Latinska Amerika i听karipske zemlje
Odnosi Europske unije sa zemljama Latinske Amerike i听karipskim zemljama vi拧edimenzionalni su i听odr啪avaju se na razli膷itim razinama. U听skladu s听Novom agendom za odnose izme膽u EU-a i听Latinske Amerike i听karipskih zemalja, EU 啪eli oja膷ati i听modernizirati to biregionalno strate拧ko partnerstvo. Sastancima na vrhu 膷elnika dr啪ava i听vlada te parlamentarnom demokracijom EU odr啪ava odnose s听cijelom regijom, a听sporazumima i听politi膷kim dijalogom povezan je s听karipskim dr啪avama, Srednjom Amerikom, Andskom zajednicom, Mercosurom i听pojedina膷nim zemljama.
Pravna osnova
- Glava听V. Ugovora o听Europskoj uniji (vanjsko djelovanje EU-a).
- Glave I.鈥揑II. i听glava听V. (zajedni膷ka trgovinska politika, razvojna suradnja i听humanitarna pomo膰, me膽unarodni sporazumi) Ugovora o听funkcioniranju Europske unije.
Odnosi izme膽u regija
EU te Latinska Amerika i听karipske zemlje (LAC) prirodni su partneri povezani dubokim politi膷kim, gospodarskim i听kulturnim vezama. Unija ima opse啪nu mre啪u sporazuma s听27 od 33 zemlje iz te regije. Sna啪ne su i听gospodarske veze: EU je najve膰i ulagatelj u听tu regiju, njezin tre膰i najve膰i trgovinski partner, kao i听vode膰i sudionik u听razvojnoj suradnji. Zemlje EU-a i听LAC-a zajedno 膷ine vi拧e od tre膰ine dr啪ava 膷lanica Ujedinjenih naroda i听pokreta膷ka su sila sna啪nog multilateralizma utemeljenog na pravilima.
Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i听sigurnosnu politiku i听Komisija donijeli su 7.听lipnja听2023. , 膷iji je cilj oja膷ati odnose i听obnoviti partnerstvo izme膽u EU-a i听LAC-a. Usredoto膷ena je na 拧est klju膷nih podru膷ja:
- obnovljeno politi膷ko partnerstvo;
- ja膷anje zajedni膷kog trgovinskog programa;
- program ulaganja u听okviru strategije Global Gateway za ubrzanje pravedne, zelene i听digitalne tranzicije te suzbijanje nejednakosti;
- udru啪ivanje snaga za pravdu, sigurnost gra膽ana i听borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala;
- suradnju na promicanju mira i听sigurnosti, demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i听humanitarne pomo膰i; te
- izgradnju dinami膷nog me膽uljudskog partnerstva.
U toj se komunikaciji parlamentarna demokracija prepoznaje kao klju膷na sastavnica biregionalnih odnosa te se posebno spominje uloga Europsko-latinskoameri膷ke parlamentarne skup拧tine (EuroLat).
A. Sastanci na vrhu
Na prvom sastanku na vrhu EU-a i听LAC-a, odr啪anom u听Riju de Janeiru u听lipnju听1999., uspostavljeno je biregionalno strate拧ko partnerstvo. 艩esti i听posljednji sastanak na vrhu EU-a i听LAC-a odr啪an je 2010. u听Madridu, gdje je osnovana Zaklada EU-LAC s听ciljem ja膷anja i听promicanja biregionalnog strate拧kog partnerstva.
