrebu za poboljšanjem međuljudskih odnosa s našim partnerima, posebno razmjene mladih, građanske suradnje i suradnje skupina za strateško promišljanje; naglašava da je očuvanje mira, stabilnosti i slobode plovidbe u indopacifičkoj regiji i dalje od ključne važnosti za interese EU-a i njegovih država članica;

109.poziva DNRK da potpuno, provjerljivo i nepovratno napusti svoje programe oružja za masovno uništenje i balističkih projektila; najoštrije osuđuje stalne zločine protiv čovječnosti i potiče vlasti te zemlje da provedu proces reformi kojim bi se poštovala i zaštitila sva ljudska prava; naglašava hitnu potrebu da EU i međunarodna zajednica spriječe vojnu suradnju i razmjenu oružja između Rusije i DNRK-a;

110.primjećuje da su geopolitički izazovi ojačali zajednički interes Indije i EU-a u pogledu osiguravanja sigurnosti, blagostanja i održivog razvoja; naglašava potpunu provedbu strategije EU-a za Indiju iz 2018. i Plan EU-a i Indije do 2025. uz blisku koordinaciju s pojedinačnim aktivnim angažmanima država članica s Indijom; pozdravlja uspostavu Vijeća za trgovinu i tehnologiju EU – Indija; potiče produbljivanje odnosa između Indije i EU-a kao strateških partnera; u tom kontekstu poziva na poštovanje predanosti redovitim multilateralnim dijalozima i sastancima na vrhu kako bi bilateralni odnosi ostali prioritet; osim toga, potiče strukturiraniji međuparlamentarni dijalog između Europskog parlamenta i njegovog indijskog partnera; smatra da bi takav dijalog pomogao u koordinaciji stajališta i inicijativa u multilateralnim forumima, posebno u UN-u, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i skupini G20; ističe važnost uspješnog zaključenja pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Indije, uzimajući u obzir osjetljiva pitanja za obje strane; izražava nadu da će Indija uskladiti svoje stajalište o ruskoj invaziji na Ukrajinu s transatlantskom zajednicom te poziva Vijeće i Visokog predstavnika/potpredsjednika Komisije da poduzmu diplomatske napore u tom pogledu; u tom kontekstu podsjeća da bi se svako produbljivanje partnerstva trebalo temeljiti na vrijednostima slobode, demokracije, pluralizma, vladavine prava, jednakosti, poštovanja ljudskih prava, održivog razvoja i predanosti promicanju uključivog globalnog poretka utemeljenog na pravilima;

111.izražava duboku zabrinutost zbog promjena kineskih stajališta u pogledu domaćih i vojnih pitanja nakon 20. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine; smatra da je sve veća asertivnost Kine, koja se djelomično provodi putem politike gospodarske prisile, i dalje jedan od glavnih geopolitičkih izazova 21. stoljeća; smatra da Kina pokazuje da ima namjeru i, u sve većoj mjeri, gospodarsku, diplomatsku, vojnu i tehnološku snagu da naruši međunarodni poredak utemeljen na pravilima; naglašava da je za to potreban višedimenzionalan odgovor na način da EU i dalje selektivno surađuje s Kinom u pogledu niza ključnih pitanja, ali uz uklanjanje rizika tog odnosa sve većim smanjenjem gospodarske ovisnosti u ključnim sektorima, u skladu s Europskom strategijom gospodarske sigurnosti; napominje da je značajna suradnja s Kinom sve teža zbog istaknutijih dimenzija tržišnog natjecanja i sustavnog suparništva; naglašava da je Kina i dalje važna u mnogim područjima politika, uključujući klimatske promjene; upozorava da bi kontinuirani rast kinesko-ruskog strateškog partnerstva, među ostalim u područjima prijenosa tehnologije i vojnih kapaciteta te suradnje u arktičkoj regiji, mogao povećati sposobnost Kine da vrši pritisak na partnere EU-a u Aziji i diljem svijeta; ponovno upućuje poziv da se pripremi odlučnija strategija EU-a za Kinu kojom se odnosi s Kinom oblikuju u interesu EU-a i u potpunosti uzimaju u obzir izazovi koji proizlaze iz uspona Kine kao globalnog aktera;

