合法博彩网站

U Ugovorima se velika va啪nost pridaje stvaranju podru膷ja slobode, sigurnosti 颈听pravde. Godine 2009. uvr拧teno je nekoliko novih va啪nih elemenata: u膷inkovitiji 颈听demokrati膷niji postupak odlu膷ivanja kao odgovor na ukidanje starog ustroja utemeljenog na stupovima, ve膰e ovlasti Suda EU-a 颈听nova uloga nacionalnih parlamenata. Osnovna prava oja膷ana su pravno obvezuju膰om Poveljom Europske unije o听temeljnim pravima.

Pravna osnova

膶lankom 3. stavkom 2. Ugovora o听Europskoj uniji (UEU) propisuju se glavni ciljevi EU-a u听podru膷ju slobode, sigurnosti 颈听pravde.

膶lanci od 67. do 89. glave V. Ugovora o听funkcioniranju Europske unije (UFEU) posve膰eni su podru膷ju slobode, sigurnosti 颈听pravde. Osim op膰ih odredbi ta glava sadr啪i 颈听posebna poglavlja naslovljena:

• Politike koje se odnose na grani膷nu kontrolu, azil 颈听useljavanje;
• Pravosudna suradnja u听gra膽anskim stvarima;
• Pravosudna suradnja u听kaznenim stvarima;
• Policijska suradnja[1].

Danska ne sudjeluje u听dono拧enju mjera Vije膰a koje su u听skladu s听glavom听V.听UFEU-a (听鈥斕�鈥瀒zuze膰e鈥澨�鈥斕鼶anska se izuzima iz sudjelovanja u听toj politici). Me膽utim, od 2001. primjenjuje schengensku pravnu ste膷evinu na me膽uvladinoj osnovi. U听pogledu pravosudne suradnje u听gra膽anskim stvarima 颈听pravila kojima se ure膽uje koji su sudovi nadle啪ni u听pravnim sporovima gra膽anske ili trgova膷ke prirode izme膽u pojedinaca s听boravi拧tem u听razli膷itim dr啪avama 膷lanicama () Kraljevina Danska 颈听EU sklopile su 19.听listopada 2005. . U听skladu s听膷lankom听3. stavkom听2. tog sporazuma kad god se donesu izmjene, Danska mora obavijestiti Komisiju o听svojoj odluci ho膰e li provesti sadr啪aj tih izmjena. Irska sudjeluje u听dono拧enju 颈听primjeni posebnih mjera samo ako odlu膷i staviti izuze膰e izvan snage ().

Osim tih odredbi treba spomenuti 颈听druge 膷lanke koji su neodvojivo povezani sa stvaranjem podru膷ja slobode, sigurnosti 颈听pravde. Me膽u njima su 膷lanak听6. UEU-a koji se odnosi na Povelju o听temeljnim pravima 颈听Europsku konvenciju za za拧titu ljudskih prava 颈听temeljnih sloboda[2], 膷lanak听8. UFEU-a o听uklanjanju nejednakosti, 膷lanak听15. stavak听3. UFEU-a o听pravu pristupa dokumentima institucija, 膷lanak听16. UFEU-a o听za拧titi osobnih podataka[3]听te 膷lanci od 18. do 25. UFEU-a o听zabrani diskriminacije 颈听gra膽anstvu Unije[4]. Me膽utim, UFEU-om su uvedene 颈听neke odredbe o听suspenziji postupka u听slu膷ajevima kada dr啪ava 膷lanica smatra da bi nacrt zakonodavnog akta mogao utjecati na temeljne aspekte njezina kaznenopravnog sustava (膷lanak听82. stavak听3. UFEU-a) te zajedni膷ka minimalna pravila o听definiranju kaznenih djela 颈听sankcija za posebno te拧ka kaznena djela s听prekograni膷nim elementima (膷lanak听83. stavak听3. UFEU-a). U听praksi to funkcionira na sljede膰i na膷in: nacrt direktive upu膰uje se Europskom vije膰u te se redovni zakonodavni postupak suspendira. Ako se postigne konsenzus, Europsko vije膰e u听roku od 膷etiri mjeseca vra膰a nacrt Vije膰u koje prekida suspenziju redovnog zakonodavnog postupka.

