Rezolucija Europskog parlamenta od 19. lipnja 2020. o europskoj zaštiti prekograničnih i sezonskih radnika u kontekstu krize prouzročene bolešću COVID-19 ()
Europski parlament,
–uzimajući u obzir članak 3. stavak 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),
–uzimajući u obzir članke 4., 9., 26. (2), 45., 46., 48., 151., 153. i 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
–uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, a posebno njegova načela 5., 6., 10., 12. i 16.,
–uzimajući u obzir Povelju Zajednice o temeljnim socijalnim pravima radnika,
–uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,
–uzimajući u obzir Direktivu 2014/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16.travnja2014. o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika(1),
–uzimajući u obzir Uredbu (EU) br.492/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 5.travnja2011. o slobodi kretanja radnika u Uniji(2),
–uzimajući u obzir Direktivu 2014/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja u statusu sezonskih radnika(3),
–uzimajući u obzir Direktivu 2008/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008. o radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje(4),
–uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/1149 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad(5),
–uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br.987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16.rujna2009. o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br.883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti(6),
–uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br.883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29.travnja2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti(7),
–uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/654/EEZ od 30. studenoga 1989. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima na gradilištima (prva pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)(8),
–uzimajući u obzir Direktivu 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16.prosinca1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga(9),
–uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o izmjeni Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga(10),
–uzimajući u obzir Direktivu 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15.svibnja2014. o provedbi Direktive96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br.1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”)(11),
–uzimajući u obzir Direktivu 2000/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem biološkim agensima na radu(12),
–uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije(13),
–uzimajući u obzir Direktivu 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o minimalnim standardima za sankcije i mjere za poslodavce državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom(14),
–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Postupan i koordiniran pristup ponovnoj uspostavi slobode kretanja i ukidanju kontrola na unutarnjim granicama – COVID-19” od 13.svibnja2020. (C(2020)3250),
–uzimajući u obzir Zajedničku izjavu europskih socijalnih partnera u poljoprivredi – skupine poslodavaca stručnih poljoprivrednih udruženja u EU-u (GEOPA-COPA) i Europske federacije sindikata prehrambene industrije, poljoprivrede i turizma (EFFAT) od 15.svibnja2020. o upućivanju sezonskih radnika iz europskih zemalja u EU-u,
–uzimajući u obzir zajedničke izjave socijalnih partnera u europskom sektoru hotelijerstva – EFFAT i krovnog udruženja hotela, restorana i kafića (HOTREC) od 11.ožujka2020. i 27.travnja2020.,
–uzimajući u obzir smjernice socijalnih partnera u industriji proizvodnje hrane EFFAT i FoodDrinkEurope od 9.travnja2020. o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika u prehrambenom sektoru tijekom pandemije bolesti COVID-19 od 9.travnja2020,
–uzimajući u obzir Direktivu 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji(15),
–uzimajući u obzir Direktivu 2011/98/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13.prosinca 2011. o jedinstvenom postupku obrade zahtjeva za izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja na državnom području države članice te o zajedničkom skupu prava za radnike iz trećih zemalja koji zakonito borave u državi članici(16),
–uzimajući u obzir Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama iz 2018., osobito njegove ciljeve 5. i 22.,
–uzimajući u obzir Zajednički europski plan za ukidanje mjera ograničavanja širenja bolesti COVID-19,
–uzimajući u obzir zajedničku izjavu članova Europskog vijeća od 26.ožujka2020.
