PRIJEDLOG REZOLUCIJEo otvaranju pregovora o sporazumu o jačanju međunarodnih lanaca opskrbe kritičnim mineralima sa Sjedinjenim Američkim Državama
8.9.2023-()
u skladu s člankom 136. stavkom 5. Poslovnika
Bernd Lange
u ime Odbora za međunarodnu trgovinu
9‑0366/2023
Rezolucija Europskog parlamenta o otvaranju pregovora o sporazumu o jačanju međunarodnih lanaca opskrbe kritičnim mineralima sa Sjedinjenim Američkim Državama
()
Europski parlament,
–uzimajući u obzir preporuku Komisije od 14.lipnja2023. za odluku Vijeća o odobrenju otvaranja pregovora o sporazumu o jačanju međunarodnih lanaca opskrbe kritičnim mineralima sa Sjedinjenim Američkim Državama (),
–uzimajući u obzir zajedničku izjavu predsjednika SAD-a Joea Bidena i predsjednice Komisije Ursule von der Leyen od 10.ožujka2023.,
–uzimajući u obzir američki Zakon o smanjenju inflacije iz 2022.,
–uzimajući u obzir zajedničku izjavu nakon sastanka Vijeća za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a od 31. svibnja 2023.,
–uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o otvaranju pregovora o sporazumu o jačanju međunarodnih lanaca opskrbe kritičnim mineralima sa Sjedinjenim Američkim Državama (O-000037/2023 – B9‑0027/2023),
–uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,
–uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za međunarodnu trgovinu,
A.budući da EU i SAD dijele iste vrijednosti i isti ključni interes u pogledu oblikovanja međunarodne scene na kojoj se jačaju multilateralizam i demokratske vrijednosti, brane ljudska prava, poštuje međunarodno pravo i promiče međunarodni poredak utemeljen na pravilima te održiv razvoj širom svijeta;
B.budući da je SAD jedan od osnivača Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i desetljećima snažno zagovara multilateralni svjetski poredak utemeljen na pravilima;
C.budući da su EU i SAD nedavno pokrenuli dijalog o poticanju čiste energije između EU-a i SAD-a usmjeren na moguće revizije pravila o zelenim subvencijama koje bi te dvije strane mogle predložiti na razini WTO-a; budući da su također pokrenuli transatlantsku inicijativu o održivoj trgovini u okviru Vijeća za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a kako bi se povećao potencijal transatlantskog tržišta kao katalizatora dekarbonizacije i zelene tranzicije;
D.budući da se globalna utrka za oblikovanje budućnosti proizvodnje tehnologije čiste energije ubrzava, na što, među ostalim, utječu javne intervencije;
E.budući da bi cilj promicanja čiste proizvodnje i inovacija u području čistih tehnologija, kao i povećanja napora u području klime, trebao potaknuti proizvodnju čistih tehnologija u EU-u, uz istodobno povećanje otpornosti međunarodnih lanaca opskrbe u suradnji s pouzdanim partnerima te smanjenje neželjenih strateških ovisnosti;
F.budući da bi multilateralna struktura suradnje u području kritičnih sirovina mogla donijeti gospodarske i društvene koristi u vezi s ekstraktivnom proizvodnjom kritičnih sirovina i sadržavati učinkovite zaštitne mjere kojima se smanjuju učinci na biološku raznolikost i ekosustave unutar postojećih globalnih granica;
G.budući da Zakon o smanjenju inflacije, iako je riječ o najvećem pojedinačnom ulaganju u klimatsko djelovanje i čistu energiju u povijesti SAD-a, uključuje odredbe koje su diskriminirajuće i narušavaju ravnopravne uvjete; budući da se Zakonom o smanjenju inflacije, među ostalim, izvoznici iz EU-a isključuju iz poreznih olakšica i subvencija odobrenih u okviru tog programa, što se odnosi i na izvoznike vozila na baterije i vozila na gorivne članke iz EU-a;
