Ϸվ

Prijedlog rezolucije - B10-0071/2024Prijedlog rezolucije
B10-0071/2024

PRIJEDLOG REZOLUCIJEo nazadovanju demokracije i prijetnjama političkom pluralizmu u Gruziji

4.10.2024-()

podnesen slijedom izjave potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
u skladu s člankom 136. stavkom 2. Poslovnika

Joachim Stanisław Brudziński, Adam Bielan, Mariusz Kamiński, Rihards Kols, Małgorzata Gosiewska, Jaak Madison, Carlo Fidanza, Michał Dworczyk, Alberico Gambino, Sebastian Tynkkynen, Ivaylo Valchev, Veronika Vrecionová, Ondřej Krutílek, Assita Kanko, Jadwiga Wiśniewska, Alexandr Vondra
u ime Kluba zastupnika ECR-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucijeRC-B10-0070/2024

ʴDzٳܱ貹:
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument:
B10-0071/2024
Podneseni tekstovi :
B10-0071/2024
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

10‑0071/2024

Rezolucija Europskog parlamenta o nazadovanju demokracije i prijetnjama političkom pluralizmu u Gruziji

()

Europski parlament,

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije i izvješća o Gruziji, posebno Rezoluciju od 25. travnja 2024. o pokušajima ponovnog uvođenja zakona o stranim agentima u Gruziji i ograničenjima za civilno društvo koja iz toga proizlaze[1]

uzimajući u obzir odluku Europskog vijeća iz prosinca 2023. da se Gruziji dodijeli status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u,

uzimajući u obzir preporuke iz Izvješća Komisije o Gruziji za 2023. od 8. studenoga 2023.,

uzimajući u obzir članak 136. stavak 2. Poslovnika,

A.budući da je, kao rezultat postignuća brojnih gruzijskih vlada od Revolucije ruža, kao i stalne potpore gruzijskog civilnog društva, Europsko vijeće u svojoj odluci od 15. prosinca 2023. Gruziji dodijelilo status zemlje kandidatkinje, pod uvjetom da se poduzmu relevantni koraci utvrđeni u preporukama Komisije od 8. studenoga 2023.;

B.budući da je civilno društvo u Gruziji oduvijek vrlo dinamično i aktivno te da je imalo ključnu ulogu u traženju i promicanju demokratskih promjena u toj zemlji, kao i u zaštiti i praćenju njihove provedbe;

C.budući da je vladajuća stranka Gruzijski san poduzela brojne mjere kojima se izravno ugrožavaju europske težnje gruzijskog naroda, pri čemu je najistaknutiji primjer zakon o „transparentnosti stranog utjecaja” od 28. svibnja 2024. („zakon o stranim agentima”), za koji mnogi smatraju da se temelji na zloglasnom zakonu koji je Rusija uvelike koristila za borbu protiv neistomišljenika;

D.budući da se tim prijedlogom zakona, po uzoru na slično rusko zakonodavstvo, od nevladinih organizacija, medija i sindikata koji se financiraju iz inozemstva zahtijeva da se registriraju kao „agenti stranog utjecaja”, dok za određene vrste organizacija, poput poduzeća ili nevladinih organizacija koje primaju vladina sredstva, takva obveza ne postoji;

E.budući da je taj prijedlog zakona izazvao kritike i osude u gruzijskom društvu i međunarodnoj zajednici te se smatra instrumentom vanjskog upletanja uz potporu Rusije kojim se žele potkopati napori Gruzije za pristupanje Europskoj uniji;

F.budući da je gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili odbila potpisati prijedlog zakona, nazvavši ga „ruskim zakonom” koji je u suprotnosti s gruzijskim ustavom i europskim standardima; budući da je njezin veto poništen običnom većinom u parlamentu;

G.budući da je u lipnju 2024., nakon donošenja zakona o stranim agentima, EU zamrznuo proces pristupanja Gruzije i obustavio financijsku pomoć u iznosu od 30 milijuna EUR iz Europskog instrumenta mirovne pomoći;