112.osuđuje aktivnosti hibridnog ratovanja, kao što su kibernetički napadi, kampanje dezinformiranja te nadzor ili špijunaža kineskih građana unutar EU-a; potiče Kinu da smjesta zaustavi te zlonamjerne aktivnosti i manipulaciju informacijama i upletanje u izbore te poziva Komisiju i države članice da hitno provedu sve predložene inicijative koje se odnose na vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje, kako je predložio Parlament; osuđuje sankcije protiv zastupnika u Europskom parlamentu (i drugih subjekata EU-a) i nacionalnim parlamentima, članova europskih skupina za strateško promišljanje i istraživača te poziva na njihovo trenutačno i bezuvjetno ukidanje;

113.osuđuje sustav prisilnog rada pod vodstvom kineske vlade i povezana kršenja ljudskih prava za koje je Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava izjavio da mogu predstavljati zločine protiv čovječnosti, uključujući veliku opasnost od genocida u Xinjiangu i zločine protiv čovječnosti u Tibetu i unutrašnjoj Mongoliji, kao i represivne politike prema drugim etničkim manjinama; podsjeća da je Unijina politika „jedinstvene Kine” i dalje temelj odnosa EU-a i Kine; ponavlja svoju osudu kršenja međunarodnih obveza od strane Kine, njezinih kršenja zajedničkih kinesko-britanskih i kinesko-portugalskih deklaracija, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, načela „jedna zemlja, dva sustava” i Temeljnog zakona Hong Konga, kao i represije nad autonomijom i pripadnicima oporbe u Posebnom upravnom području, što se odnosi i na pripadnike civilnog društva i članove njihovih obitelji; poziva Komisiju da razmotri autonoman status Hong Konga i Makao u svjetlu kršenja Zajedničke kinesko-britanske deklaracije i Zajedničke kinesko-portugalske deklaracije i suzbijanja autonomije Hong Konga od strane Kine;

114.naglašava da je potrebno osigurati ujedinjeni europski pristup u slučajevima kada Kina koristi svoj gospodarski utjecaj da ušutka protivnike koji osuđuju kršenja ljudskih prava u toj zemlji; potiče Kinu da istraži i spriječi sva kršenja ljudskih prava i međunarodnog prava; podsjeća da Kina, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, ima posebnu odgovornost u pogledu Opće deklaracije o ljudskim pravima; zabrinut je zbog položaja kršćana i drugih vjerskih manjina, uključujući njihovu slobodu bogoslužja u Kini, s obzirom na to da se suočavaju s kontinuiranim progonom;

115.osuđuje rastući trend transnacionalne represije od strane Kine i poziva države članice EU-a koje to još nisu učinile da suspendiraju svoje ugovore o izručenju s Narodnom Republikom Kinom i Hong Kongom te da na svojim državnim područjima zatvore sve preostale kineske nezakonite „policijske postaje”; izražava zabrinutost zbog sporazuma o „jačanju suradnje u području izvršavanja zakonodavstva i zajedničkih ophodnji” koji su 16. veljače 2024. potpisali kinesko Ministarstvo javne sigurnosti i mađarsko Ministarstvo unutarnjih poslova; poziva mađarsku vladu da odmah i u potpunosti objavi sve pojedinosti sporazuma i njegove moguće negativne učinke na zajedničku sigurnost i suverenost Europske unije; poziva ESVD da pomno prati suđenja političkim zatvorenicima u Hong Kongu i da pozove na oslobađanje takvih političkih zatvorenika, uključujući osnivača Apple Dailyja Jimmyja Laia;

