Ϸվ

šć - A9-0214/2023šć
A9-0214/2023

IZVJEŠĆEo sastavu Europskog parlamenta

12.6.2023-( – )

Odbor za ustavna pitanja
Izvjestitelji: Loránt Vincze, Sandro Gozi


ʴDzٳܱ貹:
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument:
A9-0214/2023
Podneseni tekstovi :
A9-0214/2023
Rasprave :
Doneseni tekstovi :

PRIJEDLOG ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o sastavu Europskog parlamenta

( – )

Europski parlament,

uzimajući u obzir članak 14. stavak 2. Ugovora o Europskoj uniji,

uzimajući u obzir članak 106.a stavak 1. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

uzimajući u obzir Odluku Europskog vijeća (EU) 2018/937 od 28.lipnja2018. o utvrđivanju sastava Europskog parlamenta[1],

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7.veljače2018. o sastavu Europskog parlamenta[2],

uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 3. svibnja 2022. o Prijedlogu uredbe Vijeća o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima, stavljanju izvan snage Odluke Vijeća (76/787/EZUČ, EEZ, Euratom) i Akta o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima koji je priložen toj odluci[3] („Zakonodavna rezolucija od 3. svibnja 2022. o reformi europskog izbornog zakona”),

uzimajući u obzir Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanske komisije Vijeća Europe,

uzimajući u obzir članke 46., 54. i 90. Poslovnika,

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja (A9‑0214/2023),

A.budući da se sastavom Europskog parlamenta moraju poštovati kriteriji iz članka 14. stavka 2. prvog podstavka Ugovora o Europskoj uniji (UEU), to jest, da broj predstavnika građana Unije ne smije biti veći od 750, ne računajući predsjednika, i da je zastupljenost građana degresivno proporcionalna, uz najniži prag od šest zastupnika iz svake države članice te da se nijednoj državi članici ne dodjeljuje više od 96 mjesta;

B.budući da Parlament ima pravo na inicijativu o sastavu Europskog parlamenta;

C.budući da se u članku14. stavku2. UEU-a navodi da je Europski parlament sastavljen od predstavnika građana Unije;

D.budući da se u članku10. UEU-a između ostalog navodi da se funkcioniranje Unije temelji na predstavničkoj demokraciji, pri čemu su građani neposredno predstavljeni na razini Unije u Europskom parlamentu;

E.budući da se u Zakonodavnoj rezoluciji Europskog parlamenta od 3. svibnja 2022. o reformi europskog izbornog zakona predlaže uspostava izborne jedinice na razini Unije;

F.budući da uspostava potencijalne izborne jedinice na razini Unije zahtijeva izmjenu Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima;

G.budući da je određivanje broja zastupničkih mjesta potencijalne izborne jedinice na razini Unije u nadležnosti odluke Europskog vijeća o sastavu Europskog parlamenta na temelju članka 14. stavka 2. UEU-a, dok se odredbe potrebne za njezino osnivanje temelje na članku 223. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

H.budući da raspodjela mjesta među državama članicama u sadašnjem i prošlom zakonodavnom razdoblju nije bila rezultat trajnog sustava izračuna, nego političkih pregovora; budući da zbog toga trenutačna metoda dodjele mjesta državama članicama nije automatski usklađena s načelom degresivne proporcionalnosti; budući da bi se trajnim mehanizmom izračuna koji odražava broj stanovnika u državama članicama Unije osigurala buduća usklađenost s tim načelom;

I.budući da odluka Europskog vijeća o utvrđivanju sastava Europskog parlamenta mora biti spremna dovoljno rano prije izbora kako bi se državama članicama omogućilo da donesu potrebne pravne odredbe za organizaciju izbora za Europski parlament za parlamentarni saziv 2024.– 2029.;

1.konstatira da se trenutačna raspodjela mjesta u Europskom parlamentu utvrđena u Odluci Europskog vijeća 2018/937/EU primjenjuje na parlamentarni saziv 2019.–2024.; stoga ističe da bez odgađanja treba donijeti novu odluku o sastavu Europskog parlamenta za parlamentarni saziv 2024.–2029.;

2.uviđa da određeni broj država članica smatra da pri odlučivanju o raspodjeli mjesta u Europskom parlamentu treba uzeti u obzir sustav glasovanja u Vijeću;

