合法博彩网站

Europski parlament,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir komunikaciju Komisije od 28. studenog听2018. naslovljenu 鈥災宨st planet za sve 鈥� Europska strate拧ka dugoro膷na vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo水 (),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir Pari拧ki sporazum, Odluku 1/CP.21. te 21.听konferenciju stranaka (COP21) UNFCCC-a i 11.听konferenciju stranaka koja slu啪i kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11) koje su odr啪ane u Parizu u Francuskoj od 30.听studenoga do 11.听prosinca听2015.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir 24.听konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP24), 14.听zasjedanje u okviru sastanka stranaka Protokola iz Kyota (CMP14) i tre膰i dio 1.听zasjedanja konferencije stranaka koja slu啪i kao sastanak stranaka Pari拧kog sporazuma (CMA1.3), koji su odr啪ani u Katowicama u Poljskoj od 2. do 14.听prosinca听2018.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir Program Ujedinjenih naroda za odr啪ivi razvoj do听2030. i ciljeve odr啪ivog razvoja,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 25.听listopada听2018. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama 2018. u Katowicama, Poljska (COP24)[1],

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir zaklju膷ke Europskog vije膰a od 22.听o啪ujka听2018.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir posebno izvje拧膰e Me膽uvladinog panela o klimatskim promjenama 鈥濭lobalno zatopljenje od 1,5听掳C水, njegovo 5.听izvje拧膰e o procjeni i sa啪eto izvje拧膰e,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir 9.听izdanje Izvje拧膰a o odstupanju emisija u sklopu Programa UN-a za okoli拧 koje je usvojeno 27.听studenoga听2018.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir pitanja za usmeni odgovor Vije膰u i Komisiji o strategiji za dugoro膷no smanjenje emisija stakleni膷kih plinova u EU-u u skladu s Pari拧kim sporazumom (O-000008/2019 鈥� B8-0000/2019 i O-000007/2019 鈥� B8-0000/2019),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoli拧, javno zdravlje i sigurnost hrane,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir 膷lanak 123. stavak 2. Poslovnika;

A.听听budu膰i da je COP24 u Katowicama rezultirao usvajanjem Pravilnika iz Katowica koji pru啪a pravnu jasno膰u u pogledu provedbe Pari拧kog sporazuma;

1.听听nagla拧ava da se europski gra膽ani ve膰 suo膷avaju s izravnim u膷incima klimatskih promjena; isti膷e da su prema podacima Europske agencije za okoli拧 prosje膷ni godi拧nji gubici prouzro膷eni ekstremnim vremenskim i klimatskim pojavama u Uniji od 2010. do 2016. iznosili oko 12,8听milijardi EUR te da bi 拧teta u EU-u zbog klimatskih promjena, ako se ni拧ta ne poduzme, mogla iznositi barem 190 milijardi EUR do 2080., 拧to je neto gubitak blagostanja od 1,8听听% trenuta膷nog BDP-a EU-a; nagla拧ava da bi se u slu膷aju scenarija s visokom stopom emisija godi拧nji tro拧kovi zbog poplava u EU-u mogli pove膰ati na 1 bilijun EUR do 2100. godine i da bi katastrofama povezanima s vremenskim nepogodama moglo do 2100. biti pogo膽eno oko dvije tre膰ine gra膽ana Europe, dok je danas time pogo膽eno 5听% stanovni拧tva; nadalje isti膷e da 膰e, prema navodima Europske agencije za okoli拧, do听2030. godine 50听% naseljenih podru膷ja EU-a biti pogo膽eno ozbiljnom nesta拧icom vode,

2.听听podsje膰a na rezultate istra啪ivanja Eurobarometra iz studenoga 2018. prema kojima 93听% Europljana smatra da su klimatske promjene prouzro膷ene ljudskim aktivnostima, a njih 85听% sla啪e se da se borbom protiv klimatskih promjena i u膷inkovitijom uporabom energije mogu potaknuti gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u Europi; primje膰uje da su klimatske promjene problem s visokim prioritetom za ljude u Europi;

3.听听isti膷e da je posebno izvje拧膰e Me膽uvladinog panela o klimatskim promjenama na temu globalnog zatopljenja od 1,5听掳C najopse啪nija i najnovija znanstvena procjena na膷ina ubla啪avanja klimatskih promjena u skladu s Pari拧kim sporazumom;

4.听听nagla拧ava da prema tom posebnom izvje拧膰u ograni膷avanje globalnog zatopljenja na 1,5听掳C bez prema拧ivanja ili uz ograni膷eno prema拧ivanje te vrijednosti podrazumijeva postizanje globalne nulte neto stope emisija stakleni膷kih plinova najkasnije do 2067. i ograni膷avanje globalnih emisija stakleni膷kih plinova do 2030. na maksimalno 27,4 Gt ekvivalenta CO₂ godi拧nje; u svjetlu tih nalaza isti膷e da Unija, kao globalni predvodnik i kako bi imala sigurne izglede za ograni膷avanje globalnog zatopljenja na 1,5听掳C do 2100., treba te啪iti postizanju nulte neto stope emisija stakleni膷kih plinova 拧to je prije mogu膰e, a najkasnije 2050. godine;

5.听听izra啪ava zabrinutost zbog Izvje拧膰a o odstupanju emisija za 2018. u sklopu Programa UN-a za okoli拧 koje otkriva da trenuta膷ni bezuvjetni nacionalno utvr膽eni doprinosi u velikoj mjeri prema拧uju granicu zatopljenja od 2听掳C iz Pari拧kog sporazuma te 膰e rezultirati porastom temperature od 3,2听掳C[2] do 2100.; isti膷e da je hitno potrebno da sve stranke Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime pove膰aju svoje ambicije u podru膷ju klime do 2020.;

6.听听pozdravlja objavu komunikacije Komisije naslovljene 鈥災宨st planet za sve 鈥� Europska strate拧ka dugoro膷na vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo鈥�, u kojoj se nagla拧avaju mogu膰nosti i izazovi koje europskim gra膽anima i europskom gospodarstvu donosi prijelaz na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleni膷kih plinova te se postavljaju temelji za 拧iroku raspravu uz sudjelovanje institucija EU-a, nacionalnih parlamenata, poslovnog sektora, nevladinih organizacija, gradova i zajednica te gra膽ana;

7.听听podr啪ava cilj nulte neto stope emisija stakleni膷kih plinova do 2050. i poti膷e dr啪ave 膷lanice da dogovore strategiju za postizanje tog cilja kao dio rasprave o budu膰nost Europe na posebnom sastanku na vrhu EU-a koji 膰e se u svibnju 2019. odr啪ati u Sibiuu; poziva dr啪ave 膷lanice da se obve啪u ostvariti ono 拧to je potrebno za postizanje tog cilja;

8.听听smatra da Europa mo啪e utrti put prema klimatskoj neutralnosti ulaganjem u inovativna tehnolo拧ka rje拧enja, osna啪ivanjem gra膽ana i uskla膽ivanjem djelovanja u klju膷nim podru膷jima kao 拧to su energetika, industrijska politika i istra啪ivanje, uz istodobno osiguravanje socijalne pravednosti za pravednu tranziciju;

9.听听sla啪e se sa strate拧kim podru膷jima, koje je utvrdila Komisija, u kojima je potrebno zajedni膷ko djelovanje i podr啪ava energetsku u膷inkovitost, uporabu obnovljivih izvora energije i globalnu konkurentnost industrije EU-a;