Zajednica latinoameri膷kih i听karipskih dr啪ava (CELAC), osnovana 2010. godine, regionalni je blok 33 latinoameri膷ke i听karipske zemlje. Regionalni sastanci na vrhu EU-a i听CELAC-a sada su glavni forum za dijalog i听suradnju radi zajedni膷kog suo膷avanja s听globalnim izazovima. Tre膰i sastanak na vrhu 膷elnika dr啪ava ili vlada EU-a i听CELAC-a odr啪an je u听Bruxellesu 17.听i听18.听srpnja听2023., osam godina nakon posljednjeg sastanka na vrhu. 膶elnici EU-a i听CELAC-a obvezali su se obnoviti i听institucionalizirati svoje dugogodi拧nje partnerstvo. Sastanak na vrhu odr啪an je u听okviru teme 鈥濷bnavljanje biregionalnog partnerstva radi ja膷anja mira i听odr啪ivog razvoja鈥� te se raspravljalo o听拧irokom rasponu pitanja, uklju膷uju膰i poja膷anu suradnju na multilateralnim forumima, globalni mir i听sigurnost, trgovinu i听ulaganja, borbu protiv klimatskih promjena, pravdu i听sigurnost. Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola sudjelovala je na sastanku na vrhu. Njezin govor bio je usmjeren na va啪nost ostvarivanja napretka u听pregovorima o听trgovinskim sporazumima i听sporazumima o听pridru啪ivanju. Na kraju sastanka usvojena je koju su podr啪ale sve zemlje EU-a i听CELAC-a osim jedne. Tijekom tog doga膽anja objavljen je i听, a听膷elnici su se dogovorili da 膰e budu膰e sastanke na vrhu organizirati svake dvije godine, pri 膷emu bi se sljede膰i sastanak trebao odr啪ati听2025. u听Kolumbiji.
B. Parlamentarna dimenzija
Za EU i听LAC parlamentarna diplomacija klju膷an je kanal za dijalog, kao i听razmjenu ideja i听najboljih praksi. Redovni kontakti izme膽u zastupnika u听Europskom parlamentu i听latinskoameri膷kih parlamentarnih zastupnika zapo膷eli su听1974. prvom od 17听dvogodi拧njih me膽uparlamentarnih konferencija.
Godine听2006. osnovana je Europsko-latinskoameri膷ka parlamentarna skup拧tina听鈥斕�EuroLat, kao parlamentarna institucija biregionalnog strate拧kog partnerstva. Rije膷 je o听forumu za rasprave, pra膰enje i听preispitivanje svih pitanja u听vezi s听partnerstvom.
EuroLat ima 150 膷lanova: 75听zastupnika iz Europskog parlamenta i听75听zastupnika iz podregionalnih latinskoameri膷kih parlamenata, uklju膷uju膰i Latinskoameri膷ki parlament, Andski parlament, Srednjoameri膷ki parlament, parlament Mercosura te kongrese 膶颈濒别a i听Meksika.
EuroLat je raspravljao o听temama kao 拧to su digitalizacija i听digitalno gospodarstvo, kiberneti膷ka sigurnost i听umjetna inteligencija, borba protiv organiziranog kriminala, sigurnost opskrbe hranom i听klimatske promjene, a听od 2006. odr啪ao je ukupno 15 plenarnih sjednica. Posljednja plenarna sjednica EuroLata odr啪ana je u听srpnju 2023. u听Madridu u听艩panjolskoj.
U zajedni膷koj deklaraciji s听tre膰eg sastanka na vrhu EU-a i听CELAC-a parlamentarna diplomacija prepoznata je kao va啪na dimenzija biregionalnih odnosa te je pohvaljena konstruktivna uloga EuroLata u听tom pogledu. Osim toga, supredsjedatelji EuroLata u听svojem su obra膰anju sudionicima sastanka na vrhu istaknuli va啪nost sklapanja bilateralnih sporazuma o听trgovini i听pridru啪ivanju u听vezi s听klimatskim promjenama o听kojima se pregovara te va啪nost revitalizacije multilateralizma.
