Ϸվ

Prijedlog rezolucije - B10-0159/2025Prijedlog rezolucije
B10-0159/2025

PRIJEDLOG REZOLUCIJEo nastavku nepokolebljive potpore EU-a Ukrajini tri godine nakon početka ruske ratne agresije

7.3.2025-()

podnesen slijedom izjava Vijeća i Komisije
u skladu s člankom 136. stavkom 2. Poslovnika

Villy Søvndal, Sergey Lagodinsky, Maria Ohisalo, Ville Niinistö, Virginijus Sinkevičius, Nicolae Ştefănuță, Mounir Satouri, Markéta Gregorová, Tilly Metz
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucijeRC-B10-0156/2025

ʴDzٳܱ貹:
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument:
B10-0159/2025
Podneseni tekstovi :
B10-0159/2025
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

10‑0159/2025

Rezolucija Europskog parlamenta o nastavku nepokolebljive potpore EU-a Ukrajini tri godine nakon početka ruske ratne agresije

()

Europski parlament,

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ukrajini i Rusiji,

uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda, Haške konvencije, Ženevske konvencije i njihove dodatne protokole te Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda,

uzimajući u obzir Memorandum o sigurnosnim jamstvima u vezi s pristupanjem Ukrajine Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja potpisan u Budimpešti 5.prosinca1994.,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 19. prosinca 2024.,

uzimajući u obzir sporazum iz 2006. između Međunarodnog kaznenog suda i Europske unije o suradnji i pomoći[1],

uzimajući u obzir rezoluciju Opće skupštine UN-a od 2. studenoga 2022. naslovljenu „Izvješće Međunarodnog kaznenog suda”, rezoluciju od 14. studenoga 2022. naslovljenu „Daljnje mjere za pravni lijek i obeštećenje za agresiju nad Ukrajinom”, rezoluciju od 23. veljače 2023. naslovljenu „Načela Povelje Ujedinjenih naroda na kojima se temelji sveobuhvatan, pravedan i trajan mir u Ukrajini” i rezoluciju od 24. veljače 2025. naslovljenu „Promicanje sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini”;

uzimajući u obzir izvješće Svjetske banke, ukrajinske vlade, Europske komisije i Ujedinjenih naroda od 25. veljače 2025. naslovljeno „Ukrajina – Četvrta brza procjena štete i potreba (RDNA4) za razdoblje veljača2022.–prosinac2024.”,

uzimajući u obzir članak 136. stavak 2. Poslovnika,

A.budući da je Ruska Federacija prije tri godine, 24.veljače2022., započela ničim izazvanu, neopravdanu i nezakonitu ratnu agresiju na Ukrajinu; budući da je ruska agresija na Ukrajinu započela 2014. okupacijom dijelova regije Donbasa te okupacijom i pripojenjem ukrajinske Autonomne Republike Krima;

B.budući da ruske snage otad kontinuirano provode i pojačavaju neselektivne napade na stambena područja i civilnu infrastrukturu; budući da su teška i intenzivna bombardiranja u kombinaciji s kopnenim borbama nastavljena tijekom cijele 2024.; budući da je UN potvrdio da je od veljače 2022. ubijeno više od 12500 civila, uključujući stotine djece; budući da se stvaran broj civilnih žrtava procjenjuje na desetke tisuća; budući da je znatno više civila ozlijeđeno, mučeno, prisilno „preodgajano”, uznemiravano, silovano, oteto ili prisilno raseljeno; budući da se tim nehumanim postupanjem ruskog režima i ruskih snaga te njihovih pomagača u potpunosti zanemaruje međunarodno humanitarno pravo;

