合法博彩网站

Sud Europske unije jedna je od sedam institucija EU-a. Sa膷injavaju ga dva suda: 颈听, a听nadle啪an je za izvr拧avanje sudske vlasti u听Europskoj uniji. Ta dva suda brinu se za pravilno tuma膷enje 颈听primjenu primarnog 颈听sekundarnog zakonodavstva Europske unije na njezinu teritoriju. Provjeravaju zakonitost akata institucija EU-a 颈听odlu膷uju 辞听tome ispunjavaju li dr啪ave 膷lanice svoje obveze iz primarnog 颈听sekundarnog zakonodavstva. Sud Europske unije tako膽er tuma膷i pravo EU-a na zahtjev nacionalnih sudaca.

Sud Europske unije

A. Pravna osnova

• 膶lanak 19. (UEU), 膷lanci od 251. d辞听281. (UFEU), 膷lanak听136. Ugovora 辞听Euratomu 颈听.
• .
• Prora膷un EU-a (dio 4.)

B. Sastav 颈听Statut

1. 膶濒补苍蝉迟惫辞

a. Broj sudaca (膷lanak听19. UEU-a 颈听膷lanak听252.听UFEU-a)

Po jedan sudac iz svake dr啪ave 膷lanice (27). Sudu poma啪e 11 nezavisnih odvjetnika. Suci Suda Europske unije izme膽u sebe biraju predsjednika 颈听potpredsjednika na trogodi拧nji mandat koji se mo啪e obnoviti.

b. Uvjeti (膷lanak听19. UEU-a 颈听膷lanak听253.听UFEU-a)

• Suci 颈听nezavisni odvjetnici moraju imati kvalifikacije potrebne za imenovanje na najvi拧e suda膷ke du啪nosti u听svojoj zemlji ili moraju biti priznati pravni stru膷njaci.
• Njihova neovisnost mora biti neupitna.

c. Postupak imenovanja (膷lanak听253.听UFEU-a)

Krajem mandata sudaca 颈听nezavisnih odvjetnika predstavnici vlada dr啪ava 膷lanica zajedni膷kom suglasno拧膰u imenuju suce ili nezavisne odvjetnike Suda Europske unije nakon savjetovanja s听odborom nadle啪nim za davanje mi拧ljenja 辞听prikladnosti potencijalnih kandidata (膷lanak听225.听UFEU-a).

2. Obilje啪ja mandata

a. Trajanje (膷lanak听253. UFEU-a 颈听Statut)

艩est godina. Djelomi膷na zamjena svake tri godine, polovica sudaca 颈听nezavisnih odvjetnika mijenja se naizmjence. Suci 颈听nezavisni odvjetnici kojima je istekao mandat mogu biti ponovno imenovani.

b. Povlastice 颈听imuniteti (Statut)

Suci 颈听nezavisni odvjetnici u啪ivaju imunitet od sudskih postupaka. Nakon prestanka obna拧anja du啪nosti nastavljaju u啪ivati imunitet u听pogledu radnji koje su poduzeli u听slu啪benom svojstvu. Mogu biti razrije拧eni du啪nosti samo jednoglasnom odlukom Suda.

c. Obveze (Statut)

Suci 颈听nezavisni odvjetnici:

• prije preuzimanja du啪nosti prise啪u (na neovisnost, nepristranost 颈听膷uvanje tajnosti);
• ne smiju obna拧ati nikakvu politi膷ku ili upravnu funkciju niti se baviti ijednom drugom djelatno拧膰u;
• obvezuju se da 膰e po拧tovati obveze koje proizlaze iz njihovih du啪nosti.

C. Ustroj 颈听rad Suda (膷lanak 253. UFEU-a 颈听Statut)

1. Institucionalni ustroj

Statut se utvr膽uje u听posebnom Protokolu, koji je prilo啪en Ugovorima (膷lanak听281. UFEU-a). Sud bira predsjednika 颈听potpredsjednika me膽u svojim 膷lanovima na razdoblje od tri godine uz mogu膰nost ponovnog izbora (膷lanak听9.a Protokola br.听3). Predsjednik upravlja radom Suda te predsjeda raspravama 颈听vije膰anju punog sastava Suda ili velikog vije膰a. Sud imenuje svojeg tajnika. Tajnik je glavni sekretar institucije, upravlja njezinim odjelima 颈听odgovoran je predsjedniku Suda.