116.prima na znanje posljednji sastanak na vrhu skupine BRICS održan u Johannesburgu u kolovozu 2023. i geopolitičke ciljeve Kine u pogledu BRICS-a i narative Kine u kontekstu njezinih inicijativa za globalni razvoj, globalnu sigurnost i globalnu civilizaciju; ističe potrebu da EU i njegove države članice pojačaju dijalog i suradnju s određenim zemljama članicama skupine BRICS+ kako bi se suzbili zlonamjerno djelovanje Rusije i sve veći globalni utjecaj Kine;

117.potiče EU i Kinu da pojačaju dijalog i blisku suradnju u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova te, općenitije, u pogledu održivog iskorištavanja morskih bioloških resursa i upravljanja oceanima; traži od EU-a da pojača suradnju s Ujedinjenom Kraljevinom, SAD-om, Japanom i drugim ključnim dionicima u ribarstvenoj i pomorskoj politici te da se koristi svojim diplomatskim i trgovinskim instrumentima kako bi potaknuo Kinu da ostvari napredak u potrebnim reformama svojeg okvira za upravljanje ribarstvom;

118.oštro osuđuje kontinuirane kineske vojne provokacije usmjerene protiv Tajvana i ponovno odlučno odbija svaku jednostranu promjenu statusa quo u Tajvanskom tjesnacu, kojima se ugrožava regionalna stabilnost; poziva EU i njegove države članice da osiguraju da se jasno i dosljedno pošalje poruka da je neprihvatljiv svaki pokušaj jednostrane promjene statusa quo u Tajvanskom tjesnacu, posebno silom ili prisilom, i da bi to skupo koštalo; ističe da teritorijalne pretenzije Kine nemaju nikakvu osnovu u međunarodnom pravu; nadalje, osuđuje činjenicu da Kina blokira sudjelovanje Tajvana u multilateralnim organizacijama; poziva Komisiju i države članice da podupru smisleno sudjelovanje Tajvana u relevantnim međunarodnim organizacijama kao što su Svjetska zdravstvena organizacija, Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva i Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime; ponavlja da je Tajvan ključni partner EU-a i demokratski saveznik u indopacifičkoj regiji; prepoznaje važnost Tajvana u osiguravanju globalnih lanaca opskrbe, posebno u visokotehnološkom sektoru, te poziva na tješnju suradnju EU-a i njegovih država članica s Tajvanom; pozdravlja posjete više službenih izaslanstava odbora Parlamenta Tajvanu od 2021. i potiče daljnje razmjene između EU-a i Tajvana; poziva Komisiju da bez odgode poduzme pripremne mjere za pregovore o bilateralnom sporazumu o ulaganjima s Tajvanom;

119.osuđuje izjave kineskog predsjednika da se Kina nikada neće odreći prava na upotrebu sile u pogledu Tajvana i potiče kinesko vodstvo na oprez i suzdržanost nakon tajvanskih predsjedničkih i parlamentarnih izbora postupa; napominje da ni Tajvan ni Kina nisu podređeni jedno drugome; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog toga što Kina širi zlonamjerne dezinformacije kako bi potkopala povjerenje u demokraciju i upravljanje Tajvanom; poziva EU i njegove države članice da surađuju s međunarodnim partnerima kako bi pomogli u održavanju demokracije u Tajvanu, da ostane slobodna od upletanja i prijetnji izvana, te naglašava da samo demokratski izabrana vlada Tajvana može predstavljati tajvanski narod na međunarodnoj sceni; napominje da je potrebno usredotočiti se i na preventivnu diplomaciju kako bi se izbjegla eskalacija u Tajvanskom tjesnacu;

