Ϸվ

Učinkovita uporaba resursa kružno gospodarstvo

Prošli sadašnji modeli iskorištavanja resursa doveli su do visoke razine onečišćenja, uništavanja okoliša iscrpljivanja prirodnih resursa. Politika EU-a ootpadu dosad je bila usmjerena na ekološki održivo gospodarenje otpadom. Paketom za kružno gospodarstvo, postavljeni su temelji za transformaciju gospodarstva EU-a uodrživo gospodarstvo do2050. Uokviru europskog zelenog plana, akcijski plan za kružno gospodarstvo obuhvaća program usmjeren na budućnost za čišći konkurentnijEU.

Pravna osnova

Članci 191. do 193. Ugovora ofunkcioniranju Europske unije (UFEU).

Ciljevi postignuća

Svi proizvodi dobivaju se iz prirodnih resursa. Gospodarstvo EU-a uvelike ovisi onjima. Ako nastavimo konzumirati proizvoditi kao što to činimo sada, nastavit će se uništavanje iscrpljivanje prirodnih resursa, kao stvaranje otpada. Razmjeri ukojima se resursi trenutačno iskorištavaju dovode upitanje mogućnost pristupa budućih naraštaja zemalja urazvoju svome udjelu uoskudnim resursima. Uprvim Ugovorima EU-a racionalno korištenje prirodnim resursima bilo je jedno od najranijih pitanja zaštite okoliša.

A. Učinkovito iskorištavanje resursa

Plan za resursno učinkovitu Europu iz 2011. bio je dio vodeće inicijative za učinkovitu uporabu resursa uokviru strategije Europa2020. Tim je planom pružena potpora prijelazu na održivi rast spomoću resursno učinkovitoga gospodarstva sniskim emisijama ugljika te su istaknute strukturne tehnološke promjene potrebne do 2050., uključujući ključne etape koje je trebalo ostvariti do 2020. UPlanu su predloženi načini na koje se može povećati produktivnost resursa odvojiti gospodarski rast od uporabe resursa njezina utjecaja na okoliš.

B. Gospodarenje otpadom sprečavanje nastajanja otpada

iz 2008. (Direktiva2008/98/EZ) sadržavala je osnovna pravila za gospodarenje otpadom, snaglaskom na sprečavanju nastanka otpada. UUredbi opošiljkama otpada () određena su pravila oprijevozu otpada unutar EU-a te između EU-a država izvan EU-a, sposebnim naglaskom na zaštiti okoliša. Njome je pokriven cestovni, željeznički, morski zračni prijevoz gotovo svih vrsta otpada (osim radioaktivnih materijala). Uredbom postrožene su odredbe oinspekcijama, uz strože zahtjeve upogledu nacionalnih inspekcija planiranja.

C. Zakoni oproizvodnji posebnim tokovima otpada

Cilj bio je smanjenje nastajanja otpada od otpadnih vozila njihovih dijelova. Njome se također potiče proizvođače uvoznike vozila da ograniče upotrebu opasnih tvari uvozilima te da koriste reciklirane materijale.

Glavni cilj Uredbe orecikliranju brodova () bio je spriječiti, smanjiti eliminirati nesreće, povrede druge negativne posljedice za ljudsko zdravlje okoliš koje proizlaze iz recikliranja postupanja sbrodovima EU-a, posebno kako bi se zajamčilo da opasan otpad nastao recikliranjem takvih brodova podliježe ekološki prihvatljivom gospodarenju otpadom.

Cilj Direktive 2002/96/EZ, kako je izmijenjena , bio je poboljšati prikupljanje, obradu odlaganje otpadne električne elektroničke opreme, kao što su mobilni telefoni, računala, kućanski aparati, svjetiljke, medicinski uređaji solarne ploče. Cilj Direktive2002/95/EZ, stavljene izvan snage , oograničenju uporabe određenih opasnih tvari uelektričnoj elektroničkoj opremi, bio je zaštititi okoliš ljudsko zdravlje ograničenjem uporabe olova, žive, kadmija, kroma bromiranih usporivača gorenja utakvoj opremi. Provedba Direktive ootpadnoj električnoj elektroničkoj opremi te Direktive oograničenju uporabe određenih opasnih tvari uelektričnoj elektroničkoj opremi udržavama članicama pokazala se otežanom, sobzirom na to da je prikupljena propisno obrađena samo trećina ukupnog električnog elektroničkog otpada.

