Odgovor Europske unije na klimatske promjene
Ublažavanje posljedica klimatskih promjena jedno je od temeljnih pitanja kojima se bavi Europski parlament. Saznajte više o poduzetim mjerama.
ž
- Globalno zatopljenje: granična vrijednost 2°C
- Zašto je odgovor Europske unije važan
- Europski zeleni plan: nulta stopa emisija do 2050.
- Klimatska politika EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova
- Poticanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti
- Stvaranje održivog i kružnog gospodarstva do 2050.
- Borba protiv klimatskih promjena kroz očuvanje bioraznolikosti i obnovu prirode
Globalno zatopljenje: granična vrijednost 2°C
Značajan porast prosječne temperature na svjetskoj razini bilježi se još od vremena industrijske revolucije. Posljednje desetljeće, od 2013. do 2023. godine, .
Prema podacima , 2024. godina . Većina stručnjaka uzrok vidi u većoj emisiji stakleničkih plinova (GHG) koja je posljedica ljudskih aktivnosti.
Godina 2024. bila je prva godina u kojoj je prosječna temperatura jasno premašila prag povećanja od 1,5°C iznad predindustrijske razine (od 1850. do 1900.).
Porast od 2°C u odnosu na temperature iz predindustrijskog doba znanstvenici uzimaju za graničnu vrijednost nakon koje se javlja veći rizik opasnih i potencijalno katastrofalnih posljedica.
Zbog toga je cilj Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama zadržati povećanje znatno ispod 2°C i ulagati napore kako bi ga se ograničilo na 1,5°C.
Jedna godina u kojoj se povećanje od 1,5°C premašuje ne znači da ciljevi utvrđeni u Pariškom sporazumu nisu ispunjeni, jer se oni mjere tijekom desetljeća, a ne u pojedinačnim godinama. Međutim, s obzirom na trenutačnu stopu zagrijavanja, vrlo je vjerojatno da će prosječne temperature u 2030. biti znatno iznad cilja od 1,5°C.
Stručnjaci trenutačno procjenjuju da će više od predindustrijske razine.
Zašto je odgovor Europske unije važan
Utjecaj klimatskih promjena na Europu
Europske se regije već na različite načine suočavaju s utjecajem klimatskih promjena. Posljedice tih promjena uključuju gubitak bioraznolikosti, pojavu šumskih požara, smanjene prinose usjeva i više temperature. Klimatske promjene utječu i na zdravlje ljudi.
Europska unija veliki je zagađivač
Europska je unija , nakon Kine, SAD-a i Indije, prema podacima iz 2023. godine. Udio EU-a u globalnim emisijama smanjio se s 15,2 posto u 1990. na 6,0 posto u 2023.
Uloga EU-a u klimatskim pregovorima Ujedinjenih naroda
EU je ključni igrač u pregovorima UN-a o klimatskim promjenama. Sve zemlje članice preuzele su obveze određene Pariškim sporazumom, pri čemu usklađuju svoje stavove i postavljaju zajedničke ciljeve za smanjenje emisija na razini EU-a.
Prema Pariškom sporazumu, EU se 2015. godine obvezao do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40 posto ispod razine iz 1990. Taj je cilj izmijenjen 2021. i određeno je smanjenje od najmanje 55 posto do 2030., kako bi se do 2050. godine postigla klimatska neutralnost.
EU je značajno smanjio emisije
Cilj je EU-a do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 1990. te postati klimatski neutralan do 2050. godine. Emisije su se od 1990. do 2023. stalno smanjivale. Procjenjuje se da su 2023. emisije u EU-u bile 37 posto niže nego 1990., nakon znatnog smanjenja od 8 posto u odnosu na 2022.
Europski zeleni plan: nulta stopa emisija do 2050.
Klimatska neutralnost do 2050. i privremeni cilj smanjenja emisija za 55 posto do 2030. postali su pravno obvezujući ciljevi u EU-u 2021. Postizanje klimatske neutralnosti do 2050. utvrđeno je Europskim zakonom o klimi, a Zeleni plan određuje smjer i mjere EU-a prema ostvarenju tog cilja.
Konkretno zakonodavstvo za postizanje ciljeva Zelenog plana dio je paketa „Spremni za 55%“ koji je . On uključuje izmjenu zakonodavnog okvira o smanjenju emisija i energetskoj potrošnji.
EU također radi na postizanju kružnog gospodarstva do 2050., stvaranju održivog prehrambenog sustava i zaštiti bioraznolikosti i oprašivača.
Prema investicijskom planu, Fond za pravednu tranziciju osmišljen je za podršku regijama i zajednicama najviše pogođenim zelenom tranzicijom, na primjer onima snažno ovisnim o ugljenu.
Klimatska politika EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova
Europska unije uvela je različite mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova, ovisno o sektorima na koje se odnose.
