合法博彩网站

Komisija je institucija EU-a s听isklju膷ivim pravom zakonodavne inicijative i听va啪nim izvr拧nim ovlastima u听podru膷jima kao 拧to su tr啪i拧no natjecanje i听vanjska trgovina. Glavno je izvr拧no tijelo Europske unije, a听膷ini je Kolegij povjerenika sastavljen od po jednog povjerenika iz svake dr啪ave 膷lanice. Komisija nadzire primjenu prava Unije i听po拧tuju li dr啪ave 膷lanice Ugovore te predsjeda odborima nadle啪nima za provedbu prava EU-a. Prija拧nji je sustav odbora zamijenjen novim pravnim instrumentima, tj.听provedbenim i听delegiranim aktima.

Pravna osnova

膶濒补苍补办听17. (UEU), 膷lanci听234., 244. , 290. i听291. (UFEU) te (Ugovor o听spajanju).

Povijest

U po膷etku je svaka zajednica imala vlastito izvr拧no tijelo: Visoko tijelo za Europsku zajednicu za ugljen i听膷elik (EZU膶) osnovanu 1951. i听Komisiju za svaku od dviju zajednica osnovanih Ugovorom iz Rima 1957., odnosno za Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ) i听Euratom. Ugovorom o听spajanju od 8.听travnja听1965. izvr拧ne strukture EZU膶-a, EEZ-a i听Euratoma te prora膷uni tih institucija (me膽u kojima je najva啪nija bila Komisija) spojeni su u听jedinstvenu Komisiju Europskih zajednica (1.1.2.). Kad je 2002. istekao Ugovor o听EZU膶-u, 50听godina nakon njegova osnivanja, da 膰e se imovina EZU膶-a vratiti Komisiji, koja 膰e biti odgovorna za dovr拧enje nedovr拧enih poslova, upravljanje imovinom EZU膶-a i听za jam膷enje financiranja istra啪iva膷kih aktivnosti u听sektorima povezanima s听industrijom ugljena i听膷elika.

Sastav i听pravni polo啪aj

A. Broj 膷lanova

Komisija se dugo sastojala od najmanje jednog i听najvi拧e dvojice povjerenika po dr啪avi 膷lanici. Ugovorom iz Lisabona prvotno je predvi膽eno da od 1.听studenoga听2014. broj povjerenika odgovara broju dviju tre膰ina dr啪ava 膷lanica. Istodobno je uvedena i听odre膽ena fleksibilnost tako 拧to je Europskom vije膰u dopu拧teno da odredi kona膷an broj povjerenika (膷lanak听17. stavak听5. UEU-a). Europsko vije膰e odlu膷ilo je 2009. da 膰e se Komisija i听dalje sastojati od onoliko 膷lanova koliko je dr啪ava 膷lanica.

B. Postupak imenovanja

U Ugovoru iz Lisabona navodi se da se rezultati europskih izbora moraju uzeti u听obzir kad Europsko vije膰e, nakon odgovaraju膰ih savjetovanja (utvr膽enih u听Izjavi听11. o听膷lanku听17. stavcima听6. i听7. UEU-a prilo啪enog Ugovoru iz Lisabona) i听nakon 拧to donese odluku kvalificiranom ve膰inom, Parlamentu predlo啪i kandidata za predsjednika Komisije. Parlament bira predsjednika ve膰inom glasova svojih 膷lanova (膷lanak听17. stavak听7.听UEU-a).

Vije膰e Europske unije (dalje u听tekstu 鈥濾ije膰e鈥�), sastavljeno od ministara vlada iz svake dr啪ave 膷lanice EU-a, odlu膷uju膰i kvalificiranom ve膰inom i听u听dogovoru s听izabranim predsjednikom, usvaja popis drugih osoba koje na temelju prijedlog芒 dr啪ava 膷lanica predla啪e za 膷lanove Komisije.

