Izvršenje proračuna
Komisija je odgovorna za izvršenje proračuna usuradnji sdržavama članicama, aza politički nadzor nad tim procesom zadužen je Europski parlament.
Pravna osnova
- Članci290., 291., 317., 318., 319., 321., 322. i323. (UFEU) te članak179. Ugovora oEuratomu.
- Financijska uredba, tj. Europskog parlamenta iVijeća od 18.srpnja2018. ofinancijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije.
- između Europskog parlamenta, Vijeća iKomisije oproračunskoj disciplini, suradnji uproračunskim pitanjima idobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava.
Cilj
Komisija je odgovorna za izvršavanje prihoda irashoda proračuna uskladu sUgovorima te sodredbama iuputama utvrđenima Financijskom uredbom, uokviru dopuštenih ograničenja za odobrena sredstva (1.4.3.).
Države članice surađuju sKomisijom kako bi se odobrena sredstva upotrebljavala uskladu snačelom dobrog financijskog upravljanja, tj.načelima ekonomičnosti, učinkovitosti idjelotvornosti.
Opis
A. Osnovni mehanizam
Izvršenje proračuna obuhvaća dva osnovna postupka: preuzimanje obveza nakon čega slijedi izvršavanje plaćanja. Preuzimanje obveze za rashode podrazumijeva donošenje odluke okorištenju određenog iznosa iz određene proračunske linije radi financiranja konkretne aktivnosti. Nakon što se utvrde odgovarajuće pravne obveze (primjerice ugovorima) ipruže zatražene usluge, obave radovi ili isporuči naručena roba, rashodi se odobravaju te se izvršava plaćanje.
B. Načini izvršenja
Komisija može izvršavati proračun na jedan od sljedećih načina:
- izravno („izravno upravljanje”) preko svojih odjela ili posredno preko izvršnih agencija;
- zajedno sdržavama članicama („podijeljeno upravljanje”);
- neizravno („neizravno upravljanje”), odnosno povjeravanjem zadaća izvršavanja proračuna subjektima iosobama, primjerice trećim zemljama, međunarodnim organizacijama idrugima.
U praksi se oko 70% proračuna potroši uokviru „podijeljenog upravljanja”, pri čemu države članice raspodjeljuju financijska sredstva iupravljaju rashodima, oko 20% uokviru „izravnog upravljanja” Komisije ili njezinih izvršnih agencija, apreostalih 10% uokviru „neizravnog upravljanja”[1].
ǰ챹 dostupne su informacije okorisnicima sredstava kojima izravno upravlja Komisija. Svaka država članica odgovorna je za objavu podataka okorisnicima sredstava kojima raspolaže uokviru izravnog ineizravnog upravljanja.
Člankom317. UFEU-a propisuje se da Komisija mora izvršavati proračun usuradnji sdržavama članicama te da se odredbama donesenima uskladu sčlankom322. UFEU-a moraju utvrditi nadzorne irevizijske obveze država članica pri izvršavanju proračuna, kao iodgovornosti koje iz toga proizlaze.
Nadalje, uširem kontekstu provedbe zakonodavstva EU-a, člancima290. i291. UFEU-a utvrđuju se odredbe kojima se uređuju delegirane iprovedbene ovlasti dodijeljene Komisiji, kao inadzor nad Komisijom koji utom pogledu provode države članice, Vijeće iEuropski parlament.
Prema članku290. UFEU-a, Komisiji se zakonodavnim aktom može delegirati ovlast za donošenje nezakonodavnih akata kojima se dopunjuju „određeni elementi zakonodavnog akta koji nisu ključni”. Parlament iVijeće imaju pravo opozvati takvo delegiranje ovlasti Komisiji ili mu prigovoriti itime spriječiti njegovo stupanje na snagu.
Člankom291. UFEU-a propisuju se provedbene ovlasti dodijeljene Komisiji. Člankom291. stavkom1. utvrđuje se da su države članice odgovorne za usvajanje svih mjera nacionalnog prava potrebnih za provedbu pravno obvezujućih akata Unije, dok se člankom291. stavkom2. predviđa da se tim aktima provedbene ovlasti dodijele Komisiji ili, uslučaju članaka24. i26. (UEU), Vijeću, ito kad su „potrebni jedinstveni uvjeti za provedbu pravno obvezujućih akata Unije”. Sukladno članku291. stavku3. UFEU-a, Parlament iVijeće uredbama utvrđuju pravila omehanizmima za nadzor nad izvršenjem provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji.
Institucije su 2020. postigle dogovor onovom Međuinstitucijskom sporazumu oproračunskoj disciplini, suradnji uproračunskim pitanjima idobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava. Tim sporazumom, koji je usvojen istodobno kad i za razdoblje 2021.–2027., ne samo da se želi zajamčiti kontinuirana suradnja institucija na proračunskim pitanjima, već se nastoji ipoboljšati godišnji proračunski postupak Unije te, uskladu sa smjernicama iz jednog od priloga, olakšati uvođenje novih vlastitih sredstava EU-a uokviru togVFO-a.
Članak291. UFEU-a dopunjen je Europskog parlamenta iVijeća od 16.veljače2011. outvrđivanju pravila iopćih načela uvezi smehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije. Taj se nadzor provodi preko odbora koje čine predstavnici država članica, apredsjeda im predstavnik Komisije. Uredbom se utvrđuju dvije nove vrste postupaka koje se primjenjuju ovisno opodručju primjene akta okojem je riječ: uskladu spostupkom ispitivanja Komisija ne može usvojiti mjeru ako je odbor donio negativno mišljenje onjoj; uskladu sa savjetodavnim postupkom Komisija mora „u najvećoj mogućoj mjeri uzeti uobzir” zaključke odbora, ali je njegovo mišljenje ne obvezuje.