Parlamentarni odnosi EU-a s听karipskim zemljama u听nadle啪nosti su Zajedni膷ke parlamentarne skup拧tine OAKPD[1]-EU. Sporazum iz Samoe primjenjuje se od 2024. Njime se stavlja naglasak na posebne potrebe regija te je doveo do osnivanja Parlamentarne skup拧tine Karibi-EU. To novo tijelo odr啪alo je konstituiraju膰u sjednicu u听velja膷i 2024. u听Angoli, a听膷ini ga 15 zastupnika u听Europskom parlamentu i听po jedan zastupnik iz svake karipske zemlje. Skup拧tina je na svojem prvom sastanku donijela svoj poslovnik kojim se predvi膽a sjednica jednom godi拧nje, i听to naizmjeni膷no u听karipskoj regiji i听u听Europskoj uniji. Sljede膰a sjednica odr啪at 膰e se听2025. na Karibima.
Odnosi s听podregijama
A. Andska zajednica (Bolivija, Kolumbija, Ekvador i听Peru)
U听prosincu听2003. EU i听andska regija sklopili su sporazum o听politi膷kom dijalogu i听suradnji, kojim je opseg suradnje dodatno pro拧iren, no taj sporazum jo拧 nije stupio na snagu. Pregovori o听sporazumu o听pridru啪ivanju zapo膷eli su u听lipnju听2007. i听kona膷no doveli do u听o啪ujku听2010. Taj sporazum, koji je potpisan u听lipnju听2012. i听koji je Europski parlament ratificirao u听prosincu听2012., za Peru je stupio na snagu 1.听o啪ujka听2013., a听za Kolumbiju 1.听kolovoza听2013. Njime se predvi膽a potpuna liberalizacija trgovine industrijskim proizvodima i听proizvodima ribarstva tijekom deset godina (a听njegovim stupanjem na snagu ukida se ve膰ina carinskih pristojbi) te se pove膰ava pristup tr啪i拧tu za poljoprivredne proizvode. Obuhva膰a javnu nabavu, ulaganja, ljudska prava te radne i听ekolo拧ke standarde. Ekvador je tom sporazumu o听trgovini pristupio 1.听sije膷nja听2017. Bolivija tako膽er mo啪e zatra啪iti pristupanje, ali to jo拧 nije u膷inila. Da bi se taj sporazum mogao provesti u听potpunosti mora ga ratificirati jo拧 samo jedna dr啪ava 膷lanica: Belgija.
B. Karipske zemlje
Odnosi izme膽u EU-a i听karipskih dr啪ava ure膽eni su razli膷itim institucijskim okvirima koji se preklapaju, uklju膷uju膰i Sporazum iz Samoe, s听njegovim Karipskim protokolom, koji obuhva膰a 15 karipskih dr啪ava[2].
pru啪a strukturirani okvir za 拧iri i听dublji dijalog i听suradnju. EU je najve膰i trgovinski partner karipskih zemalja. Klju膷ni regionalni partner za gospodarski dijalog s听EU-om je Forum karipskih zemalja (Cariforum), koji uklju膷uje zemlje 膷lanice Karipske zajednice i听Dominikansku Republiku. Godine 2008. potpisali su , sveobuhvatni sporazum o听slobodnoj trgovini i听gospodarskom partnerstvu.
Pregovori o听sklapanju sporazuma o听politi膷kom dijalogu i听suradnji s听Kubom zapo膷eli su u听travnju听2014. te su uspje拧no dovr拧eni u听o啪ujku听2016. Sporazum se privremeno primjenjuje od 1.听studenoga听2017. Sporazum mo啪e u听potpunosti stupiti na snagu nakon 拧to ga ratificiraju sve dr啪ave 膷lanice Europske unije. Sporazum o听politi膷kom dijalogu i听suradnji sadr啪i tri glavna poglavlja: o听politi膷kom dijalogu, o听suradnji i听dijalogu u听sektorskoj politici te o听trgovini.