–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13.ožujka2020. naslovljenu „Koordinirani gospodarski odgovor na pandemiju covida-19” (),
–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30.ožujka2020. o smjernicama o ostvarivanju slobodnog kretanja radnika tijekom pandemije bolesti COVID-19,
–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. ožujka 2020. naslovljenu „COVID-19: Smjernice za provedbu privremenog ograničenja neobveznih putovanja u EU i olakšavanje tranzita radi repatrijacije građana EU-a te o učincima na viznu politiku” (C(2020)2050),
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica(17),
–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2017. o uvjetima rada i nesigurnosti radnih mjesta(18),
–uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja, posebno ciljeve br. 3. i 8.,
–uzimajući u obzir temeljne standarde rada koje je uspostavila Međunarodna organizacija rada i njezine konvencije i preporuke o uvjetima rada,
–uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada br.184 (Sigurnost i zdravlje u poljoprivredi),
–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. svibnja 2020. naslovljenu „Turizam i promet od 2020. nadalje” (),
–uzimajući u obzir smjernice Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) od 24.travnja2020. pod naslovom „COVID-19: povratak na radno mjesto –prilagodba radnih mjesta i zaštita radnika”,
–uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A.budući da je slobodno kretanje radnika njihovo pravo i temeljno načelo Europske unije koje je ključno za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta; budući da mobilnost radne snage ne bi trebala biti samo slobodna nego i pravedna; budući da je člankom 45. stavkom 2. UFEU-a utvrđeno načelo jednakog postupanja, kojim se zabranjuje svaka diskriminacija na temelju državljanstva među radnicima iz država članica u vezi sa zapošljavanjem, primicima od rada i ostalim uvjetima rada i zapošljavanja; budući da se to načelo jednako primjenjuje na prekogranične i sezonske radnike, kojima se mora zajamčiti jednako postupanje kao prema radnicima koji su državljani države članice domaćina u skladu sa zakonodavstvom EU-a, bilo da je riječ o jednakim pravima, jednakim uvjetima rada ili jednakoj zaštiti;
B.budući da prekogranični radnici obuhvaćaju osobe koje ostvaruju svoje pravo na slobodno kretanje kako bi mogle raditi u jednoj državi članici EU-a, a zadržati boravište u drugoj, kao i pogranične radnike i upućene radnike; budući da je pogranični radnik radnik zaposlen u pograničnom području države članice EU-a, koji se svaki dan ili najmanje jednom tjedno vraća u pogranično područje susjedne zemlje u kojoj boravi i čiji je državljanin; budući da je upućeni radnik zaposlenik kojeg poslodavac privremeno pošalje u drugu državu članicu EU-a u okviru ugovora o uslugama, upućivanja između povezanih društava ili angažmana preko agencije za privremeno zapošljavanje; budući da sezonski radnici uključuju državljane EU-a i trećih zemalja koji putuju u državu članicu radi privremenog boravka i obavljanja djelatnosti koja ovisi o izmjeni godišnjih doba;
C.budući da više od 17milijunagrađana EU-a živi i radi u inozemstvu u državi članici EU-a koja nije država njihova državljanstva (3,9% ukupne radne snage 2018.); budući da u EU-u ima 1,5 milijuna prekograničnih radnika; budući da postoji više od 2,3 milijuna postupaka upućivanja za koje se usluge pružaju u drugoj državi članici;
D.budući da je pandemija bolesti COVID-19 ozbiljna prijetnja javnom zdravlju koja utječe na zdravlje i živote svih osoba koje borave u EU-u te na zdravstvene sustave i sustave skrbi u državama članicama; budući da je kriza utjecala i na europsko društvo i europsko gospodarstvo, a posebno na one radnike i sektore koji su najizloženiji; budući da su pogođeni svi radnici, bez obzira na njihov status; budući da je izbijanje pandemije ukazalo na inherentnu povezanost pravedne i sigurne mobilnosti;