Europski parlament glasovanjem daje suglasnost za sastav Komisije kao tijela, odnosno za predsjednika i听ostale 膷lanove Komisije, uklju膷uju膰i Visokog predstavnika za vanjske poslove i听sigurnosnu politiku, a听zatim ih Europsko vije膰e, sastavljeno od 膷elnika dr啪ava ili vlada dr啪ava 膷lanica EU-a, imenuje kvalificiranom ve膰inom.

Od Ugovora iz Maastrichta mandat povjerenika traje koliko i听saziv Europskog parlamenta, odnosno pet godina, i听mo啪e se produ啪iti.

C. Odgovornost

1. Osobna odgovornost (膷lanak听245. UFEU-a)

膶lanovi Komisije:

• moraju, u听op膰em interesu Unije, biti potpuno neovisni pri obavljanju svoje du啪nosti, 拧to u听prvom redu zna膷i da ne smiju od vlada ili drugih vanjskih tijela tra啪iti ni primati upute;
• ne smiju se baviti nijednim drugim zanimanjem, pla膰enim ili nepla膰enim.

Sud Europske unije mo啪e povjerenike razrije拧iti du啪nosti na zahtjev Vije膰a ili same Komisije ako prekr拧e bilo koju od navedenih obaveza ili ih se proglasi krivima za te啪i propust u听radu (膷lanak听247.听UFEU-a).

2. Kolektivna odgovornost

U skladu s听膷lankom听234. UFEU-a Komisija je kolektivno odgovorna Parlamentu. Ako Parlament prihvati prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Komisiji, ostavku moraju podnijeti svi njezini 膷lanovi, uklju膷uju膰i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i听sigurnosnu politiku, barem u听pogledu du啪nosti koje ima u听Komisiji.

Organizacija i听na膷in rada

Komisija djeluje pod politi膷kim vodstvom svojeg predsjednika, koji donosi odluke o听njezinoj unutarnjoj organizaciji. Predsjednik povjerenicima dodjeljuje pojedine resore unutar Komisije. Svaki je povjerenik tako zadu啪en za odre膽eni resor te ima nadle啪nost nad odgovaraju膰im administrativnim odjelima. Nakon dobivanja odobrenja Kolegija predsjednik me膽u povjerenicima imenuje potpredsjednike. Visoki predstavnik automatski je i听potpredsjednik Komisije. 膶lan Komisije mora dati ostavku ako to zatra啪i predsjednik, pod uvjetom da je odobri Kolegij.

Komisija ima Glavno tajni拧tvo, koje se sastoji od 33听glavne uprave koje osmi拧ljavaju, vode i听provode politiku, pravo i听financiranje EU-a. K tomu postoji i听20听posebnih odjela (slu啪bi i听agencija) koji se bave ad hoc ili horizontalnim pitanjima. Me膽u njima su Europski ured za borbu protiv prijevara, Pravna slu啪ba, Povijesni arhiv, Ured za publikacije, Europski centar za politi膷ke strategije i听Radna skupina za vo膽enje pregovora s听Ujedinjenom Kraljevinom na temelju 膷lanka听50. Postoji i听拧est izvr拧nih agencija, kao 拧to je Izvr拧na agencija za istra啪ivanje, koje obavljaju zada膰e koje im je dodijelila Komisija, ali imaju vlastitu pravnu osobnost. Osim u听nekoliko iznimaka Komisija odluke donosi ve膰inom glasova (膷lanak听250.听UFEU-a).

Komisija se sastaje svakoga tjedna kako bi raspravljala o听politi膷ki osjetljivim pitanjima i听donijela prijedloge o听kojima se treba dogovoriti usmenim postupkom, dok se manje osjetljiva pitanja donose pisanim postupkom. Mjere koje se odnose na upravljanje ili administraciju mogu se donositi u听okviru sustava ovla拧膰ivanja, pri 膷emu Kolegij jednomu od svojih 膷lanova daje ovlast da donosi odluke u听njegovo ime (to je osobito bitno u听podru膷jima kao 拧to su poljoprivredne potpore ili antidampin拧ke mjere), ili daljnjim delegiranjem, kada se odluke delegiraju na administrativnoj razini, obi膷no glavnim direktorima.