2. Rad

Sud utvr膽uje svoj poslovnik koji Vije膰e mora odobriti kvalificiranom ve膰inom. Sud mo啪e zasjedati u听punom sastavu od 27 sudaca, u听velikom vije膰u od 15 sudaca ili u听vije膰ima od tri ili pet sudaca. Institucija se financira iz prora膷una Unije u听okviru kojeg ima vlastiti dio (di辞听4.).

D. 笔辞蝉迟颈驳苍耻膰补

Sud se pokazao kao pokreta膷ka snaga u听procesu europske integracije.

1. Op膰a praksa

Njegova presuda od 15.听srpnja听1964. u听predmetu Costa protiv ENEL bila je od presudne va啪nosti za odre膽ivanje prava Zajednice kao samostalnog sustava nadre膽enog nacionalnim zakonskim odredbama te je uspostavila na膷elo nadre膽enosti prava EU-a[1]. Sli膷no tomu, presudom od 5.听velja膷e听1963. u听predmetu Van Gend & Loos ustanovljeno je na膷elo da se pravo Zajednice mo啪e izravno primjenjivati na sudovima dr啪ava 膷lanica. Me膽u drugim va啪nim presudama u听predmetima za拧tite ljudskih prava jest 颈听ona od 14.听svibnja听1974. u听predmetu Nold, kojom je Sud izme膽u ostalog potvrdio da su temeljna ljudska prava sastavni dio op膰ih pravnih na膷ela 膷ije po拧tovanje on jam膷i (4.1.2.).

2. Posebni slu膷ajevi

• Sloboda poslovnog nastana: presuda od 8.听travnja听1976. u听predmetu Royer, kojom je Sud potvrdio pravo dr啪avljanina dr啪ave 膷lanice da boravi na dr啪avnom podru膷ju bilo koje druge dr啪ave 膷lanice neovisno 辞听boravi拧noj dozvoli koju izdaje dr啪ava doma膰in.
• Slobodno kretanje robe: presuda od 20.听velja膷e听1979. u听predmetu Cassis de Dijon, kojom je Sud presudio da svaki proizvod koji je legalno proizveden 颈听stavljen na tr啪i拧te u听jednoj dr啪avi 膷lanici u听na膷elu mora biti dopu拧ten na tr啪i拧tu svih drugih dr啪ava 膷lanica.
• Vanjska nadle啪nost Zajednice: presuda 辞听Europskom sporazumu 辞听cestovnom prijevozu od 31.听o啪ujka听1971. u听predmetu 碍辞尘颈蝉颈箩补/痴颈箩别膰别, kojom je Sud Zajednici priznao pravo da zaklju膷uje me膽unarodne sporazume u听podru膷jima koja su obuhva膰ena propisima Zajednice.
• Nedavne presude kojima je utvr膽eno da su dr啪ave 膷lanice koje nisu prenijele direktive u听nacionalno zakonodavstvo ili su to u膷inile sa zaka拧njenjem odgovorne za naknadu 拧tete.
• Razne presude na podru膷ju socijalne sigurnosti 颈听tr啪i拧nog natjecanja.
• Odluke u听kojima je utvr膽eno da su dr啪ave 膷lanice prekr拧ile pravo EU-a, a听koje su nu啪ne za neometano funkcioniranje zajedni膷kog tr啪i拧ta.
• Za拧tita podataka: presude 辞听sporazumu 辞听鈥瀞igurnoj luci鈥� u听predmetu (2015.) 颈听辞听europsko-ameri膷kom sustavu za拧tite privatnosti u听predmetu (2020.), kojima su poni拧tene u听pogledu SAD-a kako bi se za拧titila temeljna na膷ela europskog prava 颈听osigurao sna啪an skup zahtjeva u听podru膷ju za拧tite podataka.

