Ϸվ

Revizorski sud zadužen je za reviziju financija EU-a. Kao vanjski revizor EU-a, Revizorski sud doprinosi poboljšanju financijskog upravljanja EU-a idjeluje kao neovisni zaštitnik financijskih interesa građana Unije.

Pravna osnova

  • Članci 285. Ugovora ofunkcioniranju Europske unije (UFEU).
  • Uredba (EU, Euratom)2018/1046 Europskog parlamenta iVijeća od 18.srpnja 2018. ofinancijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (naročito glavaXIV. ovanjskoj reviziji irazrješnici).

Struktura

A. ČԴDZ

1. Broj

Jedan član iz svake države članice (Ugovorom iz Nice službeno je potvrđena dotadašnja uobičajena praksa), dakle unačelu njih27.

2. Uvjeti

ČԴDZ moraju:

  • biti članovi ili bivši članovi tijela za vanjsku reviziju usvojim državama ili moraju biti posebno kvalificirani za izvršavanje takve dužnosti;
  • dokazati da je njihova neovisnost nedvojbena.

3. Postupak imenovanja

Članove imenuje:

  • Vijeće kvalificiranom većinom;
  • na temelju prijedloga države članice za člansko mjesto koje joj pripada;
  • nakon savjetovanja sEuropskim parlamentom.

B. Mandat

1. Trajanje

Šest godina smogućnošću ponovnog izbora.

2. Status

ČԴDZ Revizorskog suda uživaju iste povlastice iimunitet kao isuci Suda Europske unije.

3. ٳžԴDzپ

ČԴDZ moraju biti „potpuno neovisni uobavljanju svojih dužnosti”. To znači sljedeće:

  • ne smiju tražiti niti primati upute od bilo kojeg vanjskog izvora;
  • moraju se suzdržati od svake aktivnosti koja nije uskladu snjihovim dužnostima;
  • ne smiju se baviti nijednom drugom profesionalnom aktivnošću, bila ona plaćena ili ne;
  • Sud Europske unije može ih smijeniti ako prekrše te uvjete.

C. Ustroj

Kolegij bira predsjednika među svojim članovima na razdoblje od tri godine uz mogućnost ponovnog izbora.

Revizorski sud organiziran je upet vijeća koja su nadležna za određena rashodovna iprihodovna područja:

  • Vijeće I: održivo korištenje prirodnih resursa;
  • Vijeće II: ulaganje u koheziju, rast iinkluziju;
  • Vijeće III: vanjsko djelovanje, sigurnost ipravda;
  • Vijeće IV: regulacija tržišta ikonkurentno gospodarstvo;
  • Vijeće V: financiranje iupravljanje Europskom unijom.

Svako vijeće ima dva područja odgovornosti: prvo, za donošenje tematskih izvješća, posebnih godišnjih izvješća imišljenja, idrugo, za pripremu nacrta zapažanja za godišnja izvješća oopćem proračunu EU-a iEuropskom razvojnom fondu te nacrta mišljenja koje zatim Revizorski sud usvaja upunom sastavu.

Revizorski sud ima oko 980 zaposlenika, a sjedište mu je uLuxembourgu.

Ovlasti

A. Revizije Revizorskog suda

1. Područje nadležnosti

Nadležnost Revizorskog suda obuhvaća reviziju sve računovodstvene dokumentacije prihoda irashoda Europske unije isvih njezinih tijela. On provodi revizije kako bi urazumnoj mjeri jamčio:

  • pouzdanost godišnje računovodstvene dokumentacije EU-a (financijska revizija);
  • zakonitost ipravilnost povezanih transakcija (revizija usklađenosti); odnosno
  • dobro financijsko upravljanje (revizija uspješnosti).

2. Metode revizije

Revizija Revizorskog suda trajnog je karaktera imože se provesti prije zaključivanja poslovnih knjiga za određenu financijsku godinu. Temelji se na dokumentaciji imože se provoditi na licu mjesta:

  • u institucijama iagencijama EU-a;
  • u svakom tijelu koje u ime Unije upravlja prihodima ili rashodima;
  • kod bilo koje fizičke ili pravne osobe koja prima sredstva iz proračuna EU-a.