10.听听nagla拧ava va啪nost raznih klimatskih mjera i zakonodavstva donesenih u razli膷itim podru膷jima politike, ali upozorava da bi raspr拧en pristup mogao dovesti do nedosljednosti i neostvarenja cilja EU-a da se do 2050. uspostavi gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleni膷kih plinova; smatra da je potreban sveobuhvatan pristup;

Mogu膰nosti iz europske strategije za postizanje nulte stope emisija do sredine stolje膰a

11.听听napominje da se strategijom EU-a za nultu neto stopu emisija predstavlja osam mogu膰nosti za postizanje gospodarske, tehnolo拧ke i dru拧tvene transformacije koja je potrebna da bi Unija ispunila dugoro膷ni cilj povezan s temperaturom iz Pari拧kog sporazuma; nagla拧ava da samo dvije od tih mogu膰nosti omogu膰uju Uniji da najkasnije do 2050. postigne nultu neto stopu emisija stakleni膷kih plinova; isti膷e da je za to potrebno hitno djelovanje i znatni napori na svim razinama, od lokalne i regionalne do nacionalne i europske i sudjelovanje svih nejavnih aktera; prepoznaje da bi regionalno i lokalno utvr膽eni doprinosi mogli biti va啪ni alati u premo拧膰ivanju jaza u pogledu emisija; podsje膰a na obvezu dr啪ava 膷lanica da donesu nacionalne dugoro膷ne strategije kako je navedeno u Uredbi o upravljanju[3]; stoga poziva dr啪ave 膷lanice da uspostave jasne kratkoro膷ne i dugoro膷ne ciljeve i politike u skladu s ciljevima Pari拧kog sporazuma i da pru啪e potporu ulaganjima za mogu膰nosti za postizanje nulte neto stope emisija;

12.听听isti膷e da se prvom kategorijom mogu膰nosti iz strategije nastoje smanjiti emisije stakleni膷kih plinova samo za oko 80听% do 2050. u usporedbi s razinama iz 1990.; sa zabrinuto拧膰u napominje da se tako ula啪u manji napori u zadr啪avanje globalnog zatopljenja na razini ispod 2听掳C, 拧to nije u skladu s ciljevima iz Pari拧kog sporazuma da se porast globalne temperature zadr啪i na razini znatno ni啪oj od 2听掳C, ni u skladu s daljnjim ciljem zadr啪avanja tog porasta ispod 1,5听掳C;

13.听听nagla拧ava da bi prijelaz na 膷istu energiju trebao nastaviti poticati modernizaciju europskog gospodarstva, poticati odr啪ivi gospodarski rast i europskim gra膽anima donijeti korist u pogledu dru拧tva i okoli拧a; isti膷e da se, prema procjenama Komisije, o膷ekuje da 膰e BDP EU-a porasti vi拧e u scenarijima s nultom stopom emisija, nego u scenarijima s manjim smanjenjima emisija, pri 膷emu su u膷inci u oba slu膷aja neravnomjerno raspore膽eni diljem EU-a kao rezultat razlika me膽u dr啪avama 膷lanicama, me膽u ostalim u pogledu BDP-a po glavi stanovnika i intenziteta ugljika u kombinaciji izvora energije; smatra da bi se nedjelovanjem do拧lo do daleko najneisplativijeg scenarija te da bi se prouzro膷io ne samo golemi gubitak BDP-a u Europi, ve膰 i daljnje pove膰anje gospodarskih nejednakosti izme膽u i dr啪ava 膷lanica i unutar njih, s obzirom na to da se o膷ekuje da 膰e posljedice nedjelovanja pogoditi neke dr啪ave 膷lanice te啪e od drugih;

14.听听sa zabrinuto拧膰u napominje da ovisnost EU-a o uvozu energije danas iznosi oko 55听%; isti膷e da bi se u scenariju s nultom neto stopom emisija ta ovisnost smanjila na 20听% do 2050., 拧to bi pozitivno utjecalo na trgovinsku bilancu i geopoliti膷ki polo啪aj EU-a; napominje da bi kumulativna u拧teda na tro拧kovima uvoza fosilnih goriva u razdoblju 2031. 鈥� 2050. iznosila izme膽u 2 i 3 bilijuna EUR, 拧to bi se moglo potro拧iti na druge prioritete europskih gra膽ana;

15.听听isti膷e da bi se smanjenjem one膷i拧膰enja zraka u scenariju s nultom neto stopom emisija stopa prijevremene smrti zbog sitnih 膷estica smanjila za vi拧e od 40听%; primje膰uje da bi se u takvom scenariju 拧tete za zdravlje smanjile za otprilike 200 milijardi EUR godi拧nje;

16.听听pozdravlja uvo膽enje dviju mogu膰nosti za postizanje nulte neto stope emisija stakleni膷kih plinova do 2050. i podr拧ku Komisije tim mogu膰nostima te smatra da je cilj postizanja cilja do sredine stolje膰a jedini koji je uskla膽en s obvezama Unije u okviru Pari拧kog sporazuma; 啪ali zbog 膷injenice da u strategiji nisu razmotrene mogu膰nosti za postizanje nulte neto stope emisija stakleni膷kih plinova prije 2050. godine;

17.听听me膽utim napominje da te mogu膰nosti podrazumijevaju uporabu nekoliko tehnologija za uklanjanje ugljika, uklju膷uju膰i hvatanje i skladi拧tenje ugljika te neposredno hvatanje ugljika iz zraka, koje se tek trebaju uvesti u 拧iru uporabu; me膽utim smatra da strategija EU-a za nultu neto stopu emisija treba prednost davati izravnom smanjenju emisija i mjerama za o膷uvanje i pobolj拧anje prirodnih ponora i spremnika te bi se tehnologije za uklanjanje ugljika trebale koristiti samo ako nema drugih opcija za smanjenje emisija; smatra da je potrebno daljnje djelovanje do 2030. ako Unija 啪eli izbje膰i oslanjanje na tehnologije za uklanjanje ugljika koje bi uklju膷ivale znatne rizike za ekosustave, biolo拧ku raznolikost i sigurnost opskrbe hranom, kao 拧to je potvr膽eno posebnim izvje拧膰em Me膽uvladinog panela o klimatskim promjenama 鈥濭lobalno zatopljenje od 1,5听掳C水;

18.听听sa zabrinuto拧膰u napominje da se ni u jednom scenariju fosilna goriva ne isklju膷uju u potpunosti iz kombinacije izvora energije;

Dru拧tveni aspekti klimatskih promjena i pravedne tranzicije

19.听听pozdravlja to 拧to Komisija smatra da je nulta neto stopa emisija mogu膰a bez neto gubitka radnih mjesta i s odobravanjem prima na znanje detaljnu procjenu tranzicije u energetski intenzivnoj industriji; nagla拧ava da, uz dobro upravljanje i odgovaraju膰u potporu za najugro啪enije regije, sektore i gra膽ane, pravedan prijelaz na nultu neto stopu emisija stakleni膷kih plinova ima potencijal za ostvarivanje neto porasta broja radnih mjesta u Uniji; zaposlenost u cijelom gospodarstvu pove膰at 膰e se za 2,1听milijun radnih mjesta do 2050. u okviru scenarija s nultom neto stopom emisija, u usporedbi s pove膰anjem zaposlenosti od 1,3听milijuna radnih mjesta u okviru scenarija smanjenja emisija od 80听%; stoga smatra da bi Komisija trebala razviti obnovljenu reviziju vje拧tina u okviru Panorame vje拧tina EU-a s regionalnim podacima o vje拧tinama potrebnima za klimatski neutralnu Europu kako bi se zajam膷io pravedan prijelaz za gra膽ane EU-a i kako bi se podr啪ale najugro啪enije regije 膷ija gospodarstva ovise o aktivnostima povezanima sa sektorima ili tehnologijama za koje se o膷ekuje pad ili transformacija u budu膰nosti te kako bi se podr啪ale osobe u prekvalifikaciji za kvalitetna radna mjesta otporna na budu膰e promjene u istim regijama;

