Ϸվ

Prijedlog rezolucije - B8-0180/2019Prijedlog rezolucije
B8-0180/2019

PRIJEDLOG REZOLUCIJEo europskom režimu sankcija za kršenje ljudskih prava

11.3.2019-()

podnesen nakon izjave potpredsjednice Unije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika

Marietje Schaake, Petras Auštrevičius, Beatriz Becerra Basterrechea, Izaskun Bilbao Barandica, Gérard Deprez, Marian Harkin, Ivan Jakovčić, Ilhan Kyuchyuk, Louis Michel, Javier Nart, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Carolina Punset, Jozo Radoš, Frédérique Ries, Jasenko Selimovic, Pavel Telička, Ivo Vajgl, Matthijs van Miltenburg, Hilde Vautmansu ime Kluba zastupnika ALDE-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucijeRC-B8-0177/2019

ʴDzٳܱ貹:
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument:
B8-0180/2019
Podneseni tekstovi :
B8-0180/2019
Rasprave :
Doneseni tekstovi :

8‑0180/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o europskom režimu sankcija za kršenje ljudskih prava

()

Europski parlament,

–uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima poziva na uspostavu mehanizma na razini EU-a za uvođenje ciljanih sankcija protiv pojedinaca koji sudjeluju u teškom kršenju ljudskih prava, uključujući svoju preporuku Vijeću od 2. travnja 2014. o uvođenju zajedničkih viznih ograničenja za ruske dužnosnike upletene u slučaj Sergeja Magnitskog[1],

–uzimajući u obzir poglavlje 2. glave V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) o donošenju sankcija u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP),

–uzimajući u obzir članak 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o donošenju sankcija protiv trećih zemalja kao i protiv pojedinaca, skupina i nedržavnih subjekata,

–uzimajući u obzir izjavu predsjednika Jean-Claudea Junckera prilikom govora o stanju Unije 12. rujna 2018., u kojoj je predložio da države članice iskoriste postojeća pravila EU-a kako bi se s jednoglasnog donošenja odluka prešlo na sustav glasovanja kvalificiranom većinom u određenim područjima ZVSP-a EU-a, kao što su zajednički odgovor na kršenje ljudskih prava i primjena učinkovitih sankcija,

–uzimajući u obzir izjavu koju je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku dala 10. prosinca 2018. nakon Vijeća EU-a za vanjske poslove,

–uzimajući u obzir rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 22. siječnja 2019. o Sergeju Magnitskom i drugim slučajevima – ciljanim sankcijama protiv nekažnjavanja,

–uzimajući u obzir studiju pod naslovom „Ciljane sankcije protiv pojedinaca zbog teškog kršenja ljudskih prava – utjecaj, trendovi i mogućnosti na razini EU-a”, koju je 26. travnja 2018. objavila Glavna uprava Parlamenta za vanjsku politiku Unije[2],

–uzimajući u obzir prijedlog od 14. studenog 2018. o osnivanju Europskog povjerenstva za zabranu ulaska zbog kršenja ljudskih prava,

–uzimajući u obzir sastanak održan 20. studenog 2018. u Nizozemskoj na temu globalnog režima sankcija EU-a zbog kršenja ljudskih prava,

–uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.budući da su sankcije EU-a (poznate i kao mjere ograničavanja) tijekom protekla dva desetljeća postale sastavni dio skupa instrumenata EU-a za vanjske odnose, te je trenutačno na snazi više od 40 različitih mjera ograničavanja protiv 34 zemlje; budući da se procjenjuje da su dvije trećine sankcija EU-a za pojedine zemlje uvedene kao potpora ciljevima u području ljudskih prava i demokracije;

B.budući da je EU, uz sankcije za pojedine zemlje čiji je cilj dovesti do promjena u postupcima zemalja, nedavno uveo mjere ograničavanja za borbu protiv širenja i upotrebe kemijskog oružja i kibernapada, kao i posebne mjere za borbu protiv terorizma;

C.budući da su postojeće sankcije EU-a usmjerene i na državne i na nedržavne aktere, kao što su teroristi i terorističke skupine;

D.budući da je tijekom proteklih nekoliko mjeseci bilo mnogo slučajeva u kojima su europska poduzeća ili čak države članice EU-a prekršili sankcije EU-a; budući da su među tim kršenjima posjet sankcioniranog sirijskog službenika zaduženog za sigurnost Alija Mamluka Italiji, slanje sastojaka za otrovni plin iz belgijskih poduzeća u Siriju, sudjelovanje nizozemskih poduzeća pri gradnji spornog mosta Kerč, propeleri njemačke proizvodnje na ruskim vojnim dronovima i opskrba patrolnim čamcima nizozemskog poduzeća Damen za libijsku obalnu stražu;

E.budući da ti primjeri ukazuju na potrebu da se dodatno pojasni područje primjene i doseg sankcija koje su trenutačno na snazi, kao i da se pojasni u kojoj su mjeri države i poduzeća odgovorni za to da osiguraju da krajnja namjena ili odredište njihove robe i usluga nisu obuhvaćeni sankcijama;

