ʰš: kako zemlje pristupaju EU-u
Saznajte kako funkcionira proces proširenja i kako se države mogu pridružiti Europskoj uniji.
ʰš EU-a način je za poticanje mira i stabilnosti u Europi, povećanje blagostanja za Europljane i stvaranje prilika za poduzeća. Zemlje koje se pripremaju pridružiti EU-u imaju koristi od bliskijih veza s EU-om, snažnije potpore temeljnim pravima, kao i od financiranja i stručnog znanja EU-a.
U prosincu 2023., čelnici EU-a dodijelili su Gruziji status zemlje kandidatkinje i otvorili su pregovore o pristupanju s Ukrajinom i Moldovom. Pregovori s Ukrajinom i Moldovom službeno su započeli 25. lipnja 2024.
U ožujku 2024., čelnici EU-a odlučili su pokrenuti pristupne pregovore i s Bosnom i Hercegovinom.
Koje zemlje žele pristupiti EU-u
Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Moldova, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Ukrajina i Turska zemlje su kandidatkinje za članstvo u EU-u, iako su pristupni pregovori s Turskom zamrznuti od 2018. Zastupnici u Europskom parlamentu u više navrata su tražili zamrzavanje pregovora zbog zabrinutosti oko situacije u Turskoj, uključujući vladavinu prava i slobodu medija.
Kosovo je potencijalni kandidat za članstvo u EU-u.
Tko može pristupiti EU-u i koji su uvjeti za članstvo u EU-u
Zahtjev za članstvo u EU-u mogu podnijeti europske zemlje koje poštuju demokratske vrijednosti EU-a. Trebaju imati stabilne institucije koje jamče demokraciju i vladavinu prava, funkcionalno tržišno gospodarstvo, kao i sposobnost preuzimanja i izvršavanja obveza iz članstva u EU-u.
Koju potporu dobivaju kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje
Zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje dobivaju pristup financijskim sredstvima EU-a, detaljne savjete o politikama te pristup unutarnjem tržištu EU-a zahvaljujući sporazumima o pridruživanju.
Kako funkcionira proces proširenja
Država može postati službena kandidatkinja kada ispuni osnovne političke, ekonomske i reformske kriterije. Zatim može započeti službene pregovore o koja pokrivaju mnoga različita područja politike s EU-om. Nakon završetka pregovora i reformi, finalizira se Ugovor o pristupanju, koji moraju ratificirati sve postojeće države članice EU-a i sama država prije nego što se pridruži EU-u.
Kakva je povijest proširenja EU-a
EU je nastao 1952. kao Europska zajednica i ima šest osnivačica: Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska. Prvo proširenje dogodilo se 1973., kada su se pridružile Danska, Irska i Ujedinjena Kraljevina.
Grčka se pridružila 1981., a nakon nje, pet godina kasnije, Španjolska i Portugal. Grenland, autonoman dio Danske s lokalnom upravom odgovornom za pravosudna pitanja, rad policije i prirodne resurse, prvi je teritorij koji je 1985. napustio EU.
Pad Berlinskog zida i raspad Sovjetskog Saveza donijeli su nove promjene. Austrija, Finska i Švedska pristupile su EU-u 1995. godine. Nakon toga uslijedila su dva vala pridruživanja zemalja srednje i istočne Europe. Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija te Cipar i Malta pridružili su se 2004., a Bugarska i Rumunjska 2007. godine.
Hrvatska je najnovija država članica koja je pristupila EU-u 2013. godine. Ujedinjena Kraljevina napustila je EU 2020. godine.
Kakvo je trenutačno stanje oko proširenja EU-a
Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine dovela je do toga da su Gruzija, Moldova i Ukrajina podnijele zahtjeve za članstvo u EU-u. Pregovori o pristupanju s Moldovom i Ukrajinom službeno su započeli u lipnju 2024.
U prosincu 2023. Gruziji je dodijeljen status zemlje kandidatkinje.
EU također želi , otvoriti put prema članstvu kako bi se pomoglo stabilizirati regiju i kako bi se promicale temeljne reforme i dobrosusjedski odnosi.
Koja je uloga Parlamenta
Zastupnici raspravljaju i glasaju o godišnjim izvješćima o napretku za svaku zemlju, što je prilika za identificiranje područja u kojima je potreban veći napredak.
Prije pridruživanja EU-u potrebno je odobrenje Parlamenta.
Parlament i dalje podupire proces proširenja. Predsjednica Roberta Metsola nazvala ga je najjačim geopolitičkim alatom EU-a u svom govoru na Europskom vijeću u listopadu 2023. „Zato je Europski parlament pozvao da Ukrajina i Moldova dobiju status kandidata za članstvo u EU-u”, rekla je. „Taj status daje jasnu europsku perspektivu tim narodima i služi kao snažan poticaj za unapređenje demokratskih reformi. Brzi osvrt na posljednjih 20 godina može ilustrirati transformativnu moć proširenja. Zato želimo ići korak dalje do kraja godine ako su te zemlje za to spremne.”
Parlament je u više navrata podržao pridruživanje Ukrajine i Moldove EU-u. U srpnju 2022. zastupnici su pozdravili odluku Vijeća o početku procesa pristupanja s tim dvjema zemljama.
Parlament i dalje podupire pristupanje zemalja zapadnog Balkana EU-u. U rezoluciji donesenoj u lipnju 2020. zastupnici su pozvali EU da učini više kako bi proces proširenja bio uspješan.
U rezoluciji donesenoj u prosincu 2023. Parlament je pozvao EU da započne pristupne pregovore s Moldovom i Ukrajinom, kao i s Bosnom i Hercegovinom, pod uvjetom da ta zemlja poduzme određene korake vezano za reforme. Zastupnici su također pozvali na donošenje jasnog rasporeda za zaključivanje pregovora do kraja ovog desetljeća te na dodjeljivanje statusa zemlje kandidatkinje Gruziji.