C.budući da se milijuni Ukrajinaca i dalje raseljavaju unutar i izvan Ukrajine jer bježe od ruske agresije; budući da se domovi, škole i bolnice, posebno u blizini prve linije fronta, i dalje svakodnevno bombardiraju; budući da se od veljače 2022. oko 1,6 milijuna osoba, od kojih su mnogi stariji, vratilo u područja uz prvu liniju fronta; budući da je prema podacima iz 2025. g. 70% kućanstava koja se nalaze uz prvu liniju fronta navelo da im je potrebna pomoć u hrani i vodi, dok su lijekovi potrebni za 69% kućanstava;

D.budući da ukrajinske vlasti procjenjuju da je najmanje 19546 ukrajinske djece deportirano iz svojih domova i prisilno raseljeno u Rusiju i područja pod ruskom okupacijom od početka opće invazije na Ukrajinu u veljači2022.; budući da su mnoga oteta djeca navela da su bili žrtve fizičkog i mentalnog zlostavljanju kako bi ih se prisililo da zaborave na svoj ukrajinski identitet;

E.budući da je od početka opće invazije ruska vojska počinila više od 6500 kaznenih djela protiv okoliša u Ukrajini, uz procijenjeni trošak od 71 milijarde USD; budući da je ekocid taktika čiji je cilj uništiti teritorij i učiniti ga nenastanjivim te spriječiti napredak i blagostanje budućih generacija;

F.budući da se u najnovijem izvješću o brzoj procjeni štete i potreba procjenjuje da će, prema podacima iz prosinca 2024., ukupni trošak obnove i oporavka u Ukrajini tijekom sljedećeg desetljeća iznositi najmanje 506 milijardi EUR, što je 2,8 puta više od procijenjenog nominalnog bruto domaćeg proizvoda Ukrajine za 2024.; budući da je i dalje prisutan ukupan manjak u financiranju od 9,62 milijarde EUR za potrebe oporavka i obnove za 2025.;

G.budući da je 16. paket sankcija EU-a donesen 24. veljače 2025.; budući da su sankcije EU-a oslabljenje jer se ne provode; budući da nedavna izvješća ukazuju na to da bi SAD kratkoročno mogao ukinuti sankcije Rusiji;

H.budući da je promjena vanjske politike Trumpove administracije potvrđena na Konferenciji o sigurnosti u Münchenu u veljači 2025., čime je postalo jasno da se Europa više ne može oslanjati na to da će SAD braniti naše zajedničke interese i vrijednosti, uključujući podupiranje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine; budući da je Trumpova administracija prekinula gotovo trogodišnju izolaciju Rusije kada je predsjednik Trump 12. veljače 2025. inicirao telefonski razgovor s predsjednikom Putinom i 18. veljače 2025. započeo pregovore s Rusijom u Saudijskoj Arabiji; budući da je predsjednik Trump već otvoreno prihvatio Putinove zahtjeve isključivanjem mogućnosti ukrajinskog članstva u NATO-u i izjavom da ukrajinski teritorij koji je okupirala Rusija možda neće biti vraćen u okviru mirovnog sporazuma; budući da je predsjednik Trump naložio svojoj administraciji da „pauzira” svu vojnu pomoć Ukrajini;

I.budući da je predsjednik Trump u više navrata širio laži o ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu tako što je među ostalim umanjivao krivnju Rusije u pokretanju rata i dovodio u pitanje demokratski legitimitet i popularnost predsjednika Zelenskog; budući da nedavne ankete pokazuju da predsjednik Zelenski uživa potporu 57% ispitanika; budući da su ukrajinski zakoni o izvanrednom stanju izrađeni 2015., prije nego što je Zelenski postao predsjednik, kao odgovor na rusko nezakonito pripojenje Krima;

J.budući da je Trumpova administracija zamrznula sva strana sredstva, uključujući sredstva Agencije SAD-a za međunarodni razvoj (USAID) namijenjena Ukrajini; budući da se zahvaljujući tim sredstvima moglo odgovoriti na znatan dio humanitarnih potreba Ukrajine, kao i na mnoge druge aspekte ključne potpore, kao što je jačanje ukrajinskih telekomunikacijskih mreža protiv ruskih kibernapada; budući da su drugi američki izvori financiranja, koji su sada zamrznuti, pružali ključnu potporu ukrajinskim nevladinim organizacijama i financirali opsežne istrage ruskih ratnih zločina;