3.naglašava da bi predložena raspodjela mjesta trebala uključivati rezervu od 28 dodatnih mjesta za zastupnike izabrane u izbornoj jedinici na razini Unije, u skladu s prijedlogom Parlamenta za uredbu Vijeća koji je priložen njegovoj Zakonodavnoj rezoluciji od 3. svibnja 2022. o reformi europskog izbornog zakona; međutim, ističe da će se, u skladu s tim prijedlogom, ta mjesta uspostaviti tek po završetku izbora, nakon stupanja na snagu revidiranog europskog izbornog zakona, uključujući potrebne odredbe za izbornu jedinicu na razini Unije;

4.snažno ističe potrebu za budućim trajnim sustavom utemeljenim na jasnoj matematičkoj formuli kojim bi se mjesta u Europskom parlamentu raspodijelila na objektivan, pravedan, trajan i transparentan način, uz poštovanje načela degresivne proporcionalnosti, kako je definirano u članku 1. Odluke (EU) 2018/937; smatra da, s obzirom da je o toj temi potrebna daljnja rasprava, u ovoj fazi nije politički održivo da Parlament predloži takav trajni sustav te da bi trajni sustav trebalo uvesti znatno prije izbora za Europski parlament; poziva Odbor za ustavna pitanja da u okviru ovog zakonodavnog razdoblja nastavi raditi na uspostavi trajnog sustava te da istraži mogućnosti sudjelovanja Eurostata;

5. smatra da bi svako daljnje kašnjenje u radu Vijeća na izmjeni europskog izbornog zakona bilo u suprotnosti s načelom lojalne suradnje iz članka 4. stavka 3. UEU-a jer se očekuje da će odluka Vijeća utjecati na izbore za Europski parlament i da može utjecati na njegov sastav;

6.naglašava da Europsko vijeće hitno mora donijeti odluku o sastavu Europskog parlamenta, kako bi države članice mogle na vrijeme donijeti potrebne nacionalne odredbe radi organiziranja izbora za Europski parlament za parlamentarni saziv 2024.– 2029.; naglašava da je Parlament stoga predan brzom pokretanju postupka suglasnosti u duhu uzajamne lojalne suradnje;

7.usvaja i podnosi Europskom vijeću priloženi Prijedlog odluke Europskog vijeća o utvrđivanju sastava Europskog parlamenta na temelju svojeg prava na inicijativu iz članka14. stavka2. UEU-a; ističe da se takva odluka može donijeti samo uz suglasnost Parlamenta te stoga traži od Europskog vijeća da ga odmah obavijesti ako namjerava odstupiti od podnesenog prijedloga i na koji način;

8.nalaže svojoj predsjednici da ovu zakonodavnu rezoluciju i priloženi prijedlog proslijedi Europskom vijeću i Komisiji te parlamentima i vladama država članica.


PRILOG PRIJEDLOGU ZAKONODAVNE REZOLUCIJE

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG VIJEĆA

o utvrđivanju sastava Europskog parlamenta

EUROPSKO VIJEĆE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 14. stavak 2.,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 106.a stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europskog parlamenta[4],

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta[5],

budući da:

(1)Člankom14. stavkom2. prvim podstavkom Ugovora o Europskoj uniji (UEU) utvrđuju se kriteriji za sastav Europskog parlamenta, to jest da broj predstavnika građana Unije ne smije biti veći od 750, ne računajući predsjednika, da zastupljenost treba biti degresivno proporcionalna, uz najniži prag od šest zastupnika po državi članici, te da se nijednoj državi članici ne smije dodijeliti više od 96 mjesta.

(2)Člankom10. UEU-a predviđa se, među ostalim, da se funkcioniranje Unije temelji na predstavničkoj demokraciji pri čemu su građani neposredno predstavljeni na razini Unije u Europskom parlamentu, a države članice u Vijeću predstavljaju njihove vlade, koje su i same demokratski odgovorne svojim nacionalnim parlamentima ili svojim građanima.

(3)Stoga se članak14. stavak2. UEU-a primjenjuje u kontekstu širih institucionalnih dogovora određenih u Ugovorima, koji također uključuju odredbe o donošenju odluka u Vijeću.