C. Srednja Amerika (Kostarika, El Salvador, Gvatemala, Honduras, Nikaragva i听Panama)
Sporazum o听pridru啪ivanju sa Srednjom Amerikom, prvi me膽uregionalni sporazum te vrste koji je Europska unija sklopila, potpisan je u听lipnju听2012., a听Europski parlament ratificirao ga je u听prosincu 2012.听godine. Sastoji se od tri stupa听鈥撎齪oliti膷kog dijaloga, suradnje i听trgovine听鈥斕齮e je njime zacrtan cilj razvoja povla拧tenoga politi膷kog partnerstva utemeljenog na vrijednostima, na膷elima i听zajedni膷kim ciljevima. Njime se tako膽er nastoje pobolj拧ati ljudska prava, smanjiti siroma拧tvo, boriti protiv nejednakosti, sprije膷iti sukobe i听poticati dobro upravljanje, sigurnost, regionalnu integraciju i听odr啪ivi razvoj. Sporazumom o听pridru啪ivanju tako膽er se liberalizira trgovina industrijskim proizvodima i听proizvodima ribarstva te se ukida ve膰ina carinskih pristojbi na trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Od 2013. godine privremeno se primjenjuje samo poglavlje o听trgovini tog sporazuma. Sve dr啪ave 膷lanice EU-a kona膷no su ratificirale sporazum te se o膷ekuje da 膰e on stupiti na snagu听2024. Njegovu provedbu nadgledat 膰e parlamentarni odbor za pridru啪ivanje, 膷ime 膰e se pro拧iriti mogu膰nost djelovanja na parlamentarnoj razini.
D. Mercosur (Argentina, Brazil, Paragvaj i听Urugvaj)
Pregovori o听sporazumu o听pridru啪ivanju s听Mercosurom, kojim su obuhva膰eni politi膷ki dijalog, suradnja i听slobodna trgovina, zapo膷eli su 1999. godine. Politi膷ki dogovor postignut je 2019. Me膽utim, ratifikacija sporazuma o听pridru啪ivanju stavljena je na 膷ekanje zbog zabrinutosti u听pogledu standarda za拧tite okoli拧a i听ljudskih prava u听Brazilu pod vodstvom vlade predsjednika Bolsonara. Pregovori su nastavljeni nakon izbora predsjednika Lule da Silve 2022., no ponovno je do拧lo do zastoja u听postupku dono拧enja. Ako sporazum stupi na snagu, na izvoz iz EU-a u听zemlje Mercosura povoljno 膰e utjecati 膷injenica da 膰e za 91听% robe biti ukinute carine, dok 膰e za razne proizvode carine biti ni啪e. U听tom slu膷aju, EU 膰e ukinuti carine za 92听% robe koja se uvozi iz zemalja Mercosura, ali 膰e zadr啪ati carinske kvote za osjetljive poljoprivredne proizvode.
Odnosi s听pojedinim zemljama
A. Brazil
EU i听Brazil uspostavili su 2007. strate拧ko partnerstvo. U听okviru tog partnerstva EU i听Brazil provode suradnju i听politi膷ki dijalog u听vi拧e od 30 podru膷ja od zajedni膷kog interesa, uklju膷uju膰i me膽unarodni mir i听sigurnost, ljudska prava, upravljanje u听javnom sektoru, gospodarska i听financijska pitanja, inovacije, socijalne politike, obrazovanje, okoli拧 i听regionalnu integraciju. Strate拧ko partnerstvo izme膽u EU-a i听Brazila uklju膷uje i听redovit dijalog izme膽u brazilskog Nacionalnog kongresa i听Europskog parlamenta. Izbor Lule da Silve za predsjednika Brazila 2022. doveo je do sna啪nog o啪ivljavanja odnosa EU-a i听Brazila nakon 拧to je stupio na du啪nost u听sije膷nju 2023., uklju膷uju膰i niz posjeta na visokoj razini obiju strana. Tijekom 2023. Brazil su posjetila 膷ak 膷etiri izaslanstva Europskog parlamenta[3]. U听planu je odr啪avanje sastanka na vrhu EU-a i听Brazila 2024. godine.
