Proračunski postupak
Uloga Parlamenta uproračunskom postupku postupno se proširivala od Ugovora oproračunu iz 1970. i1975. iz 2009. Parlament iվć postali su ravnopravni uodlučivanju ocjelokupnom proračunuEU-a.
Pravna osnova
- Članak 314. (UFEU) ičlanak106.a .
- Članci od 39. do 55. ).
- .
Ciljevi
Proračunske ovlasti sastoje se od utvrđivanja ukupnog iznosa inačina raspodjele godišnjih rashoda EU-a, utvrđivanja prihoda potrebnih za njihovo financiranje te nadzora nad izvršenjem proračuna. Sam proračunski postupak uključuje pripremu idonošenje proračuna. (1.4.1. za detalje oprihodima EU-a, 1.4.2. za detalje orashodima, 1.4.3. za detalje ovišegodišnjem financijskom okviru (VFO), 1.4.4. za detalje oizvršenju proračuna i1.4.5. za detalje oproračunskom nadzoru).
Opis
A. Kontekst
Parlament iվć zajedno čine proračunsko tijelo. Sve do 1970. proračunske ovlasti bile su isključivo urukama Vijeća, dok je uloga Parlamenta bila samo savjetodavna. Ugovorima od 22.travnja1970. i22.srpnja1975. Parlament je dobio veće proračunske ovlasti:
- sjedne je strane zadržano pravo Vijeća da donese konačnu odluku oko „obveznih rashoda” koji proizlaze iz obveza iz Ugovora ili akata usvojenih uskladu sUgovorom, dok je sdruge strane Parlamentu dana ovlast donošenja konačne odluke o„neobveznim rashodima”, koji su isprva iznosili 8% proračuna.
- Parlamentu su dane ovlasti da odbije proračun ucjelini.
Sve do stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona iվć iParlament uproračunskom su postupku sudjelovali sdva čitanja, nakon kojih je Parlament mogao usvojiti ili odbiti proračun ucjelini.
Kasnijim ugovorima nisu uvedene znatnije izmjene, sve do Ugovora iz Lisabona kada nastupaju veće promjene, aproračunski postupak (proračunsko suodlučivanje) postaje jednostavniji itransparentniji. Najveća je promjena bila ukidanje razlike između obveznih ineobveznih rashoda. Time je omogućeno jednako postupanje prema svim rashodima uokviru istog proračunskog postupka, koji je dodatno pojednostavnjen time što usvakoj instituciji sada dolazi samo do jednog čitanja, na temelju nacrta proračuna koji predstavlja Komisija.
B. Koraci upostupku
Člankom 314. UFEU-a utvrđuju se faze ivremenski rokovi koji se primjenjuju tijekom proračunskog postupka. Međutim, aktualna je praksa ta da institucije svake godine dogovaraju pragmatični raspored prije početka proračunskog postupka.
1. Prvi korak: Komisija podnosi nacrt proračuna
Parlament iվć donose smjernice oproračunskim prioritetima. Komisija sastavlja nacrt proračuna te ga šalje Vijeću iParlamentu (najkasnije do 1.rujna na temelju članka314. stavka2. UFEU-a, ali do kraja travnja ili početka svibnja prema pragmatičnom rasporedu). Komisija može zbog novog razvoja situacije naknadno izmijeniti nacrt proračuna, ali ne nakon sazivanja Odbora za mirenje (vidjeti niže utekstu).
2. Drugi korak: donošenje stajališta Vijeća onacrtu proračuna
վć donosi stajalište onacrtu proračuna iprosljeđuje ga Parlamentu (uskladu sčlankom314. stavkom3. UFEU-a mora se podnijeti najkasnije do 1.listopada, ali se prema pragmatičnom rasporedu šalje do kraja srpnja). վć mora iscrpno izvijestiti Parlament orazlozima usvajanja svojeg stajališta.
3. Treći korak: čitanje Parlamenta
Parlament ima 42dana za odgovor. Utom razdoblju može ili odobriti stajalište Vijeća ili odbiti donošenje odluke, što znači da se smatra kako je proračun konačno donesen, ili pak predložiti amandmane ako se donesu većinom glasova njegovih zastupnika. Utom se slučaju nacrt sizmjenama vraća iVijeću iKomisiji. Predsjednik Parlamenta, udogovoru spredsjednikom Vijeća, tada mora odmah sazvati Odbor za mirenje.