H.budući da deveti korak iz Izvješća Komisije o Gruziji za 2023. od 8. studenoga 2023. uključuje preporuku Gruziji da osigura slobodno djelovanje civilnog društva, dok se u prvom koraku Gruziju poziva da se bori protiv dezinformacija o EU-u i njegovim vrijednostima;

I.budući da su Sjedinjene Američke Države 6. lipnja 2024. uvele vizna ograničenja za desetke gruzijskih dužnosnika zbog donošenja „zakona o stranim agentima” i za dva visokorangirana policijska službenika zbog brutalnosti tijekom suzbijanja prosvjeda, kao i za dvojicu vođa nasilnih ekstremističkih skupina povezanih s Kremljem;

J.budući da je taj zakon izazvao goleme ulične prosvjede koje je policija suzbila brutalno rastjeravši prosvjednike, među ostalim upotrebom suzavca i opreme za kontrolu nereda protiv mirnih prosvjednika, uhitivši pritom stotine ljudi;

K.budući da je razina potpore gruzijskog stanovništva pristupanju EU-u i dalje iznimno visoka te iznosi više od 80%;

L.budući da se osnivač stranke Gruzijski san, najmoćniji oligarh Bidzina Ivanišvili, vratio u aktivnu politiku 30. prosinca 2023. kada je postao „počasni predsjednik” te stranke; budući da se ažuriranim statutom te stranke Ivanišviliju kao počasnom predsjedniku daje niz ovlasti te se formalizira koncentracija moći u njegovim rukama bez definiranja ikakvih mehanizama odgovornosti;

M.budući da se Mihail Sakašvili, koji je od 2004. do 2013. obnašao dužnost predsjednika Gruzije te je vođa najveće oporbene stranke, nalazi u pritvoru od listopada 2022. te je žrtva zlostavljanja u zatvoru i ponižavajućeg postupanja tijekom sudskih saslušanja, čime se dovodi u pitanje integritet predstojećih izbora;

N. budući da sve veći broj incidenata ukazuje na to da je medijsko okruženje u Gruziji nesigurno, što predstavlja prijetnju njezinoj demokraciji; budući da se u godišnjem indeksu slobode medija Reportera bez granica Gruzija nalazi na 103. mjestu od 180 zemalja, što je pad od 26 mjesta u odnosu na prethodnu godinu;

O.budući da se parlamentarni izbori koji će se u Gruziji održati 26. listopada 2024. smatraju prekretnicom koja može odrediti budućnost Gruzije u narednim desetljećima;

P.budući da su nedavni izbori u Gruziji otkrili mnoge probleme koji su tijekom posljednjih nekoliko godina ometali proces demokratizacije te zemlje; budući da alarmantna izvješća iz predizbornog razdoblja govore da su se češći pritisci, pa i fizički napadi na oporbu;

Q.budući da zakon o stranim agentima ima golem utjecaj na funkcioniranje neovisnog civilnog društva, uključujući nevladine organizacije specijalizirane za promatranje izbora; budući da je taj zakon znatno otežao zapošljavanje lokalnih kratkoročnih promatrača za predstojeće glasovanje;

R.budući da stranka Gruzijski san održava narativ prema kojem Zapad pokušava gurnuti Gruziju u novi rat s Rusijom, koja je 2008. pokrenula invaziju na Gruziju te još uvijek okupira dio njezina teritorija; budući da je stranka Gruzijski san iskoristila tu protuzapadnu komunikacijsku strategiju kako bi opravdala to što se Gruzija nije pridružila izjavama EU-a protiv Bjelarusa ili Irana te to što je uskratila potporu Moldovi i Ukrajini;

S.budući da je ruski ministar vanjskih poslova dao naslutiti da je Kremlj spreman postići sporazum s Gruzijom kako bi se riješila pat pozicija oko Abhazije i Južne Osetije, što je izjava koju su pozdravili neki dužnosnici stranke Gruzijski san i znak je sve boljih odnosa s Rusijom; budući da Rusija istodobno nastavlja proces „postavljanja granica” i puzajuću okupaciju gruzijskih regija te je najavila svoju namjeru izgradnje stalne pomorske baze u okupiranoj gruzijskoj regiji;