(4) Trebalo bi utvrditi odgovarajući broj predstavnika u Europskom parlamentu koji se biraju u izbornoj jedinici na razini Unije, podložno donošenju pravne osnove za tu izbornu jedinicu,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Pri primjeni članka14. stavka2. UEU-a poštuju se sljedeća načela:

ukupan broj mjesta u Europskom parlamentu ne smije biti veći od 750, ne računajući predsjednika,

raspodjela mjesta državama članicama degresivno je proporcionalna s najnižim pragom od 6 mjesta i najvišim pragom od 96 mjesta po državi članici, pri čemu se u najvećoj mogućoj mjeri odražava veličina stanovništva određene države članice,

degresivna proporcionalnost utvrđuje se na sljedeći način: omjer između broja stanovnika i broja mjesta svake države članice prije zaokruživanja prema gore ili dolje do prvog cijelog broja razlikuje se u odnosu na pojedinačni broj stanovnika svake države članice tako da svaki zastupnik u Europskom parlamentu iz države članice s većim brojem stanovnika zastupa više građana nego svaki zastupnik u Europskom parlamentu iz države članice s manjim brojem stanovnika i obratno, što veći broj stanovnika ima država članica, veća su njezina prava na veći broj mjesta u Europskom parlamentu,

Članak 2.

Ukupan broj stanovnika država članica izračunava Komisija (Eurostat) na temelju podataka koje osiguravaju države članice u skladu s metodom koja je utvrđena Uredbom (EU) br. 1260/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[6].

Članak 3.

1. Broj zastupnika u Europskom parlamentu izabranih u svakoj državi članici za parlamentarni saziv 2024.–2029. utvrđen je kako slijedi:

Belgija

21

Bugarska

17

Čš첹

21

Danska

15

𳾲č첹

96

Estonija

7

Irska

14

Ұč첹

21

Š貹DZ첹

61

Francuska

79

Hrvatska

12

Italija

76

Cipar

6

Latvija

9

Litva

11

Luksemburg

6

Ѳ첹

21

Malta

6

Nizozemska

31

Austrija

20

Poljska

52

Portugal

21

Rumunjska

33

Slovenija

9

DZč첹

15

Finska

15

Š첹

21

2. Uz broj zastupnika u Europskom parlamentu izabranih u svakoj državi članici kako je navedeno u stavku 1. i podložno stupanju na snagu Uredbe Vijeća o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima, kojom se stavlja izvan snage Odluka Vijeća (76/787/EZUČ, EEZ, Euratom) i Akt o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima priložen toj Odluci, kojim se predviđa uspostava izborne jedinice na razini Unije, na prvim izborima nakon toga 28 zastupnika u Europskom parlamentu bira se u izbornoj jedinici na razini Unije, kako je predviđeno tom Uredbom.

Članak 4.

Dovoljno rano prije početka parlamentarnog saziva 2029. Europski parlament u skladu s člankom14. stavkom2. UEU-a Europskom vijeću podnosi prijedlog ažurirane raspodjele mjesta u Europskom parlamentu.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objavljivanja u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u ...

Za Europsko vijeće

Predsjednik



鴡ܳŽ

Raspodjela mjesta u Parlamentu izravno utječe na zastupljenost građana u jedinoj izravno izabranoj europskoj instituciji. U tom je smislu iznimno važno osigurati da se sastav Europskog parlamenta temelji na pravednim, transparentnim, objektivnim, održivim i pravednim načelima, uz poštovanje ravnoteže između interesa velikih, malih i srednjih država članica.

Pri raspodjeli mjesta u Europskom parlamentu moraju se slijediti opće odredbe članka14. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Te se odredbe odnose na veličinu Parlamenta, najveći i najmanji mogući broj mjesta koji se dodjeljuje svakoj državi članici te pravilo da se mjesta dodjeljuju u skladu s načelom degresivne proporcionalnosti. To je načelo definirano u članku 1. Odluke Europskog vijeća (EU) 2018/937, za koji je Parlament dao suglasnost.

Trenutačnom raspodjelom mjesta u Parlamentu, koja je ispitana s obzirom na posljednje dostupne podatke o broju stanovnika, u šest se slučajeva krši načelo degresivne proporcionalnosti. Te povrede treba ispraviti kako bi se poštovalo načelo degresivne proporcionalnosti.

Europski parlament oduvijek zagovara uspostavu sustava raspodjele mjesta i usporednu reviziju sustava glasovanja u Vijeću kako bi se zajamčila međuinstitucijska ravnoteža[7]. To je pitanje navedeno u odlukama Europskog vijeća od 28. lipnja 2013. (2013/312/EU) i 28. lipnja 2018. (2018/937/EU) o utvrđivanju sastava Parlamenta. Međutim, treba napomenuti da je za promjenu pravila o glasovanju u Vijeću nužna izmjena Ugovora.