4. Četvrti korak: Odbor za mirenje idonošenje proračuna
Odbor za mirenje (koji čini jednak broj predstavnika Vijeća iParlamenta) mora se uroku od 21dana nakon sazivanja složiti oko zajedničkog teksta. Odluku mora donijeti kvalificiranom većinom članova Vijeća ili njihovih predstavnika te većinom predstavnika Parlamenta. Komisija sudjeluje usastancima Odbora za mirenje ipoduzima sve potrebne inicijative radi usuglašavanja stajališta Parlamenta iVijeća.
Ako Odbor za mirenje nakon 21dana ne uspije postići dogovor oko zajedničkog teksta, Komisija mora dostaviti novi nacrt proračuna. Ako se Odbor za mirenje uspije složiti oko zajedničkog teksta unutar roka, tada Parlament iվć imaju 14 dana od tog datuma za odobrenje zajedničkog teksta. Sljedeća tablica ukratko prikazuje moguće ishode tog 14-dnevnog razdoblja.
Postupak odobrenja zajedničkog teksta Odbora za mirenje
Stajališta ozajedničkom tekstu | Parlament | վć | Ishod |
---|---|---|---|
+ = usvojeno − = odbijeno Nema = bez odluke |
+ | + | Zajednički je tekst usvojen |
− | Parlament može potvrditi svoje stajalište[1] | ||
Nema | Zajednički je tekst usvojen | ||
Nema | + | Zajednički je tekst usvojen | |
− | Novi nacrt proračuna Komisije | ||
Nema | Zajednički je tekst usvojen | ||
− | + | Novi nacrt proračuna Komisije | |
− | Novi nacrt proračuna Komisije | ||
Nema | Novi nacrt proračuna Komisije |
5. Rebalansi iizmjene proračuna
U slučaju neizbježnih, izvanrednih ili nepredviđenih okolnosti (uskladu sčlankom44. Financijske uredbe) Komisija može predložiti nacrt izmjena proračuna kako bi se izmijenio proračun usvojen za tekuću godinu. Te izmjene proračuna podliježu istim pravilima kao iopći proračun.
Uloga Europskog parlamenta
A. Ovlasti dodijeljene člankom314. UFEU-a
Od 1970. pravo na donošenje konačne odluke oneobveznim rashodima urukama je Parlamenta. Udio neobveznih rashoda porastao je s8% proračuna 1970. godine na više od 60% 2010. godine, što je bila posljednja godina kada je postojala razlika između neobveznih iobveznih rashoda. Ukidanjem razlike između obveznih ineobveznih rashoda ovlasti oko ukupnih proračunskih rashoda podijeljene su između Parlamenta iVijeća. Uloga Parlamenta čak se može smatrati ivećom od uloge Vijeća jer վć ne može nametnuti proračun protiv volje Parlamenta, dok Parlament unekim slučajevima može imati posljednju riječ inametnuti proračun protiv volje Vijeća (vidjeti točku B.4.). No takvo što nije realno očekivati te bi bilo točnije reći da se novi proračunski postupak ponajprije temelji na procesu istinskog ravnopravnog suodlučivanja (koliko god on bio specifičan) ukojem Parlament iվć djeluju ravnopravno kad je riječ osvim pitanjima uvezi srashodima Unije. Otkako je 1975. za to stekao ovlasti, Parlament je dva puta odbio proračun ucjelini (uprosincu1979. iprosincu1984.). Jednako tako, nakon donošenja novih pravila uokviru Ugovora iz Lisabona, Odbor za mirenje učetiri navrata nije uspio postići dogovor (oproračunima za 2011., 2013., 2015. i2018.). Usva četiri slučaja na kraju je prihvaćen novi nacrt proračuna koji je predstavila Komisija ikoji je odražavao kompromis koji je umalo postignut uprocesu mirenja.