Ciljevi

Ciljevi podru膷ja slobode, sigurnosti 颈听pravde utvr膽eni su u听膷lanku听67. UFEU-a:

• 鈥濽nija predstavlja podru膷je slobode, sigurnosti 颈听pravde s听po拧tovanjem temeljnih prava 颈听razli膷itih pravnih sustava 颈听tradicija dr啪ava 膷lanica.
• Osigurava da se osobe pri prijelazu unutarnjih granica ne provjeravaju 颈听oblikuje zajedni膷ku politiku azila, useljavanja 颈听kontrole vanjskih granica, koja se temelji na solidarnosti me膽u dr啪avama 膷lanicama 颈听koja je pravedna prema dr啪avljanima tre膰ih zemalja. Za potrebe ove glave, prema osobama bez dr啪avljanstva postupa se kao prema dr啪avljanima tre膰ih zemalja.
• Unija nastoji osigurati visoku razinu sigurnosti putem mjera za spre膷avanje 颈听suzbijanje kriminaliteta, rasizma 颈听ksenofobije te mjera za koordinaciju 颈听suradnju policije 颈听pravosudnih tijela te drugih nadle啪nih tijela kao 颈听uzajamnim priznavanjem presuda u听kaznenim stvarima i, prema potrebi, uskla膽ivanjem kaznenog zakonodavstva.
• Unija olak拧ava pristup pravosu膽u, posebice putem na膷ela uzajamnog priznavanja sudskih 颈听izvansudskih odluka u听gra膽anskim stvarima.鈥�

笔辞蝉迟颈驳苍耻膰补

A. Glavne novosti uvedene Ugovorom iz Lisabona

1. U膷inkovitiji 颈听demokrati膷niji postupak odlu膷ivanja

Ugovorom iz Lisabona ukida se tre膰i stup, utemeljen na me膽uvladinoj suradnji, 膷ime se metoda Zajednice uvodi u听op膰u upotrebu pri odlukama u听podru膷ju slobode, sigurnosti 颈听pravde. Zakonodavni tekstovi sad se u听pravilu donose u听redovnom zakonodavnom postupku utvr膽enom u听膷lanku听294. UFEU-a. Vije膰e donosi odluke kvalificiranom ve膰inom, a听Europski parlament kao suzakonodavac u听postupku suodlu膷ivanja iznosi svoje mi拧ljenje.

2. Nova uloga nacionalnih parlamenata

U 膷lanku听12. UEU-a te u听protokolima br.听1 颈听2 utvr膽uje se uloga nacionalnih parlamenata u听EU-u. Nacionalni parlamenti sad imaju rok od osam tjedana da provjere je li nacrt zakonodavnog akta u听skladu s听na膷elom supsidijarnosti. Prije isteka tog roka na razini EU-a ne mo啪e se donijeti odluka o听tom nacrtu. Kad je rije膷 o听podru膷ju slobode, sigurnosti 颈听pravde, ako jedna 膷etvrtina svih nacionalnih parlamenata to tra啪i, nacrt se mora preispitati (膷lanak听7. stavak听2. Protokola br.听2).

Ako se prekr拧i na膷elo supsidijarnosti, Sudu Europske unije mo啪e se podnijeti zahtjev za poni拧tenje zakonodavnog akta.

Nacionalni parlamenti sudjeluju u听ocjenjivanju koje provode Eurojust 颈听Europol (膷lanc颈听85. 颈听88. UFEU-a).