Cilj obaterijama, akumulatorima ootpadnim baterijama akumulatorima bio je poboljšati gospodarenje otpadom te ekološki učinak baterija akumulatora određivanjem pravila za njihovo prikupljanje, recikliranje, obradu odlaganje. Direktivom su također utvrđene granične vrijednosti za određene opasne tvari (osobito za živu kadmij) ubaterijama akumulatorima. Uskladu s oradioaktivnom otpadu radioaktivnim tvarima, svaka država članica mora uvesti obvezu izvještavanja odjelatnostima koje uključuju opasnost od ionizirajućeg zračenja. Prijevoz radioaktivnog otpada reguliran je .

Direktiva oambalaži ambalažnom otpadu obuhvatila je sve vrste ambalaže na tržištu EU-a sav ambalažni otpad. U oizmjeni Direktive 94/62/EZ utvrđeni su kriteriji te je pojašnjena definicija „ambalaže”. Osim toga, izmijenjena je Direktiva oambalaži ambalažnom otpadu upogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica, koje jednostavno zaobilaze sve tokove gospodarenja otpadom te se akumuliraju uokolišu, osobito uobliku morskog otpada.

Direktiva ogospodarenju otpadom od djelatnosti vađenja mineralnih sirovina (Direktiva orudarskom otpadu ) bavi se važnim ekološkim zdravstvenim rizicima koji su povezani skoličinom sadašnjeg prošlog rudarskog otpada te potencijalom tog otpada za onečišćenje.

D. Obrada odlaganje otpada

Direktivom opročišćavanju komunalnih otpadnih voda (), revidiranom 2024. (), nastoji se poboljšati prikupljanje pročišćavanje otpadnih voda. Cilj je Direktive oodlagalištima otpada () spriječiti ili smanjiti nepovoljne učinke odlagališta otpada na okoliš, posebno na površinske vode, podzemne vode, tlo zrak, kao na ljudsko zdravlje. Provedba još nije na zadovoljavajućoj razini, adalje postoji velik broj nezakonitih odlagališta otpada.

oindustrijskim emisijama, kako je izmijenjena , utvrđena su pravila ointegriranom sprečavanju kontroli onečišćenja koje proizlazi iz industrijskih aktivnosti, uključujući stvaranje otpada posebne odredbe za postrojenja za spaljivanje suspaljivanje otpada. Nakon posljednjeg preispitivanja uvrštena su odlagališta otpada.

E. Paket za kružno gospodarstvo iz 2018.

U prosincu 2015. Komisija je predstavila akcijski plan za kružno gospodarstvo kao četiri zakonodavna prijedloga oizmjeni gore navedenih pravnih akata: (a)Okvirne direktive ootpadu; (b)Direktive oodlagalištima otpada; (c)Direktive oambalaži ambalažnom otpadu; (d) direktiva ootpadnim vozilima, obaterijama akumulatorima ootpadnim baterijama akumulatorima te ootpadnoj električnoj elektroničkoj opremi.

Četiri direktive donesene usvibnju2018.,, , , sadrže, među ostalim, sljedeće ključne elemente:

  • zajednički cilj EU-a orecikliranju 65% komunalnog otpada do 2035. (55% do 2025. 60% do 2030.);
  • zajednički cilj EU-a orecikliranju 70% ambalažnog otpada do 2030.;
  • obvezujući cilj oodlagalištima otpada prema kojemu se do 2035. na odlagališta otpada smije odlagati najviše 10% komunalnog otpada;
  • zabranu odlaganja odvojeno prikupljenog otpada na odlagališta, uz zahtjev za odvojeno prikupljanje biootpada do 2023. te odvojeno prikupljanje tekstila opasnog otpada iz kućanstava do 2025.