Kad je riječ oproračunu za 2024., Parlament iվć postigli su privremeni sporazum 11.studenoga2023., unutar roka za razdoblje mirenja. վć je 20.studenoga2023. usvojilo konačni sporazum oproračunu, aParlament ga je dva dana poslije usvojio na plenarnoj sjednici te je predsjednica Parlamenta zatim odobrila konačni tekst. Uskladu sdogovorom Parlamenta iVijeća, uproračunu za 2024. razina odobrenih sredstava iznosi 189,4milijardeEUR za preuzimanje obveza i142,6milijardiEUR za plaćanje.
Parlament je upregovorima osigurao gotovo 670milijunaEUR dodatnih sredstava za proračun EU-a za 2024. uodnosu na izvorni prijedlog Komisije. Ta će sredstva biti namijenjena ključnim prioritetima kao što su humanitarna pomoć, globalni izazovi (kao što je suočavanje sposljedicama rata uUkrajini), Erasmus+, prometna infrastruktura ipotpora mladim poljoprivrednicima.
U veljači2024. Parlament iվć postigli su dogovor odosad nezabilježenoj dopuni višegodišnjeg financijskog okvira EU-a kako bi se omogućilo da proračun EU-a bolje odgovori na aktualne izazove. Proračun za 2024. trebalo je izmijeniti kako bi odražavao te promjene; Komisija je 29.veljače2024. utu svrhu predstavila nacrt izmjene proračuna.
B. Međuinstitucijski sporazumi oproračunskoj disciplini (MIS) ivišegodišnji financijski okviri (VFO-i) (1.4.3.)
Nakon učestalih sporova oko pravne osnove za izvršenje proračuna, institucije su 1982. usvojile zajedničku deklaraciju kojom su također utvrđene mjere za lakši dovršetak proračunskog postupka. Uslijedio je niz međuinstitucijskih sporazuma kojima su obuhvaćena razdoblja 1988.–1992., 1993.–1999., 2000.–2006. i2007.–2013. stupio je na snagu uprosincu2020. Tim uzastopnim sporazumima osiguran je međuinstitucijski referentni okvir za godišnje proračunske postupke, čime je znatno unaprijeđen način na koji proračunski postupak funkcionira.
Cilj je aktualnog MIS-a provedba proračunske discipline, poboljšanje funkcioniranja godišnjeg proračunskog postupka isuradnje među institucijama uproračunskim pitanjima te osiguravanje dobrog financijskog upravljanja. Osmišljen je iza ostvarivanje suradnje iutvrđivanje plana za uvođenje, tijekom VFO-a za razdoblje 2021.–2027., novih vlastitih sredstava dostatnih za otplatu Instrumenta EU-a za oporavak uspostavljenog .
Iako višegodišnji financijski okviri nisu zamjena za godišnji proračunski postupak, međuinstitucijskim sporazumima uveden je postupak suodlučivanja oproračunskim pitanjima kojim se Parlamentu omogućuje da punopravno sudjeluje udonošenju proračuna, ojača svoju vjerodostojnost kao institucija te usmjeri proračun prema svojim političkim prioritetima. Ugovorom iz Lisabona iFinancijskom uredbom također je utvrđeno da godišnji proračun ne smije premašiti gornje granice određene višegodišnjim financijskim okvirom, koji isam mora odgovarati gornjim granicama utvrđenima uodluci ovlastitim sredstvima.
C. Europski semestar
վć za ekonomske ifinancijske poslove 7.rujna2010. odobrilo je uvođenje „europskog semestra”, ciklusa usklađivanja gospodarske politike na razini EU-a radi postizanja ciljeva strategije Europa2020. Riječ je orazdoblju od šest mjeseci svake godine kada se pregledavaju proračunske istrukturne politike država članica kako bi se otkrile moguće nedosljednosti ineuravnoteženosti unastajanju. Na temelju analitičke ekonomske procjene Komisija državama članicama daje političke smjernice i/ili preporuke za fiskalne, makroekonomske istrukturne reforme. Cilj je europskog semestra povećati usklađenost dok su velike proračunske odluke još ufazi pripreme na nacionalnoj razini. Osim što sudjeluje uusklađivanju nacionalnih proračuna, Parlament također nastoji iskoristiti sinergije ipovećati usklađenost nacionalnih proračuna sproračunom EU-a.
Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Odbora za proračun.
Eleanor Remo James