3. Ve膰e ovlasti Suda Europske unije[5]

Sud EU-a sada mo啪e bez ikakvog ograni膷enja donositi prethodne odluke u听vezi sa svim aspektima podru膷ja slobode, sigurnosti 颈听pravde. Po isteku petogodi拧njeg prijelaznog razdoblja od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona (odnosno od 1.听prosinca听2014.) akti u听podru膷ju policijske 颈听pravosudne suradnje u听kaznenim stvarima doneseni u听skladu s听prija拧njim Ugovorom tako膽er mogu biti predmetom takvih postupaka. Isti se sustav primjenjuje u听slu膷aju sudskih postupaka zbog neispunjavanja obveza (Protokol br.听36).

4. Istaknutija uloga Komisije

Komisija mo啪e pokrenuti sudski postupak zbog neispunjavanja obveza protiv dr啪ava 膷lanica koje se ne pridr啪avaju odredbi o听podru膷ju slobode, sigurnosti 颈听pravde, 拧to je va啪na novost kojom se Komisiji daju nove ovlasti za nadzor primjene zakonodavstva.

5. Mogu膰nost sudjelovanja dr啪ava 膷lanica u听ocjenjivanju provo膽enja politika koje se odnose na podru膷je slobode, sigurnosti 颈听pravde

U skladu s听膷lankom听70. UFEU-a Vije膰e mo啪e na prijedlog Komisije donijeti mjere kojima se utvr膽uju aran啪mani s听pomo膰u kojih dr啪ave 膷lanice, u听suradnji s听Komisijom, objektivno 颈听nepristrano ocjenjuju kako tijela dr啪ava 膷lanica provode politike u听podru膷ju slobode, sigurnosti 颈听pravde.

B. Uloga Europskog vije膰a pri planiranju

Osim promjena uvedenih novim Ugovorima osobito va啪nu ulogu u听razvoju 颈听napretku koji su ostvareni u听raznim aspektima podru膷ja slobode, sigurnosti 颈听pravde imalo je Europsko vije膰e.

U listopadu 1999. ono je odr啪alo posebno zasjedanje u听Tampereu, na kojem se raspravljalo o听uspostavi podru膷ja slobode, sigurnosti 颈听pravde uz puno kori拧tenje mogu膰nosti Ugovora iz Amsterdama.

U studenom 2004. Europsko vije膰e donijelo je novi petogodi拧nji akcijski plan, nazvan Ha拧ki program.

Europsko vije膰e je 10. 颈听11.听prosinca听2009. donijelo 艩tokholmski program. U听tom vi拧egodi拧njem programu za razdoblje od 2010. do 2014. naglasak je bio na interesima 颈听potrebama gra膽ana 颈听ostalih osoba prema kojima EU ima odre膽enu odgovornost.

Ugovorom iz Lisabona slu啪beno je prepoznata klju膷na uloga Europskog vije膰a, a听to je da ono 鈥瀠tvr膽uje strate拧ke smjernice za zakonodavno 颈听operativno planiranje u听podru膷ju slobode, sigurnosti 颈听pravde鈥� (膷lanak听68. UFEU-a).

C. Osnivanje posebnih tijela za upravljanje podru膷jem slobode, sigurnosti 颈听pravde: agencije

Osnovane su razne agencije 膷ija je uloga doprinijeti upravljanju politikama u听nizu va啪nih podru膷ja slobode, sigurnosti 颈听pravde: , agencija za policijsku suradnju; (CEPOL); , agencija za pravosudnu suradnju u听kaznenim stvarima; (FRA), koja se bavi temeljnim pravima 颈听diskriminacijom; (EMCDDA); (Frontex), nadle啪na za koordinaciju nadzora vanjskih granica; (EUAA); [6] 颈听 (eu-LISA).