E.budući da su mnogi prekogranični i sezonski radnici ključni za pružanje vitalnih roba i usluga u najvažnijim gospodarskim sektorima, kao što su poljoprivreda i proizvodnja hrane, promet, logistika, građevinarstvo, socijalne usluge, uključujući skrb, socijalni rad i turizam, ali i prerada i pakiranje hrane, ribarstvo, šumarstvo, zdravstvo i istraživanje, informatička i farmaceutska industrija, kritične infrastrukturne industrije i drugi sektori, te imaju bitnu ulogu u svakom pokušaju gospodarskog oporavka; budući da se poslovni modeli nekih agencija za privremeno zapošljavanje i poslodavaca u tim sektorima temelje na smanjenju troškova rada i nesigurnim radnim uvjetima; budući da inspektorati rada opetovano prijavljuju kršenja radničkih prava prekograničnih i sezonskih radnika u tim sektorima;
F.budući da su prekogranični i sezonski radnici ozbiljno pogođeni i krizom i mjerama država članica za suzbijanje i sprečavanje širenja virusa, posebno zatvaranjem granica, privremenim ograničenjima i kontrolama na unutarnjim granicama; budući da je pandemija bolesti COVID-19 dovela do zatvaranja granica i prestanka ili obustave brojnih gospodarskih aktivnosti, što je dovelo do povećane nezaposlenosti i ozbiljnih problema u vezi s kretanjem prekograničnih i sezonskih radnika, koji su se našli u državama članicama nekadašnjeg zaposlenja bez prihoda, zaštite ili prijevoza, a katkad i bez skloništa, pristupa zdravstvenoj skrbi ili hrane; budući da među prekograničnim i sezonskim radnicima mladi i žene mogu biti posebno ugroženi;
G.budući da su brojni prekogranični i sezonski radnici zaposleni na temelju kratkoročnih ugovora o radu, koji im pružaju neznatnu ili nikakvu sigurnost na radnom mjestu i nedovoljno ili nikakvo socijalno osiguranje, a često su ispod nacionalnih kvalifikacijskih pragova za primanje socijalnih naknada; budući da brojni prekogranični i sezonski radnici često dolaze iz siromašnih i ranjivih regija, manjina i društvenih skupina, da su često izloženi riziku od siromaštva unatoč zaposlenju i socijalne isključenosti te su potencijalno izloženi povredama prava od strane posrednika u zapošljavanju, agencija ili poslodavaca, a zbog pandemije to se dodatno pogoršalo; budući da kratkoročno angažirani radnici često žive u grupnom smještaju, što otežava ograničavanje socijalnih kontakata i povećava rizik od zaraze; budući da je do velikih izbijanja infekcije bolešću COVID-19 došlo u sektorima kao što je proizvodnja hrane te da će se vjerojatno i dalje pojavljivati u sektorima i na radnim mjestima na kojima može biti teško prakticirati ograničavanje socijalnih kontakata ako se ne uvedu odgovarajuće mjere;
H.budući da su brojni prekogranični i sezonski radnici u posebno osjetljivom položaju u pogledu uvjeta rada te zdravlja i sigurnosti na radu u kontekstu krize prouzročene bolešću COVID-19; budući da su tijekom krize zabilježena uznemirujuća izvješća o povredama prava prekograničnih i sezonskih radnika u pogledu radnih i životnih uvjeta, posebno u pogledu radnog vremena, minimalnih plaća, nepoštenih otpuštanja, zdravstvenih i sigurnosnih standarda na radnom mjestu, kao što su nedostatak pisanih uputa i obavijesti na radnom mjestu, nedostatak sigurnog prijevoza i pristojnog smještaja koji ispunjava sanitarne zahtjeve i u kojem se mogu ograničiti socijalni kontakti, visok pritisak na radnom mjestu i neprilagođeni modaliteti rada, postupci upućivanja i prakse podugovaranja, neusklađenost s ograničenjima u pogledu karantene i nezajamčena potpora za povratak u domovinu te nedostatna osobna zaštitna oprema (OZO); budući da su ta izvješća i kriza općenito razotkrili i pogoršali socijalni damping i postojeću nesigurnost situacije mnogih prekograničnih i sezonskih radnika te nedostatke u provedbi i primjeni postojećeg zakonodavstva kojim se predviđa njihova zaštita; budući da brojni prekogranični i sezonski radnici u praksi ovise o svojem poslodavcu ili agenciji za privremeno zapošljavanje ne samo što se tiče prihoda, nego i stanovanja; budući da su brojni prekogranični i sezonski radnici završili na ulici nakon što su dobili otkaz; budući da zbog svoje osjetljive situacije ti radnici također teško mogu prijaviti zlostavljanje ili ostati kod kuće ako se osjećaju bolesnima jer nemaju dovoljno informacija ili su u strahu od gubitka prihoda, smještaja ili boravišnog statusa;