Tako膽er, jedna od glavnih zasluga Suda je utvr膽ivanje na膷ela prema kojemu se Ugovori ne smiju tuma膷iti usko, nego ih se mora razmatrati u听svjetlu stanja integracije 颈听ciljeva samih Ugovora. To je na膷elo EU-u omogu膰ilo da donosi zakonodavne propise na podru膷jima koja nisu posebno navedena u听odredbama Ugovora, poput borbe protiv one膷i拧膰enja (u听presudi od 13.听rujna听2005. (predmet C-176/03) Sud je EU-u zapravo dozvolio da poduzima kaznenopravne mjere gdje je to 鈥瀗u啪no鈥� kako bi se ostvario zadani cilj na podru膷ju za拧tite okoli拧a).

Sudu je 2022. upu膰eno 806听predmeta, od 膷ega se 546 predmeta odnosilo na prethodne postupke, 37 na izravne tu啪be 颈听209 na 啪albe protiv odluka Op膰eg suda. Rije拧eno je 808听predmeta, uklju膷uju膰i 564 prethodnih postupaka, 36 izravnih tu啪bi 颈听196 啪albi protiv odluka Op膰eg suda. Dr啪ave 膷lanice iz kojih je potekao najve膰i broj zahtjeva su Njema膷ka (98), Italija (63), Bugarska (43) 颈听艩panjolska听(41). Prosje膷no trajanje postupka bilo je 16,4 mjeseci[2]. Na dan 31.听prosinca 2022. na presudu se 膷ekalo u听1听111 predmeta.

Op膰i sud

A. Pravna osnova

膶lanci od 254. do 257. UFEU-a, 膷lanak听40. Ugovora 辞听Euratomu 颈听glava听IV. Protokola br.听3. 辞听Statutu Suda Europske unije, prilo啪enog Ugovorima.

B. Sastav 颈听Statut (膷lanak听254. UFEU-a)

1. 膶濒补苍蝉迟惫辞

a. Broj sudaca (膷lanak听19. UEU-a 颈听膷lanak听254.听UFEU-a)

Prema 膷lanku听254. UFEU-a, broj sudaca odre膽uje Statutom. predvi膽eno je da se Op膰i sud sastoji od po dva suca iz svake dr啪ave 膷lanice (trenuta膷no 54). Suce imenuju vlade dr啪ava 膷lanica zajedni膷kom suglasno拧膰u nakon savjetovanja s听odborom zadu啪enim za davanje mi拧ljenja 辞听prikladnosti kandidata za obavljanje du啪nosti suca. Mandat im traje 6 godina, a听mo啪e se obnoviti. Od sudaca tog suda mo啪e se zahtijevati da obavljaju du啪nost nezavisnog odvjetnika jer, za razliku od Suda Europske unije, Op膰i sud nema stalne nezavisne odvjetnike.

b. Uvjeti

Jednaki kao za Sud (膷lanak听19. UEU-a). Da bi bili imenovani sucima Op膰eg suda kandidati moraju imati sposobnosti potrebne za obavljanje visoke suda膷ke du啪nosti.

c. Postupak imenovanja

Jednak kao za Sud.

2. Obilje啪ja mandata

Jednaka kao za Sud.

C. Ustroj 颈听rad suda

Iako Op膰i sud koristi usluge Suda za svoje administrativne 颈听jezi膷ne potrebe, suci imenuju predsjednika iz svojih redova na razdoblje od tri godine 颈听tajnika na mandat od 拧est godina.

Op膰i sud utvr膽uje svoj u听dogovoru sa Sudom (膷lanak 254. stavak听5. UFEU-a). Op膰i sud zasjeda u听vije膰ima od troje ili petero sudaca. Op膰i sud mo啪e zasjedati u听punom sastavu, u听velikom vije膰u ili kao sudac pojedinac. Vi拧e od 80听% predmeta pokrenutih na Op膰em sudu rje拧ava vije膰e od tri suca.