20.听听nagla拧ava da prijelaz mora biti pravedan za sve dijelove dru拧tva; napominje da je za to potrebno tuma膷enje pravednog prijelaza kojim se obuhva膰aju negativni i pozitivni u膷inci povezani s ubrzanim mjerama u podru膷ju klime, poput gubitka radnih mjesta i novih prilika za zapo拧ljavanje, kao i u膷inci odga膽anja poduzimanja mjera u podru膷ju klime;

21.听听isti膷e brojne posredne koristi koje 膰e klimatski neutralno dru拧tvo imati za javno zdravlje, kako u pogledu u拧teda tro拧kova skrbi i manjeg tereta na sustave osiguranja i javnog zdravstva, tako i u pogledu op膰e dobrobiti europskih gra膽ana zahvaljuju膰i pove膰anoj bioraznolikosti, smanjenom one膷i拧膰enju zraka i ubla啪enoj izlo啪enosti one膷i拧膰iva膷ima;

22.听听smatra da klimatska tranzicija u Europi mora biti ekolo拧ki, gospodarski i dru拧tveno odr啪iva; nagla拧ava da je kako bi se zajam膷ilo politi膷ko prihva膰anje me膽u svim gra膽anima potrebno uzeti u obzir distribucijske u膷inke politika povezanih s klimom i dekarbonizacijom, osobito kad je rije膷 o osobama s niskim dohotkom; stoga smatra da bi u potpunosti trebalo voditi ra膷una o dru拧tvenim u膷incima u svim klimatskim politikama na nacionalnoj razini i na razini EU-a kako bi se zajam膷ila dru拧tvena i ekolo拧ka transformacija u Europi; nagla拧ava u tom pogledu da prilago膽ene i dostatno financirane strategije na svim razinama moraju biti osmi拧ljene na osnovi uklju膷ivih postupaka i u uskoj suradnji s lokalnim i regionalnim javnim institucijama, sindikatima, obrazovnim ustanovama, organizacijama civilnog dru拧tva i privatnim sektorom kako bi se osiguralo da u tom prijelazu svi europski gra膽ani imaju po拧tene i jednake prilike;

23.听听podsje膰a na to da je trenuta膷no izme膽u 50 i 125 milijuna europskih gra膽ana pogo膽eno energetskim siroma拧tvom[4]; isti膷e da energetska tranzicija mo啪e imati nerazmjeran u膷inak na ljude s niskim dohotkom i dodatno pove膰ati energetsko siroma拧tvo; uvi膽a da energetska politika mora uklju膷ivati socijalnu dimenziju i zajam膷iti da nitko ne bude zapostavljen; poziva dr啪ave 膷lanice da poduzmu mjere usmjerene na budu膰nost kako bi se zajam膷io pravedan prijelaz i pristup energiji za sve gra膽ane EU-a;

24.听听smatra da mladi imaju sve ja膷u dru拧tvenu i ekolo拧ku svijest, 拧to ima mo膰 preobraziti na拧a dru拧tva u dru拧tva koja 膰e u budu膰nosti biti otporna na klimatske promjene te da obrazovanje mladih predstavlja jedan od naju膷inkovitijih alata za borbu protiv klimatskih promjena; isti膷e potrebu za time da se mla膽e generacije uklju膷e u izgradnju me膽unarodnih, me膽ukulturnih i me膽ugeneracijskih odnosa, koji su temelj kulturnih promjena na osnovi kojih 膰e se podupirati globalni napori za stvaranje odr啪ivije budu膰nosti;

25.听听pozdravlja 膷injenicu da ljudi diljem Europe postaju sve aktivniji u prosvjedovanju za klimatsku pravdu, posebno u okviru 拧trajkova u 拧kolama; pozdravlja pozive tih aktivista na ambicioznije mjere i smatra da bi nacionalne, regionalne i lokalne vlasti te EU trebali obratiti pozornost na te pozive;

26.听听nagla拧ava da je uklju膷ivanje i sudjelovanje europskih gra膽ana od klju膷ne va啪nosti za Europu kako bi se najkasnije do 2050. postigla nulta neto stopa emisija stakleni膷kih plinova; tra啪i od svih razina nacionalne, regionalne i lokalne vlasti da uspostave konkretne mjere za poticanje i olak拧avanje sudjelovanja gra膽ana i razmjenu najboljih praksi u energetskoj tranziciji prema klimatski neutralnom gospodarstvu;

惭别胆耻肠颈濒箩别惫颈

27.听听uvi膽a da je desetlje膰e 2020. 鈥撎�2030. najva啪nije ako EU 啪eli posti膰i nultu neto stopu emisija do听2050.; poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da podr啪e jak srednjoro膷ni cilj za 2030. jer je to potrebno kako bi se na tr啪i拧te dovela dostatna ulaga膷ka stabilnost, u potpunosti iskoristio potencijal tehnolo拧kih inovacija i pove膰ale prilike za europska poduze膰a da postanu predvodnici na globalnom tr啪i拧tu u pogledu proizvodnje s niskim emisijama;

28.听听nagla拧ava da 膰e za postizanje nulte neto stope emisija stakleni膷kih plinova do 2050. na najisplativiji na膷in biti potrebno podi膰i razinu ambicija za 2030. i uskladiti je sa scenarijima nulte neto stope emisija do 2050.; smatra da je od iznimne va啪nosti da tijekom sastanka na vrhu UN-a o klimi koji 膰e se u rujnu 2019. odr啪ati u New Yorku Unija po拧alje jasnu poruku da je spremna ponovno razmotriti svoj doprinos Pari拧kom sporazumu;

29.听听podupire a啪uriranje nacionalno utvr膽enih doprinosa Unije s ciljem smanjenja doma膰ih emisija stakleni膷kih plinova u cijelom gospodarstvu od 55听% do 2030. u odnosu na razine iz 1990.; poziva stoga 膷elnike EU-a da u skladu s tim podupru pove膰anje ambicije u pogledu nacionalno utvr膽enog doprinosa Unije na posebnom sastanku EU-a na vrhu u Sibiuu u svibnju 2019., s obzirom na sastanak na vrhu Ujedinjenih naroda o klimi u rujnu 2019.;

30.听听stoga smatra da bi Komisija najkasnije tijekom preispitivanja klimatskog paketa za 2030. i drugog relevantnog zakonodavstva u razdoblju 2022. 鈥� 2024. trebala predstaviti zakonodavne prijedloge kako bi se pove膰ala razina ambicija u skladu s a啪uriranim nacionalno utvr膽enim doprinosima i ciljem nulte neto stope emisija; smatra da bi se nedovoljno ambicioznim planovima za 2030. godinu ograni膷ile budu膰e opcije, potencijalno uklju膷uju膰i dostupnost odre膽enih mogu膰nosti za isplativu dekarbonizaciju; smatra da su ta preispitivanja va啪an korak u osiguranju ispunjenja klimatskih obveza EU-a;