I.budući da su prekogranični samozaposleni radnici i poduzetnici također ozbiljno pogođeni krizom; budući da se aktivnosti i mjere koje su države članice poduzele tijekom pandemije bolesti COVID-19 radi pružanja financijske naknade radnicima, samozaposlenim radnicima i poduzetnicima uglavnom temelje na nacionalnom tržištu rada i da često ne sadrže odgovarajuće odredbe za prekogranične radnike i prekogranične samozaposlene radnike;
J.budući da se velik broj radnika zarazio bolešću COVID-19, a u nekoliko država članica došlo je do smrtnih slučajeva; budući da su neki od tih radnika čak i prije krize imali problema s pristupom odgovarajućoj skrbi, liječniku ili zdravstvenoj ustanovi, kao i zdravstvenom i socijalnom osiguranju, a u nekim ga slučajevima uopće nisu imali; budući da ti radnici također imaju poteškoća pri napredovanju i mogućnostima za bolovanje;
K.budući da je Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA) osnovano u srpnju 2019.s ciljem pružanja potpore državama članicama i Komisiji u djelotvornoj primjeni i provedbi prava Unije povezanog s mobilnošću radne snage i koordinacijom sustava socijalne sigurnosti; budući da se očekuje da će Europsko nadzorno tijelo za rad dosegnuti svoj puni operativni kapacitet do 2024.;
L.budući da organizacije civilnog društva i socijalni partneri imaju ključnu ulogu u pružanju pomoći radnicima tijekom krize, kako u njihovim matičnim zemljama tako i u državama članicama u kojima su zaposleni;
M.budući da velika većina prekograničnih i sezonskih radnika pogođenih ekonomskim učincima pandemije bolesti COVID-19 još uvijek nema pristup odgovarajućoj socijalnoj zaštiti i pravima u području socijalne sigurnosti zbog toga što je kriza prouzročena bolešću COVID-19 dodatno otežala koordinaciju među ustanovama socijalne sigurnosti država članica; budući da se prekogranični i sezonski radnici nalaze u situaciji u kojoj ne ispunjavaju nužno uvjete za privremene mjere potpore kao što su programi skraćenog radnog vremena, prilagođene naknade za nezaposlenost i mjere za olakšavanje rada od kuće;
N.budući da tijekom krize neke države članice poduzimaju mjere za rješavanje nepovoljnog položaja prekograničnih i sezonskih radnika migranata u kontekstu krize prouzročene bolešću COVID-19 i da uviđaju njihovu ulogu u našim društvima;
O.budući da su pogranični radnici i pogranične regije EU-a također ozbiljno pogođeni krizom u pogledu zapošljavanja, pristupa radnom mjestu i rada na daljinu te pravne nesigurnosti u pogledu mjerodavnih sustava socijalne sigurnosti i poreznih sustava;
P.budući da u europskom poljoprivrednom sektoru katkad dolazi do niskih prihoda u kombinaciji s dugim radnim vremenom, nesrećama i bolestima te niskom razinom sudjelovanja u programima obrazovanja i osposobljavanja, posebno za prekogranične i sezonske radnike; budući da su loši radni uvjeti u poljoprivrednom sektoru jedan od glavnih uzroka nedostatka radne snage u nekim državama članicama;
Q.budući da na razini EU-a ne postoji sustav za organizirano prikupljanje podataka ili digitalni sustav za praćenje koji bi pružao odgovarajuće podatke o ukupnom broju pogođenih prekograničnih i sezonskih radnika ili koji bi radnicima omogućio da jednostavno i brzo utvrde status svojeg socijalnog osiguranja i traže razne povlastice stečene prije početka krize; budući da općine prečesto nemaju informacije o prekograničnim i sezonskim radnicima koji ondje žive i rade;