F. Plastika ukružnom gospodarstvu

Komisija je 16.siječnja2018. izdala komunikaciju o. Njome se utvrđuju ključni izazovi, uključujući niske stope ponovne uporabe recikliranja plastičnog otpada, emisije stakleničkih plinova povezane sproizvodnjom spaljivanjem plastike te prisutnost plastičnog otpada uoceanima. Komisija predlaže da bi do 2030. sva plastična pakiranja trebala biti osmišljena za recikliranje ili ponovnu uporabu. Radi ostvarenja tog cilja strategijom se predlaže širok raspon mjera koje se usredotočuju na četiri područja: 1.poboljšanje ekonomičnosti kvalitete recikliranja plastike; 2.obuzdavanje bacanja plastičnog otpada uokoliš; 3.poticanje ulaganja inovacija ulancu vrijednosti plastike; 4.poticanje mjera na globalnoj razini.

Kao dio Strategije za plastiku te na temelju prijedloga Komisije od 28.svibnja2018., Vijeće Parlament postigli su dogovor osmanjenju onečišćenja plastikom određivanjem novih strogih ograničenja upogledu određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu (). Proizvodi zabranjeni uEU-u su plastični pribor za jelo, plastični tanjuri slamke, spremnici za hranu napitke izrađeni od ekspandiranog polistirena te plastični štapići za uši. Od 2025. nadalje države članice imat će obvezujući cilj prema kojemu će se sve PET boce proizvoditi od najmanje 25% reciklirane plastike. Od 2030. sve plastične boce morat će se proizvoditi od najmanje 30% recikliranog materijala.

G. Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo uokviru europskog zelenog plana

za čišću konkurentniju Europu objavljen je 11.ožujka2020. jedan je od temelja europskog zelenog plana, novog programa EU-a za održivi rast. Najavljene su inicijative tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda, koje su usmjerene, primjerice, na njihov dizajn, promicanje procesa kružnoga gospodarstva, poticanje održive potrošnje jamstvo da se korišteni resursi zadrže ugospodarstvu EU-a što je dulje moguće. Konkretno, doneseni su sljedeći akti.

Komisija je ustudenome2022. objavila .

Europski parlament Vijeće donijeli su novu 12.srpnja2023. Time će se utjecaj sektora baterija na okoliš svesti na najmanju moguću mjeru sobzirom na njegov eksponencijalni rast ukontekstu novih socioekonomskih uvjeta, tehnološkog razvoja, tržišta upotrebe baterija.

S obzirom na sve veću količinu otpada koji se iz EU-a otprema uzemlje izvan EU-a te kao odgovor na poziv na nastavak borbe protiv nezakonitih pošiljaka otpada upućen uokviru akcijskog plana za kružno gospodarstvo, 20.svibnja2024. na snagu je stupila . Njome se države članice pozivaju da osiguraju da EU svoje probleme sgospodarenjem otpadom ne izvozi utreće zemlje da olakšaju pošiljke otpada za ponovnu uporabu recikliranje uEU-u. Pošiljke otpada uzemlje OECD-a pratit će se moći će se obustaviti ako budu stvarale ozbiljne ekološke probleme uzemlji odredišta. Izvoz otpada uzemlje koje nisu članice OECD-a bit će zabranjen, odnosno dopušten samo ako te zemlje mogu održivo gospodariti otpadom.

Nova uredba oambalaži ambalažnom otpadu stupila je na snagu 11.veljače2025. Uredbom oambalaži ambalažnom otpadu nastoji se smanjiti ambalažni otpad:

  • postavljanjem obvezujućih ciljeva upogledu ponovne uporabe recikliranog sadržaja;
  • ograničavanjem određenih vrsta ambalaže za jednokratnu uporabu; i
  • zahtijevanjem da se ambalaža koja se upotrebljava svede na najmanju moguću mjeru.