Ovlasti

A. Ovlast za pokretanje inicijative

Komisija u听pravilu ima isklju膷ivo pravo na inicijativu u听zakonodavnim postupcima EU-a (膷lanak听17. stavak听2. UEU-a). Ona sastavlja zakonodavne prijedloge koje zatim donose dvije institucije zadu啪ene za dono拧enja odluka: Parlament i听Vije膰e.

1. Puna inicijativa: ovlast za podno拧enje prijedloga

a. Zakonodavna inicijativa

Ovlast za podno拧enje prijedloga puni je oblik ovlasti za pokretanje inicijative jer je uvijek isklju膷iva i听jer se njome ograni膷avaju tijela koja donose odluke tako 拧to ne mogu donijeti odluku bez podnesenog prijedloga i听拧to je moraju temeljiti na prijedlogu u听onom obliku u听kojem je podnesen.

Komisija sastavlja te Vije膰u i听Parlamentu podnosi zakonodavne prijedloge (uredbi i听direktiva) nu啪ne za provedbu Ugovor芒 (1.2.3.).

b. Prora膷unska inicijativa

Komisija sastavlja prijedlog prora膷una koji u听skladu s听膷lankom听314. UFEU-a predla啪e Vije膰u i听Parlamentu (1.2.5.). Svake godine sve institucije, osim Komisije, izra膽uju procjene, uklju膷uju膰i sve svoje prihode i听rashode, koje 拧alju Komisiji do 1.听srpnja (膷lanak听39. stavak听1. Financijske uredbe). Svoje procjene do 31.听sije膷nja svake godine 拧alju i听sva tijela osnovana u听skladu s听Ugovorima koja imaju pravnu osobnost i听primaju doprinos iz prora膷una Komisiji. Komisija zatim Parlamentu i听Vije膰u 拧alje izjave o听procjenama agencija EU-a te predla啪e iznos doprinosa za svako tijelo EU-a i听broj zaposlenika koji smatra potrebnim za sljede膰u financijsku godinu.

Kad je rije膷 o听sustavu vlastitih sredstava EU-a, temeljnu odluku o听vlastitim sredstvima mora jednoglasno donijeti Vije膰e na prijedlog Komisije (膷lanak听17. UEU-a) i听nakon savjetovanja s听Parlamentom u听skladu s听posebnim zakonodavnim postupkom. U听svakom je trenutku mogu膰e uspostaviti nove kategorije vlastitih sredstava i听ukinuti postoje膰e (膷lanak听311. stavak听3. UFEU-a), no te se odluke mogu donijeti samo na temelju prijedloga Komisije (膷lanak听17. stavak听2. UEU-a). Isto tako Vije膰e, djeluju膰i na prijedlog Komisije i听nakon savjetovanja s听Parlamentom i听Revizorskim sudom, odre膽uje metode i听proceduru prema kojoj se prora膷unski prihodi daju na raspolaganje prora膷unu EU-a (膷lanak听322. stavak听2.听UFEU-a).

c. Odnosi s听tre膰im zemljama

Ako je mandat dobila od Vije膰a, Komisija je u听skladu s听膷lancima听207. i听218. UFEU-a nadle啪na za vo膽enje pregovora o听me膽unarodnim sporazumima, koji se potom dostavljaju Vije膰u radi sklapanja. To obuhva膰a i听pregovore o听pristupanju Europskoj konvenciji za za拧titu ljudskih prava i听temeljnih sloboda (膷lanak听6. stavak听2. UEU-a). U听podru膷ju vanjske i听sigurnosne politike o听sporazumima pregovara Visoki predstavnik. Prema 膷lanku听50. UEU-a i听膷lanku听218. stavku听3. UFEU-a Komisija daje i听preporuke o听otvaranju pregovora o听povla膷enju iz EU-a.

