Klimatske promjene u Europi: činjenice i brojke
Saznajte ključne informacije o klimatskim promjenama u Europi, o regionalnom utjecaju, koji su najveći onečišćivači, kako smanjiti emisiju stakleničkih plinova i još mnogo toga.
ž
- CO2 nije jedini staklenički plin koji uzrokuje globalno zagrijavanje
- Najveći proizvođači stakleničkih plinova u EU-u po zemljama i sektorima
- Kretanje emisija stakleničkih plinova u EU-u od 1990.
- Utjecaj klimatskih promjena na Europu
- Emisije iz prometa u EU-u: činjenice i brojke
- Pregovori UN-a o klimi
- Više o klimatskim promjenama u EU-u
Klimatske promjene globalni su problem, ali kako utječu na Europu? Saznajte činjenice i brojke o različitim aspektima ovog problema.
CO2 nije jedini staklenički plin koji uzrokuje globalno zagrijavanje
Najpoznatiji staklenički plin je ugljični dioksid (CO2), koji je 2021. činio gotovo 80 posto u EU-u.
Iako su ostali staklenički plinovi prisutni u atmosferi u manjoj količini, oni mogu imati veći učinak zagrijavanja. Jedan od njih je metan, koji je 2021. bio odgovoran za 12 posto posljedica emisija stakleničkih plinova u EU-u.
Neki staklenički plinovi prirodno se pojavljuju u atmosferi, ali ljudska aktivnost doprinosi njihovoj akumulaciji. Drugi su umjetni, kao što su fluorirani plinovi koji se koriste u industriji. Njihov potencijal globalnog zagrijavanja često je nekoliko tisuća puta jači od CO2.
Najveći proizvođači stakleničkih plinova u EU-u po zemljama i sektorima
Europska je unija u 2023. bila , nakon Kine, Sjedinjenih Država i Indije. Udio EU-a u emisiji stakleničkih plinova na svjetskoj razini smanjio se s 15,2 posto 1990. godine na 6,0 posto 2023. godine.
Unutar EU-a, najviše stakleničkih plinova u 2023. emitirale su Njemačka, Francuska, Italija, Poljska i Španjolska. Sektor opskrbe energijom bio je odgovoran za 27,4 posto emisija stakleničkih plinova u EU-u 2023., nakon čega slijede domaći prijevoz (28,8 posto) i industrija (20,3 posto).
Kretanje emisija stakleničkih plinova u EU-u od 1990.
U 2021. godini, EU je odredio cilj klimatske neutralnosti, postizanje nultih neto emisija do 2050., zakonski obvezujućim. Postavljen je i srednjoročni cilj od 55 posto smanjenja emisija do 2030.
Emisije su se od 1990. do 2023. stalno smanjivale. Procjenjuje se da su 2023. emisije u EU-u bile 37 posto niže nego 1990., nakon znatnog smanjenja od 8 posto u odnosu na 2022.
Utjecaj klimatskih promjena na Europu
Klimatske promjene već utječu na Europu u različitim oblicima, ovisno o regiji. One mogu uzrokovati gubitak biološke raznolikosti, šumske požare, smanjenje prinosa usjeva i više temperature. Osim toga, mogu utjecati na zdravlje ljudi.
Emisije iz prometa u EU-u: činjenice i brojke
Promet je jedini sektor u kojem su emisije i dalje veće nego što su bile 1990. Promet je odgovoran za gotovo 30 posto ukupnih emisija CO2 u EU-u, od čega 72 posto dolazi iz cestovnog prometa.
Emisije CO2 iz automobila
Automobili i kombiji proizvode oko 15 posto emisija CO2 u EU-u. S prosječno 1,7 osoba po automobilu u Europi, drugi načini prijevoza, kao što su autobusi, trenutačno su ekološki prihvatljivija alternativa. Međutim, moderni automobili mogu biti među najčišćim načinima prijevoza, ako ih koristi više osoba.
Emisije iz zrakoplova i brodova
Međunarodni zračni i pomorski promet čine manje od 3,5 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, ali su njihov najbrže rastući izvor. Predviđa se da će emisije iz zrakoplova 2050. biti 10 puta veće u odnosu na 1990., dok bi se emisije iz brodova mogle povećati do 50 posto.
Pregovori UN-a o klimi
EU je ključni akter u pregovorima UN-a o klimatskim promjenama. Osim EU-a, potpisnice Pariškog sporazuma su i sve države članice EU-a, ali one koordiniraju svoja stajališta i utvrđuju zajedničke ciljeve smanjenja emisija na razini EU-a.