31.听听smatra da 膰e u svrhu daljnjeg osiguravanja pove膰ane stabilnosti tr啪i拧ta tako膽er biti korisno da EU odredi dodatni privremeni cilj smanjenja emisija do 2040. kojim se mo啪e osigurati dodatna stabilnost i postizanje dugoro膷nog cilja do 2050.;

32.听听smatra potrebnim redovito preispitivati strategiju EU-a za nultu neto stopu emisija; smatra da bi takvom preispitivanju trebao prethoditi petogodi拧nji globalni pregled stanja, kako je utvr膽eno Pari拧kim sporazumom, te da bi se tim preispitivanjem trebali uzeti u obzir tehnolo拧ki i dru拧tveni razvoji, kao i doprinosi nedr啪avnih aktera i Europskog parlamenta;

Sektorski doprinos

33.听听nagla拧ava da 膰e neto emisije morati biti smanjene do blizu nule u svim gospodarskim sektorima te da svi sektori moraju zajedni膷ki doprinijeti smanjenju emisija; stoga poziva Komisiju da za sve sektore osmisli mogu膰nosti za postizanje klimatske neutralnosti; u tom pogledu isti膷e va啪nost na膷ela 鈥瀘ne膷i拧膰iva膷 pla膰a鈥�;

34.听听isti膷e sredi拧nju ulogu energije u prijelazu na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleni膷kih plinova;

35.听听isti膷e va啪nost dono拧enja integriranog i me膽usektorskog pristupa kako bi se olak拧ali napori dekarbonizacije diljem energetskog sustava i drugih povezanih sektora i kako bi se imalo koristi od pove膰ane u膷inkovitosti; uvi膽a da integracija energetskih sustava mo啪e pru啪iti ve膰u fleksibilnost, bolju u膷inkovitost sustava, ve膰u uporabu obnovljivih izvora energije u svim nositeljima energije i, naposljetku, isplativu energetsku tranziciju;

36.听听isti膷e ulogu energetski intenzivne industrije u postizanju dugoro膷nog smanjenja emisija stakleni膷kih plinova u EU-u; smatra da su za odr啪avanje vode膰eg polo啪aja EU-a u podru膷ju industrije s niskom razinom emisija ugljika i odr啪avanje industrijske proizvodnje u EU-u, o膷uvanje konkurentnosti europskih industrija i spre膷avanje rizika od istjecanja ugljika potrebni inteligentni i ciljani politi膷ki okviri; poziva Komisiju da predstavi novu i integriranu industrijsku klimatsku strategiju EU-a za energetski intenzivne sektore kao podr拧ku konkurentnom prijelazu te拧ke industrije na nultu neto stopu emisija;

37.听听ponavlja da prijelaz na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleni膷kih plinova donosi izazove i prilike za EU te da 膰e biti potrebna ulaganja u industrijske inovacije, uklju膷uju膰i digitalne tehnologije i 膷istu tehnologiju, radi poticanja rasta i ja膷anja konkurentnosti, poticanja budu膰ih vje拧tina te stvaranja milijun芒 radnih mjesta, na primjer u rastu膰em kru啪nom gospodarstvu i biogospodarstvu;

38.听听poziva Komisiju da razradi industrijsku strategiju s mjerama kojima 膰e se europskoj industriji omogu膰iti da se natje膷e na svjetskoj razini pod uvjetima koji su jednaki za sve; smatra da bi Komisija, kao dio te politike, trebala ispitati djelotvornost dodatnih mjera za za拧titu sektora izlo啪enih riziku od istjecanja ugljika kad je rije膷 o uvozu proizvoda, kojima bi se zamijenile, prilagodile ili nadopunile sve postoje膰e mjere o istjecanju ugljika te da bi trebala ispitati uskla膽enost tih mjera s pravilima Svjetske trgovinske organizacije;

39.听听smatra da se ekonomsko blagostanje, globalna industrijska konkurentnost i klimatska politika me膽usobno osna啪uju; podsje膰a na to da 膰e europska poduze膰a, kao dio prvog velikog gospodarstva koje cilja klimatsku neutralnost, mo膰i ste膰i prednost na me膽unarodnim tr啪i拧tima i postati globalni predvodnici u odr啪ivoj i resursno u膷inkovitoj proizvodnji; nagla拧ava da 膰e zaka拧njelo ili nedovoljno djelovanje s ciljem postizanja nulte neto stope emisija stakleni膷kih plinova najkasnije do 2050. rezultirati ekolo拧ki, gospodarski i dru拧tveno neopravdanim tro拧kovima i ugroziti budu膰u konkurentnost industrijskog sektora Europe;

40.听听napominje da se odre膽eni broj tr啪i拧ta u razvoju nametnuo kao va啪an 膷imbenik u zadovoljavanju potreba globalnog tr啪i拧ta tijekom prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija, na primjer u pogledu prijevoza s nultom stopom emisija i energije iz obnovljivih izvora; isti膷e da EU mora ostati vode膰e gospodarstvo u podru膷ju zelenih inovacija i ulaganja u zelenu tehnologiju; smatra da vode膰a uloga EU-a u podru膷ju obnovljive energije i energetske u膷inkovitosti pokazuje ostalim dijelovima svijeta da je prelazak na 膷istu energiju mogu膰 i koristan i izvan okvira borbe protiv klimatskih promjena;

41.听听primje膰uje da se u izvje拧膰u Komisije iz 2018. o cijenama i tro拧kovima energije u Europi isti膷e stalna visoka izlo啪enost EU-a promjenjivim i rastu膰im cijenama fosilnih goriva te da se o膷ekuje da 膰e se budu膰i tro拧kovi proizvodnje elektri膷ne energije za elektri膷nu energiju proizvedenu iz fosilnih goriva pove膰ati, a za energiju iz obnovljivih izvora smanjiti; isti膷e da su se tro拧kovi uvoza energije u EU u 2017. pove膰ali za 26听%, na 266 milijardi EUR, u najve膰oj mjeri zbog pove膰anja cijena nafte; napominje da se u izvje拧膰u procjenjuje da je pove膰anje cijena nafte negativno utjecalo na rast EU-a (-0,4听% BDP-a u 2017.) i na inflaciju (+0,6);

42.听听podsje膰a na to da se 71听% sve energije upotrebljava samo za grijanje prostora; sla啪e se s Komisijom da 膰e energetski u膷inkoviti domovi postati norma u klimatski neutralnom EU-u, 拧to 膰e osigurati bolje zdravlje i udobnost svim Europljanima;

43.听听pozdravlja uspostavu sustava ili mehanizma EU-a u cilju jasnog ozna膷ivanja i promicanja uglji膷no neutralnih proizvoda, koji bi se pridodali trenutnim stupovima klimatskog i energetskog okvira EU-a;

44.听听smatra da 膰e tehnolo拧ki razvoj i tehnolo拧ka rje拧enja, energetska u膷inkovitost u ponudi i potra啪nji te odr啪iva energija iz obnovljivih izvora u prometu, zgradama, grijanju i hla膽enju, i sektorima proizvodnje energije, kao i na膷ela kru啪nog gospodarstva biti klju膷ni za smanjenje emisija stakleni膷kih plinova; u tom pogledu isti膷e va啪nost strategija specifi膷nih za tehnologiju;