U skladu s听nedavnom izmjenom Protokola br.听3 (膷lanak听49.a), Op膰em sudu, kao 颈听Sudu, u听rje拧avanju zahtjeva za prethodnu odluku poma啪e jedan ili vi拧e nezavisnih odvjetnika. Stoga suci Op膰eg suda iz vlastitih redova biraju jednog ili vi拧e nezavisnih odvjetnika na razdoblje od tri godine (mogu膰 je jedan ponovni izbor).

Nedavnim izmjenama Poslovnika (iz travnja 2023.) dopu拧ta se upotreba videokonferencija tijekom rasprava (膷lanak听107.a Poslovnika). Izmjenama se uvodi 颈听pojam 鈥瀘glednog predmeta鈥� (膷lanak听71.a Poslovnika). Ako se u听vi拧e predmeta otvori isto pravno pitanje te su ispunjeni nu啪ni uvjeti, jedan od predmeta mo啪e se utvrditi kao ogledni predmet, a听ostali predmeti se prekidaju.

Postupak pred Op膰im sudom mo啪e se pokrenuti u听prvom stupnju izravnom tu啪bom koje podnose fizi膷ke ili pravne osobe ako se akt na njih izravno 颈听osobno odnosi, zatim izravnom tu啪bom dr啪ava 膷lanica protiv akata institucija, tijela, ureda ili agencija EU-a te izravnim tu啪bama za naknadu 拧tete koju su prouzro膷ile institucije ili njihovo osoblje. Protiv odluka Op膰eg suda mo啪e se podnijeti 啪alba Sudu, koja mora biti ograni膷ena na pravna pitanja. U听prosjeku se osporava oko 30听% odluka Op膰eg suda.

Parlament 颈听Vije膰e mogu osnivati specijalizirane sudove pridru啪ene Op膰em sudu na kojima se u听prvom stupnju raspravlja 颈听donose odluke 辞听predmetima ili postupcima pokrenutim u听posebnim podru膷jima. Parlament 颈听Vije膰e uspostavljaju te sudove u听redovnom zakonodavnom postupku.

Pred Op膰im je sudom 2022. pokrenuto 904 predmeta, a听858 ih je rije拧eno. Od njih se 792 odnosilo na izravne tu啪be (270 辞听intelektualnom 颈听industrijskom vlasni拧tvu, 76 辞听dr啪avnim potporama 颈听tr啪i拧nom natjecanju, 66 辞听slu啪benicima EU-a 颈听380 drugih izravnih tu啪bi). Stranka koja ne mo啪e podmiriti tro拧kove postupka mo啪e podnijeti zahtjev za besplatnu pravnu pomo膰 (拧to je 2022. zabilje啪eno u听54听navrata). Prosje膷no trajanje postupka bilo je 16,2 mjeseca. Na dan 31.听prosinca 2022. na presudu se 膷ekalo u听1听474 predmeta[3].

Nekada拧nji Slu啪beni膷ki sud Europske unije

Slu啪beni膷ki sud Europske unije (osnovan 2004.) bio je nadle啪an za rje拧avanje sporova izme膽u institucija EU-a 颈听njihovog osoblja u听slu膷ajevima kada za te sporove nije bio nadle啪an nacionalni sud. U听okviru op膰eg pove膰anja ukupnog broja sudaca Suda Europske unije, Slu啪beni膷ki sud je 1.听rujna听2016. ukinut 颈听integriran u听Op膰i sud . Predmeti koji na Slu啪beni膷kom sudu 31.听kolovoza听2016. jo拧 nisu bili rije拧eni preneseni su 1.听rujna听2016. na Op膰i sud. Op膰i sud nastavlja rje拧avati te predmete u听stadiju u听kojem su se oni zatekli na taj dan, pri 膷emu se zadr啪ava u膷inak postupovnih radnji koje je u听njima poduzeo nekada拧nji Slu啪beni膷ki sud.

