PRIJEDLOG REZOLUCIJEo nastavku nepokolebljive potpore EU-a Ukrajini tri godine nakon početka ruske ratne agresije
7.3.2025-()
u skladu s člankom 136. stavkom 2. Poslovnika
Hans Neuhoff, Petr Bystron
u ime Kluba zastupnika ESN-a
10‑0165/2025
Rezolucija Europskog parlamenta o nastavku nepokolebljive potpore EU-a Ukrajini tri godine nakon početka ruske ratne agresije
()
Europski parlament,
–uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,
–uzimajući u obzir Sjevernoatlantski ugovor,
–uzimajući u obzir Helsinški završni akt Konferencije za europsku sigurnost i suradnju iz 1975.,
–uzimajući u obzir Osnivački akt o uzajamnim odnosima, suradnji i sigurnosti između NATO-a i Ruske Federacije iz 1997.,
–uzimajući u obzir Kodeks ponašanja u pogledu političko-vojnih aspekata sigurnosti iz 1994.,
–uzimajući u obzir Povelju za europsku sigurnost iz 1999.,
–uzimajući u obzir nacrt prijedloga za dogovor o mjerama za osiguravanje sigurnosti Ruske Federacije i država članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora od 17.prosinca 2021.,
–uzimajući u obzir odgovor NATO-a i Sjedinjenih Američkih Država na nacrt prijedloga sporazuma o mjerama za osiguravanje sigurnosti Ruske Federacije i država članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora od 17. prosinca 2021.,
–uzimajući u obzir cjeloviti govor ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na konferenciji o sigurnosti u Münchenu 19. veljače 2022.,
–uzimajući u obzir obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina naciji 24. veljače 2022. o početku intervencije u Ukrajini,
–uzimajući u obzir nacrt sporazuma o trajnoj neutralnosti i sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, kako je predstavljen predsjedniku Ruske Federacije 15. travnja 2022.,
–uzimajući u obzir cjeloviti govor potpredsjednika SAD-a J. D. Vancea na konferenciji o sigurnosti u Münchenu 14. veljače 2025.,
–uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2774 (2025) od 24. veljače 2025.,
–uzimajući u obzir članak 136. stavak 2. Poslovnika,
A.budući da se globalno geopolitičko okruženje radikalno mijenja i razvija prema multipolarnom svjetskom poretku, pri čemu tu novu stvarnost priznaje čak i SAD kao vodeća zapadna sila te joj se prilagođava;
B.budući da EU desetljećima provodi vanjsku i sigurnosnu politiku koja je u velikoj mjeri usklađena sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali sad se pokazalo da je taj pristup u globalnom poretku koji se mijenja sve zastarjeliji i neučinkovitiji;
C.budući da velesile, uključujući Sjedinjene Američke Države i Rusiju, i dalje drže EU po strani u ključnim geopolitičkim pregovorima, uključujući one koji izravno utječu na europsku sigurnost;
D.budući da se nakon tri godine sveobuhvatnog rata u Ukrajini pokazalo da strategija EU-a i Sjedinjenih Američkih Država pod Bidenovom vladom nije uspjela ostvariti svoje navedene ciljeve vojnog poraza Rusije, njezine ekonomske paralize i političke izolacije;
E.budući da je, upravo suprotno, ta strategija prouzročila političke podjele među zapadnim saveznicima i ugrozila njihovu gospodarsku stabilnost, zbog čega je nastavak trenutačnog pristupa neodrživ;
F.budući da je Ukrajina zbog sukoba pretrpjela katastrofalnu demografsku, gospodarsku i infrastrukturnu štetu, pri čemu njezina sposobnost da dugoročno preživi kao neovisna država iz dana u dan opada;
G.budući da su Ukrajina i Rusija samo mjesec dana nakon početka rata pregovarale o sporazumu o trajnoj neutralnosti i sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, koji bi mogao jamčiti sigurnost Ukrajine u zamjenu za njezinu neutralnost i trenutni prekid neprijateljstava;
H.budući da je potpisivanje tog sporazuma zaustavljeno zbog intervencije stranih sila, naročito Ujedinjene Kraljevine, koje su potaknule Ukrajinu da umjesto toga nastavi rat;