45.听听isti膷e da emisije iz industrijskih procesa treba rje拧avati na znatno ve膰oj razini; isti膷e da prema posebnom izvje拧膰u Me膽uvladinog tijela za klimatske promjene 鈥濭lobalno zatopljenje od 1,5听掳C水 industrija treba smanjiti svoje emisije ugljika za 65听% 鈥� 90听% do 2050. u usporedbi s 2010. godinom;

46.听听poziva na uspostavu visoko energetski u膷inkovitog energetskog sustava 100听% zasnovanog na obnovljivim izvorima energije te tra啪i od Komisije i dr啪ava 膷lanica da poduzmu sve potrebne mjere u tom pogledu jer 膰e se ta va啪nost automatski prenijeti i na druge gospodarske sektore; nagla拧ava da se sve metode zasnivaju na pretpostavci potpune dekarbonizacije energetskog sektora najkasnije do 2050., drasti膷nom smanjenju fosilnih goriva i sna啪nom porastu obnovljivih izvora energije;

47.听听nagla拧ava doprinos energetske u膷inkovitosti u pogledu sigurnosti opskrbe, gospodarske konkurentnosti, za拧tite okoli拧a, smanjenja ra膷una za energiju te pobolj拧anja kvalitete domova; potvr膽uje va啪nu ulogu energetske u膷inkovitosti u stvaranju poslovnih prilika i otvaranju radnih mjesta te koristi koje energetska u膷inkovitost donosi na globalnoj i regionalnoj razini; u vezi s tim podsje膰a na uvo膽enje na膷ela 鈥瀍nergetske u膷inkovitosti na prvom mjestu鈥� u skladu s Uredbom o upravljanju te da bi se njegova primjena trebala u potpunosti iskoristiti u cijelom energetskom lancu i uzeti u obzir kao temelj za sve korake prema cilju nultih neto stopa emisija do 2050. godine;

48.听听prepoznaje potrebu hvatanja i skladi拧tenja ugljika u smanjenju neto emisija, kao 拧to je prikazano u ve膰ini scenarija u izvje拧膰u Me膽uvladinog panela o klimatskim promjenama IPCC 1.5掳C, i potrebu da se dodatno istra啪i uvo膽enje ekolo拧ki sigurnog hvatanja i kori拧tenja ugljika te tehnologije hvatanja i skladi拧tenja ugljika kako bi se ostvarilo neto smanjenje emisija te izbjegavanje ili trajno skladi拧tenje emisija CO₂ u industrijskim procesima; sa zabrinuto拧膰u napominje da mnoge tehnologije hvatanja i skladi拧tenja ugljika trenuta膷no ne ostvaruju stalna smanjenja emisija; stoga poziva Komisiju da razvije tehni膷ke kriterije kojima 膰e se osigurati potpora samo onim tehnologijama kojima se posti啪u provjerljivi rezultati;

49.听听nagla拧ava da je Direktiva o ekolo拧kom dizajnu[5] znatno pridonijela klimatskim ciljevima EU-a smanjenjem emisija stakleni膷kih plinova za 320 milijuna tona ekvivalenata CO2 godi拧nje te da se procjenjuje da 膰e do 2020. potro拧a膷i u EU-u u拧tedjeti do 112 milijardi EUR ili otprilike 490 EUR godi拧nje po ku膰anstvu, kao rezultat Direktive; poziva na regulaciju dodatnih proizvoda u okviru Direktive o ekolo拧kom dizajnu, uklju膷uju膰i tablete i pametne telefone, te na a啪uriranje postoje膰ih standarda kako bi se odrazio tehnolo拧ki razvoj;

50.听听isti膷e da elektrifikacija gra膽evinskog, industrijskog i prometnog sektora mo啪e u膷inkovito smanjiti njihove emisije i utjecaj na okoli拧 samo ako se posljedi膷ni porast potra啪nje za elektri膷nom energijom namiri odgovaraju膰im pove膰anjem kapaciteta energije iz obnovljivih izvora;

51.听听isti膷e potrebu da se bez odgode provedu energetska unija i paket za 膷istu energiju te da se osigura daljnja integracija europskog energetskog tr啪i拧ta kako bi se na naju膷inkovitiji na膷in dekarbonizirao energetski sektor, olak拧ala ulaganja kojima se mo啪e posti膰i najve膰a proizvodnja energije iz obnovljivih izvora te potaknulo aktivno sudjelovanje gra膽ana u cilju ubrzavanja energetske tranzicije prema uglji膷no neutralnom i odr啪ivom gospodarstvu, uz istovremeno smanjenje energetskog siroma拧tva;

52.听听isti膷e da 膰e sudjelovanje gra膽ana u energetskom sustavu kroz decentraliziranu samoproizvodnju obnovljive energije, skladi拧tenje elektri膷ne energije i sudjelovanje u odgovoru na potra啪nju i programima energetske u膷inkovitosti biti klju膷no u prijelazu na nulte neto stope emisija stakleni膷kih plinova; stoga poziva na punu integraciju aktivnog sudjelovanja gra膽ana u cilju smanjenja emisija, posebno na strani potra啪nje;

53.听听nagla拧ava da se strategijom potvr膽uje da su emisije stakleni膷kih plinova u prijevoznom sektoru jo拧 uvijek u porastu te da trenutne politike ne膰e biti dovoljne za dekarbonizaciju tog sektora do 2050.; nagla拧ava va啪nost jam膷enja promjene sa zra膷nog na 啪eljezni膷ki prijevoz te prema javnom prijevozu i zajedni膷koj mobilnosti; napominje da cestovni promet pridonosi otprilike jednoj petini ukupnih emisija ugljikova dioksida u EU-u; stoga poziva dr啪ave 膷lanice i Komisiju da poduzmu odlu膷ne korake kako bi potro拧a膷ima omogu膰ile pristup vozilima s nultom i niskom razinom emisija u svim dr啪avama 膷lanicama, izbjegavaju膰i pritom ve膰e kori拧tenje starih vozila s visokim razinama one膷i拧膰enja u dr啪avama 膷lanicama s niskim prihodima; dodatno nagla拧ava ulogu pametnih tehnologija, kao 拧to su infrastrukture za pametno punjenje, kako bi se uspostavile sinergije izme膽u elektrifikacije prijevoza i razvoja obnovljivih izvora energije.

