"Gig ekonomija": kako EU poboljšava prava radnika koji rade putem platformi
Cilj je novih pravila EU-a ojačati prava osoba koje rade putem platformi i osigurati im bolje radne uvjete.
Sve više ljudi kupuje robu i usluge na internetu putem platformi kao što su Deliveroo ili Uber. Osobe koje rade putem tih platformi često nisu zaštićene standardnim ugovorima o radu, što ih čini ranjivijima. EU to želi promijeniti uz pomoć nove direktive o radu putem platformi.
Što su to radnici u "gig ekonomiji"? Koliko ih ima?
Internetske platforme koriste internetske stranice ili aplikacije kako bi spojile osobe koje traže određenu uslugu s onima koji ih pružaju u zamjenu za novac.
Većina usluga, poput vožnje, dostave ili čišćenja, zahtijeva rad na lokaciji, ali neke se mogu obavljati na internetu, kao što su računovodstvo ili grafički dizajn.
43 milijuna
očekuje se da će 43 milijuna osoba raditi za digitalne platforme do 2025.
Ta nestandardna radna mjesta postala su sve raširenija zbog promjena u svijetu rada, kao što su sve veća digitalizacija i stvaranje novih poslovnih modela. Više od radilo je za digitalne platforme u EU-u 2022., a očekuje se da će ta brojka porasti na 43 milijuna do 2025.
Od ukupnog broja osoba koje rade za platforme, 26,3 milijuna (93 posto) trenutačno je klasificirano kao samozaposlene osobe, ali postoje sumnje da bi oko pet milijuna njih moglo biti pogrešno klasificirano.
U takozvanoj "gig ekonomiji" uobičajena su privremena radna mjesta i kratkoročni ugovori s neovisnim radnicima. Time se radnici stavljaju u loš položaj. EU želi osigurati da takvi radnici uživaju minimalnu zaštitu.
Direktiva o radu putem digitalnih platformi
Parlament je u travnju 2024. glasao o novim pravilima za poboljšanje radnih uvjeta radnika u "gig ekonomiji". Cilj je direktive EU-a o radu putem platformi ispraviti radni status osoba koje su pogrešno klasificirane kao samozaposlene, poboljšati transparentnost i regulirati upotrebu algoritama i podataka pri donošenju odluka o radnicima koji rade putem platformi.
Cilj je novog zakona radnicima dati sva radna prava koja trebaju imati i ispraviti lažne tvrdnje o samozapošljavanju.
Sve države članice EU-a morat će uspostaviti nacionalna pravila kojima se treba osigurati da se, ako postoje naznake da platforme de facto usmjeravaju i nadziru osobe koje rade za njih, pretpostavlja da su te osobe u radnom odnosu s njima.
Platforme će moći osporiti takvu pretpostavku, ali moraju dokazati da ne postoji radni odnos.
U skladu s novom direktivom, radnik koji radi putem platforme ne može dobiti otkaz na temelju odluke koju donosi algoritam ili sustav automatiziranog donošenja odluka. Ljudsko praćenje i nadzor bit će potrebni za donošenje odluka koje utječu na radne uvjete.
Platformama neće biti dopušteno obrađivati određene vrste osobnih podataka osoba koje rade za njih, kao što su privatne razmjene s kolegama ili osobna uvjerenja. Platforme će, među ostalim, biti obvezne informirati radnike o korištenju algoritama i automatiziranih sustava pri donošenju odluka o njihovu zapošljavanju, radnim uvjetima i zaradi.
Zastupnici su 2019. usvojili nova pravila kojima se uvode minimalna prava za sve zaposlenike. Tim su zakonodavstvom zajamčena nova prava najranjivijim zaposlenicima s netipičnim ugovorima i na nestandardnim radnim mjestima, kao što su radnici u "gig ekonomiji". Pravila uključuju mjere za zaštitu radnika i osiguravanje transparentnijih i predvidljivijih radnih uvjeta, besplatnog obveznog osposobljavanja, ograničenja radnog vremena i trajanja probnog rada.
Sljedeći koraci
Parlament je odobrio direktivu o radu putem digitalnih platformi na plenarnoj sjednici krajem travnja 2024. Vijeće je također mora službeno odobriti.
Nakon što obje institucije službeno odobre postignut dogovor, države članice EU-a imaju na raspolaganju dvije godine za usklađivanje svojeg nacionalnog zakonodavstva s direktivom.