2. Ograni膷ena inicijativa: ovlast za davanje preporuke ili mi拧ljenja

a. U kontekstu Ekonomske i听monetarne unije (2.6.2.)

Komisija sudjeluje u听upravljanju Ekonomskom i听monetarnom unijom (EMU). Ona Vije膰u podnosi:

• preporuke o听nacrtu op膰ih smjernica ekonomskih politika dr啪ava 膷lanica te upozorenja ako postoji rizik da te politike nisu u听skladu sa smjernicama (膷lanak听121. stavak听4. UFEU-a);
• prijedloge za procjenu Vije膰a o听tome postoji li u听nekoj od dr啪ava 膷lanica prekomjerni deficit (膷lanak听126. stavak听6. UFEU-a);
• preporuke o听mjerama koje treba poduzeti ako dr啪ava 膷lanica koja nije u听europodru膷ju ima pote拧ko膰e povezane s听platnom bilancom, u听skladu s听膷lankom听143.听UFEU-a;
• preporuke o听deviznom te膷aju izme膽u zajedni膷ka valute i听drugih valuta te o听op膰im smjernicama te膷ajne politike, u听skladu s听膷lankom听219.听UFEU-a;
• ocjene nacionalnih planova politika i听prikaz nacrta preporuka specifi膷nih za svaku dr啪avu u听kontekstu Europskog semestra.

b. U kontekstu zajedni膷ke vanjske i听sigurnosne politike

Mnoge nadle啪nosti iz tog podru膷ja prenesene su s听Komisije na Visokog predstavnika Unije za vanjsku i听sigurnosnu politiku te Europsku slu啪bu za vanjsko djelovanje (ESVD). Komisija, me膽utim, mo啪e podr啪ati Visokog predstavnika kad on Vije膰u predla啪e dono拧enje bilo koje odluke o听zajedni膷koj vanjskoj i听sigurnosnoj politici (膷lanak听30. UEU-a). Visoki predstavnik ujedno je i听potpredsjednik Komisije.

B. Ovlast za nadzor nad provedbom prava Unije

Prema Ugovorima Komisija mora osigurati propisnu provedbu Ugovor芒 i听svih odluka donesenih u听tu svrhu (sekundarno zakonodavstvo). To je njezina uloga 膷uvarice Ugovor芒. Komisija tu ulogu uglavnom ispunjava u听postupku koji se primjenjuje na dr啪avu 膷lanicu koja nije ispunila neku obvezu iz Ugovor芒, kao 拧to je predvi膽eno 膷lankom听258.听UFEU-a.

C. Provedbene ovlasti

1. Provedbene ovlasti dodijeljene Ugovorima

Glavne ovlasti Komisije su sljede膰e:

• izvr拧enje prora膷una (u skladu s听膷lankom听17. stavkom听1. UEU-a i听膷lankom听317. UFEU-a). Nakon dono拧enja prora膷una, svaka dr啪ava 膷lanica od 1.听sije膷nja sljede膰e financijske godine mjese膷ne doprinose prora膷unu Unije koji se pohranjuju na bankovni ra膷un na ime Europske komisije u听nacionalnom ministarstvu financija ili sredi拧njoj banci;
• davanje ovlasti dr啪avama 膷lanicama da poduzmu za拧titne mjere propisane Ugovorima, osobito u听prijelaznim razdobljima (npr.听膷lanak听201.听UFEU-a);
• provedba pravila o听tr啪i拧nom natjecanju, osobito pra膰enjem dr啪avnih subvencija, u听skladu s听膷lankom听108.听UFEU-a.