K.budući da je SAD na treću obljetnicu opće invazije glasovao protiv rezolucije Opće skupštine UN-a, koju su sastavili Ukrajina i EU, te je zatim uspješno predstavio rezoluciju Vijeću sigurnosti UN-a u kojoj nije priznata krivnja Rusije za sukob;

L.budući da je, kao odgovor na promjenu stajališta SAD-a u vezi s Rusijom, potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas predložila plan za dodatnu vojnu potporu država članica Ukrajini, dok je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen iznijela prijedlog za ponovno naoružanje Europe kako bi se državama članicama omogućio pristup financijskim sredstvima za jačanje svojih obrambenih sposobnosti i povećanje potpore Ukrajini;

1.najoštrije osuđuje nastavak ruske ratne agresije na Ukrajinu i zahtijeva od Rusije da odmah prekine sve vojne aktivnosti u Ukrajini, da bezuvjetno povuče sve snage i vojnu opremu s cijelog međunarodno priznatog teritorija Ukrajine i da nadoknadi štetu nanesenu ukrajinskom narodu, zemlji i infrastrukturi;

2.izražava bezuvjetnu solidarnost s ukrajinskim narodom, u potpunosti podupire neovisnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine u okviru njezinih međunarodno priznatih granica te ističe da je taj rat ozbiljno kršenje međunarodnog prava;

3.naglašava legitimnost predsjednika Zelenskog kao demokratski izabranog čelnika i predsjednika Ukrajine tijekom opravdanog razdoblja izvanrednog stanja; izražava povjerenje u ukrajinske vlasti da održe nove izbore kada situacija to dopusti; snažno naglašava da je izvanredno stanje i dalje potrebno zbog aktualne ruske agresije na Ukrajinu;

4.duboko je zabrinut zbog odluke američke vlade da povuče dugogodišnju podršku Ukrajini, i riječima i djelom; ponovo izražava snažnu potporu ukrajinskoj formuli za mir i planu pobjede kao najboljem temelju za pravedan, sveobuhvatan i trajan mir za ukrajinski narod i širu regiju; prima na znanje inicijative SAD-a za pregovore, ali naglašava da ne može biti pregovora o Ukrajini bez sudjelovanja Ukrajine te da svi pregovori moraju dovesti do pravednog mira; ponavlja da je krajnji cilj i dalje postizanje pravednog i trajnog mira u Ukrajini pod njezinim uvjetima, uz jamčenje sigurnosti i dostojanstva njezina naroda u mirnoj i stabilnoj Europi; ponavlja da je prekid vatre učinkovit samo ako je dio sveobuhvatnog mirovnog sporazuma, dok bi svaki mirovni sporazum trebao biti popraćen sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu; poziva zakonodavce SAD-a koji podupiru suverenitet i neovisnost Ukrajine da se odupru trenutačnom trendu popuštanja Rusiji i da se javno pridruže zahtjevima da Ukrajina sudjeluje u svim razgovorima o svojoj budućnosti;

