PRIJEDLOG REZOLUCIJEo ublažavanju posljedica potresâ u Hrvatskoj
18.1.2021-()
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Younous Omarjee
u ime Kluba zastupnika The Left
Također vidi zajednički prijedlog rezolucijeRC-B9-0057/2021
9‑0059/2021
Rezolucija Europskog parlamenta o ublažavanju posljedica potresâ u Hrvatskoj
()
Europski parlament,
–uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji,
–uzimajući u obzir članak 174., članak 175. stavak3. i članak 212. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
–uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br.2012/2002 od 11.studenoga2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije[1], kako je izmijenjena Uredbom(EU) br. 661/2014[2] i Uredbom (EU) 2020/461[3],
–uzimajući u obzir Odluku br.1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17.prosinca2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu[4], kako je izmijenjena Uredbom (EU)2018/1475[5] i Odlukom (EU)2019/420[6],
–uzimajući u obzir izmijenjeni Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 14.siječnja 2020. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize (COM/2020/0023),
–uzimajući u obzir Uredbu (EU) br.1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br.1083/2006[7], kako je izmijenjena Uredbom (EU)2015/1839[8], Uredbom (EU)2016/2135[9], Uredbom (EU)2017/825[10], Uredbom (EU)2017/1199[11], Uredbom (EU)2017/2305[12], Uredbom (EU, Euratom)2018/1046[13], Uredbom (EU)2018/1719[14], Uredbom(EU) 2019/711[15], Uredbom (EU)2020/460[16], Uredbom (EU)2020/558[17], Uredbom (EU)2020/1041[18], Uredbom (EU)2020/1542[19],
–uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2016/369 od 15. ožujka 2016. o pružanju hitne potpore unutar Unije[20], kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EU)2020/521[21],
–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14.listopada 2020. naslovljenu „Val obnove za Europu: ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života” (),
–uzimajući u obzir Uredbu (EU) br.375/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3.travnja2014. o osnivanju Europskog volonterskog tijela za humanitarnu pomoć („inicijativa Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a”)[22], kako je ispravljena Ispravkom Uredbe od 24. travnja 2014.,
–uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br.1257/96 od 20. lipnja 1996. o humanitarnoj pomoći[23], kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br.1882/2003[24], Uredbom (EZ) br.219/2009[25] i Uredbom (EU)2019/1243[26],
–uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju, a posebno njegovu točku 11.[27],
–uzimajući u obzir Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća od 13.listopada 2020. o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Hrvatskoj i Poljskoj u vezi s prirodnom katastrofom te isplate predujmova Hrvatskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Portugalu i Španjolskoj u vezi s izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja (),
–uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 30.listopada2020. o donošenju stajališta Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br.9 Europske unije za financijsku godinu2020.[28],
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24.studenog 2020. o stajalištu Vijeća o Nacrtu izmjene proračuna br.9/2020 Europske unije za financijsku godinu 2020. priloženom Prijedlogu o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Hrvatskoj i Poljskoj u vezi s prirodnom katastrofom te isplate predujmova Hrvatskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Portugalu i Španjolskoj u vezi s izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja[29],
–uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 28. studenog 2008. u kojima se traži da se kapaciteti civilne zaštite unaprijede europskim sustavom uzajamne pomoći koji bi se temeljio na modularnom pristupu civilnoj zaštiti,
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. studenog 2007. o regionalnom utjecaju potresâ[30],
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. lipnja 2008. o unapređenju kapaciteta Unije za odgovaranje na katastrofe[31],
–uzimajući u obzir Pariški sporazum potpisan 12.prosinca2015.,
–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11.prosinca2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (),
–uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A.budući da je Hrvatsku prošle godine pogodilo više razornih potresa velikih razmjera, pri čemu je 22. ožujka 2020. potres magnitude 5,5 pogodio Zagrebačku županiju i Krapinsko-zagorsku županiju, dok su Sisačko-moslavačku županiju pogodila ukupno tri potresa: 28. prosinca 2020. potres magnitude 5,2, 29.prosinca2020. magnitude 6,4, te 6.siječnja2021. magnitude 5,0, posljednji koji je pogodio spomenutu županiju; budući da je zbog razmjera tih potresa šteta nastala i daleko izvan njihovih epicentara;
B.budući da je u potresu u ožujku 2020. jedna osoba izgubila život, 26 ih je bilo ozlijeđeno, a grad Zagreb i njegova okolica pretrpjeli su golemu društveno-gospodarsku i materijalnu štetu; budući da je u nedavnim potresima u središnjoj Hrvatskoj u prosincu 2020. i siječnju 2021. sedam osoba izgubilo život i 26 ih je bilo ozlijeđeno, pogođeni gradovi i sela pretrpjeli su golemu materijalnu štetu te su mnogi ljudi ostali bez svojih domova; budući da su ti potresi, do kojih je došlo usred pandemije bolesti COVID-19, prouzročili dodatan stres i dugotrajne psihološke posljedice;
C.budući da je regiji, gradovima i selima pogođenima nedavnim potresima potrebna hitna i brza obnova; budući da su potresi doveli velik broj stanovnika pogođenih područja na rub očaja;
D.budući da je u nedavnim potresima srušen velik broj kuća izgrađenih nakon rata 1990-ih godina, što upućuje na postojanje nepravilnosti i korupcije tijekom poslijeratne obnove; budući da je potrebno na odgovarajući način koordinirati i nadzirati napore usmjerene na održivu obnovu kako bi se otklonili gospodarski i socijalni gubici, pri čemu treba zajamčiti transparentnost te poštovanje najboljih praksi i pravila o javnoj nabavi;
E.budući da su nedavni potresi pogodili većinom ruralna i manje razvijena područja koja su ionako izrazito socijalno ugrožena i siromašna te ih nacionalna tijela često zanemaruju u svojim strategijama i programima gospodarskog razvoja;
F.budući da se lokalno i regionalno gospodarstvo u zahvaćenim područjima uvelike oslanja na poljoprivrednu proizvodnju; budući da je lokalna poljoprivredna infrastruktura kao što su zgrade, strojevi i oprema, ali i sama polja, teško oštećeni; budući da od posljedica potresa pati i znatan broj životinja, među kojima su domaće životinje i kućni ljubimci;
G.budući da su potresi znatno otežali funkcioniranje javnih službi i institucija u zahvaćenim područjima, uključujući škole i bolnice;
H.budući da je Europski parlament u studenome 2020. odobrio izdvajanje 683,7milijunaEUR iz Fonda solidarnosti Europske unije za pomoć Hrvatskoj u ublažavanju posljedica zagrebačkog potresa iz ožujka 2020.; budući da se različiti drugi instrumenti EU-a, primjerice strukturni fondovi i instrumenti civilne zaštite, mogu upotrijebiti za unapređenje mjera pripravnosti za potres kao i mjera obnove nakon potresa;
1.izražava solidarnost i suosjećanje svim pojedincima pogođenima potresima kao i njihovim obiteljima;
2.pozdravlja napor koji su u razorenim područjima uložile spasilačke jedinice, snage civilne zaštite, volonteri, organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije te svi ostali relevantni akteri kako bi se spasili životi, ograničila šteta i zajamčile osnovne aktivnosti za održavanje dostojanstvenog životnog standarda; pozdravlja sve inicijative koje su rezultirale pružanjem potpore i pomoći potrebitima;
3.izražava veliku zabrinutost zbog toga što bi uslijed klimatskih promjena ekstremne vremenske pojave i prirodne katastrofe mogle postati sve učestalije i intenzivnije;
4.pohvaljuje solidarnost država članica i drugih zemalja koje u ovoj izvanrednoj situaciji pružaju potporu u obliku uzajamne pomoći;
5.poziva Komisiju da u suradnji s hrvatskim vlastima osmisli brz način raspodjele potrebne financijske pomoći kao i pružanja ostalih oblika pomoći kako bi se osigurao brz oporavak pogođenih područja i pružila pomoć svima kojima je potrebna;
6.poziva Komisiju da u okviru kohezijskih i regionalnih fondova stavi na raspolaganje instrumente za aktivnosti obnove; ističe važnost postizanja sinergije među svim raspoloživim instrumentima EU-a kako bi se zajamčilo učinkovito raspolaganje resursima u cilju obnove i drugih nužnih aktivnosti;
7.apelira na hrvatske vlasti da brzo i temeljito procijene ukupnu štetu na svim područjima pogođenima potresima kako bi se što prije započelo s radovima na obnovi i rekonstrukciji;
8.ističe da se u postupku obnove moraju uzeti u obzir prethodna iskustva te da obnovu treba provesti brzo, transparentno i uz stručni nadzor; naglašava da je potrebno zajamčiti sigurnost, stabilnost i izglede za budućnost pogođenih osoba kako bi se osiguralo da spomenute osobe mogu nastaviti živjeti na tom području i kako se nepovoljan položaj te regije ne bi dodatno pogoršao zbog štetnih učinaka smanjenja broja stanovnika;