R.budući da postoji rizik da će kriza i dalje pogoršavati postojeće probleme u postupanju nekih agencija za zapošljavanje i lokalnih poslodavaca s prekograničnim i sezonskim radnicima;
Zaštita prava, jamčenje sigurnosti i provedba postojećeg zakonodavstva
1.pozdravlja kontinuirane smjernice Komisije u okviru tekuće koordinacije zajedničkog odgovora EU-a na epidemiju bolesti COVID-19, posebno u pogledu provedbe načela jednakog postupanja i nediskriminacije te ostvarivanja slobodnog i pravednog kretanja radnika; naglašava da granične kontrole, zdravstveni pregledi i ograničenje kretanja moraju ostati razmjerni i iznimni te da bi trebalo ponovno omogućiti općenitu slobodu kretanja čim se to bude smatralo sigurnim u pogledu situacije u pojedinim državama u odnosu na COVID-19; podsjeća da načelo jednakog postupanja nije ograničeno na prekogranične i sezonske radnike samo u ključnim sektorima i zanimanjima, nego se odnosi i na sve takve radnike koji moraju prelaziti unutarnje granice s obzirom na to da su predmetni sektori otvoreni i za lokalne radnike u državi članici domaćinu; poziva države članice koje to još nisu učinile da što prije ukinu sva ograničenja putovanja i diskriminirajuće mjere ograničenja kretanja i karantene za prekogranične i sezonske radnike kako bi se izbjegao manjak radne snage u ključnim sektorima i kako bi se pomoglo radnicima, pri čemu treba zajamčiti njihovo zdravlje i sigurnost;
2.poziva Komisiju i države članice da provedu mjere kojima bi se prekograničnim i sezonskim radnicima te prekograničnim poduzetnicima i samozaposlenim osobama osigurala odgovarajuća zaštita od bolesti COVID-19 i njezinih posljedica, uključujući jednostavan pristup testiranju, te kojima bi se zajamčilo da dobiju informacije o rizicima i mjerama opreza koje trebaju primjenjivati na jeziku koji razumiju; ističe posebnu ugroženost mladih i žena među prekograničnim i sezonskim radnicima; nadalje, poziva na donošenje mjera kojima će se zajamčiti zaštita njihova zdravlja i sigurnosti tijekom putovanja i pristojni uvjeti stanovanja kojima se jamči ograničavanje socijalnih kontakata u mjestu zaposlenja izvan njihova mjesta boravišta, kao i dostupnost mogućnosti za repatrijaciju čije troškove ne snose radnici, u slučaju potrebe; naglašava da se mora poštovati postojeće zakonodavstvo o pristupu socijalnim pravima, uključujući njihov prijenos; ističe da se prekogranični i sezonski radnici ne smiju ostaviti na cjedilu zbog toga što su ostvarili svoje pravo na slobodu kretanja kao građani EU-a;
3.poziva Komisiju i države članice da podrže rad socijalnih partnera i organizacija civilnog društva koji aktivno djeluju u tom području kako bi se osiguralo da svi radnici koji su zapeli na njihovu državnom području zbog krize ili nekog drugog razloga imaju zajamčen prikladan i neposredan pristup javnim uslugama, potpori sindikata, pristojnom stanovanju, zaštitnoj opremi, obrocima i zdravstvenoj skrbi; pozdravlja angažman socijalnih partnera u rješavanju sektorskih pitanja u pogledu mobilnosti i prava prekograničnih i sezonskih radnika;
4.poziva Komisiju i države članice da u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 zajamče jednako postupanje prema sezonskim radnicima iz trećih zemalja i državljanima EU-a, kako je navedeno u Direktivi 2014/36/EU, te podsjeća da takvi radnici imaju jednaka radnička i socijalna prava kao i građani EU-a;
5.poziva Komisiju i države članice da hitno osiguraju pravilnu provedbu i primjenu mjerodavnog zakonodavstva EU-a u pogledu prava prekograničnih i sezonskih radnika, posebno u pogledu prava na jednaku plaću za jednak rad na istom mjestu, među ostalim, uz pomoć usklađenih i zajedničkih nacionalnih i prekograničnih inspekcija rada; ustraje u tome da se moraju poduzeti konkretni koraci kako bi se zajamčilo da radnici prije odlaska na rad u potpunosti razumiju svoje ugovore, prava i obveze, da imaju sve informacije o njima i da im mogu neometano pristupati, kao i da su ti ugovori dostupni tijelima za zaštitu radnika u njihovu području rada; poziva države članice da povećaju kapacitete inspektorata rada i da im prioritet budu sektori u kojima su radnici izloženi riziku;