5.naglašava da rusko ratno gospodarstvo nije održivo i da bi kombinacija ekonomskog pritiska s ubrzanom vojnom potporom Ukrajini omogućilo ukrajinskim snagama da poboljšaju svoj položaj dok bi istovremeno nanijela štetu ruskom gospodarstvu, dajući tako Ukrajini jaču pregovaračku poziciju kada pristane sudjelovati u mirovnim pregovorima; poziva EU i partnere istomišljenike da ulože veće napore za promjenu putanje ruskog rata protiv Ukrajine i da postave uvjete za pravedan, sveobuhvatan i trajan mir; potiče države članice i partnere istomišljenike da Ukrajini osiguraju više oružja i streljiva, u što većim količinama i što je prije moguće, kako bi se Ukrajini omogućilo da oslobodi svoj teritorij i spriječi daljnje ruske napade; u tom pogledu pozdravlja nedavni prijedlog potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Kallas da se Ukrajini osiguraju dodatni sustavi protuzračne obrane, projektili, bespilotne letjelice, streljivo i vojna obuka; naglašava da je tu inicijativu trebalo pokrenuti već davno prije i smatra da bi potpora koju države članice pružaju u kontekstu tog prijedloga trebala biti dodatak prethodno preuzetoj obvezi u pogledu vojne pomoći; u tom kontekstu napominje da je niz država članica vojno neutralno te ih potiče da u skladu sa svojim ustavima povećaju nevojnu potporu Ukrajini;

6.naglašava da ne postoji dihotomija između pružanja vojne potpore Ukrajini i ulaganja u naše obrambene kapacitete u EU-u, već da su to dvije strane iste medalje, koje obje služe obrani sigurnosti našeg kontinenta; poziva države članice da povećaju izravna ulaganja u kapacitete ukrajinske obrambene industrije kako bi se masovno proizvodili osnovni obrambeni proizvodi (po uzoru na danski model), posebno bespilotne letjelice, protuzračna obrana, topništvo i kapaciteti udara dalekog dometa; predlaže dodjelu posebnog proračuna u iznosu od više milijardi eura za Instrument za potporu Ukrajini u okviru Programa za europsku obrambenu industriju, koji je namijenjen upravo za tu svrhu; osuđuje veto koji je mađarska vlada nametnula Europskom instrumentu mirovne pomoći, kojim se blokira više od 6milijardiEUR i koji Europski instrument mirovne pomoći čini gotovo beskorisnim; nadalje, naglašava da je hitno potrebno razmotriti mogućnost stvaranja alternativnog ad hoc dogovora za one europske zemlje koje žele pružiti vojnu potporu Ukrajini i zajednički financirati tu pomoć; pozdravlja nedavni prijedlog predsjednice Komisije von der Leyen da se državama članicama omogući zaduživanje izvan trenutačnog proračuna EU-a kako bi se poboljšali njihovi vojni kapaciteti i pojačala potpora Ukrajini; u tom kontekstu podsjeća na učinkovitost danskog modela za ulaganje u obrambene kapacitete Ukrajine;

7.potiče EU i njegove države članice da osiguraju sudjelovanje Europe u svim mirovnim pregovorima kako bi se obranili usko povezani sigurnosni interesi Ukrajine i našeg kontinenta u cjelini; pozdravlja napore francuskog predsjednika Macrona i premijera Ujedinjene Kraljevine Starmera da organiziraju hitne europske sastanke na vrhu u Parizu i Londonu; pozdravlja pokretanje „koalicije voljnih” kako bi se omogućila provedba mogućeg mirovnog sporazuma pod europskim vodstvom, ali žali zbog toga što države članice i partneri sličnih stavova nisu preuzeli izvedivije i koordiniranije obveze za jačanje vojne i financijske potpore Ukrajini nakon zaokreta SAD-a prema Rusiji; poziva koaliciju voljnih, koja se sastoji od europskih zemalja i njihovih saveznika, da raspravi o mogućnostima za pružanje potpore Ukrajini osobljem i raspoređivanjem kapaciteta;

8.naglašava da nam je povijest pokazala da je naivno popuštati; tvrdi da si Europa ne može priuštiti da joj se ugrozi ili naruši sigurnosna struktura; smatra da će, ako EU brzo ne odgovori na povlačenje SAD-a iz naših sigurnosnih računica i kapaciteta odvraćanja, naš kontinent biti u ozbiljnoj opasnosti od Rusije; u tom pogledu naglašava potrebu za bliskom suradnjom s Ujedinjenom Kraljevinom, Norveškom, Islandom i Kanadom;