F.budući da su mjerodavna tijela država članica EU-a odgovorna za izvršenje sankcija, dok se odluke o tim mjerama donose na europskoj razini; budući da su pojačana suradnja i razmjena informacija između tih tijela, kao i europski izvršni mehanizam, ključni kako bi se osiguralo ujednačeno izvršavanje i tumačenje mjera ograničavanja EU-a koje su na snazi i kako bi europska poduzeća mogla poslovati pod jednakim uvjetima;

G.budući da je Parlament više puta pozvao na uspostavu globalnog režima sankcija EU-a zbog kršenja ljudskih prava, kojim bi se osigurala dosljednost i djelotvornost zamrzavanja imovine pojedinaca, zabrana izdavanja viza i drugih sankcija koje su države članice i EU uveli protiv pojedinaca i subjekata;

H.budući da se, kad god se uvede režim sankcija, mora poštovati transparentan postupak sastavljanja popisa sankcioniranih, pregleda popisa i uklanjanja s popisa;

I.budući da je u nekoliko zemalja, uključujući SAD, Kanadu, Estoniju, Litvu i Ujedinjenu Kraljevinu, doneseno zakonodavstvo po uzoru na Magnitskijev zakon temeljeno na režimima sankcija zbog kršenja ljudskih prava;

J.budući da su brojni aktivisti civilnog društva aktivno doprinijeli uvođenju tih režima, posebno poduzetnik William Browder, rođen u SAD-u, nakon što je njegov odvjetnik Sergej Magnitskij umro dok je bio u pritvoru u Rusiji;

K.budući da je nizozemska vlada u studenom 2018. pokrenula raspravu među državama članicama EU-a o političkoj prilici za uvođenje ciljanog režima sankcija zbog kršenja ljudskih prava na razini EU-a; budući da su preliminarne rasprave nastavljene na razini radne skupine Vijeća;

1.oštro osuđuje sve povrede ljudskih prava diljem svijeta; poziva Vijeće da brzo uspostavi autonoman, fleksibilan i reaktivan režim sankcija na razini EU-a koji će omogućiti usmjerenost na bilo kojeg pojedinca, državne ili nedržavne aktere i druge subjekte koji su odgovorni za teško kršenje ljudskih prava i sustavnu korupciju ili su u takvim djelima sudjelovali; čvrsto vjeruje da je takav režim ključan dio postojećih instrumenata EU-a u području ljudskih prava i vanjske politike te da bi se njime ojačala uloga EU-a kao globalnog aktera u području ljudskih prava, posebno u njegovoj borbi protiv nekažnjavanja i njegovoj potpori žrtvama zlostavljanja te borcima za ljudska prava diljem svijeta;

2.prima na znanje Magnitskijev zakon globalne primjene (Global Magnitsky Act) koji je američki kongres donio 2016. na temelju Akta o odgovornosti vladavine prava potaknut slučajem Sergeja Magnitskog iz 2012. čiji je cilj bio sankcionirati pojedince odgovorne za smrt borca protiv korupcije i odvjetnika Sergeja Magnitskog tijekom istražnog pritvora u ruskom zatvoru gdje je bio podvrgnut neljudskim uvjetima, namjernom zanemarivanju i mučenju;

3.ističe da bi se sankcije EU-a zbog kršenja ljudskih prava trebale temeljiti na rezoluciji Parlamenta od 2. travnja 2014. o slučaju Magnitskij, u kojoj se Vijeće poziva na uspostavu zajedničkog popisa na razini EU-a s imenima dužnosnika odgovornih za smrt Sergeja Magnitskog, za kasnije pravosudno zataškavanje te za uznemiravanje njegove obitelji; naglašava da režim sankcija EU-a u području ljudskih prava treba omogućiti sankcioniranje pojedinaca upletenih u kršenje ljudskih prava bilo gdje u svijetu i da treba eksplicitno i simbolički nositi ime Sergeja Magnitskog; pozdravlja činjenicu da je s druge strane Atlantika uvedeno slično zakonodavstvo koje se bavi kršiteljima ljudskih prava diljem svijeta; naglašava potrebu za transatlantskom suradnjom kako bi se kršitelje ljudskih prava pozvalo na odgovornost; potiče i druga demokratska društva da uvedu slične instrumente;

4.ističe da bi taj režim sankcija trebao omogućiti izricanje mjera ograničavanja, posebno zamrzavanja imovine i zabrane ulaska u EU, protiv svakog pojedinca ili subjekta koji je odgovoran za teško kršenje i povrede ljudskih prava i sustavnu korupciju, upleten je u ta djela ili je u njima sudjelovao, financirao ih ili pridonio njihovu planiranju, vođenju ili izvršavanju; naglašava da je potrebno jasno definirati što je obuhvaćeno kršenjem, a to bi moglo biti, među ostalim, sudjelovanje u mučenju, prisilnim nestancima, trgovanju ljudima, političkom zatvaranju i korupciji, te da treba uspostaviti odgovarajuće pravne puteve kojima se uvrštavanje na popis može dovesti u pitanje;