54.听听nagla拧ava da za postizanje klimatske neutralnosti gospodarstva EU-a kao cjeline svi sektori trebaju pridonijeti, uklju膷uju膰i me膽unarodni zrakoplovni i pomorski promet; napominje da analiza Komisije pokazuje da trenuta膷nim ciljevima i mjerama koje predvi膽aju Me膽unarodna pomorska organizacija i Me膽unarodna organizacija civilnog zrakoplovstva, 膷ak i ako se provode u cijelosti, nedostaju potrebna smanjenja emisija te da su potrebne dodatne mjere uskla膽ene s ciljem u cijelom gospodarstvu koji se odnosi na nultu neto stopu emisija; nagla拧ava potrebu za ulaganjem u tehnologije i goriva s nultom i niskom stopom ugljika u tim sektorima; poziva Komisiju da u tim sektorima provede na膷elo da je one膷i拧膰iva膷 onaj koji pla膰a, osobito u pogledu oporezivanja kerozina i cijena zrakoplovnih karata; podsje膰a da se predvi膽a da 膰e emisije stakleni膷kih plinova iz me膽unarodnog pomorskog prometa narasti za 250听% do 2050.; pozdravlja 膷injenicu da je sektor me膽unarodnog pomorskog prometa sam sebi postavio cilj za potpuno smanjenje emisija stakleni膷kih plinova; sa zabrinuto拧膰u napominje nedostatak napretka u pogledu pretvorbe ovog cilja u kratkoro膷ne i srednjoro膷ne mjere i druge konkretne korake;

55.听听napominje da otprilike 60听% svjetskih emisija metana dolazi iz izvora kao 拧to su poljoprivreda, odlagali拧ta otpada i otpadne vode te proizvodnje i prijevoza fosilnih goriva cjevovodom; podsje膰a na to da je metan sna啪an stakleni膷ki plin s potencijalom zagrijavanja u razdoblju od 100 godina koji je 28 puta ve膰i od CO₂[6] te da smanjenje emisija metana mo啪e imati va啪nu ulogu u smanjenju koncentracija prizemnog ozona i njihova negativnog u膷inka na kvalitetu zraka i zdravlje ljudi; pozdravlja namjeru Komisije da smanji emisije metana u predmetnim sektorima, 拧to bi moglo dovesti do dodatnih smanjenja koncentracija ozona u EU-u, te da promi膷e smanjenja emisija metana na me膽unarodnoj razini;

56.听听napominje da je gra膽evinski sektor EU-a trenuta膷no odgovoran za 40听% potro拧nje energije u Europi i 36听% emisija CO2[7]; poziva na iskori拧tavanje potencijala sektora za u拧tedu energije i smanjenje uglji膷nog otiska, u skladu s ciljem Direktive o energetskim svojstvima zgrada[8] koji se odnosi na postizanje energetski u膷inkovitog i dekarboniziranog fonda zgrada do 2050.; isti膷e da u膷inkovitija potro拧nja energije u zgradama predstavlja znatan potencijal za dodatno smanjenje emisija stakleni膷kih plinova u Europi; osim toga smatra da je postizanje zgrade s niskim energetskim potrebama koja se u cijelosti opskrbljuje energijom iz obnovljivih izvora klju膷no za uskla膽ivanje s Pari拧kim sporazumom i planom EU-a za rast, lokalna radna mjesta i bolje 啪ivotne uvjete gra膽ana diljem Europe.

57.听听ponavlja svoj poziv Komisiji da 拧to prije istra啪i mogu膰e politike za hitro suo膷avanje s emisijama metana kao dio strate拧kog plana Unije za metan te da u tom pogledu iznese zakonodavne prijedloge Parlamentu i Vije膰u; isti膷e da je poljoprivreda sada, a i u budu膰nosti 膰e sve 膷e拧膰e biti jedan od najva啪nijih preostalih izvora emisija stakleni膷kih plinova u Uniji 2050., posebice zbog emisija metana i du拧ikova oksida, kao i zbog prenamjene uporabe zemlji拧ta; isti膷e potencijal poljoprivrednog sektora u borbi protiv izazova klimatskih promjena, na primjer ekolo拧kim i tehnolo拧kim inovacijama, kao i hvatanjem ugljika u tlu. 听

58.听听poziva na uspostavu zajedni膷ke poljoprivredne politike koja pridonosi smanjenju emisija stakleni膷kih plinova u skladu s prijelazom na klimatski neutralno gospodarstvo; poziva Komisiju da zajam膷i da su poljoprivredne politike, osobito fondovi EU-a i nacionalni fondovi, u skladu s ciljevima Pari拧kog sporazuma.

59.听听isti膷e potrebu da se klimatske ambicije uklju膷e u sve politike EU-a, uklju膷uju膰i trgovinsku politiku; poti膷e Komisiju da zajam膷i da su svi trgovinski sporazumi koje je sklopio EU u cijelosti uskla膽eni s Pari拧kim sporazumom jer bi to pove膰alo globalno djelovanje u pogledu klimatskih promjena, ali i zajam膷ilo jednake uvjete za predmetne sektore;

60.听听nagla拧ava da bi EU trebao promicati ulogu i napore regija, gradova i mjesta; poziva Komisiju da se osloni na rad u okviru Sporazuma gradona膷elnika EU-a koji predstavlja 200 milijuna europskih gra膽ana te da im omogu膰i da imaju ulogu katalizatora u daljnjoj tranziciji;

61.听听啪ali 拧to mogu膰nost ja膷anja djelovanja EU-a u pogledu fluoriranih stakleni膷kih plinova nije prihva膰ena u strategiji Komisije; isti膷e da su spre膷avanje nezakonite trgovine fluorougljikovodika uvo膽enjem sustava licenciranja fluorougljikovodika, zabrana uporabe fluorougljikovodika u sektorima koji ga vi拧e ne trebaju, dodjela kvota za fluorougljikovodik s pomo膰u sustava nadmetanja i potpuna provedba Uredbe o fluoriranim stakleni膷kim plinovima[9] zabranom svih nepotrebnih uporaba sumporova heksafluorida (SF6) jasne mogu膰nosti za doprinos tome da EU ostvari ciljeve Pari拧kog sporazuma

Maksimalno iskori拧tavanje klimatskog potencijala 拧uma u kontekstu odr啪ivog biogospodarstva

62.听听podr啪ava odr啪ivo upravljanje 拧umama na nacionalnoj razini te konkretne mjere podr拧ke u膷inkovitom i odr啪ivom biogospodarstvu EU-a s obzirom na zna膷ajan potencijal 拧uma u ja膷anju europskih napora u podru膷ju klime (zbog sekvestracije, skladi拧tenja i zamjene ugljika) i postizanju ciljane nulte stope emisija najkasnije do 2050.; prepoznaje potrebu za prilagodbom klimatskim promjenama i zaustavljanjem gubitka biolo拧ke raznolikosti i srozavanja usluga ekosustava u EU-u do 2020.; prepoznaje potrebu da se u EU-u razviju politike utemeljene na dokazima kojima 膰e se doprinijeti provedbi i financiranju mjera EU-a za o膷uvanje biolo拧ke raznolikosti;

63.听听preporu膷uje da se usmjere zna膷ajni napori na agro拧umarstvo i vrlo stvarne ekolo拧ke koristi koje se mogu posti膰i u pogledu okoli拧a i biolo拧ke raznolikosti uklju膷ivanjem drva i razli膷ite vegetacije u poljoprivredna zemlji拧ta;

64.听听uvi膽a pozitivan, no u kona膷nici ograni膷en potencijal za po拧umljavanje u Europi; stoga smatra da uz inicijative za po拧umljavanje moraju postojati i inicijative i poticaji kojima 膰e se pobolj拧ati potencijal sekvestracije uz osiguravanje i pobolj拧anje zdravlja postoje膰ih 拧umskih povr拧ina kako bi se ostvarile prednosti za klimu, odr啪ivo biogospodarstvo i za biolo拧ku raznolikost; stoga podr啪ava po拧umljavanje napu拧tenih i marginalno produktivnih poljoprivrednih zemlji拧ta, agro拧umarstvo i smanjivanje konverzija 拧umskih povr拧ina za druge namjene na najmanju mogu膰u mjeru;