1.ponavlja svoju čvrstu potporu demokratskom razvoju Gruzije i euroatlantskim težnjama njezina naroda;

2.i dalje je zabrinut zbog kršenja ljudskih prava i antidemokratskog djelovanja vlade u kojoj je Gruzijski san većinska stranka; oštro osuđuje donošenje zakona o stranim agentima, nastalog po ruskom uzoru, i smatra ga alatom za uplitanje u predstojeće parlamentarne izbore; ističe da su takvi pokušaji političke kontrole ili ograničavanja aktivnosti civilnog društva u suprotnosti s demokratskim vrijednostima i preporukama Komisije;

3.izražava punu solidarnost s gruzijskim narodom i dinamičnim gruzijskim civilnim društvom, koje oduvijek ima vrlo aktivnu i važnu ulogu u približavanju Gruzije Zapadu, promicanju demokratizacije i uključivanju u euroatlantske integracije u skladu sa željama gruzijskog naroda; u tom pogledu žali zbog rastuće protuzapadne i neprijateljske retorike predstavnika vladajuće stranke prema strateškim zapadnim partnerima Gruzije, uključujući Sjedinjene Američke Države, Europsku uniju i dužnosnike EU-a, te zbog njezina promicanja ruskih dezinformacija i manipulacija;

4.zabrinut je zbog stalnih i vrlo uznemirujućih slučajeva zastrašivanja oporbe i nasilja nad njom, kao i zbog prijetnji daljnjom represijom koje je oligarh Bidzina Ivanišvili uputio kako bi zabranio demokratsku prozapadnu oporbu i ušutkao neistomišljenike;

5.poziva gruzijske vlasti da osiguraju da parlamentarni izbori koji će se 26. listopada održati u Gruziji budu demokratski, pošteni i slobodni te u skladu s demokratskim standardima kojih se Gruzija obvezala pridržavati; upozorava na sve pokušaje uplitanja u provođenje ili rezultate tih izbora;

6.poziva gruzijske vlasti i izborna tijela da blisko surađuju s međunarodnim misijama za promatranje izbora i s gruzijskim promatračima koji će pratiti provedbu izbora u pogledu usklađenosti s obvezama koje proizlaze iz članstva u Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i drugim međunarodnim obvezama i standardima za demokratske izbore, kao i s nacionalnim zakonodavstvom;

7.zabrinut je zbog odluke da se otvori samo ograničen broj biračkih mjesta u inozemstvu, unatoč brojnim zahtjevima gruzijske dijaspore, čime je većina gruzijskih državljana koji žive u inozemstvu lišena biračkog prava;

8.oštro osuđuje sve fizičke napade na političare i aktiviste; iznimno je zabrinut zbog ozračja nekažnjavanja politički motiviranog nasilja, kao u slučaju Levana Habeišvilija;

9.poziva Komisiju da proširi i pojača svoju potporu civilnom društvu u Gruziji, posebno u svjetlu nedavnog pritiska koji proizlazi iz zakona o stranim agentima;

10.sa zabrinutošću primjećuje da je gruzijska vlada nedavno pojačala progon organizacija civilnog društva; posebno je zgrožen činjenicom da se vlada koristi Uredom za borbu protiv korupcije kako bi izvršila pritisak na organizacije kao što su Transparency International u Gruziji i Choose Europe, u očitom pokušaju da ih onemogući da učinkovito nadziru predstojeće izbore;

11.izražava zabrinutost zbog niza brutalnih premlaćivanja političkih ličnosti i vođa civilnog društva tijekom i nakon ovoproljetnih prosvjeda protiv zakona o stranim agentima; izražava zabrinutost zbog toga što nijedan počinitelj nije pritvoren, optužen ili čak identificiran te poziva gruzijske vlasti da počinitelje takvih premlaćivanja privedu pravdi;

12.žali zbog toga što EU-ovo prihvaćanje modela „militantne demokracije”, koji je predložio Donald Tusk, ne povećava vjerodostojnost institucija EU-a u zagovaranju vladavine prava i ljudskih prava izvan granica država članica;