B. 膶颈濒别
EU je 2002. sklopio Sporazum o听pridru啪ivanju s听膶颈濒别om. Pregovori o听modernizaciji Sporazuma o听pridru啪ivanju i听njegovoj zamjeni naprednim okvirnim sporazumom zapo膷eli su u听studenome 2017. i听zaklju膷eni u听prosincu 2022. Europski parlament usvojio je napredni okvirni sporazum u听velja膷i 2024. Parlament i听Vije膰e Europske unije usvojili su privremeni sporazum o听trgovini, koji sadr啪ava samo trgovinske i听ulaga膷ke elemente iz naprednog okvirnog sporazuma, koje je dovoljno ratificirati samo na razini EU-a. Nakon 拧to 膶颈濒别 dovr拧i svoj interni postupak ratifikacije, privremeni sporazum o听trgovini stupit 膰e na snagu. Privremeni sporazum o听trgovini iste膰i 膰e 膷im napredni okvirni sporazum, nakon 拧to ga ratificiraju sve dr啪ave 膷lanice, stupi na snagu.
Modernizirani sporazum sastoji se od stupa politi膷kog dijaloga i听suradnje te od stupa trgovine i听ulaganja. Njime se ja膷aju trgovinski i听ulaga膷ki odnosi izme膽u EU-a i听膶颈濒别a, utvr膽uju obvezuju膰e odredbe u听podru膷ju okoli拧a i听rada i听olak拧ava pristup kriti膷nim sirovinama. Tako膽er, prvi put u听jednom sporazumu EU-a, taj sporazum sadr啪i posebno poglavlje o听trgovini i听rodnoj ravnopravnosti. Zajedni膷ki parlamentarni odbor EU-a i听膶颈濒别a od 2003. nadgleda provedbu Sporazuma o听pridru啪ivanju i听nastavit 膰e pratiti napredni okvirni sporazum, pri 膷emu 膰e se sastajati dvaput godi拧nje.
C. Meksiko
Meksiko je jedina zemlja s听kojom je EU sklopio i听sporazum o听pridru啪ivanju i听strate拧ko partnerstvo. izme膽u EU-a i听Meksika, poznat i听kao Sporazum izme膽u EU-a i听Meksika, stupio je na snagu 2000. godine. Njime je institucionaliziran politi膷ki dijalog, suradnja je pro拧irena na vi拧e podru膷ja, me膽u ostalim i听na demokraciju i听ljudska prava, te je stvoreno podru膷je slobodne trgovine izme膽u EU-a i听Meksika. Pregovori s听Meksikom o听modernizaciji Sporazuma izme膽u EU-a i听Meksika zapo膷eli su u听svibnju 2016. godine. U听travnju听2018. stranke su postigle 鈥瀗a膷elni dogovor鈥� o听trgovinskim poglavljima, a u听travnju 2020. postignut je konsenzus o听posljednjim nerije拧enim aspektima. Trenuta膷no se 膷eka ratifikacija tog sporazuma.
Strate拧ko partnerstvo uspostavljeno je 2009.听godine, a听cilj mu je bio dvojak: pobolj拧anje suradnje i听koordinacije EU-a i听Meksika u听globalnim pitanjima na multilateralnoj razini te davanje dodatnog politi膷kog poticaja bilateralnim odnosima i听inicijativama. U听okviru strate拧kog partnerstva odr啪ana su tri sastanka na vrhu izme膽u EU-a i听Meksika, od kojih je posljednji odr啪an u听lipnju 2015.听godine. Europska unija i听Meksiko vode redoviti dijalog na visokoj razini o听mnogim temama, me膽u ostalim o听ljudskim pravima, sigurnosti i听provedbi kaznenog progona, gospodarskim pitanjima te okoli拧u i听klimatskim promjenama. Zajedni膷ki parlamentarni odbor EU-a i听Meksika od 2005. godine nadgleda provedbu Sporazuma izme膽u EU-a i听Meksika. Zajedni膷ki parlamentarni odbor obi膷no se sastaje dvaput godi拧nje i听temeljni je forum za razmjenu mi拧ljenja.
听
Jonas Kraft / Clotilde Chantal Claudie Sebag