Elektrane i industrija
Sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS od eng. Emissions trading system) osmišljen je kako bi se smanjile emisije iz elektrana i industrije. Kroz trgovinu dozvolama za svaku tonu CO2 koje tvrtke emitiraju žele se smanjiti emisije. Zahvaljujući tome tvrtke koje manje zagađuju manje plaćaju. Sustav pokriva 40 posto ukupne emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji.
ETS je revidiran s ciljem smanjenja industrijskih emisija za 62 posto do 2030. i postizanja ambicioznih ciljeva Zelenog plana. Revidirani sustav trgovanja emisijama (ETS II) uključivat će nove sektore zagađivače, kao što su zgrade i cestovni promet, a od 2027. i pomorski promet.
Građevinarstvo, poljoprivreda i gospodarenje otpadom
Sektori koji još nisu uključeni u ETS, kao što su građevinarstvo, poljoprivreda i gospodarenje otpadom, smanjit će svoje emisije kroz mehanizam raspodjele tereta između zemalja EU-a. Sukladno paketu mjera „Spremni za 55%“, za te su sektore postavljeni ciljevi smanjenja s 29 posto na 40 posto do 2030. godine.
Promet
Parlament je u lipnju 2022. podržao prijedlog za postizanje nulte stope emisija ugljika iz osobnih automobila i kombija do 2035. godine.
Parlament je izglasao reviziju ETS-a za zrakoplovstvo, kako bi uključio sve letove koji polaze iz Europskog gospodarskog prostora. U travnju 2023. usvojen je revidirani prijedlog za postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica za zrakoplovstvo do 2026. i poticanje korištenja održivih zrakoplovnih goriva.
Krčenje šuma i korištenje zemljišta
U borbi protiv klimatskih promjena EU želi iskoristiti potencijal šuma za apsorpciju CO2.
Zastupnici su 2023. godine glasali za izmjenu pravila koja reguliraju krčenje šuma i prenamjenu zemljišta (LULUCF). Novim pravilima želi se povećati neto uklanjanje stakleničkih plinova uz pomoć tla i šuma u EU-a za 15 posto do 2030. godine.
Uvoz iz zemalja s manjim klimatskim ambicijama
Parlament je u travnju 2023. usvojio pravila za mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama. Time će se nametnuti cijena ugljika na uvoz proizvoda koji nastaju uz veliku emisiju ugljika izvan EU-a, kako bi se spriječilo preseljenje proizvodnje u zemlje s manje ambicioznim klimatskim ciljevima.
Poticanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti
Energija je najveći izvor emisija stakleničkih plinova u EU-u. Poboljšanje energetske učinkovitosti i proizvodnja čišće energije olakšat će EU-u postizanje klimatskih ciljeva i smanjiti njegovu ovisnost o uvozu.
Parlament je u rujnu 2023. podržao dogovor o poticanju korištenja energije iz obnovljivih izvora. Udio obnovljive energije u konačnoj potrošnji u EU-u trebao bi se povećati na 42,5 posto do 2030., dok bi pojedinačnim zemljama cilj bio 45 posto.
Osim toga, u srpnju 2023. Parlament je podržao želju EU-a za poboljšanjem energetske učinkovitost uz postavljanje novih ciljeva za smanjenje potrošnje energije na razini EU-a za najmanje 11,7 posto do 2030. (u usporedbi s predviđanjima iz 2020. o potrošnji energije u 2030.).
Stvaranje održivog i kružnog gospodarstva do 2050.
Ostvarenje ciljeva Zelenog plana i prijelaz na ugljično neutralan EU do 2050. znači preispitivanje cjelokupnog životnog ciklusa proizvoda, od promicanja održive potrošnje do kružnog gospodarstva, što će rezultirati smanjenom potrošnjom resursa, smanjenom količinom otpada i smanjenim emisijama stakleničkih plinova.
Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo uključuje mjere za:
- ambalažu i plastiku
- održivi tekstil
- elektroniku i ICT
- zgrade i građevinarstvo
- baterije i vozila
- prehrambeni lanac
- kritične sirovine
- popravak i ponovnu upotrebu
Borba protiv klimatskih promjena kroz očuvanje bioraznolikosti i obnovu prirode
Obnavljanje prirodnih ekosustava i očuvanje bioraznolikosti važni su za ublažavanje klimatskih promjena, povećanje kapaciteta prirodnog skladištenja ugljika i poboljšanje otpornosti na klimatske promjene.
Šume igraju ključnu ulogu u apsorpciji i nadoknadi štetnih učinaka emisija ugljika. U travnju 2023. Parlament je usvojio pravila kojima će osigurati da roba uvezena u EU-u ne pridonosi krčenju ili uništavanju šuma bilo gdje u svijetu.
U veljači 2024., zastupnici su podržali novi zakon koji obvezuje sve države članice na obnavljanje prirodnih staništa.