120.napominje da se Kina u proteklom desetljeću usredotočila na jačanje svojeg utjecaja u indopacifičkoj regiji pružanjem veće pomoći te razvojnom, diplomatskom i sigurnosnom suradnjom; ističe da je potrebno udružiti resurse kako bi se učinkovito povećao politički utjecaj EU-a i EU potvrdio kao pouzdan i strateški partner na Pacifiku; izražava zabrinutost zbog pokušaja Kine da ostvari dominaciju u okolnim morskim područjima, uključujući Južnokinesko more i Istočnokinesko more, što bi moglo ozbiljno narušiti regionalnu ravnotežu moći i negativno utjecati na gospodarske i političke interese EU-a; u tom pogledu poziva Kinu da obustavi sva vojna djelovanja i pritisak prema filipinskoj mornarici i okupiranim otocima u Južnokineskom moru; potiče države članice da udruže snage i surađuju s pacifičkim otočnim zemljama i članicama Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država na ministarskoj razini; naglašava da su ozbiljne daljnje mjere nakon konferencije COP28 ključno pitanje za zemlje u regiji te stoga potiče ESVD da promiče globalnu potporu održivoj zelenoj tranziciji i da pojača svoju klimatsku diplomaciju kako bi konsolidirao suradnju u pogledu mjera za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje;

121.ističe da je ASEAN ključan saveznik u jačanju multilateralizma utemeljenog na pravilima; poziva na blisku suradnju u skladu sa zajedničkom izjavom čelnika EU-a i ASEAN-a od 14. prosinca 2022. kako bi se oblikovala regionalna dinamika koja nadilazi binarna ograničenja kinesko-američkog natjecanja; u tom kontekstu dodatno naglašava važnost očuvanja slobode plovidbe u Južnokineskom i Istočnokineskom moru; podsjeća da Akcijski plan EU-a i ASEAN-a za razdoblje 2023. – 2027. treba u potpunosti provesti;

122.pozdravlja potpisivanje sporazuma iz Samoe i njegovih regionalnih protokola koji će omogućiti dosad nezabilježenu regionalnu usmjerenost na afričke, karipske i pacifičke zemlje te poziva na brzu ratifikaciju i od strane Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država i od strane EU-a; potiče Komisiju i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da osiguraju da nakon sastanka na vrhu između EU-a i Afričke unije u veljači 2022. uslijede daljnje mjere kako bi se produbila suradnja u pogledu inicijativa od zajedničkog interesa i zadovoljile potrebe partnerskih zemalja u Africi; poziva na održavanje odgođenog trećeg sastanka ministara EU-a i Afričke unije što je prije moguće; naglašava da bi EU trebao nastojati ostvariti geografske prioritete na bilateralnoj razini, ali i na regionalnoj razini, s naglaskom na provedbi regionalnih strategija za Sahel i obalne zemlje, regiju Velikih jezera i Rog Afrike; u tom kontekstu pozdravlja operaciju Atalanta koja je, kao prva pomorska operacija EU-a s posebnim ciljem zaštite plovila Svjetskog programa UN-a za hranu, postala uspješna operacija za borbu protiv piratstva; potiče Vijeće i države članice da razmotre proširenje zemljopisnog područja primjene operacije Atalanta;

123.pridaje posebnu važnost jačanju sigurnosne suradnje sa zemljama Gvinejskog zaljeva i pružanju potpore njihovoj integraciji i međuregionalnoj solidarnosti; u tom pogledu pozdravlja pokretanje sigurnosne i obrambene inicijative EU-a za potporu zapadnoafričkim zemljama u Gvinejskom zaljevu u početnom trajanju od dvije godine, u bliskoj suradnji s Côte d’Ivoireom, Ganom, Togom i Beninom; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog pogoršanja stabilnosti u Sahelu, koje je pogoršano vojnim udarom u Nigeru i raspuštanjem demokratskih institucija; ne priznaje i neće priznati vlast uspostavljenu vojnim udarom u Nigeru; ponavlja svoj vrlo jasan poziv da se bez odgode u potpunosti ponovno uspostavi ustavni poredak i u potpunosti se pridružuje deklaracijama Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država i njezinih afričkih i međunarodnih partnera u tom pogledu;