Tijekom godina Parlament je uvidio važnost trajnog sustava kojim se jamči pravedna, objektivna i transparentna raspodjela mjesta prije svakih europskih izbora u skladu s odredbama iz Ugovora. U tom je pogledu pokušao pronaći odgovarajuću metodu naručivši nekoliko studija kako bi se ispitali različiti matematički modeli raspodjele mjesta u Parlamentu. Međutim, trajni sustav još nije uspostavljen. Tijekom zakonodavnog razdoblja 2014.–2019. odbor AFCO razmotrio je niz prijedloga za takav trajni sustav koji se temelji na matematičkim formulama. Trajni sustav koji se temelji na matematičkoj formuli daje zanimljive rezultate koje vrijedi dodatno analizirati i koji bi se mogli uzeti u obzir za buduću raspodjelu mjesta počevši od izbora 2029. nadalje. S obzirom na vezu između stalnog sustava za raspodjelu mjesta i revizije sustava glasovanja u Vijeću, izvjestitelji smatraju da je za uspostavu takvog trajnog sustava potrebna daljnja sveobuhvatna rasprava o međuinstitucijskoj ravnoteži.

Prijedlog izvjestitelja: rješenje na temelju načela

Izvjestitelji predstavljaju Nacrt odluke Europskog vijeća o utvrđivanju sastava Parlamenta kojim se predviđa pravedna i objektivna raspodjela mjesta utemeljena na jasnim načelima.

Nova raspodjela temelji se na trima načelima:

1.načelu degresivne proporcionalnosti, kako je propisano člankom 14. UEU-a i definirano u članku 1. Odluke Europskog vijeća 2018/937/EU,

2.sprečavanju gubitka mjesta za države članice,

3.najmanjem mogućem povećanju broja zastupničkih mjesta radi ispravljanja degresivne proporcionalnosti i ostavljanju dovoljno prostora za dodatne zastupnike izabrane u izbornoj jedinici na razini Unije nakon donošenja odgovarajućeg pravnog akta.

Predloženo rješenje održiva je opcija u sadašnjem političkom kontekstu te se njime u potpunosti poštuju prethodno navedena načela i svi kriteriji navedeni u članku14. UEU-a.

U Prilogu se oslikava učinak prijedloga izvjestitelja na raspodjelu mjesta među državama članicama. Posebno se pokazuje da se predloženim rješenjem poštuje načelo degresivne proporcionalnosti ispunjavanjem sljedećih dvaju kriterija:

(1)nijedna država s manje stanovnika ne može imati više zastupničkih mjesta od države s više stanovnika,

(2)omjer broja stanovnika i broja zastupničkih mjesta prije zaokruživanja na cijele brojeve veći je za države s većim brojem stanovnika.

Izvjestitelji smatraju da prijedlog izborne jedinice na razini Unije, koji se temelji na članku 223. stavku 1. UFEU-a, treba obraditi u okviru reforme europskog izbornog zakona, osim u pogledu broja mjesta koja su joj dodijeljena. U Rezoluciji Europskog parlamenta od 3. svibnja 2022. (o Prijedlogu uredbe Vijeća o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima, stavljanju izvan snage Odluke Vijeća (76/787/EZUČ, EEZ, Euratom) i Akta o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima koji je priložen toj odluci) utvrđuju se precizni uvjeti za osnivanje izborne jedinice na razini Unije. Ova je rezolucija pravno i politički usko povezana s nedavno predloženom preraspodjelom mjesta na temelju članka 14. stavka 2. UEU-a. Iako se predloženom odlukom Europskog vijeća o sastavu Europskog parlamenta utvrđuju pravni mehanizmi za dodjelu 28 zastupničkih mjesta izbornoj jedinici na razini Unije koja je predložena u predloženoj Uredbi Vijeća o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima, upravo je trenutačni zakonodavni prijedlog taj koji omogućuje njegovu učinkovitost u smislu broja. Stoga bi ta dva zakonodavna prijedloga trebalo zajednički razmotriti.