9.naglašava da EU i njegove države članice moraju poduzeti hitne mjere, zajedno s NATO-om i partnerima istomišljenicima, kako bi bez odgode uložili u učinkovitije i integriranije europske sigurnosne i obrambene strukture; smatra da obrambena suradnja nacionalnih oružanih snaga i obrambene industrije na razini EU-a ne može više biti iznimka, nego mora postati pravilo; poziva na uspostavu obrambenog instrumenta EU-a koji bi učinkovito objedinio važne dijelove sve većih nacionalnih rashoda i osigurao veća i pametnija javna ulaganja u sigurnost i obranu, kao i nadzor Parlamenta nad tim rashodima, jer rasipanje resursa i narušavanje povjerenja građana zbog nedostatka transparentnosti ne bi bilo prihvatljivo; naglašava da je Europi potrebna bliska suradnja s ukrajinskim oružanim snagama i ukrajinskom obrambenom tehnološkom bazom; naglašava da načelo jednoglasnosti stoji na putu hrabrim odlukama i poziva na njegovo ukidanje, osim kad je riječ o odlukama o vojnim intervencijama; izražava zabrinutost zbog povećanih napetosti na Baltičkome moru i hibridnog ratovanja protiv kritične infrastrukture te smatra da je ključno ostvariti bližu suradnju između nordijskih država, baltičkih država, Poljske i Njemačke;

10.žali zbog aktualnih ruskih napada na Ukrajinu, kojima se neumorno ciljaju civili i civilna infrastruktura; oštro osuđuje masovna i teška kršenja ljudskih prava i ratne zločine koje su tijekom posljednjih tri godine počinile ruske oružane snage i različite okupatorske vlasti u Ukrajini, uključujući izvansudska pogubljenja, silovanja i seksualne napade, mučenja, otmice i ciljano uništavanje stambenih područja;

11.ustraje u tome da se odgovorni vladini dužnosnici i vojni čelnici te ostali počinitelji ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti moraju privesti pravdi, kao i njihovi pomagači; ponovno ističe da pruža punu podršku radu Međunarodnog kaznenog suda koji pomaže da se stane na kraj praksi nekažnjavanja počinitelja; pozdravlja činjenicu da je Ukrajina ratificirala Rimski statut; izražava duboku zabrinutost zbog sankcija SAD-a prema Međunarodnom kaznenom sudu i poziva na aktivaciju Statuta EU-a o blokiranju kako bi se zaštitio Međunarodni kazneni sud, uključujući izvršenje uhidbenih naloga Međunarodnog kaznenog suda protiv Vladimira Putina i Marije Lvove-Belove; ponovno poziva na uspostavu posebnog ad hoc suda, koji bi nadopunjavao rad Međunarodnog kaznenog suda, u cilju istrage i kaznenog progona zločina agresije koje je političko i vojno vodstvo Ruske Federacije i Bjelarusa počinilo nad Ukrajinom;

12.poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice da pojačaju suradnju sa svjetskim čelnicima iz drugih regija u pogledu potpore Ukrajini i da povećaju međunarodni pritisak na ruski režim;

13.naglašava da će 2025. više od 12,7 milijuna ljudi u Ukrajini trebati humanitarnu pomoć, kao i da je više od 6,8 milijuna Ukrajinaca, uglavnom žena i djece, raseljeno iz Ukrajine; žali zbog toga što su USAID i mnogi drugih akteri iz SAD-a koji su podupirali Ukrajinu u raznim ključnim područjima obustavili financiranje; napominje da je to dovelo do golemog manjka financijskih sredstava za hitnu humanitarnu pomoć, kao i dugoročnu potporu demokraciji i oporavku; konstatira da će potreba za humanitarnom pomoći vjerojatno nastaviti postojati i tijekom sljedećih godina te ističe da EU treba biti spreman odgovoriti na te potrebe dugoročnim planiranjem i odgovarajućim sredstvima kako bi se nadoknadilo povučeno financiranje iz SAD-a;