Uloga Europskog parlamenta

Jo拧 od presude iz 1990. u听predmetu koji je pokrenuo Parlament u听okviru zakonodavnog postupka 辞听dono拧enju zdravstvenih mjera nakon nuklearne nesre膰e u听膶ernobilu, Parlamentu se priznaje pravo da Sudu Europske unije podnosi tu啪be radi progla拧enja ni拧tavosti odluka s听ciljem o膷uvanja svojih ovlasti u听okviru zakonodavnog postupka.

Prema 膷lanku 257. UFEU-a, Parlament 颈听Vije膰e, odlu膷uju膰i u听skladu s听redovnim zakonodavnim postupkom, mogu osnivati specijalizirane sudove koji se pridru啪uju Op膰em sudu radi provo膽enja postupka 颈听odlu膷ivanja u听prvom stupnju u听odre膽enim vrstama predmeta ili postupaka koji se odnose na posebna podru膷ja. Europski parlament 颈听Vije膰e tada moraju odlu膷iti uredbama ili na prijedlog Komisije nakon savjetovanja sa Sudom ili na zahtjev Suda nakon savjetovanja s听Komisijom.

Prema 膷lanku听281. UFEU-a, Parlament 颈听Vije膰e, odlu膷uju膰i u听skladu s听redovnim zakonodavnim postupkom (u obliku uredbe Europskog parlamenta 颈听Vije膰a), mogu izmijeniti . Primjer takvog sudjelovanja Parlamenta nedavni je vlastiti prijedlog Suda od 30.听studenoga 2022. 辞听izmjeni Statuta.

Parlament je jedna od institucija iz 膷lanka听263. UFEU-a koja mo啪e pokrenuti postupak (kao stranka) na Sudu Europske unije.

U skladu s听膷lankom听218. stavkom 11. UFEU-a Europski parlament mo啪e zatra啪iti mi拧ljenje Suda 辞听tome je li planirani me膽unarodni sporazum u听skladu s听Ugovorima. Ako je mi拧ljenje Suda negativno, planirani sporazum mo啪e stupiti na snagu samo ako se izmijeni ili ako se revidiraju Ugovori. Parlament je, primjerice, u听srpnju听2019. zatra啪io pravno mi拧ljenje 辞听tome jesu li prijedlozi za pristup EU-a Konvenciji Vije膰a Europe 辞听spre膷avanju 颈听borbi protiv nasilja nad 啪enama 颈听nasilja u听obitelji (Istanbulska konvencija) kompatibilni s听Ugovorima ().

Stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona kandidate za mjesto suca 颈听nezavisnog odvjetnika sada najprije procjenjuje odbor od sedam osoba od kojih jednu predla啪e Parlament (膷lanak听255. stavak听2. UFEU-a 颈听膷lanak听128. Poslovnika Parlamenta) putem s听plenarne sjednice.

U skladu s听膷lankom听3. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom)听2015/2422, Sud je 21.听prosinca听2020. podnio , koje je sastavio vanjski konzultant. Naime, u听膷lanku听3. stavku听1. Uredbe (EU, Euratom)听2015/2422 zahtijeva se da se u听izvje拧膰u posebna pozornost prida u膷inkovitosti Op膰eg suda, nu啪nosti 颈听djelotvornosti pove膰anja broja sudaca na 56, upotrebi 颈听djelotvornosti resursa te daljnjem osnivanju specijaliziranih vije膰a i/ili drugim strukturnim promjenama.

Odbor JURI usvojio je 19.听rujna听2023. nacrt izvje拧膰a 辞听, 膷iji je cilj prenijeti nadle啪nost za odlu膷ivanje 辞听prethodnim pitanjima u听nizu posebnih podru膷ja sa Suda na Op膰i sud 颈听pro拧iriti zahtjev za dopu拧tenje 啪albe u听slu膷aju 啪albi protiv odre膽enih odluka Op膰eg suda. Vije膰e je 11.听travnja 2024. donijelo akt nakon prvog 膷itanja u听Parlamentu. U听dogovorenom tekstu nalaze se odredbe 辞听izboru stalnih nezavisnih odvjetnika na razdoblje od tri godine od strane Op膰eg suda.

听

Alexandru-George Mo葯 / Udo Bux / Mariusz Maciejewski

05-2024