PRILOG

Rješenje na temelju načela za raspodjelu mjesta u Parlamentu za parlamentarni saziv 2024.–2029.:

Broj stanovnika 2022.[8]

Trenutačna raspodjela mjesta

Trenutačni omjer broja stanovnika/mjesta

Nova raspodjela mjesta

Novi omjer broja stanovnika/mjesta

Dodatna mjesta s obzirom na novu raspodjelu

𳾲č첹

83.203.320

96

866.701

96

866.701

Francuska

67.842.582

79

858.767

79

858.767

Italija

59.607.184

76

784.305

76

784.305

Š貹DZ첹

47.432.805

59

803.946

61

777.587

2

Poljska

37.654.247

52

724.120

52

724.120

Rumunjska

19.038.098

33

576.912

33

576.912

Nizozemska

17.734.036

29

611.518

31

572.066

2

Belgija

11.631.136

21

553.864

21

553.864

Ұč첹

10.603.810

21

504.943

21

504.943

Čš첹

10.545.457

21

502.165

21

502.165

Š첹

10.440.000

21

497.143

21

497.143

Portugal

10.352.042

21

492.954

21

492.954

Ѳ첹

9.689.010

21

461.381

21

461.382

Austrija

8.967.500

19

471.974

20

448.375

1

Bugarska

6.838.937

17

402.290

17

402.290

Danska

5.864.667

14

418.905

15

390.978

1

Finska

5.541.241

14

395.803

15

369.416

1

DZč첹

5.434.712

14

388.194

15

362.314

1

Irska

5.060.004

13

389.231

14

361.429

1

Hrvatska

3.862.305

12

321.859

12

321.859

Litva

2.805.998

11

255.091

11

255.091

Slovenija

2.107.180

8

263.398

9

234.131

1

Latvija

1.875.757

8

234.470

9

208.417

1

Estonija

1.331.796

7

190.257

7

190.257

Cipar

904.700

6

150.784

6

150.784

Luksemburg

643.648

6

107.275

6

107.275

Malta

520.971

6

86.829

6

86.829

UKUPNO (stanovništvo i mjesta)

447.533.143

705

716

11

PROSJEČNO (omjer)

634.799

625.046


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

12.6.2023

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

16

10

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Gabriele Bischoff, Damian Boeselager, Włodzimierz Cimoszewicz, Salvatore De Meo, Sandro Gozi, Brice Hortefeux, Giuliano Pisapia, Paulo Rangel, Antonio Maria Rinaldi, Domènec Ruiz Devesa, Helmut Scholz, Sven Simon, László Trócsányi, Guy Verhofstadt, Loránt Vincze

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Gilles Boyer, Pascal Durand, Angel Dzhambazki, Cyrus Engerer, Markéta Gregorová, Alin Mituța, Niklas Nienass, João Pimenta Lopes

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.

Peter Jahr, Marlene Mortler, Tom Vandendriessche, Kosma Złotowski


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU O NACRTU PRIJEDLOGA UREDBE EUROPSKOG VIJEĆA („PRAVNI AKT”)

15

+

PPE

Salvatore De Meo, Loránt Vincze

Renew

Gilles Boyer, Sandro Gozi, Alin Mituța, Guy Verhofstadt

S&D

Gabriele Bischoff, Włodzimierz Cimoszewicz, Pascal Durand, Cyrus Engerer, Giuliano Pisapia, Domènec Ruiz Devesa

Verts/ALE

Damian Boeselager, Markéta Gregorová, Niklas Nienass

8

-

ECR

Angel Dzhambazki, Kosma Złotowski

ID

Gerolf Annemans, Antonio Maria Rinaldi, Tom Vandendriessche

NI

László Trócsányi

The Left

João Pimenta Lopes, Helmut Scholz

5

0

PPE

Brice Hortefeux, Peter Jahr, Marlene Mortler, Paulo Rangel, Sven Simon


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU o Nacrtu prijedloga rezolucije Europskog parlamenta

16

+

PPE

Salvatore De Meo, Loránt Vincze

Renew

Gilles Boyer, Sandro Gozi, Alin Mituța, Guy Verhofstadt

S&D

Gabriele Bischoff, Włodzimierz Cimoszewicz, Pascal Durand, Cyrus Engerer, Giuliano Pisapia, Domènec Ruiz Devesa

The Left

Helmut Scholz

Verts/ALE

Damian Boeselager, Markéta Gregorová, Niklas Nienass

10

-

ECR

Angel Dzhambazki, Kosma Złotowski

ID

Gerolf Annemans, Antonio Maria Rinaldi, Tom Vandendriessche

NI

László Trócsányi

PPE

Peter Jahr, Marlene Mortler, Sven Simon

The Left

João Pimenta Lopes

2

0

PPE

Brice Hortefeux, Paulo Rangel

Korišteni znakovi:

+:za

-:protiv

0:ܳžԾ

Posljednje ažuriranje: 13. lipnja 2023.
Pravna obavijest-Politika zaštite privatnosti