5.uvjeren je da će taj novi režim imati utjecaja na ponašanje predmetnih pojedinaca i subjekata, kao i da će imati odvraćajući učinak; u tu svrhu ističe potrebu da sve države članice EU-a na isti, dosljedan način tumače, objašnjavaju i izvršavaju primjenu sankcija; apelira na države članice i Komisiju da pojačaju suradnju i razmjenu informacija te da osmisle europski nadzorni i izvršni mehanizam u obliku neovisnog tijela, primjerice suda ili tribunala za sankcije, kao rješenje za trenutačnu situaciju u kojoj se sankcije i dalje krše, čime se narušava vjerodostojnost vanjske politike EU-a;

6.pozdravlja prijedlog predsjednika Komisije da se napusti obveza jednoglasnosti u procesu donošenja odluka u Vijeću kada je riječ o područjima ZVSP-a i apelira na Vijeće da taj novi instrument za sankcije donese tako da se o uvođenju sankcija zbog kršenja ljudskih prava može odlučiti kvalificiranom većinom u Vijeću;

7.podržava preliminarne rasprave na razini Vijeća u uspostavi takvog instrumenta za sankcije; potiče Visoku predstavnicu i njezine službe da zauzmu konstruktivan i proaktivan pristup kako bi se te rasprave uspješno zaključile i očekuje da će o tome izvijestiti Parlament; naglašava važnost nadzora Parlamenta nad tim budućim režimom, posebno u pogledu opsega i definicije kriterija za uvrštavanje na popis, kao i mogućnosti za sudsku zaštitu;

8.poziva sve države članice da se pobrinu za to da se i njihova tijela vlasti i poduzeća registrirana na njihovu teritoriju u potpunosti pridržavaju odluka Vijeća o mjerama ograničavanja protiv pojedinaca i subjekata, posebno kada je riječ o zamrzavanju imovine pojedinaca uvrštenih na popis i ograničavanju prihvata na teritorij države zbog kršenja ljudskih prava; izražava zabrinutost zbog nedavnih informacija o kršenju tih odluka i podsjeća države članice da su u skladu s međunarodnim pravom obvezne uhititi i pritvoriti osobe osumnjičene za okrutne zločine koje se nalaze na njihovu teritoriju;

9.poziva na dosljedniju upotrebu sankcija u okviru vanjskih odnosa EU-a, uključujući veću transparentnost unutar Vijeća i Komisije u postupku donošenja sankcija kako bi se zajamčila veća vjerodostojnost izrečenih sankcija;

10.ustraje u tome da je važno da budući režim sankcija EU-a zbog kršenja ljudskih prava bude dosljedan i komplementaran postojećim politikama EU-a i postojećim mjerama ograničavanja za pojedine zemlje te horizontalnim mjerama ograničavanja; u tom pogledu inzistira na tome da se novim režimom ne zamijeni područje primjene aktualnih mjera za pojedine zemlje; nadalje, smatra da svaki budući režim mora biti u potpunosti komplementaran i usklađen s postojećim međunarodnim okvirom za sankcije, posebno u pogledu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda;

11.upozorava na to da će politička legitimnost tog režima uvelike ovisiti o sposobnosti Vijeća da sastavlja popis isključivo na temelju ljudskih prava;

12.naglašava da taj režim mora biti pravno utemeljen i potpuno u skladu s najvišim mogućim standardima u pogledu zaštite i poštovanja prava dotičnih pojedinaca ili subjekata na pravično suđenje; u tom pogledu zahtijeva da se odluke o uvrštavanju pojedinaca ili subjekata na popis ili o njihovu uklanjanju s popisa temelje na jasnim i definiranim kriterijima i da budu izravno povezane s počinjenim kaznenim djelom kako bi se zajamčilo temeljito sudsko preispitivanje;

13.ističe da bi kazneni progon počinitelja teških povreda ljudskih prava u nacionalnim ili međunarodnim jurisdikcijama trebao i dalje biti glavni cilj svih napora koje EU i njegove države članice ulažu u borbu protiv nekažnjavanja; u tom pogledu podsjeća na načelo univerzalne jurisdikcije; poziva Komisiju da u područje primjene tog režima uvrsti prekogranična kršenja;

14.poziva Komisiju da nakon uspostave tog režima osigura odgovarajuća sredstva i stručno znanje za njegovu provedbu i nadzor te da posebnu pozornost posveti komunikaciji s javnošću o uvrštavanju na popis, kako u EU-u tako i u predmetnim zemljama;

15.odaje počast neumornim naporima aktivista civilnog društva koji podupiru uvođenje sankcija usmjerenih na pojedinačne počinitelje; preporuča da se uspostavi savjetodavni odbor na razini EU-a čiji bi članovi bili stručnjaci i predstavnici civilnog društva, koji bi pridonio aktualnim raspravama u Vijeću o budućem režimu sankcija zbog kršenja ljudskih prava;

16.nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i glavnom tajniku Vijeća Europe.

Posljednje ažuriranje: 11. ožujka 2019.
Pravna obavijest-Politika zaštite privatnosti