I.budući da unatoč vojnoj, gospodarskoj i političkoj potpori SAD-a i EU-a Ukrajina nije uspjela postići odlučujući napredak te budući da je SAD promijenio svoju politiku pod novom upravom, a EU sam ne može promijeniti tijek rata;
J.budući da je svaki novi dan nastavka sukoba obilježen novim gubicima ukrajinskih života i teritorijalne kontrole i daljnjim uništavanjem infrastrukture te da će kontinuirana težnja k nerealnim ciljevima samo produbiti krizu;
1.prepoznaje potrebu za prilagodbom novoj geopolitičkoj stvarnosti i upozorava da će EU doći u bezizlazan položaj i postati globalno irelevantan ako nastavi provoditi svoje zastarjele politike;
2.poziva EU da razvije neovisnu strategiju vanjske politike u kojoj jasno definira svoje interese i ciljeve, u skladu sa svojim dugoročnim ciljem da bude prepoznat kao ozbiljan geopolitički akter u multipolarnom svijetu;
3.odbacuje zastarjelu ideju neograničene vojne potpore Ukrajini pod geslom „dok to bude potrebno”, naglašavajući da takav pristup nije ni održiv ni koristan, kako za EU tako za Ukrajinu;
4.poziva EU i njegove institucije da se pridruže aktualnim diplomatskim naporima između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije te da aktivno doprinesu predstojećim pregovorima;
5.potiče EU da razvije i predloži vlastita diplomatska rješenja za okončanje sukoba, osiguravajući da se u budućem rješenju uzmu u obzir legitimni sigurnosni interesi svih dionika u Europi;
6.odlučno poziva EU i njegove države članice da osmisle strategiju obnove nakon sukoba u kojoj se svaka obveza EU-a mora temeljiti na uzajamno korisnim trgovinskim sporazumima kako bi se osiguralo da doprinosi poreznih obveznika EU-a – u skladu s pragmatičnim pristupom nove administracije SAD-a – budu uravnoteženi s gospodarskim prilikama za europska poduzeća, industrije i strateške sektore;
7.poziva EU i Rusiju da njeguju izravne diplomatske kontakte jer se o svakom okviru za mir i sigurnost u Europi koji bi bio trajne prirode mora pregovarati sa svim relevantnim akterima;
8.potvrđuje da svaka suverena država ima legitimne interese nacionalne sigurnosti koji se moraju poštovati u skladu s međunarodnim pravom; naglašava da nijedna zemlja ne smije povećati svoju sigurnost na izravnu štetu druge zemlje;
9.poziva na odmak od agresivne retorike prema konstruktivnim prijedlozima, a institucije EU-a poziva da diplomaciji daju prednost pred eskalacijom;
10.poziva europske čelnike da uzmu u obzir stajalište i odluke nove vlade SAD-a, posebno obustavu vojne pomoći i obavještajnih usluga Ukrajini, na temelju kojih je postalo jasno da u Ukrajini što prije treba postići mir;
11.skreće pozornost na činjenicu da sastanci europskih šefova država, kao što je sastanak održan u Londonu 2. ožujka 2025., na kojima su ponovno pozvani na dodatnu vojnu potporu Ukrajini, ne doprinose okončanju neprijateljstava, već, upravo suprotno, povećavaju rizik od toga da sukob u Ukrajini preraste u svjetski rat;
12.poziva ukrajinske vlasti da zabrane nevladinu organizaciju „Mirotvorac” koja surađuje s ukrajinskom sigurnosnom službom i ukrajinskim ministarstvom unutarnjih poslova te potiče napetosti u društvu i zloupotrebljava osobne podatke više stotina ljudi, uključujući novinare, političare i pripadnike manjinskih skupina;
13.poziva ukrajinske vlasti da jasno osude simbole banderista i promicanje ideologije frakcije banderista (OUN-B) Organizacije ukrajinskih nacionalista i ukrajinske pobunjeničke vojske, koji su bili odgovorni za genocid u Voliniji i susjednim regijama između 1943. i 1945., te da poduzmu korake za njihovu zabranu; poziva države članice da na svojim državnim područjima zabrane upotrebu simbola banderista i širenje te ideologije;
14.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, predsjedniku i vladi Ukrajine, predsjedniku i vladi Ruske Federacije, NATO-u i Ujedinjenim narodima.