Udržavama članicama revizija se provodi usuradnji snacionalnim vrhovnim revizorskim institucijama. Subjekti revizije dužni su Revizorskom sudu proslijediti sve dokumente iinformacije koje smatra potrebnima za obavljanje svoje zadaće.

Revizorski sud nema ovlast za provođenje istraga. Stoga slučajeve moguće prijevare ikorupcije prijavljuje Europskom uredu za borbu protiv prijevara i/ili Uredu europskog javnog tužitelja, koji zatim rješavaju predmete u skladu sa svojim nadležnostima.

3. Revizorska izvješća

Nakon revizija Revizorski sud objavljuje:

  • godišnja izvješća oizvršenju proračuna EU-a iEuropskog razvojnog fonda, uključujući izjavu ojamstvu, snaglaskom na usklađenost iispravnost (do 15. studenoga ili ranije); od 2022. aspekti uspješnosti ponovno se obrađuju u okviru godišnjih izvješća iu tematskim izvješćima (za razliku od 2019. i2021. u kojima je objavljeno godišnje izvješće ouspješnosti proračuna EU-a);
  • posebna godišnja izvješća oagencijama EU-a, decentraliziranim tijelima izajedničkim poduzećima;
  • tematska izvješća ovažnimtemama, osobito opitanjima dobrog financijskog upravljanja ikonkretnim rashodovnim područjima ili područjima politika;
  • preglede koji obuhvaćaju politike iteme upravljanja iz široke perspektive, analiziraju područja ili pitanja koja još nisu revidirana ili utvrđuju činjeničnu osnovu za određene teme.

B. Savjetodavne ovlasti

U skladu sčlankom287. stavkom4. UFEU-a, druge institucije mogu od Revizorskog suda zatražiti mišljenje kad god to smatraju prikladnim. Mišljenje Revizorskog suda obvezno je kad Vijeće:

  • donosi financijske uredbe kojima se utvrđuje postupak izrade iizvršenja proračuna te postupak financijskog izvještavanja irevizije računa;
  • određuje metode ipostupke kojima se vlastita sredstva EU-a stavljaju na raspolaganje Komisiji;
  • utvrđuje pravila koja se odnose na odgovornost financijskih kontrolora, dužnosnika za ovjeravanje iračunovodstvenih službenika; ili
  • donosi mjere usvrhu borbe protiv prijevara.

Godišnja izvješća Revizorskog suda za 2022. godinu

A.

Ukupna stopa pogreške za rashode porasla je s3,0% u 2021. na 4,2% u2022. Od rashoda obuhvaćenih revizijom, 66% bili su visokorizični rashodi, odnosno uglavnom plaćanja koja se temelje na nadoknadi troškova, a na koja se primjenjuju složena pravila ikriteriji prihvatljivosti. Ta se vrsta plaćanja često izvršava u okviru kohezijske politike iprograma ruralnog razvoja, kojima se upravlja u okviru podijeljenog upravljanja između Komisije idržava članica.

Stopa pogreške za tu vrstu plaćanja bila je procijenjena na 6% (uusporedbi s4,7% 2021. i4,0% 2020.), što je iznad praga značajnosti te je klasificirana kao „sveprisutna”. Stoga je četvrtu uzastopnu godinu Revizorski sud izdao nepovoljno mišljenje ozakonitosti ipravilnosti povezanih transakcija (a ne uvjetno mišljenje kao što je bio slučaj od 2016. do2018.), naglašavajući trajne probleme koji se moraju riješiti.