Države članice koje nepravilno izvršavaju proračun sankcioniraju se uokviru sigurnosnog računovodstvenog postupka iprovjera prihvatljivosti: nakon revizija koje provode Komisija iRevizorski sud, povrat sredstava koje nacionalne vlade prime iz proračuna EU-a vrši se podnošenjem zahtjeva za vraćanje nepropisno isplaćenih sredstava. Odluke koje se odnose na takve ispravke donosi Komisija uskladu sa spomenutim postupcima za izvršenje provedbenih ovlasti (1.4.5.).
Revizorski sud stoga redovito ispituje izvršenje proračuna (1.3.12.). Unjegovim izvješćima uviše su navrata iznesene kritike na račun određenih sektora.
C. Pravila za izvršenje proračuna
Financijska uredba, koja se temelji na članku322. UFEU-a, sadrži sva načela ipravila oizvršenju proračuna. Ona je horizontalnog karaktera te se primjenjuje na sva područja rashoda isve prihode. Dodatna pravila za izvršenje proračuna utvrđena su sektorskim uredbama za pojedinačna područja politika EU-a.
Trenutačna Financijska uredba donesena je usrpnju2018. te je stupila na snagu 2.kolovoza2018. Međutim, većina odredbi oizvršenju administrativnih odobrenih sredstava europskih institucija stupila je na snagu tek 1.siječnja2019.[2]
Glavno sredstvo Komisije za izvršenje proračuna ipraćenje njegove provedbe računalni je računovodstveni sustav ABAC (obračunsko računovodstvo). Komisija poduzima korake kako bi se ispunili najviši međunarodni računovodstveni standardi, aposebice međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor (IPSAS) koje je uspostavila Međunarodna federacija računovođa (IFAC). Pri izvršenju proračuna posebna pozornost pridaje se postupanju uskladu sa zakonodavstvom EU-a koje se odnosi na ugovore ojavnoj nabavi (roba, radovi iusluge 2.1.10.). Osim toga, sustav ranog otkrivanja iisključenja (EDES) omogućuje bolju zaštitu financijskih interesa Unije. Njime se omogućuje rano otkrivanje, isključivanje iz postupaka iizricanje novčanih kazni za nepouzdane osobe isubjekte koji podnose zahtjev za sredstva EU-a ili su preuzeli pravne obveze sKomisijom ili drugim institucijama[3].
Uloga Europskog parlamenta
Europski parlament ima dvojaku ulogu uproračunskom procesu:
- čini jednu od dviju grana proračunskog tijela te sudjeluje uodobravanju proračunskih sredstava za sljedeću godinu;
- uokviru godišnjeg postupka davanja razrješnice vrši nadzor nad izvršenjem proračuna tijekom prethodne godine.
Parlament ima mogućnost utjecati na izvršenje proračuna EU-a preko amandmana iodluka koje donosi uokviru proračunskog postupka (1.2.5.).
Ako sumnja uopravdanost rashoda ili sposobnost Komisije da ih izvrši, Parlament može odlučiti iskoristiti mehanizam proračunske pričuve istaviti zatražena sredstva upričuvu dok Komisija ne dostavi odgovarajuće dokaze uokviru zahtjeva za prijenos sredstava iz pričuve. I Parlament iVijeće moraju odobriti prijedloge za prijenos sredstava. Odobrena sredstva ne mogu se iskoristiti dok se ne prenesu iz pričuve uodgovarajuću proračunsku liniju.
Postupak davanja razrješnice (1.4.5.) Parlamentu pruža mogućnost nadzora nad izvršenjem aktualnog proračuna. Iako se većina iznesenih pitanja odnosi na razdoblje za koje se razrješnica daje (obično je riječ oprethodnoj godini), mnoga pitanja koja Komisiji uokviru postupka davanja razrješnice postavlja Odbor Parlamenta za proračunski nadzor odnose se ina izvršavanje proračuna za tekuće razdoblje. Urezoluciji odavanju razrješnice, koja je sastavni dio odluke odavanju razrješnice, navode se zahtjevi ipreporuke upućene Komisiji idrugim tijelima uključenima uizvršenje proračuna.
Prema Ugovoru iz Lisabona Parlament je zajedno sVijećem odgovoran za donošenje „financijskih pravila kojima se pobliže određuje postupak koji treba usvojiti za utvrđivanje iizvršenje proračuna te za prikazivanje ireviziju računa” (članak322. stavak1. UFEU-a).
Nadalje, Parlament svojim zakonodavnim inezakonodavnim aktivnostima, poput izvješća irezolucija, ili jednostavno upućivanjem usmenih ili pisanih pitanja Komisiji, utječe na izvršenje proračuna ugotovo svim područjima politike.
Tijekom nekoliko posljednjih godina Parlament je osnažio svoj politički nadzor nad Komisijom uvođenjem instrumenata koji omogućuju razmjenu informacija oizvršenju sredstava iiznosu nepodmirenih obveza (tj.pravnih obveza koje još nisu ispunjene plaćanjem). Takve obveze mogu biti problematične ako se akumuliraju tijekom dužih razdoblja istoga Parlament zahtijeva da ih Komisija drži pod kontrolom.
Trenutačno se razvijaju novi alati za bolje praćenje procesa izvršenja proračuna iza ostvarivanje veće vrijednosti za uloženi novac programa EU-a. Parlament stoga poziva na visok standard izvještaja oaktivnostima (koje Komisija sastavlja uokviru svojih radnih dokumenata oprednacrtu općeg proračuna) iredovito dostavljanje analize troškovne učinkovitosti programaEU-a.
Više informacija otoj temi dostupno je na internetskim stranicama Odbora za proračune.
Stefan Schulz