Europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS)
Europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS) uspostavljene su radi lakše prekogranične, transnacionalne imeđuregionalne suradnje država članica ili njihovih regionalnih ilokalnih vlasti. Uokviru EGTS-a ti partneri mogu provoditi zajedničke projekte, razmjenjivati stručno znanje ipoboljšavati koordinaciju prostornog planiranja.
Pravna osnova
- Europskog parlamenta iVijeća od 5.srpnja2006. oEuropskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju(EGTS).
- Europskog parlamenta iVijeća od 17.prosinca2013. oizmjeni Uredbe (EZ) br.1082/2006 oEuropskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) uvezi spojašnjenjem, pojednostavljenjem ipoboljšanjem osnivanja ifunkcioniranja takvih grupacija.
Kontekst
Cilj Europske grupacije za teritorijalnu suradnju jest olakšati ipromicati teritorijalnu suradnju, posebno među svojim članovima, uključujući jedan oblik ili više oblika prekogranične, transnacionalne imeđuregionalne suradnje radi jačanja ekonomske, socijalne iteritorijalne kohezije uEU-u.
Općenito su zadaće EGTS-a usklađene snavedenim ciljevima. One mogu uključivati određene projekte teritorijalne suradnje među članovima EGTS-a, uz financijsku potporu Europske unije ili bez nje. Moguće je da zadaća EGTS-a bude iprovedba programâ koje sufinancira Europska unija usklopu Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i/ili Kohezijskog fonda, ili drugih projekata prekogranične suradnje koji mogu, ali ne moraju biti financirani sredstvima EU-a. Neki od primjera takvih aktivnosti su upravljanje prekograničnom prometnom infrastrukturom ili bolnicama, provedba prekograničnih razvojnih projekata ili upravljanje njima te razmjena stručnog znanja idobrih praksi.
Ustroj
Grupaciju mogu osnovati partneri sa sjedištem unajmanje dvjema državama članicama (ili jednoj državi članici inajmanje jednoj zemlji koja nije uEU-u) koji pripadaju jednoj od sljedećih kategorija ili više njih:
- države članice ili tijela na nacionalnoj razini;
- regionalna tijela;
- lokalna tijela;
- javna poduzeća ili javnopravna tijela;
- poduzeća kojima je povjereno pružanje usluga od općega gospodarskog interesa;
- nacionalna, regionalna ili lokalna tijela odnosno tijela ili poduzeća iz trećih zemalja (pod posebnim uvjetima);
- udruženja sastavljena od tijela koja pripadaju jednoj od tih kategorija ili više kategorija.
EGTS-ovi imaju pravnu osobnost, anjihovo djelovanje uređeno je konvencijom koju su jednoglasno sklopili njihovi članovi. Europske grupacije za teritorijalnu suradnju djeluju uime svojih članova koji donose statute uokviru posebnih konvencija kojima se utvrđuju njihov ustroj iaktivnosti. EGTS mora imati najmanje dva tijela: skupštinu, koja se sastoji od predstavnika njegovih članova, idirektora koji predstavlja EGTS idjeluje unjegovo ime.
Osim toga, ovlasti grupacija ograničene su ovlastima njihovih članova. Ovlasti javnih tijela, na primjer kreiranje politika iregulatorne ovlasti, ne mogu se prenijeti na grupaciju.
Skupština donosi projekciju godišnjeg proračuna grupacije na temelju koje se podnosi godišnje izvješće oradu koje potvrđuju neovisni stručnjaci. Članovi snose financijsku odgovornost za dugove razmjerno svojem doprinosu proračunu.
ʴDzپԳć
Europski odbor regija upravlja registrom EGTS-a. Na popisu se trenutačno nalazi 88 EGTS-ova od kojih su tri zatvorena.
Članovi jedne takve grupacije, Europske mreže urbanističkog znanja, nemaju zajedničke geografske granice. Taj EGTS platforma je za razmjenu stručnog znanja iideja upodručju urbanističkog razvoja.
U svojem izvješću iz travnja 2018. oprimjeni Uredbe (EZ) br.1082/2006 (Uredba oEGTS-u) Komisija je potvrdila europsku dodanu vrijednost tog instrumenta: suradnja među članovima EGTS-a iz različitih država članica itrećih zemalja olakšava donošenje odluka idoprinosi zajedničkom razvoju ciljeva istrategija izvan nacionalnih granica. Broj EGTS-ova injihovih članova ustalnom je porastu, avrste njihove primjene sve su brojnije. Zahvaljujući izmjenama Uredbe oEGTS-u iz 2013. te su grupacije sad uključene urazne programe iprojekte europske teritorijalne suradnje (INTERREG) te uprovedbu drugih programa kohezijske politike, na primjer upodručju ruralnog razvoja.
Uloga Europskog parlamenta
Uredba oEGTS-u donesena je uokviru redovnog zakonodavnog postupka. Parlament je stoga bio suzakonodavac ravnopravan Vijeću. Uredbom su uobzir uzeti zahtjevi Parlamenta uvezi sjasnom definicijom teritorijalne suradnje, potrebom za preciznijim utvrđivanjem financijske odgovornosti država članica te jurisdikcijom ipravilima oobjavljivanju i/ili registraciji statuta grupacija. Osim toga, Vijeće je usvojilo prijedlog Parlamenta da se na grupaciju primjenjuje pravo države članice ukojoj se nalazi njezino registrirano sjedište.
Uredba oEGTS-u izmijenjena je krajem 2013. godine. Cilj te izmjene bio je pojasniti postojeća pravila te pojednostavniti postupak uspostave ifunkcioniranje grupacija kao ipojasniti sudjelovanje trećih zemalja. Revidirana Uredba oEGTS-u primjenjuje se od 22.lipnja2014.
Kako bi se olakšalo korištenje tog instrumenta, Parlament je stavio naglasak na uspostavu veza sEGTS-ovima urazličitim političkim instrumentima, kao što je kohezijska politika. Parlament je uspio osigurati ida uzakonodavnom okviru za programsko razdoblje 2014.–2020. predstavnici EGTS-a sudjeluju uodborima za praćenje programa.
Unatoč pozitivnim trendovima uupotrebi tih instrumenata Parlament smatra da se oni idalje mogu dodatno poboljšati: usvojoj Parlament izražava žaljenje što još nije upotpunosti iskorišten potencijal EGTS-ova. Moguće je da je to dijelom posljedica zadrški regionalnih ilokalnih vlasti, adijelom njihova straha od prijenosa nadležnosti te nedovoljne osviještenosti onjihovim nadležnostima. Nadalje, Parlament je pozvao Komisiju da predloži mjere kako bi se prevladale prepreke za učinkovitiju primjenu tog instrumenta.
Parlament je 15.rujna2022. donio rezoluciju naslovljenu ”. Rezolucijom se predlaže uklanjanje strukturnih nedostataka skojima se suočavaju sve pogranične regije uokviru namjenskog programa regionalnih potpora. Zahtijeva se također da se 0,26% proračuna EU-a za kohezijsku politiku dodijeli za uklanjanje strukturnih nedostataka upograničnim područjima te se navodi da bi taj iznos trebalo dodijeliti na početku novog proračunskog razdoblja (2028.–2034.), ito EGTS-ovima ili sličnim strukturama upograničnim regijama.
Frédéric Gouardères