65.听听isti膷e da mjere i politike EU-a utje膷u i na prirodne ponore, zemlji拧ta i 拧ume izvan Europe te da bi se strategijom EU-a za postizanje nulte neto stope emisija trebali sprije膷iti 拧tetni klimatski u膷inci mjera EU-a u tre膰im zemljama; u tom pogledu poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da se zala啪u za dono拧enje 膷vrstih me膽unarodnih pravila u okviru Pravilnika iz Pariza, posebice u vezi s 膷lankom听6. Pari拧kog sporazuma kako bi se sprije膷ile rupe u ra膷unovodstvu ili dvostruko obra膷unavanje mjera po拧umljavanja kojima bi se mogli ubla啪iti globalni napori u pogledu klime;

66.听听smatra da se dugoro膷nom strategijom ne obra膰a dovoljno pozornosti na primarne sektore proizvodnje u gospodarstvu te da se 拧umarstvo i poljoprivredni sektor, kao i povezane zajednice, suo膷avaju s nerazmjerno visokim rizikom od 拧tetnih posljedica klimatskih promjena; predla啪e da se u strategiji navedu jasne smjernice o mjerama koje ti sektori trebaju poduzeti kako bi pove膰ali svoju otpornost, pobolj拧ali spre膷avanje rizika i odr啪ali ekosustave i njihove usluge, o 膷emu ovisi gospodarstvo;

67.听听isti膷e potrebu da se u najve膰oj mogu膰oj mjeri za拧tite i obnove 拧umska i mo膷varna podru膷ja kao prirodni alati za uklanjanje ugljika;

68.听听nagla拧ava 膷injenicu da u tlu ima vi拧e pohranjenog ugljika nego u biosferi i atmosferi zajedno; stoga nagla拧ava va啪nost zaustavljanja naru拧avanja tla u EU-u te jam膷enja zajedni膷kih mjera EU-a za o膷uvanje i pobolj拧anje kvalitete tla i njegove sposobnosti skladi拧tenja ugljika;

69.听听nagla拧ava da od cjelokupnog tehni膷kog potencijala praksi za bolju sekvestraciju ugljika u poljoprivrednom podru膷ju EU-a, agro拧umarstvo ima najve膰i potencijal[10];

70.听听nagla拧ava ulogu dugotrajnih drvnih proizvoda i njihovu ulogu u sektoru kori拧tenja zemlji拧ta, prenamjene zemlji拧ta i 拧umarstva (LULUCF) do 2030.; isti膷e da bi se u budu膰em okviru trebao razmotriti doprinos tih proizvoda, uklju膷uju膰i one iz kategorije poljoprivrednog zemlji拧ta, a ne samo 拧umskog i po拧umljenog zemlji拧ta kojim se upravlja;

71.听听isti膷e va啪nost pojednostavljivanja poljoprivrednih modela kojima se podupiru poljoprivredni sustavi otporni na ekstremne vremenske uvjete i najezde nametnika i posti啪u pobolj拧anja sekvestracije ugljika u tlu, o膷uvanja vode i agrobiolo拧ke raznolikosti;

Financiranje i istra啪ivanje

72.听听poziva na brzu provedbu Fonda za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS-a) i na po膷etak prvog poziva na podno拧enje prijedloga u 2019. kako bi se potaknula ulaganja u demonstraciju revolucionarnih industrijskih tehnologija s niskim emisijama ugljika u 拧irokom rasponu sektora, ne samo u pogledu proizvodnje elektri膷ne energije, ve膰 i u pogledu centraliziranog grijanja i industrijskih procesa; poziva na to da se vi拧egodi拧nji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. 鈥� 2027. i njegovi programi u potpunosti usklade s Pari拧kim sporazumom;

73.听听isti膷e da 膰e postizanje nulte neto stope emisija stakleni膷kih plinova iziskivati znatna dodatna ulaganja u energetski sustav EU-a i povezanu infrastrukturu u odnosu na sada拧nje polazi拧te, i to u rasponu od 175 do 290 milijardi EUR godi拧nje; nagla拧ava da je stabilan i predvidljiv okvir klimatske i energetske politike klju膷an kako bi se osiguralo prijeko potrebno povjerenje ulaga膷a i omogu膰ilo europskim industrijama da donesu dugoro膷ne investicijske odluke u Europi; stoga nagla拧ava da provedba Akcijskog plana za odr啪ivo financiranje usvojenog u o啪ujku 2018. mora biti prioritet, uklju膷uju膰i kalibriranje kapitalnih zahtjeva banaka i bonitetni tretman imovine s visokim udjelom ugljika, bonitetna pravila za osiguravaju膰a dru拧tva i a啪uriranje du啪nosti institucijskih ulaga膷a i upravitelja imovinom;

74.听听smatra da bi se vi拧egodi拧nji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. trebao prije dono拧enja procijeniti u svjetlu cilja za postizanje klimatski neutralnog gospodarstva do 2050. te da bi se trebalo uspostaviti standardno ispitivanje rashoda otpornog na klimatske promjene u sklopu prora膷una EU-a;

75.听听napominje da se u strategiji EU-a za 拧ume politika ruralnog razvoja zajedni膷ke poljoprivredne politike (ZPP) smatra glavnim izvorom potpore za za拧titu i odr啪ivo upravljanje 拧umama EU-a te da strategija za biogospodarstvo nagla拧ava ulogu ZPP-a u pru啪anju potpore biogospodarstvu, s financijske strane i pru啪anjem sirovina;

76.听听啪ali zbog 膷injenice da se subvencije za fosilna goriva i dalje pove膰avaju i iznose otprilike 55 milijardi EUR godi拧nje; poziva EU i dr啪ave 膷lanice[11] da hitno ukinu sve europske i nacionalne subvencije za fosilna goriva;

77.听听nagla拧ava va啪nost stvaranja pravednog fonda za tranziciju, osobito za najpogo膽enije regije poput rudarskih regija, u kombinaciji s op膰enitim uzimanjem u obzir dru拧tvenih u膷inaka na postoje膰e financiranje povezano s klimom; u tom pogledu isti膷e potrebu za dugoro膷nom strategijom koja bi bila 拧iroko prihva膰ena u javnosti, zbog preobrazbe koja je potrebna u nekim sektorima;

78.听听nagla拧ava da su programi istra啪ivanja i inovacija na razini EU-a i nacionalnoj razini klju膷ni za pru啪anje potpore Uniji u njezinoj ulozi predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena;

79.听听isti膷e da se klimatska pitanja moraju u potpunosti integrirati u programe istra啪ivanja i inovacija te provesti u svim fazama ciklusa istra啪ivanja kao jedno od na膷ela financiranja EU-a;

80.听听skre膰e pozornost na izvje拧膰e Skupine na visokoj razini za na膷ine dekarbonizacije (HLP)[12] o ulozi istra啪ivanja i inovacija u naporima postizanja ciljeva Pari拧kog sporazuma i o tome kako da EU istovremeno postigne konkurentnu prednost u utrci za dekarbonizaciju; prima na znanje niz tematskih i me膽usektorskih preporuka koje je izradio HLP, a posebno one koje se odnose na usmjeravanje novog Okvirnog programa EU-a za istra啪ivanje i inovacije za razdoblje 2021. 鈥� 2027. 鈥� Obzor Europa;

81.听听smatra da 膰e u sljede膰a dva desetlje膰a trebati ulo啪iti znatne napore u istra啪ivanje i inovacije kako bi rje拧enja s niskim i nultim emisijama postala dostupna svima te dru拧tveno i gospodarski odr啪iva te kako bi se prona拧la nova rje拧enja za postizanje gospodarstva s nultom neto stopom emisija stakleni膷kih plinova;