124.osuđuje upletanje Rusije u Afriku, posebno zbog povećane prisutnosti skupine Wagner na tom kontinentu, i oštro osuđuje počinjena zlostavljanja i zločine; podsjeća da stabilnost u Sahelu ima izravne posljedice na sigurnost i stabilnost europskih vanjskih granica u Sredozemlju; poziva EU da poveća resurse i poboljša suradnju s našim partnerima radi borbe protiv trgovine ljudima preko Sredozemlja i Bjelorusa i razbijanja kriminalnih mreža koje se koriste za trgovinu ljudima; smatra da politika EU-a u pogledu Sahela nije polučila očekivane rezultate i prima na znanje najavu potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o reviziji strategije EU-a u pogledu Sahela;

125.ističe da je postojeći pristup potrebno prilagoditi kako bi se zadržao utjecaj te poziva na jačanje angažmana i potpore EU-a u toj regiji; pozdravlja činjenicu da Komisija priprema „novi strateški pristup” partnerstvu s Afrikom, uzimajući u obzir novu geopolitičku situaciju, te potiče Komisiju i Vijeće da razviju uzajamno korisno partnerstvo usmjereno na pitanja zajednička Europi i Africi; pozdravlja paket ulaganja u okviru strategije Global Gateway Afrika – Europa u iznosu od 150 milijardi EUR, čiji je cilj poduprijeti afričke partnere u razvoju snažnog, uključivog, zelenog i digitalnog oporavka i transformacije; smatra da je potrebno hitno povećati i poboljšati napore u borbi protiv dezinformacija i bolje pokazati potporu EU-a Africi;

126.naglašava da je pristup sigurnoj vodi za piće jedan od glavnih izazova 21. stoljeća, posebno s obzirom na to da se gotovo 60% vodonosnih resursa prostire preko političkih teritorijalnih granica; ističe da nestašica vode može dovesti do najozbiljnijih sukoba ako se ne osmisli integrirana i zajednička upotreba vodnih tokova; ističe da EU treba donijeti strategiju za pospješivanje tehnoloških i geopolitičkih rješenja u područjima pogođenima nestašicom vode, što može biti vrlo destabilizirajuće pitanje; potiče zemlje koje se nalaze u glavnim područjima sukoba povezanih s vodom da potpišu Helsinšku konvenciju o vodi iz 1992. o zaštiti i uporabi prekograničnih plovnih putova i međunarodnih jezera;

127.osuđuje mjere koje je poduzeo Nicolas Maduro iz Venezuele, koje predstavljaju izravnu prijetnju suverenitetu Gvajane; poziva međunarodnu zajednicu da se uključi u rasprave kako bi se utvrdilo diplomatsko rješenje uz poštovanje nadležnosti Međunarodnog suda u tom dugotrajnom sporu;

128.osuđuje autoritarni režim Daniela Ortege i Rosario Murillo koji sustavno potkopavaju demokratske strukture Nikaragve, uključujući diobu vlasti, izborni sustav i poštovanje ljudskih prava; podsjeća da režim u Nikaragvi održava snažne veze s drugim autokracijama, kao što su one u Iranu, Venezueli i Kubi, pri čemu dosljedno izražavaju potporu Kremlju, među ostalim, odobravanjem ruske vojne prisutnosti u Nikaragvi; poziva na oslobođenje svih političkih zatvorenika, među kojima je nekoliko katoličkih biskupa i svećenika koji su pritvoreni u pokušaju ušutkavanja disidenata, na povratak vladavini prava i na olakšavanje dijaloga između režima i oporbe od strane EU-a; osuđuje kontinuirano psihičko i fizičko zlostavljanje kojima su svi pritvorenici izloženi u rukama policijskih i zatvorskih vlasti, te situaciju pritvora u izolaciji u kojoj se nalaze neki od njih, bez pristupa svojim odvjetnicima, obitelji ili medicinskoj skrbi; podsjeća nikaragvanski režim na njegovu odgovornost da se pobrine za to da uvjeti pritvora budu u skladu s međunarodnim obvezama u pogledu ljudskih prava i standardima kao što su Standardna minimalna pravila UN-a za postupanje sa zatvorenicima (Pravila Nelsona Mandele);