13.duboko je zabrinut zbog sve jačeg utjecaja Rusije u toj zemlji, kao i zbog djelovanja vlade u kojoj je Gruzijski san većinska stranka, a koja se, unatoč tome što Rusija provodi puzajuću okupaciju gruzijskog teritorija i agresiju na Ukrajinu, nastavlja zbližavati s Rusijom tako što usprkos sankcijama EU-a jača trgovinske veze s njom i odbija uvesti sankcije Moskvi;

14.potiče Gruziju, kao zemlju kandidatkinju za članstvo u Europskoj uniji, da uvede sankcije Rusiji kao odgovor na njezinu opću invaziju na Ukrajinu i da provede učinkovite mjere kako bi se izbjeglo zaobilaženje europskih sankcija, što se obvezala učiniti;

15.podsjeća gruzijsku vladu da velika većina stanovništva snažno podupire usmjerenost te zemlje Zapadu i pristupanje EU-u;

16.pozdravlja osobne sankcije koje su Sjedinjene Američke Države nametnule dužnosnicima stranke Gruzijski san; poziva EU da nametne slične zabrane putovanja osobama koje su uključene u donošenje zakona o stranim agentima te da proširi takve zabrane na druge visoko rangirane članove vladajuće stranke, kao i na suce koji donose politički motivirane osuđujuće presude;

17.oštro osuđuje destruktivnu ulogu najmoćnijeg gruzijskog oligarha Bidzina Ivanišvilija u orkestriranju aktualne političke krize i sustavnom sabotiranju prozapadnog smjera zemlje, a sve u korist približavanja Rusiji; žali zbog njegovih stalnih napora u potkopavanju gruzijskih demokratskih institucija i izdaji težnji gruzijskog naroda; ponovno snažno poziva Vijeće i demokratske partnere EU-a da odmah uvedu osobne sankcije protiv Ivanišvilija zbog njegove izravne umiješanosti u podrivanje političkog procesa u Gruziji i postupanja protiv temeljnih interesa te zemlje;

18.ponovno poziva Vijeće i demokratske partnere EU-a da razmotre uvođenje sankcija usmjerenih osobno na Ivanišvilija zbog njegove uloge u pogoršanju političkog procesa u Gruziji i djelovanja protiv interesa njezina naroda;

19.ističe da bi suspenziju sporazuma o liberalizaciji viznog režima s Gruzijom trebalo razmotriti tek nakon uvođenja osobnih sankcija protiv članova vladajuće stranke i najmoćnijeg oligarha Bidzine Ivanišvilija;

20.ističe da gruzijska vlada snosi punu i neospornu odgovornost za život, zdravlje i dobrobit bivšeg predsjednika Mihaila Sakašvilija te da mora u potpunosti odgovarati za bilo kakvu štetu koja mu se nanese; snažno ponavlja svoj hitni zahtjev da ga se trenutačno i bezuvjetno pusti na slobodu;

21.žali zbog toga što zastupnici u Europskom parlamentu do sada nisu smjeli posjetiti predsjednika Sakašvilija kako bi procijenili zatvorske uvjete u kojima boravi; poziva gruzijske vlasti da promijene svoje stajalište i dopuste posjete zastupnika u Europskom parlamentu;

22.napominje da je gruzijska vlada uvela dodatna drakonska ograničenja pristupa javnim informacijama, uključujući arhive sovjetskog doba, te da se koristi EU-ovom Općom uredbom o zaštiti podataka[2] kako bi lažno opravdala svoje djelovanje; napominje da su neki od najvažnijih gruzijskih arhiva iz doba Sovjetskog Saveza (kao što je arhiv bivšeg KGB-a i bivšeg Centralnog komiteta Komunističke partije) u potpunosti zatvoreni od prošlog listopada bez ikakvog objašnjenja;

23.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, Uredu OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava te predsjednici, vladi i parlamentu Gruzije.

Posljednje ažuriranje: 8. listopada 2024.
Pravna obavijest-Politika zaštite privatnosti