82.听听isti膷e svoje stajali拧te o programu Obzor Europa da se najmanje 35听% njegovih rashoda namijeni klimatskim ciljevima, kad je to primjereno te u okviru op膰eg cilja Unije, odnosno integriranja mjera u podru膷ju klime;

Uloga potro拧a膷a i kru啪nog gospodarstva

83.听听nagla拧ava zna膷ajnu ulogu koju promjena pona拧anja ima u postizanju smanjenja emisija stakleni膷kih plinova, uklju膷uju膰i promjenu pona拧anja u prehrambenom, prometnom i posebice zrakoplovnom sektoru; poziva Komisiju da 拧to prije istra啪i mogu膰e politike za poticanje promjene pona拧anja, uklju膷uju膰i ekolo拧ke poreze; isti膷e va啪nost inicijativa odozdo prema gore, kao 拧to je Sporazum gradona膷elnika, u poticanju promjena u pona拧anju;

84.听听napominje da, iako je konzumiranje zasi膰enih masti i crvenog mesa u Uniji i dalje znatno iznad preporu膷enih prehrambenih vrijednosti, statisti膷ki podaci FAO-a ukazuju na to da se od 1990-ih ukupno konzumiranje mesa i proizvoda 啪ivotinjskog podrijetla po glavi stanovnika u EU28 smanjuje; podsje膰a da je ubrzavanje tog trenda klju膷no za znatno smanjenje emisija stakleni膷kih plinova i du拧ika iz prehrambene industrije i poljoprivrede;

85.听听isti膷e da je va啪no da EU ne ostvari samo zamjenu energije, ve膰 i u istoj mjeri zamjenu proizvoda i materijala, to jest, da proizvode i materijale koji se temelje na fosilnom gorivu ili koji tijekom proizvodnje stvaraju velike emisije zamijeni proizvodima koji se temelje na obnovljivim izvorima;

86.听听nagla拧ava da je veliki dio upotrebe energije, a stoga i emisija stakleni膷kih plinova izravno povezan s nabavom, preradom, prijevozom, pretvorbom, upotrebom i odlaganjem resursa; isti膷e da su u svakom stadiju lanca upravljanja resursima mogu膰e znatne u拧tede u svakoj fazi; stoga isti膷e da se pove膰anjem produktivnosti resursa tako 拧to 膰e se pobolj拧ati u膷inkovitost i smanjenjem otpadnih resursa tako 拧to 膰e se provoditi mjere kao 拧to su ponovna uporaba, recikliranje i ponovna proizvodnja mogu znatno smanjiti potro拧nja resursa i emisije stakleni膷kih plinova uz istodobno pobolj拧anje konkurentnosti i stvaranje poslovnih prilika i radnih mjesta; isti膷e tro拧kovnu u膷inkovitost mjera kru啪nog gospodarstva; isti膷e da 膰e se pobolj拧anim pristupima u pogledu u膷inkovitosti kori拧tenja resursa i kru啪nog gospodarstva, kao i s kru啪nim dizajnom proizvoda, pomo膰i da se uvede promjena u proizvodnji i potro拧nji i smanji koli膷ina otpada;

87.听听nagla拧ava va啪nost politike proizvoda, kao 拧to su ekolo拧ki osvije拧tena javna nabava i ekolo拧ki dizajn, koji mogu u velikoj mjeri pridonijeti u拧tedi energije i smanjenju uglji膷nog otiska proizvoda uz istovremeno pobolj拧anje otiska njihovih materijala i ukupnog utjecaja na okoli拧; isti膷e da je potrebno utvrditi zahtjeve kru啪nog gospodarstva kao dijela standarda ekolo拧kog dizajna EU-a i pro拧iriti postoje膰u metodologiju ekolo拧kog dizajna na ostale kategorije proizvoda uz proizvode povezane s energijom:

88.听听smatra da bi trebalo nastaviti rad na pouzdanom modelu mjerenja klimatskog utjecaja koji se temelji na potro拧nji; prima na znanje 膷injenicu da na temelju postoje膰ih modela, temeljita analiza upu膰uje na to da su napori EU-a za smanjenje emisija njegove proizvodnje umanjeni uvozom robe s vi拧im uglji膷nim otiskom; isti膷e zaklju膷ak da je do 2016. EU ve膰 ostvario zna膷ajan doprinos smanjenju emisija u drugim zemljama zbog pove膰anih trgovinskih tokova i pobolj拧ane u膷inkovitosti s obzirom na emisije ugljika svojeg izvoza;

EU i globalno klimatsko djelovanje

89.听听isti膷e va啪nost poja膷anih inicijativa i stalnog dijaloga na odgovaraju膰im me膽unarodnim forumima, s ciljem poticanja sli膷nih politi膷kih odluka kojima se ja膷aju klimatske ambicije u drugim regijama i tre膰im zemljama; smatra da EU mora, izme膽u ostalog, pove膰ati vlastito financiranje borbe protiv klimatskih promjena i aktivno raditi na ohrabrivanju dr啪ava 膷lanica da pru啪e ve膰u financijsku podr拧ku borbi protiv klimatskih promjena u tre膰im zemljama (razvojnom pomo膰i umjesto zajmovima), 拧to bi trebala biti nadopuna razvojnoj pomo膰i prekomorskim zemljama i ne bi se trebala dvostruko obra膷unavati kao financijska pomo膰 za razvoj i za za拧titu klime;

90.听听nagla拧ava va啪nost jake klimatske i energetske diplomacije EU-a i vodstva u ja膷anju globalnog i multilateralne suradnje i ambicije u borbi protiv klimatskih promjena i za odr啪ivi razvoj; poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da zagovaraju zajedni膷ke okvire i djelovanje na forumima UN-a;

91.听听isti膷e sastanak na vrhu Ujedinjenih naroda o klimi, koji 膰e se odr啪ati u rujnu 2019., kao priliku da 膷elnici najave ve膰e ambicije u pogledu nacionalno utvr膽enih doprinosa; smatra da bi EU unaprijed trebao dogovoriti stajali拧te o a啪uriranju svojeg nacionalno utvr膽enog doprinosa kako bi na sastanak na vrhu do拧ao dobro pripremljen te u bliskoj suradnji s me膽unarodnom koalicijom stranaka podr啪ao pove膰anje klimatskih ambicija;

92.听听isti膷e korist ja膷anja interoperabilnosti instrumenata politika EU-a i istovrijednih instrumenata tre膰ih zemalja, osobito mehanizama utvr膽ivanja cijena ugljika; poziva Komisiju da nastavi i poja膷a suradnju i podr拧ku u razvoju mehanizama za odre膽ivanje cijena ugljika izvan Europe kako bi se na svjetskoj razini nastavio porast smanjenja emisija i bolji uvjeti za sve; nagla拧ava va啪nost uspostave ekolo拧kih za拧titnih mjera kako bi se osiguralo stvarno i dodatno smanjenje emisija stakleni膷kih plinova; stoga poziva Komisiju da promi膷e stroga i pouzdana me膽unarodna pravila povezana s 膷lankom 6. Pari拧kog sporazuma kako bi se sprije膷ile rupe u ra膷unovodstvu ili dvostruko ra膷unanje smanjenja emisija;

掳

掳听听掳

93.听听nala啪e svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vije膰u, Komisiji te vladama i parlamentima dr啪ava 膷lanica.

听

听