14.ističe najnoviju brzu procjenu štete i potreba prema kojoj će u sljedećem desetljeću za oporavak i obnovu Ukrajine biti potrebno najmanje 506milijardi EUR; naglašava da sredstva iz Instrumenta za Ukrajinu i drugih fondova EU-a neće biti dovoljna te poziva EU, države članice i partnere istomišljenike da se obvežu na dodatno dugoročno financiranje Ukrajine, u smislu izravne proračunske potpore i financiranja oporavka i obnove, posebno u svjetlu obustave financiranja iz SAD-a; naglašava da je potrebno istražiti zakonite mogućnosti za potpuno oduzimanje zamrznute imovine ruskih pojedinaca i Ruske središnje banke koji bi se upotrebljavali kao bespovratna sredstva za rashode Ukrajine za potrebe u području obrane i otpornosti te za njezinu obnovu, u skladu s međunarodnim pravom;

15.ponovno osuđuje sva djela ekocida koja je Rusija počinila u Ukrajini, uključujući uništenje brane Kahovka 2023., koja i dalje uzrokuju masovnu štetu i uništavanje ekosustava i izvora zarade za milijune Ukrajinaca; potiče tužitelja Međunarodnog kaznenog suda da razmotri da se slučaj urušavanja brane Kahovka kazneno goni kao ratni zločin u smislu članka 8. Rimskog statuta;

16.žali zbog pokušaja Ruske Federacije da Ukrajini i njezinu narodu uskrati njihov etnički, jezični i povijesni identitet brisanjem znakova ukrajinskog identiteta na okupiranim područjima; ponavlja svoj poziv EU-u da uloži više napora u rješavanje teške situacije osoba koje su prisilno deportirane u Rusiju i djece koja su prisilno usvojena u Rusiji;

17.pozdravlja 16. paket sankcija protiv Rusije; naglašava da su dosad uvedene sankcije imale ograničen učinak i izražava zabrinutost oko sposobnosti EU-a da održi gospodarski pritisak na Rusiju ako SAD odijeli svoje sankcije; u tu svrhu ponavlja svoje zahtjeve za strožim sankcijama, zajedno s ubrzanim naporima da se uklone sve rupe u zakonima i mogućnosti izbjegavanja sankcija; poziva na novi horizontalni režim sankcija kako bi se suzbilo zaobilaženje sankcija, što će iziskivati općenitiji i sveobuhvatniji instrument za borbu protiv izbjegavanja sankcija u svim režimima koje provodi EU; nadalje ističe da će učinak tekućih sankcija, kao i financijske i vojne potpore Ukrajini, i dalje biti ugrožen dokle god EU dopušta uvoz ruskih fosilnih goriva; poziva na zabranu uvoza ruskih žitarica, potaše i gnojiva, kao i sirovina, uključujući proizvode od čelika, uranij, titanij, nikal, drvo i drvne proizvode te naftu i plin; poziva na sankcije ruskom nuklearnom sektoru, uključujući pojedinačne sankcije protiv vodstva korporacije Rosatom;

18.poziva na to da se sljedećim paketom sankcija EU-a sankcioniraju svi poznati tankeri iz flote u sjeni i njihovi vlasnici, da se istodobno uvedu sankcije za sve tankere za naftu koji krše Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova te da se osigura da sve države članice strogo provode mjere kojima se svim plovilima, bez obzira na zastavu pod kojom plove, zabrani plovidba europskim vodama ili uplovljavanje u sve luke u državama članicama EU-a ako ne poštuju međunarodna pravila o pretovaru s broda na brod na moru ili su nezakonito isključila svoje sustave automatske identifikacije; apelira na Komisiju i države članice da zabrane pretovar ruske nafte s broda na brod u vodama EU-a;