H.budući da trenutačno ne postoji sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a;
I.budući da je donošenje sporazuma o kritičnim mineralima opravdano kako bi EU stekao status ekvivalentan partnerima s kojima je SAD sklopio sporazum o slobodnoj trgovini, i to u svrhu korištenja olakšicama za čista vozila u okviru Zakona o smanjenju inflacije;
J.budući da bi se kontinuiranim uključivanjem Europskog parlamenta u postupak do usvajanja pregovaračkog mandata zajamčio snažniji i demokratski legitiman postupak;
1.pozdravlja suradnju Komisije s najvišim razinama vlasti SAD-a i potiče obje strane da pronađu rješenja za ispravljanje diskriminirajućih odredbi Zakona o smanjenju inflacije koje utječu na izvoznike iz EU-a na tržište SAD-a i narušavaju jednake uvjete;
2.pozdravlja otvaranje pregovora o sporazumu s SAD-om o jačanju međunarodnih lanaca opskrbe kritičnim mineralima, u mjeri u kojoj će se tim pregovorima postići uravnotežen rezultat u skladu s pravilima WTO-a i poboljšati uzajamno korisna suradnja;
3.naglašava da su standardi EU-a u području klime i okoliša među najvišima u svijetu te da bi se njima trebalo omogućiti da proizvodi iz EU-a ispunjavaju uvjete za prednosti predviđene Zakonom o smanjenju inflacije; naglašava da bi se tim sporazumom također trebala u potpunosti poštovati pravna stečevina EU-a u području klime i održivosti, da bi on trebao biti u skladu s naporima koje EU ulaže u osnaživanje vlastite otvorene strateške autonomije, te da se njime ne bi trebali dovoditi u pitanje nedavno doneseni zakonodavni akti i zakonodavni prijedlozi koji su trenutačno u postupku, među kojima su Uredba(EU)2023/1542 o baterijama i otpadnim baterijama[1], Akt o industriji s nultom neto stopom emisija[2] i Akt o kritičnim sirovinama[3];
4.podržava transatlantsku suradnju, među ostalim u okviru međunarodnih foruma, na pravednoj i uključivoj standardizaciji procjene životnog ciklusa te vađenja, označivanja i recikliranja kritičnih minerala u cilju izgradnje održivih lanaca vrijednosti i opskrbe; pozdravlja pokretanje transatlantske inicijative o održivoj trgovini i sa zanimanjem iščekuje brzu provedbu njezina programa rada; poziva Komisiju da usko surađuje s SAD-om na istraživanju punog potencijala Vijeća za trgovinu i tehnologiju te da blisko surađuje s drugim strateškim partnerima na promicanju otpornih, održivih i pouzdanih globalnih lanaca vrijednosti za kritične materijale te da iskoristi taj sporazum kao priliku za stvaranje dodane vrijednosti u zemljama iz kojih potječu ti kritični minerali te za suradnju s njima, uz istodobno smanjenje neželjenih strateških ovisnosti;
5.podržava navedeni cilj tog sporazuma, a to je jačanje međunarodnih lanaca opskrbe kritičnim mineralima, čime se predviđaju uzajamne obveze u pogledu trgovine, rada i zaštite okoliša, kao i promicanje usvajanja baterijskih tehnologija za električna vozila formaliziranjem zajedničke obveze EU-a i SAD-a da olakšaju trgovinu i smanje nesigurnost kojoj su izložena poduzeća;
6.pozdravlja ciljeve postizanja zajedničkog razumijevanja netržišnih politika i praksi kojima se narušava tržišno natjecanje u pogledu kritičnih minerala, kao i razvoja koordiniranog djelovanja, među ostalim s drugim strateškim partnerima, kako bi se potaknula diversifikacija lanca opskrbe i smanjile slabe točke i neželjene strateške ovisnosti;
7.naglašava da bi taj sporazum također trebao dovesti do jasnoće u pogledu relevantnih definicija te poziva obje strane da postignu dogovor o svim mineralima navedenima u Zakonu o smanjenju inflacije koji će biti obuhvaćeni tim sporazumom te da utvrde popis sektora povezanih s kritičnim mineralima koji su predmet tog sporazuma;