6.poziva Komisiju da prati provedbu svojih smjernica o slobodnom kretanju radnika tijekom pandemije bolesti COVID-19, a posebice da izda nove posebne smjernice za prekogranične i sezonske radnike, prekogranične poduzetnike i samozaposlene osobe, poslodavce i države članice u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, osobito u pogledu ostvarivanja slobodnog i pravednog kretanja, dostojanstvenog stanovanja, mjerodavnih uvjeta rada i zapošljavanja te zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva, uključujući potrebu da se osigura socijalna distanca u prijevozu, u stanovanju i na radnom mjestu, u pogledu zaštite i koordinacije u području socijalne sigurnosti, pristupa i pružanja zdravstvene skrbi, pružanja informacija kao što su pisane upute i obavijesti na radnom mjestu namijenjene za radnike, na jeziku koji razumiju, kao i u pogledu razmjene najbolje prakse; naglašava da socijalni partneri moraju biti u potpunosti uključeni u izradu tih smjernica;
7.poziva države članice da osiguraju kvalitetno stanovanje za prekogranične i sezonske radnike, koje ne bi smjelo biti vezano za njihove prihode, te da zajamče pristojne objekte, privatnost stanara i pisane ugovore o najmu za čije će se poštovanje pobrinuti inspektorati rada, kao i da utvrde standarde u tom području;
8.poziva Komisiju da joj prioritet bude potpuna operativnost Europskog nadzornog tijela za rad i da zajamči da to tijelo pruža relevantne informacije o pravima i obvezama pojedinaca u situacijama prekogranične mobilnosti radne snage, među ostalim putem jedinstvene internetske stranice na razini EU-a koja bi trebala služiti kao portal za pristup izvorima informacija i uslugama na razini EU-a i nacionalnoj razini; upozorava na nepostojanje usklađenog postupka za prijavljivanje zlouporaba i problema; stoga poziva Europsko nadzorno tijelo za rad da zajedno s nadležnim tijelima država članica osnuje europski instrument koji će prekograničnim radnicima omogućiti anonimno prijavljivanje zlouporabe i da primjenjuje članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) 2019/1149 u cilju provedbe zajedničkih ili usklađenih inspekcija slučajeva moguće zlouporabe koji su mu prijavljeni;
9.poziva Komisiju da predloži dugoročna rješenja za suzbijanje štetnih praksi podugovaranja i zaštitu sezonskih i prekograničnih radnika zaposlenih u lancu podugovaranja i opskrbe;
Promicanje pravedne mobilnosti i jačanje unutarnjeg tržišta
10.poziva države članice i Komisiju da se pripreme za moguće buduće valove pandemije bolesti COVID-19 te još jednom poziva na koordinaciju nacionalnih mjera na granicama i razvoj sigurnosnih mjera za mobilne radnike, uključujući siguran smještaj; napominje da treba uspostaviti stalne mehanizme za nepredviđene situacije u vezi s mobilnošću te utvrditi i održavati „zelene koridore”, zajedno sa sigurnosnim mjerama te ustaljenim i objavljenim uvjetima putovanja; u tom pogledu ističe ključnu ulogu regionalnih i lokalnih vlasti i postojećih prekograničnih institucija, među ostalim u vođenju i redovitom ažuriranju evidencije svih prekograničnih i sezonskih radnika registriranih u općinama u kojima imaju smještaj; naglašava da bi vodeća načela za sve mjere poduzete u pogledu krize i puta prema oporavku trebali biti zdravlje i sigurnost svih radnika te poštovanje i učinkovita provedba svih mjerodavnih radnih uvjeta, prepoznajući posebno osjetljivu situaciju prekograničnih i mobilnih radnika za vrijeme i nakon pandemije bolesti COVID-19;
11.podsjeća da je važna i potrebna dobra suradnja s trećim zemljama u kojima postoji velik broj prekograničnih radnika, kao što su one u Europskom gospodarskom prostoru (EGP), Švicarska i Ujedinjena Kraljevina;