9.poziva nacionalne, regionalne i lokalne vlasti Hrvatske da se zalažu za to da se u obnovi poštuju uvjeti za izgradnju zgrada i infrastrukture otpornih na potrese, kao i za to da se primjenjuju najbolje profesionalne prakse i stručno znanje iz drugih država članica;
10.ističe da je uslijed nedavnih potresa otkriveno da poslijeratna obnova i ponovna izgradnja tijekom 1990-ih nije uvijek bila u skladu s relevantnim građevinskim standardima; stoga poziva hrvatska nacionalna tijela da provedu istragu poslijeratne obnove kako bi se ispitale sve nepravilnosti u tom procesu i istražila njihova povezanost s korupcijom, uslijed čega je došlo do loše kvalitete stambenih objekata koji su oštećeni u nedavnim potresima;
11.ističe da je velik dio Europske unije izložen riziku od potresa; stoga apelira na Komisiju da se na razini EU-a usredotoči na provedbu mjera prevencije, edukacije, istraživanja, upravljanja rizikom, zaštite i solidarnosti, kao i mjera za otklanjanje i popravljanje štete prouzročene potresima;
12.pozdravlja potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda za prevenciju rizika od katastrofa, otpornost, energiju i seizmičku nadogradnju u aktualnom financijskom razdoblju; potiče hrvatske vlasti da stoga te mjere uvrste u svoje planiranje i programiranje dodjele proračunskih sredstava EU-a u razdoblju 2021.–2027. te da zatraže mobilizaciju Fonda solidarnosti EU-a; osim toga, poziva Komisiju da pokaže fleksibilnost u vezi s programiranjem i izmjenama nacionalnih operativnih programa kada je riječ o suočavanju s prirodnim katastrofama;
13.poziva Komisiju da u suradnji s europskim i hrvatskim institucijama raspodijeli potrebnu financijsku pomoć i pruži pomoć u drugim oblicima kako bi se osigurao brz oporavak pogođenih područja; poziva Komisiju da pri odobravanju financijske pomoći uzme u obzir činjenicu da se Hrvatska bori i protiv pandemije te apelira na Komisiju da dodatno pojednostavi postupak odobravanja kako bi se omogućila učinkovita i brza pomoć i odgovorilo na neposredne potrebe stanovništva;
14.naglašava važnost davanja prednosti stanovnicima pogođenih područja u pristupu cijepljenju protiv bolesti COVID-19; potiče Vladu Republike Hrvatske da preusmjeri znatan dio svoje opskrbe cjepivom u Sisačko-moslavačku županiju kako bi se odmah zaštitilo zdravlje svih stanovnika, pomagača i radnika na terenu;
15.konstatira da potresi imaju vrlo ozbiljne kratkoročne i dugoročne posljedice na regionalna gospodarstva i negativne učinke na infrastrukturu, zapošljavanje, prirodnu i kulturnu baštinu, okoliš i turizam, što općenito negativno utječe na gospodarsku i socijalnu koheziju;
16.poziva Komisiju i države članice da unaprijede svoja istraživanja kako bi se uspostavio sustav za osiguranje bolje pripremljenosti za sprečavanje sličnih kriza i upravljanje njima te kako bi se utjecaj sličnih katastrofa sveo na najmanju moguću mjeru; traži uspostavu poboljšanih sustava za rano upozoravanje u državama članicama te stvaranje i jačanje veza među raznim sustavima za rano upozoravanje;
17.ističe važnost koju mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu ima u poticanju suradnje u kriznim situacijama među nacionalnim tijelima civilne zaštite diljem Europe te u minimiziranju posljedica izvanrednih događaja;
18.nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Vladi Republike Hrvatske te regionalnim i lokalnim vlastima u pogođenim područjima.
- [1] SL L 311, 14.11.2002., str. 3.
- [2] SL L 189, 27.6.2014., str.143.
- [3] SL L 99, 31.3.2020., str.9.
- [4] SL L 347, 20.12.2013., str.924.
- [5] SL L 250, 4.10.2018., str.1.
- [6] SLL77I, 20.3.2019., str.1.
- [7] SL L 347, 20.12.2013., str.320.
- [8] SL L 270, 15.10.2015., str.1.
- [9] SL L 338, 13.12.2016., str.34.
- [10] SL L 129, 19.5.2017., str.1.
- [11] SL L 176, 7.7.2017., str.1.
- [12] SL L 335, 15.12.2017., str.1.
- [13] SL L193, 30.7.2018., str.1.
- [14] SL L 291, 16.11.2018., str.5.
- [15] SL L 123, 10.5.2019., str.1.
- [16] SL L 99, 31.3.2020., str.5.
- [17] SL L 130, 24.4.2020., str.1.
- [18] SL L 231, 17.7.2020., str.4.
- [19] SL L 356, 26.10.2020., str.1.
- [20] SL L 70, 16.3.2016., str.1.
- [21] SL L 117, 15.4.2020., str.3.
- [22] SL L 122, 24.4.2014., str.1.
- [23] SL L 163, 2.7.1996., str.1.
- [24] SL L 284, 31.10.2003., str.1.
- [25] SL L 87, 31.3.2009., str.109.
- [26] SL L 198, 25.7.2019., str.241.
- [27] SLC373, 20.12.2013., str.1.
- [28] SL C372I , 4.11.2020., str.1.
- [29] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0313.
- [30] SL C282E, 6.11.2008., str.269.
- [31] SL C 286E, 27.11.2009., str. 15.