Europska potrošnja tekstilnih proizvoda četvrta je po redu po razmjerima utjecaja na okoliš klimatske promjene, nakon hrane, stanovanja mobilnosti. Komisija je 30.ožujka2023. objavila , aunjoj se utvrđuju konkretne mjere kojima se osigurava da najkasnije od 2030. tekstilni proizvodi koji se stavljaju na tržište EU-a budu održivi da se mogu reciklirati, da ne sadržavaju opasne tvari te da se proizvode poštujući određene socijalne okolišne standarde. Parlament Vijeće postigli su 15.veljače2025. dogovor oizmjenama Okvirne direktive ootpadu koje se odnose na rasipanje hrane otpadne tekstilne proizvode. Nova pravila obuhvaćaju obvezujuće ciljeve smanjenja rasipanja hrane novi program odgovornosti proizvođača kojim se od proizvođača tekstilnih proizvoda zahtijeva da pokriju troškove prikupljanja, razvrstavanja recikliranja otpadnih tekstilnih proizvoda.

Komisija je usrpnju2023. predstavila radi povećanja ponovne uporabe, recikliranja oporabe.

Komisija je 6.listopada2023. objavila .

Komisija je 16.listopada2023. predložila . Cilj je te uredbe pomoći da se ispuni cilj EU-a upogledu smanjenja ispuštanja mikroplastike uokoliš za 30% do 2030. Plastični peleti industrijska su sirovina koja se upotrebljava za proizvodnju plastičnih proizvoda. Oni su jedan od najvećih izvora nenamjernog onečišćenja mikroplastikom.

Komisija je 2025. najavila akt okružnom gospodarstvu za 2026. Njegov će cilj biti osigurati kružnost 24% materijala do 2030.

Uloga Europskog parlamenta

Parlament je uviše navrata zahtijevao uvođenje novog programa za budući europski rast koji bi se temeljio na učinkovitoj uporabi resursa, što zahtijeva drastične promjene unašim obrascima proizvodnje potrošnje. Oslanjajući se na Strategiju Komisije za plastiku ukružnom gospodarstvu iz siječnja2018. Parlament je ukojoj je pozvao Komisiju da, među ostalim, razmotri uvođenje zahtjeva upogledu minimalnog recikliranog sadržaja za određene plastične proizvode koji se stavljaju na tržište EU-a. Parlament se založio za stvaranje istinskog jedinstvenog tržišta za recikliranu plastiku, predložio mjere za borbu protiv morskog otpada zatražio da se do2020. zabrani prisutnost mikroplastike ukozmetičkim proizvodima proizvodima za čišćenje.

U poziva se na ambiciozan novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, čiji je cilj smanjenje ukupnog ekološkog resursnog otiska proizvodnje potrošnje uEU-u uz pružanje snažnih poticaja za inovacije, održivo poslovanje tržišta za klimatski neutralne netoksične kružne proizvode. Unjoj se ističe snažna sinergija između djelovanja upodručju klime kružnoga gospodarstva te se poziva na utvrđivanje cilja na razini EU-a upogledu učinkovitosti resursa.

sadržava više od 130 preporuka opolitikama. Među ostalim unjoj se poziva na donošenje:

  • znanstveno utemeljenih obvezujućih ciljeva EU-a za smanjenje upotrebe primarnih sirovina utjecaja na okoliš;
  • obvezujućih ciljeva upogledu materijala ekološkog otiska za svaku kategoriju proizvoda koji se stavljaju na tržište EU-a;
  • obvezujućih ciljeva za pojedinačne proizvode i/ili sektore upogledu recikliranog sadržaja.

Parlament je 23.travnja2024. donio pregovaračko stajalište opredloženom aktu za smanjenje onečišćenja mikroplastikom zbog gubitaka plastičnih peleta. Nakon europskih izbora ulipnju2024. uprosincu2024., pregovori između Parlamenta država članica započeli su usiječnju2025. Stajalištem Parlamenta dodaju se novi elementi nacrtu zakona, tj.proširena definicija plastičnih peleta, uključivanje svih vrsta prijevoza zahtjevi upogledu procjena rizika označivanja.

Više informacija oovoj temi dostupno je na internetskim stranicama odbora ENVI.

Anne Ploeger