Ϸվ

Kohezijski fond uspostavljen je 1994. ifinancijski podupire provedbu projekata upodručju okoliša itranseuropskih mreža udržavama članicama čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90% prosjeka EU-a.

Pravna osnova

Članak 177. (posebno njegov drugi stavak) (UFEU).

Ciljevi

Kohezijski fond osnovan je usvrhu jačanja ekonomske, socijalne iteritorijalne kohezije Europske unije uinteresu promicanja održivog razvoja. Uprogramskom razdoblju 2021.–2027. osigurava potporu:

  • ulaganjima uokoliš, uključujući područja povezana sodrživim razvojem ienergijom od kojih se ostvaruje korist za okoliš;
  • transeuropskim mrežama uokviru prometne infrastrukture (TEN-T); i
  • tehničkoj podršci.

Za projekte koji su uslužbi ciljeva EU-a upodručju zaštite okoliša, Kohezijski fond također može dati doprinos upodručjima povezanima sodrživim razvojem, poput energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i, kada je riječ oprometnom sektoru izvan transeuropskih mreža, upodručju željezničkog prometa, prometa unutrašnjim plovnim putovima, morskog prometa, intermodalnih prometnih sustava injihove interoperabilnosti, upravljanja cestovnim, morskim izračnim prometom, čistog gradskog prijevoza te javnog prijevoza.

Iz Kohezijskog fonda financiraju se sa Europske komisije te nacionalnih iregionalnih tijela udržavama članicama. Države članice odabiru koje će financirati ipreuzeti odgovornost za svakodnevno upravljanje. Pravila okorištenju sredstava utvrđena su uUredbi ozajedničkim odredbama.

Zemlje koje ispunjavaju uvjete

Kohezijski fond namijenjen je državama članicama čiji je bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku manji od 90% prosjeka EU-a. Uprogramskom razdoblju od 2021.do2027. sredstva Kohezijskog fonda prima 15 država članica: Bugarska, Hrvatska, Cipar, Čš첹, Estonija, Ұč첹, Ѳ첹, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, DZč첹 iSlovenija.

Proračun ifinancijska pravila

Pravila za Kohezijski fond za razdoblje 2021.–2027. utvrđena su oEuropskom fondu za regionalni razvoj iKohezijskom fondu. I dalje se podupiru projekti uokviru cilja „Ulaganje urast iradna mjesta”, uglavnom projekti ekološke iprometne infrastrukture, uključujući transeuropske mreže (TEN-T).

Uredbom se zadržava tematska koncentracija kohezijske politike EU-a. Kohezijski fond poduprijet će dva posebna cilja: zelenije, kružno gospodarstvo sniskom razinom emisija ugljika (cilj politike PO2) ipovezanija Europa(PO3).

Kohezijskom politikom utvrđen je popis aktivnosti koje ne mogu primati potporu iz Kohezijskog fonda urazdoblju 2021.–2027. Popis uključuje razgradnju ili izgradnju nuklearnih elektrana, infrastrukturu zračnih luka (osim unajudaljenijim regijama) ineke operacije gospodarenja otpadom (npr.odlagališta otpada). Uz to, potpora iz Kohezijskog fonda ne smije se dodjeljivati za ulaganja ustanovanje, osim ako ta ulaganja nisu povezana spromicanjem energetske učinkovitosti iuporabe energije iz obnovljivih izvora.

U razdoblju 2021.–2027. Europska unija dodijelit će 42,6milijardiEUR (ucijenama iz 2018., odnosno prema vrijednosti valute iz2018.) Kohezijskom fondu, uključujući 10 milijardiEUR Instrumentu za povezivanje Europe, programu financiranja EU-a za potporu razvoju transeuropske infrastrukture upodručjima kao što su promet, energetika idigitalne usluge. Stopa sufinanciranja može dosegnuti ido 85% vrijednosti projekata.

Očekuje se da će 37% ukupnih financijskih sredstava Kohezijskog fonda pridonijeti klimatskim ciljevimaEU-a.

Dodijeljena sredstva iz Kohezijskog fonda za razdoblje 2021.–2027. po državi članici

Država članica Proračun (u milijunima EUR)
Bugarska 1467
Čš첹 7389
Estonija 952
Ұč첹 3508
Hrvatska 1372
Cipar 207
Latvija 1204
Litva 1645
Ѳ첹 3015
Malta 192
Poljska 10750
Portugal 3946
Rumunjska 4094
Slovenija 834
DZč첹 1868
Ukupno 42556*

* Uključujući tehničku pomoć (114milijunaEUR).

Izvor: Europska komisija, prema cijenama iz 2018.

Uloga Europskog parlamenta

Uredbe ouspostavi nove kohezijske politike za razdoblje od 2021. do 2020. bile su podložne redovnom zakonodavnom postupku ukojem Parlament ima puno pravo predložiti promjene. Na taj je način Parlament postigao da predložena pravila budu fleksibilnija ibolje prilagođena potrebama država članica.

U svojoj Parlament je istaknuo COVID-19 kao glavni uzrok kašnjenja upregovorima okohezijskoj politici, što je dovelo do naknadnog zastoja udonošenju zakonodavnog okvira za financiranje za razdoblje 2021.–2027. Parlament je pozvao Komisiju da predloži krizni plan za rješavanje mogućih problema unedovoljnoj provedbi zbog kasnog početka programa, zbog straha od proračunskih rezova upredstojećem programskom razdoblju. Urezoluciji se ističe da kašnjenja uprovedbi kohezijske politike za razdoblje 2021.–2027. ometaju sposobnost država članica da odgovore na krize, uključujući rusku agresiju na Ukrajinu.

Više informacija otoj temi dostupno je na internetskim stranicama Odbora za regionalni razvoj.

Kelly Schwarz