Uloga Europskog parlamenta

Parlament raspola啪e nizom instrumenata 颈听ovlasti koje mu omogu膰uju da u听potpunosti ispunjava svoju ulogu, a听to su:

• zakonodavna nadle啪nost u听okviru koje je Parlament jo拧 颈听prije Ugovora iz Lisabona imao ulogu suzakonodavca u听skladu s听postupkom suodlu膷ivanja. To je postalo op膰e pravilo, pri 膷emu ipak postoje brojne iznimke. Me膽u njima su mjere za osiguranje 鈥瀉dministrativne suradnje me膽u odgovaraju膰im slu啪bama dr啪ava 膷lanica鈥� (膷lanak听74. UFEU-a), koje jo拧 podlije啪u 鈥瀙osebnom zakonodavnom postupku鈥� s听Vije膰em na prijedlog Komisije ili 膷etvrtine dr啪ava 膷lanica te nakon savjetovanja s听Parlamentom. Povrh toga, poseban zakonodavni postupak (Vije膰e odlu膷uje jednoglasno nakon savjetovanja s听Parlamentom) primjenjuje se u听pogledu mjera za utvr膽ivanje uvjeta 颈听ograni膷enja u听podru膷ju policijske suradnje (膷lanak听89. UFEU-a) ili odredbi o听putovnicama, osobnim iskaznicama 颈听boravi拧nim dozvolama (膷lanak听77. stavak听3.听UFEU-a);
• nadle啪nost u听podru膷ju prora膷una u听okviru koje Parlament zajedno s听Vije膰em odlu膷uje o听prora膷unu EU-a za programe u听podru膷ju slobode, sigurnosti 颈听pravde te za operativne 颈听administrativne prora膷une navedenih agencija;
• nadzor nad aktivnostima agencija EU-a koje djeluju u听tom podru膷ju politike, na primjer slanjem izaslanstava u听dr啪ave 膷lanice ili na vanjske granice EU-a kako bi se utvrdili problemi 颈听provjerilo kako se provodi zakonodavstvo doneseno na razini EU-a;
• nadle啪nost za upu膰ivanje zahtjeva za poni拧tenje Sudu Europske unije koju je Parlament primjerice upotrijebio kako bi zatra啪io poni拧tenje odre膽enih zakonodavnih akata;
• nadle啪nost za politi膷ku inicijativu, koja se o膷ituje u听tome 拧to Parlament mo啪e donositi izvje拧膰a o听vlastitoj inicijativi 颈听rezolucije o听temama kojima se odlu膷i baviti.

Glavni prioriteti koje Parlament tijekom posljednjih godina stalno isti膷e mogu se sa啪eti na sljede膰i na膷in:

• uzimanje u听obzir 颈听prepoznavanje sve ve膰e va啪nosti podru膷ja slobode, sigurnosti 颈听pravde u听okviru razvoja EU-a;
• ukidanje tre膰eg stupa 颈听uklju膷ivanje podru膷ja policijske 颈听pravosudne suradnje u听kaznenim stvarima u听podru膷je postupaka 颈听zakonodavstva EU-a kako bi se Europskom parlamentu omogu膰ilo ispunjavanje njegove cjelokupne demokratske uloge u听zakonodavnom postupku;
• ukidanje pravila o听jednoglasnom odlu膷ivanju u听Vije膰u kako bi se olak拧alo dono拧enje odluka;
• odr啪avanje pravedne ravnote啪e izme膽u za拧tite temeljnih prava gra膽ana 颈听rezidenata te zahtjeva u听pogledu sigurnosti 颈听borbe protiv terorizma te osiguravanje da se ta ravnote啪a odra啪ava u听zakonodavstvu 颈听u听provedbi;
• ja膷anje za拧tite 颈听promicanja temeljnih prava, posebno dono拧enjem pravno obvezuju膰e Povelje Europske unije o听temeljnim pravima 颈听osnivanjem Agencije za temeljna prava, kao 颈听osnivanjem Istra啪nog odbora za ispitivanje uporabe Pegasusa 颈听jednakovrijednog 拧pijunskog softvera za nadzor, koji je ocijenio kako je upotreba 拧pijunskog softvera protiv gra膽ana EU-a utjecala na demokratske procese 颈听pojedina膷na prava gra膽ana u听EU-u.

听

Udo Bux / Pablo Abril Marti / Mariusz Maciejewski

05-2024