Kad je rije膷 o听paketima financijske pomo膰i za rje拧avanje problema du啪ni膷kih kriza nekih dr啪ava 膷lanica, Komisija je odgovorna za upravljanje sredstvima prikupljenima i听zajam膷enima iz prora膷una EU-a. Ako (u dogovoru s听ESB-om) smatra da bi nedono拧enje odluke o听pru啪anju financijske pomo膰i ugrozilo gospodarsku i听financijsku odr啪ivost europodru膷ja, Komisija je tako膽er ovla拧tena za izmjenu postupka glasovanja u听okviru Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), kojom se Vije膰u guvernera omogu膰uje da, umjesto jednoglasno, odluke donosi posebnom kvalificiranom ve膰inom (85听%) (膷lanak听4. stavak听4. Ugovora o听ESM-u) (2.6.8.).

2. Provedbene ovlasti koje su delegirali Parlament i听Vije膰e

U skladu s听膷lankom听291. UFEU-a Komisija izvr拧ava ovlasti koje su joj dodijeljene za provedbu zakonodavnih akata koje su donijeli Parlament i听Vije膰e.

Ugovorom iz Lisabona uvedena su nova 鈥瀙ravila i听op膰a na膷ela za mehanizme kojima dr啪ave 膷lanice nadziru izvr拧enje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji鈥� (膷lanak听291. stavak听3. UFEU-a i听Uredba (EU) br.听182/2011). Prija拧nji mehanizmi odbora zamjenjuju se dvama novim mehanizmima, i听to savjetodavnim postupkom i听postupkom ispitivanja. Slu啪beno je uvr拧teno pravo nadzora dodijeljeno Parlamentu i听Vije膰u te je u听slu膷aju sukoba predvi膽en 啪albeni postupak.

3. Delegirani akti

Ugovorom iz Lisabona uvedena je i听nova kategorija akata, izme膽u zakonodavnih i听provedbenih. Ti 鈥瀌elegirani nezakonodavni akti鈥� (膷lanak听290. UFEU-a) su akti 鈥瀘p膰e primjene radi dopune ili izmjene odre膽enih elemenata zakonodavnog akta koji nisu klju膷ni鈥� (nazvani tako膽er 鈥瀟emeljni akti鈥�). U听na膷elu Parlament ima jednaka prava nadzora kao i听Vije膰e.

D. Regulatorne i听savjetodavne ovlasti

Komisiji se u听Ugovorima rijetko daju pune regulatorne ovlasti. Primjer toga je 膷lanak听106. UFEU-a, kojim se Komisija ovla拧膰uje za osiguravanje primjene pravila Unije o听javnim poduze膰ima i听poduze膰ima kojima je povjereno obavljanje usluga od op膰ega gospodarskog interesa te po potrebi za upu膰ivanje odgovaraju膰ih direktiva ili odluka dr啪avama 膷lanicama.

Ugovorima su Komisiji u听mnogim slu膷ajevima dane ovlasti izno拧enja preporuka ili podno拧enja izvje拧膰a i听mi拧ljenja. Ugovorima se tako膽er predvi膽a savjetovanje s听Komisijom o听odre膽enim odlukama, kao 拧to je pristupanje novih dr啪ava 膷lanica Uniji (膷lanak听49. UEU-a). S听Komisijom se odr啪avaju savjetovanja osobito u听pogledu promjena u听statutima ostalih institucija i听tijela, kao 拧to su Statut zastupnika u听Europskom parlamentu, Statut Europskog ombudsmana i听Statut Suda Europske unije.

Uloga Europskog parlamenta

Komisija je glavni sugovornik Parlamenta u听zakonodavnim i听prora膷unskim pitanjima. Nadzor Parlamenta nad programom rada Komisije i听njegovom provedbom postaje sve va啪niji kako bi se osigurao ve膰i demokratski legitimitet upravljanja Europskom unijom. Nacrt godi拧njeg prora膷una je prijedlog koji sadr啪ava nacrt prora膷una i听dostavlja se Europskom parlamentu i听Vije膰u do 1.听rujna godine koja prethodi godini u听kojoj se prora膷un izvr拧ava (godina n-1). Komisija taj prijedlog proslje膽uje na uvid i听nacionalnim parlamentima. Osim toga, Komisija sastavlja vlastitu izjavu o听projekcijama, koju tako膽er zasebno 拧alje Parlamentu i听Vije膰u na odobrenje. U听skladu s听膷lankom听319. UFEU-a Parlament ima pravo na odobravanje razrje拧nice Komisiji.

