Parlament odobrio tri nova izvora prihoda za EU

Parlament je uslijed aktualnih kriza podržao uvođenje novih izvora prihoda za EU, kako bi zaštitio dugoročni proračun.

Financiranje proračuna EU-a: "Vraćanje socijalne i fiskalne pravde"

Proračun Europske unije je pred mnogim izazovima, među kojima su posljedice pandemije koronavirusa, rat u Ukrajini te energetska kriza. Zbog toga je Europski parlament podržao novu košaricu vlastitih izvora prihoda, u skladu s prioritetima EU-a.

Tri nova takozvana „vlastita izvora prihoda“ su: prihodi iz sustava trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS), prihodi generirani kroz mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM) te prihodi od poreza za multinacionalne kompanije, na temelju dogovora koji je ovog ljeta postignut između OECD-a i zemalja G20.

Komisija procjenjuje da bi mogli generirati do 17 milijardi eura godišnje, za proračun Europske unije od 2026. do 2030. To bi trebalo pomoći u povratu novca za bespovratna sredstva (NextGenerationEU), za sredstva Socijalnog fonda za klimu, te za reformu sustava trgovanja emisijama koja bi trebala doprinijeti dekarbonizaciji gospodarstva.

„Europska unija treba nove vlastite izvore prihoda kako bi barem otplatila zaduživanje za Europski plan oporavka. Ako ne pronađemo nova sredstva, nakon 2027. ćemo morati rezati više od 15 milijardi eura godišnje iz raznih programa EU-a. „NextGenerationEU” ćemo pretvoriti u „NoGenerationEU“, rekao je José Manuel Fernandes (EPP, Portugal), jedan od suizvjestitelja Parlamenta.

„Zašto sada? Novi zakoni su trenutačno u završnoj fazi, posebice reforma tržišta ugljika te poreza na ugljik na granicama. Nakon što dobiju te instrumente, države članice ih mogu pretvoriti u izvore prihoda kako bismo vratili dug za oporavak od koronakrize“ poručila je Valérie Hayer (Renew Europe, Francuska), također suizvjestiteljica za zakonodavstvo.

Kada ne bismo imali ove nove izvore prihoda, spali bismo na samo dvije alternative: povećanje nacionalni doprinosa a samim time i poreza u zemljama članicama, ili smanjenje sredstava za redovne europske programe. Rezovi za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a, rezovi u financiraju programa Erasmus+... Ne možemo dopustiti da se takvo što dogodi. Zato je važno da proširimo vlastite resurse!“ dodala je Hayer.

Nuklearna elektrana - AdobeStock, Ana-Gram
Nuklearna elektrana - AdobeStock, Ana-Gram

Povećanje prihoda


Sredstva za proračun Europske unije tradicionalno pristižu od carina, poreza, te udjela u godišnjem bruto nacionalnom dohotku država članica. Prihodi stižu i iz nekoliko drugih izvora, kao što su novčane kazne za tvrtke koje krše europske zakone o tržišnom natjecanju, ili porezi na plaće zaposlenika EU institucija.

Europska unija je 2020. odobrila rekordni paket poticaja vrijedan više od 2 bilijuna eura, za oporavak gospodarstva od koronakrize, povećanje sredstava u dugoročnom proračunu i uvođenje privremenog instrumenta za oporavak NextGenerationEU.

Zbog toga se EU zadužila, kako bi osigurala sredstva za zemlje članice i njihov oporavak od pandemije. Kako bi pomogle u otplati tog duga, institucije Europske unije su pristale na uvođenje novih, vlastitih izvora prihoda.

Od 2021. na snazi je još jedan izvor prihoda, utemeljen na nerecikliranoj plastičnoj ambalaži, dok bi od 2023. trebala biti uvedena digitalna naknada.

Parlament je na plenarnom zasjedanju između 21. i 24. studenog usvojio novi prijedlog za izvore vlastitih sredstava. Vijeće treba donijeti jednoglasnu odluku nakon konzultacija s Parlamentom, a prije nego što prijedlog stupi na snagu, trebaju ga ratificirati sve države članice.

Sustav vlastitih sredstava Europske unije