12.ističe potrebu za dobrom suradnjom među državama članicama u pogledu prikupljanja podataka o prekograničnim i sezonskim radnicima kako bi se popunili nedostaci u nacionalnim praksama, omogućio bolji pristup dostupnim informacijama i stvorilo predvidljivo i pristupačno unutarnje tržište rada; poziva Europsko nadzorno tijelo za rad da preuzme aktivnu ulogu u prikupljanju i koordinaciji podataka u svrhu analize mobilnosti radne snage i procjene rizika u skladu sa svojim zadaćama utvrđenima u uredbi o osnivanju;
13.smatra da su poslodavcima također potrebna jasna pravila i pravna jasnoća kako bi se zaštitili prekogranični i sezonski radnici; poziva države članice da prikupljaju i ažuriraju informacije o svim takvim pravilima, uključujući ona koja se odnose na pandemiju bolesti COVID-19 i ograničenja putovanja, na internetskim stranicama svojih relevantnih nacionalnih institucija; poziva Komisiju da ispita mogućnost uspostave portala ili mobilne aplikacije koja bi omogućila prikupljanje podataka iz država članica kako bi se građanima EU-a pružile točne informacije o ograničenju putovanja u stvarnom vremenu, uz navedene mogućnosti putovanja i dostupne rute u slučaju djelomičnog ili potpunog ponovnog uvođenja hitnih mjera;
14.poziva Komisiju i države članice da prekograničnim radnicima, posebno pograničnim radnicima i samozaposlenim osobama pogođenima krizom, uključujući one koji rade na daljinu iz svoje zemlje boravišta, osiguraju pristup mjerodavnom sustavu socijalne sigurnosti, radničkih prava i oporezivanja te pouzdane informacije o tome koje je tijelo nadležno za njihovu situaciju te da im zajamče da mogu sudjelovati u programima rada sa skraćenim radnim vremenom pod istim uvjetima kao i drugi zaposlenici te da nisu u nepovoljnom položaju u pogledu svojih poreznih ili socijalnih prava zbog trajanja njihova boravka u državi članici boravišta zbog pandemije; zahtijeva da se vrijeme rada na daljinu u inozemstvu klasificira kao da je odrađeno u državi zaposlenja;
Otpornost, digitalizacija i osiguravanje transparentnosti
15. poziva Komisiju da hitno prouči opću situaciju u pogledu uvjeta zapošljavanja te zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta prekograničnih i sezonskih radnika, uključujući ulogu agencija za privremeno zapošljavanje, agencija za regrutiranje, drugih posrednika i podizvođača, u cilju utvrđivanja nedostataka u zaštiti i moguće potrebe za revizijom postojećeg zakonodavnog okvira, kao što su zakonodavni okvir za zdravlje i sigurnost na radu, Direktiva 2014/36/EU o sezonskim radnicima i Direktiva 2008/104/EZ o radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje, kao i u cilju zaštite od posljedica pandemije; naglašava vrijednost stečenih iskustava u pogledu krize prouzročene bolešću COVID-19, ali i da bi se na osnovi tih iskustava trebalo ojačati kreiranje politika temeljeno na dokazima kako bi se uklonili propusti u zakonodavstvu EU-a i nacionalnom zakonodavstvu tijekom krize i u normalnim vremenima;
16.ističe da su države članice odgovorne za to da njihovi sustavi socijalne sigurnosti budu stabilni, pouzdani i otporni na krizu te da EU osigurava zajednička pravila za zaštitu prava na socijalnu sigurnost pri kretanju unutar Europe; poziva sadašnje i buduća predsjedništva Vijeća i države članice da surađuju s Parlamentom kako bi se postigao brz i uravnotežen dogovor o predloženoj reviziji Uredbi (EZ) br. 883/2004 i (EZ).br. 987/2009 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti kako bi se utvrdila modernizirana i svrsishodna pravila kojima se potiču pravedna mobilnost i socijalna zaštita za sve građane EU-a, uz usporedno djelotvorno suzbijanje socijalnih prijevara i zlouporabe socijalnih prava mobilnih radnika; u tom pogledu poziva države članice da hitno provedu sve sastavnice Sustava elektroničke razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti (EESSI) kako bi se zajamčila učinkovitija suradnja među ustanovama socijalne sigurnosti te brža i digitalizirana obrada pojedinačnih slučajeva u korist osoba u prekograničnim situacijama;