129.smatra da je politički pristup EU-a Kubi konstruktivan i presudan, kako je utvrđeno Sporazumom o političkom dijalogu i suradnji iz 2016.; žali zbog toga što kubanski režim desetljećima kontinuirano ignorira i krši ta načela i prava; najoštrije osuđuje nedavna sustavna i sve učestalija kršenja i povrede ljudskih prava, uključujući tisuće političkih zatvorenika, prosvjednika, političkih disidenata, vjerskih vođa, aktivista za ljudska prava i neovisnih umjetnika, koje je počinio kubanski režim; apelira na kubanske vlasti da smjesta okončaju politiku represije; napominje da se četvrti dijalog o ljudskim pravima održao na Kubi u studenome 2023., ali osuđuje činjenicu da nijedna neovisna organizacija civilnog društva nije sudjelovala; stoga zaključuje da ti napori nisu dali opipljive rezultate; vjeruje da EU smatra da je dijalog sam sebi svrha, a ne instrument za poboljšanje životnih uvjeta kubanskih građana koji su svjedočili ozbiljnim nestašicama hrane i zdravstvenim krizama koje su dovele do masovnog egzodusa; odbacuje činjenicu da kubanski režim trenutačno zabranjuje posjete na licu mjesta kao dio mehanizma nadzora dostupnog nepristranim međunarodnim akterima kao što je Europska unija; u tom kontekstu oštro osuđuje činjenicu da je kubanski režim uskratio izaslanstvu Europskog parlamenta posjet zemlji;

130.napominje da bi Europska unija trebala posebno biti zainteresirana za jačanje svojih partnerstva sa zemljama Latinske Amerike i Kariba; napominje da se angažman EU-a u regiji posljednjih desetljeća smanjio, što je otvorilo prostor za zlonamjerne strane aktere; potiče zemlje diljem Latinske Amerike da zauzmu čvršći stav u pogledu osude ruske agresije na Ukrajinu; zabrinut je zbog porasta organiziranog kriminala i trgovine drogom u Latinskoj Americi, što utječe i na EU; oštro osuđuje nasilje i kaznena djela koje provode oružane skupine uključene u trgovinu drogom u Ekvadoru i oko njega; poziva na znatno povećanje bilateralne suradnje među tim regijama u borbi protiv tog problema;

131.prima na znanje sastanak na vrhu između EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih država održan 17. i 18. srpnja 2023. i izražava nadu da će se njime poboljšati bilateralni odnosi tih dviju regija, posebno s obzirom na sve veći utjecaj Kine i Rusije u Latinskoj Americi i na Karibima; poziva države članice i ESVD da nastave s proaktivnom diplomacijom u toj regiji, sa snažnim naglaskom na obrani multilateralnog globalnog poretka, međunarodnog prava te poštovanja demokracije i ljudskih prava; pozdravlja potpisivanje novog Naprednog okvirnog sporazuma između EU-a i Čilea, koji se sastoji od političkog dijela i dijela koji se odnosi na suradnju, kao i od dijela koji se odnosi na trgovinu i ulaganja, te poziva da se ostvari napredak u pogledu potpisivanja i ratifikacije Globalnog sporazuma između EU-a i Meksika; poziva Komisiju i belgijsko predsjedništvo Vijeća da se ostvari značajan napredak i sporazum s Mercosurom sklopi prije kraja tekućeg parlamentarnog saziva, zadržavajući pritom najvišu razinu ambicije u pogledu provedbe njegovih odredbi o održivosti; također pozdravlja dovršetak ratifikacije Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike;