19.poziva Komisiju i države članice da razviju šire sankcije za rusko i bjelorusko drvo, uključujući posebnu zabranu uvoza ili kupnje drvnih proizvoda prerađenih u zemljama izvan EU-a koji uključuju drvo podrijetlom iz Rusije ili Bjelarusa, posebno brezove šperploče, kako bi se podržala provedba tekućih sankcija;

20.oštro osuđuje mađarsku vladu zbog prijetnje da će blokirati obnovu okvira sankcija EU-a i ograničiti odgovarajući odgovor EU-a koji je razmjeran ozbiljnosti situacije; poziva države članice da iskoriste sve dostupne alate kako bi spriječile mađarsku vladu da blokira daljnje dogovore;

20.žali zbog toga što ne postoji usklađenost kad je riječ o sankcijama EU-a protiv Rusije; osuđuje poduzeća, uključujući ona u EU-u, koja namjerno izbjegavaju sankcije i tako potkopavaju napore EU-a u pružanju potpore Ukrajini, dok istodobno ostvaruju golemu dobit; ustraje u tome da bi zaobilaženje restriktivnih mjera EU-a, među ostalim premještanjem robe na odredište na kojem su njezin uvoz, izvoz, prodaja, kupnja, prijenos, provoz ili prijevoz ograničeni, trebalo kriminalizirati na razini EU-a; naglašava da je za provedbu ključno da EU brzo kriminalizira kršenja izravnih sankcija, čak i kada je do kršenja došlo iz krajnje nepažnje;

21.izražava duboku zabrinutost zbog navoda iz SAD-a o planovima za ukidanje sankcija Rusiji i poziva zakonodavce SAD-a da zadrže i provode sankcije protiv Rusije;

22.naglašava sve veću zlonamjernu ulogu ruskih dezinformacija u širenju lažnih poruka kako bi se ugrozila globalna potpora Ukrajini i naštetilo našim demokracijama; žali zbog toga što dužnosnici SAD-a, uključujući Trumpa, i sami ponavljaju ruske dezinformacije; snažno poziva EU i države članice da se bore protiv ruskih dezinformacija o ratu jačanjem digitalne pismenosti, promicanjem poruka temeljenih na činjenicama i pozivanjem platformi društvenih mreža na odgovornost za širenje štetnog sadržaja strogom provedbom Akta o digitalnim uslugama[2];

23.pozdravlja početak pregovora o pristupanju između EU-a i Ukrajine u lipnju 2024., u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji; poziva države članice da pokažu političku volju za revitalizaciju procesa proširenja i ispune svoja obećanja poduzimanjem konkretnih pozitivnih koraka u procesu pristupanja zemalja koje se žele pridružiti EU-u i koje zaslužuju biti dio europske obitelji; naglašava važnost kontinuirane financijske pomoći EU-a, povezane s konkretnim uvjetima u pogledu reformi, kao ključnog instrumenta za održavanje i ubrzavanje usklađivanja Ukrajine s europskim standardima; ističe da su Kopenhaški kriteriji i potrebne reforme, posebno one koje se odnose na vladavinu prava, demokraciju, temeljne slobode i ljudska prava, ključni za proces pristupanja koji se temelji na zaslugama; ponavlja svoj poziv da se za prijelazne korake u politici proširenja odmah prijeđe na glasovanje kvalificiranom većinom; posebno predlaže da se Ukrajina već integrira u EU u obećavajućim sektorima kao što su energetika i digitalne usluge; ponovno predlaže da se Ukrajini dodijeli status promatrača u relevantnim tijelima i institucijama, uključujući Parlament, u početku na temelju privremenih rješenja ako su pregovori dovoljno napredovali, posebno u pogledu skupina poglavlja o temeljnim pitanjima i vanjskim odnosima, te ako su svi uvjeti ispunjeni i dogovoreni, do potpisivanja ugovora o pristupanju;

24.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, predsjedniku, vladi i Vrhovnoj radi Ukrajine te predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije.

Posljednje ažuriranje: 11. ožujka 2025.
Pravna obavijest-Politika zaštite privatnosti