17.poziva Komisiju da ažurira svoje internetske stranice u svjetlu pandemije bolesti COVID-19 i da ih na odgovarajući način promiče, pružajući informacije o pravima radnika i o relevantnom nacionalnom zakonodavstvu za prekogranične i sezonske radnike, kao i detalje o nacionalnim i regionalnim tijelima za zaštitu radnika, te da u suradnji s državama članicama uspostavi pristupačne informativne kampanje za podizanje razine osviještenosti namijenjene za prekogranične i sezonske radnike, u kojima će sudjelovati socijalni partneri i organizacije civilnog društva u cilju daljnjeg širenja informacija;
18.ponovno ističe važnost odgovarajuće zaštite zviždača u državama članicama, među ostalim i za prekogranične i sezonske radnike; potiče države članice da nadiđu minimalne zahtjeve iz Direktive 2019/1937 za sve radnike bez obzira na njihov status i da preispitaju načine primjene nacionalnog zakonodavstva o zaštiti zviždača na prekogranične ili sezonske radnike koji prijave zlouporabu; naglašava da u ugovore o radu treba na transparentan način uvrstiti dostupne mogućnosti za prijavljivanje zlouporabe i dobivanje potpore bez straha od odmazde; naglašava da se tim radnicima mora zajamčiti pristup sindikatima i organizacijama civilnog društva, pa i u zemlji domaćinu;
19.smatra da bi uspostava digitalnog i dinamičnog sustava za razmjenu podataka među državama članicama mogla doprinijeti borbi protiv zlouporabe i problema povezanih s pravima prekograničnih i sezonskih radnika i neprijavljenim radom te pomoći u utvrđivanju nadležnosti odgovornog sustava socijalne sigurnosti; u tom kontekstu poziva Komisiju da u cilju pripreme prijedloga detaljno procijeni učinak uvođenja digitalnog europskog broja socijalnog osiguranja; ističe da se svi osobni podaci smiju koristiti samo u konkretnu planiranu svrhu i to isključivo smiju činiti tijela nadležna za socijalnu sigurnost, u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka(19);
20.poziva države članice da revidiranu Direktivu o upućivanju radnika prenesu na ispravan, pravovremen i ambiciozan način, osiguravajući potpuno jednak tretman i zaštitu upućenih radnika, posebno kako bi se poštovala obveza poslodavca iz članka 3. stavka 7. Direktive da upućenim radnicima nadoknadi troškove koji su stvarno nastali zbog upućivanja, kao što su troškovi putovanja, hrane i smještaja, u skladu s nacionalnim pravom i/ili praksom koji su mjerodavni za predmetni radni odnos;
21.ističe potrebu da Komisija zajedno s državama članicama riješi problem nedostatka jasnih odredbi o osnivanju agencija za privremeno zapošljavanje i agencija za regrutiranje koje se tiču prekograničnih i sezonskih radnika u EU-u; podsjeća na postojeću dobru praksu u skladu s kojom takva poduzeća od posebnih upravnih tijela dobivaju dozvole koje jasno dokazuju njihovu transparentnost;
22.poziva Komisiju da osigura da Strategija „od polja do stola” i predstojeća revizija zajedničke poljoprivredne politike budu od koristi poljoprivrednim radnicima u Europi, uključujući sezonske radnike, radnike migrante i druge mobilne radnike;
23.poziva Komisiju i države članice da se bore protiv možebitne negativne slike sezonskih i prekograničnih radnika; napominje da države članice boravišta imaju odgovornost da prekograničnim i sezonskim radnicima omoguće odgovarajući pristup informacijama o radu i socijalnoj sigurnosti; naglašava važnost potpore prekograničnim i sezonskim radnicima u slučaju nesreća na radu i pomoći pri repatrijaciji i reintegraciji te da istodobno osiguraju da agencije, podizvođači i drugi posrednici koji djeluju na njihovu državnom području poštuju njihova prava;
o oo
24.nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Europskom vijeću i Komisiji.
Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).