8.poziva na to da se sporazumom obuhvate i kritični minerali dobiveni recikliranjem; pozdravlja činjenicu da se u nacrtu pregovaračkih smjernica upućuje na potrebu za promicanjem kružnosti, ali izražava žaljenje zbog toga što reciklirane sirovine nisu izričito uvrštene u teme pregovora;
9.pozdravlja ambiciju istaknutu u pregovaračkim smjernicama u pogledu održivosti i odredbi o radu, kao i upućivanje na temeljna načela i prava Međunarodne organizacije rada; naglašava da bi se sporazumom također trebao u potpunosti poštovati pristup EU-a trgovini i održivom razvoju te da se njime ne bi trebali dovoditi u pitanje nedavno doneseni zakonodavni akti i zakonodavni prijedlozi u postupku donošenja, među kojima je i predložena uredba o zabrani proizvoda nastalih prisilnim radom na tržištu Unije[4];
10.naglašava važnost uključivanja mehanizma transparentnosti za uzajamnu razmjenu informacija o javnoj potpori sa sektorom kritičnih minerala, kao i sustava ranog upozoravanja za poremećaje u lancu opskrbe kritičnim mineralima;
11.poziva Komisiju da nastavi ocjenjivati potencijalni učinak Zakona o smanjenju inflacije na europsku industriju i njezinu konkurentnost, uključujući njegove elemente kojima se narušavaju trgovina i ulaganja, uzimajući u obzir trenutačne izazove za lance opskrbe i visoke troškove energije, prijevoza i sirovina, te da nastavi dijalog s SAD-om o rješavanju tih pitanja;
12.poziva Komisiju da provede ex post procjenu učinka tog sporazuma i da analizira u kojoj se mjeri njime ostvaruju utvrđeni ciljevi, i to najkasnije dvije godine nakon njegove ratifikacije;
13.prima na znanje ambiciozan vremenski okvir za zaključenje pregovora s SAD-om; u tom kontekstu podsjeća koliko je važno smjesta i u potpunosti uključiti Parlament i dijeliti informacije s njim u svakoj fazi pregovora kako bi se zajamčio demokratski nadzor; podsjeća da će svaki službeni sporazum koji proizađe iz takvih pregovora zahtijevati suglasnost Parlamenta; naglašava da potreba za brzim rješenjem ne bi trebala doći na štetu razine ambicioznosti;
14.poziva Komisiju da vladi SAD-a poruči da bi se sporazum o kritičnim mineralima trebao smatrati samo jednim od prvih koraka prema rješavanju svih pitanja koja izazivaju zabrinutost EU-a, kako u pogledu Zakona o smanjenju inflacije, ne dovodeći u pitanje moguće mjere na razini WTO-a, tako i šire, o i dalje prisutnim trgovinskim napetostima u odnosima EU-a i SAD-a; potiče Komisiju da nastavi suradnju s vladom SAD-a kako bi se riješila druga postojeća sporna pitanja;
15.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Uredu predstavnika SAD-a za trgovinu te Kongresu SAD-a.
- [1] Uredba (EU)2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe (EU)2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ (SL L 191, 28.7.2023., str. 1.).
- [2] Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 16. ožujka 2023., koji je podnijela Komisija, o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava za proizvodnju proizvoda tehnologija s nultom neto stopom emisija (Akt o industriji s nultom neto stopom emisija) ().
- [3] Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 16.ožujka2023., koji je podnijela Komisija, o uspostavi okvira za sigurnu i održivu opskrbu kritičnim sirovinama i o izmjeni uredbi (EU) br.168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1724 i (EU) 2019/1020 ().
- [4] Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 14.rujna 2022., koji je podnijela Komisija, o zabrani proizvoda nastalih prisilnim radom na tržištu Unije ().