Odluka o听vlastitim sredstvima donosi se u听skladu s听posebnim zakonodavnim postupkom (膷lanak听289. stavak听2. UFEU-a) na prijedlog Komisije (膷lanak听311. stavak听2. UFEU-a) i听nakon savjetovanja s听Parlamentom. Dok se odluka o听vlastitim sredstvima donosi prema postupku savjetovanja, odgovaraju膰e provedbene mjere (u听skladu s听膷lankom听291. stavkom听2. UFEU-a) donosi Vije膰e nakon 拧to na temelju prijedloga Komisije dobije suglasnost Parlamenta (膷lanak听311. stavak听3.听UFEU-a).

Europska komisija trebala bi tijekom cijelog svog mandata odr啪avati stalni dijalog s听Europskim parlamentom, po膷ev拧i od saslu拧anja kandidata za povjerenike, zatim konkretnih obveza preuzetih tijekom tih saslu拧anja, do pra膰enja tih obveza u听sredini razdoblja i听sustavnog strukturiranog dijaloga s听posebnim parlamentarnim odborima.

U skladu s听Ugovorom iz Maastrichta, koji je unaprije膽en Ugovorom iz Lisabona, Europski parlament ima pravo na zakonodavnu inicijativu koja mu omogu膰uje da od Komisije zatra啪i podno拧enje prijedloga. Europski parlament tako膽er mo啪e u听svoje zakonodavstvo uvesti zahtjeve za izvje拧膰ivanje, 膷ime Europsku komisiju obvezuje na podno拧enje izvje拧膰a o听provedbi.

Ponekad Europska komisija ne ispuni zahtjeve Europskog parlamenta za podno拧enje prijedloga (npr.听u听slu膷aju Preporuke Europskog parlamenta Vije膰u i听Komisiji od 15.听lipnja 2023. nakon ispitivanja navodnih kr拧enja i听nepravilnosti pri primjeni prava Unije u听vezi s听upotrebom Pegasusa i听jednakovrijednog 拧pijunskog softvera za nadzor) ili odga膽a podno拧enje va啪nih izvje拧膰a o听provedbi (npr.听prvo izvje拧膰e o听primjeni i听funkcioniranju Direktive o听za拧titi podataka pri izvr拧avanju zakonodavstva[1]).

Nakon 拧to je predmet Schrems II doveo do poni拧tenja Provedbene odluke Europske komisije (EU)听2016/1250 o听primjerenosti za拧tite predvi膽ene sporazumom izme膽u EU-a i听SAD-a o听razmjeni podataka zbog zabrinutosti da gra膽ani EU-a nisu bili za拧ti膰eni u听transatlantskim razmjenama podataka, Parlament je kritizirao 膷injenicu da su Komisiji odnosi sa Sjedinjenim Ameri膷kim Dr啪avama va啪niji od interesa gra膽ana EU-a te da je Komisija time prepustila zada膰u obrane prava EU-a pojedina膷nim gra膽anima[2]. Unato膷 toj kritici i听jo拧 jednoj rezoluciji Parlamenta u听kojoj je zaklju膷eno da se okvirom EU-a i听SAD-a za za拧titu podataka ne posti啪e bitno ekvivalentna razine za拧tite, Komisija je 10.听srpnja 2023. donijela tre膰u o听odgovaraju膰oj razini za拧tite osobnih podataka u听skladu s听Okvirom EU-a i听SAD-a za za拧titu podataka.

Ovaj informativni 膷lanak pripremio je Resorni odjel Europskog parlamenta za prava gra膽ana i听ustavna pitanja.

听

Pablo Abril Marti / Mariusz Maciejewski

04-2024