132.naglašava važnost poticanja još snažnijih odnosa s Norveškom kao najbližim partnerom EU-a preko Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru; pozdravlja zaključenje pregovora popraćenih obrazloženjima sa Švicarskom i poziva na ostvarivanje napretka u pregovorima o novom sporazumu; pozdravlja ishod pregovora o Sporazumu o pridruživanju između EU-a i Andore i San Marina; prima na znanje obustavu pregovora o sporazumu o pridruživanju s Monakom;

133.poziva na snažniji angažman EU-a na Arktiku s obzirom na to da je to područje od ključne geostrateške važnosti za EU i s obzirom na posljedice klimatskih promjena, industrijsku i gospodarsku konkurenciju, sigurnosne prijetnje izazvane, među ostalim, ruskom vojnom ekspanzijom na krajnjem sjeveru i pitanje slobode i sigurnosti plovidbe; napominje da je NATO naglasio važnost krajnjeg sjevera, posebno zbog širenja mogućih pomorskih ruta, pristupa prirodnim resursima, očuvanja klime i teritorijalnih pretenzija, što bi sve moglo dovesti do povećanja geopolitičkih napetosti; ističe da angažman EU-a u regiji mora uključivati suradnju s lokalnim partnerima, uključujući autohtone narode;

134.traži jaču potporu strategiji pomorske sigurnosti EU-a jer sloboda plovidbe predstavlja sve veći izazov; ustraje u tome da se sloboda plovidbe mora poštovati u svakom trenutku te da prioritet mora biti deeskalacija i sprečavanje oružanih sukoba i vojnih incidenata;

135.ističe da bi južnu polarnu regiju trebalo smatrati novim područjem interesa s obzirom na promjenjivu geopolitičku dinamiku; naglašava važnost multilateralne suradnje u upravljanju zaštićenim morskim područjima; potiče EU da razvije svrsishodni europski polarni program kojim senjegove regionalne ambicijenastoje integrirati u zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i kojim se objedinjuju znatni interesi država članica u području znanosti, očuvanja oceana, ribarstva, regionalnog mira i multilateralizma utemeljenog na pravilima; poziva na pojačani dijalog između EU-a i Kine o Antarktiku;

o
oo

136.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te vladama i parlamentima država članica.

(1) SLL102, 24.3.2021., str.14.
(2) SL C 167, 11.5.2023., str. 105.
(3) SL L 22, 24.1.2023., str. 29.
(4) SL L 270, 18.10.2022., str. 93.
(5) SL L 325, 20.12.2022., str. 110.
(6) SL C, C/2023/404, 23.11.2023., ELI: https://eur-lex.europa.eu/eli/C/2023/404/oj.?locale=hr
(7) SL C, C/2023/405, 23.11.2023., ELI: https://eur-lex.europa.eu/eli/C/2023/405/oj.?locale=hr
(8) SL C 214, 16.6.2023., str.104.
(9) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0356.
(10) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0106.
(11) SL C 132, 14.4.2023., str. 115.
(12) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0242.
(13) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0219.
(14) SLC347, 9.9.2022., str.61.
(15) SL L 71, 4.3.2022., str. 1.
(16) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0292.
(17) Studija – „Qualified majority voting in common foreign and security policy – A cost of non-Europe report” (Glasovanje kvalificiranom većinom u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike – izvješće o cijeni nedjelovanja na europskoj razini), Europski parlament, Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja, 28. kolovoza 2023.
(18) SL C 150, 28.5.1999., str.164.
(19) SLC347, 9.9.2022., str.150.
(20) Rezolucija Europskog parlamenta od 19. listopada 2023. o nedavnom razvoju događaja u dijalogu Srbije i Kosova, uključujući stanje u općinama na sjeveru Kosova (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0372).

Posljednje ažuriranje: 20. lipnja 2024.Pravna obavijest-Politika zaštite privatnosti