Osim revizije potrošnje u okviru redovnog proračuna EU-a, Revizorski je sud dao izasebno mišljenje orashodima u okviru Fonda za oporavak iotpornost (RRF). Nastavit će to činiti tijekom trajanja fonda. Sredstva iz Mehanizma za oporavak iotpornost isplaćuju se nakon što se ostvare određene ključne etape iciljne vrijednosti. Revizorski sud je proveo reviziju svih 13 isplata bespovratnih sredstava izvršenih 2022., uiznosu od 46,9 milijardi EUR, uključujući poravnanje povezanog pretfinanciranja u iznosu od 6,8 milijardi EUR, te je provjerio je li dostignuta 281 ključna etapa iciljne vrijednosti povezane stim isplatama bespovratnih sredstava, uključujući preliminarne ocjene Komisije. Ustanovio je da su u 15 od 281 ključne etape iciljne vrijednosti postojali problemi povezani spravilnošću te da oni nisu bili u zadovoljavajućoj mjeri ispunjeni ili nisu bili u skladu suvjetima prihvatljivosti. Iako se procjenjuje da je njihov minimalni financijski učinak blizu praga značajnosti, nije predviđena stopa pogreške jer se metodologija Komisije za obustavu plaćanja temelji na presudama istoga se može različito tumačiti. Revizorski sud preporučuje Komisiji da poboljša preliminarne procjene iex post revizije kako bi se (a) osiguralo da se plaćanja izvršavaju tijekom razdoblja prihvatljivosti ida se bespovratna sredstva ne koriste kao zamjena za stalne nacionalne proračunske rashode; i(b) osiguralo da se ciljne vrijednosti iključne etape koje su već ostvarene ne ponište. Nadalje, Komisija bi trebala provjeriti jesu li u revidiranim nacionalnim planovima za oporavak iotpornost jasno definirane sve ključne etape iciljne vrijednosti te obuhvaćaju li sve ključne elemente određene mjere.

B. —poglavlje 3.godišnjeg izvješća

Za 2019., 2020. i2021., u okviru pilot-projekta, Revizorski sud podijelio je svoje godišnje izvješće na dva dijela—prvi je dio usmjeren na pouzdanost računovodstvene dokumentacije EU-a te na zakonitost ipravilnost temeljnih transakcija, a drugi na uspješnost programa potrošnje uokviru proračuna EU-a.

Revizorski sud je 2022. prestao sastavljati godišnje izvješće ouspješnosti te je aspekte uspješnosti ponovno uključio u poglavlje3. godišnjeg izvješća. U ovom se poglavlju daje pregled rezultata 28 tematskih izvješća Europskog revizorskog suda iz 2022. u pet strateških područja, a to su: i.odgovor na COVID-19; ii.konkurentnost; iii.otpornost ieuropske vrijednosti; iv.klimatske promjene, okoliš iprirodni resursi; iv.fiskalne politike ijavne financije. Nakon sažetka ključnih poruka za svako područje, ugodišnjem izvješću navode se primjeri mjera Komisije uokviru daljnjeg postupanja uvezi stematskim izvješćima isažete su reakcije Europskog parlamenta iVijeća.

Uloga Europskog parlamenta

Revizorski sud osnovan je 1977.godine na inicijativu Parlamenta. Godine 1993. postao je institucija EU-a. Od tada pomaže Parlamentu iVijeću unadzoru nad izvršenjem proračuna. Godišnja izvješća itematska izvješća osnova su godišnjeg postupka davanja razrješnice Parlamenta.

ČԴDZ Revizorskog suda pozivaju se da predstave svoja izvješća na sjednicama odbora ida odgovore na pitanja zastupnika u Europskom parlamentu, prvenstveno u Odboru za proračunski nadzor (CONT), ali ina zajedničkim sjednicama odbora CONT sjednim ili više posebnih odbora ili, ponekad, u slučajevima od ograničenog interesa za odbor CONT, samo u posebnom odboru. Svake godine Revizorski sud iodbor CONT održavaju sjednice na kojima članovi odbora CONT sčlanovima Revizorskog suda raspravljaju osvojim političkim prioritetima, ogodišnjem programu rada Revizorskog suda, detaljnoj organizaciji suradnje itd. Jednom godišnje predsjednik Revizorskog suda prisustvuje sjednici Konferencije predsjednika odbora Parlamenta kako bi predstavio godišnji program rada Revizorskog suda ipozvao sve odbore da podnesu svoje prijedloge za sljedeću izradu programa. Parlament svoje stavove otim pitanjima iznosi iu svojim godišnjim rezolucijama orazrješnici za Revizorski sud.

Treba napomenuti ito da kandidati za članove Revizorskog suda upostupku imenovanja imajusaslušanje pred članovima Odbora za proračunski nadzor. Nadalje, stručnim mišljenjem Revizorskog suda pomaže se zastupnicima u Europskom parlamentu pri izradi nacrta zakonodavnih akata ofinancijskim pitanjima.

Više informacija otoj temi dostupno je na internetskim stranicama Odbora za proračunski nadzor.

Vera Milicevic