合法博彩网站

Europski parlament,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir komunikaciju Komisije 鈥災宨st planet za sve 鈥� Europska strate拧ka dugoro膷na vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo水 (),

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir Pari拧ki sporazum, Odluku 1/CP.21, 21.听konferenciju stranaka (COP21) UNFCCC-a i 11.听konferenciju stranaka koja slu啪i kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11), koje su se odr啪ale u Parizu (Francuska) od 30.听studenoga do 11.听prosinca听2015.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir 24.听konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP24), 14.听zasjedanje u okviru sastanka stranaka Protokola iz Kyota (CMP14) i tre膰i dio 1.听zasjedanja konferencije stranaka koja slu啪i kao sastanak stranaka Pari拧kog sporazuma (CMA1.3), koji su odr啪ani u Katowicama u Poljskoj od 2. do 14.听prosinca听2018.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir Program odr啪ivog razvoja do听2030. i ciljeve odr啪ivog razvoja Ujedinjenih naroda,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir svoju Rezoluciju od 25.听listopada听2018. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama 2018. u Katowicama u Poljskoj (COP24)[1],

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir zaklju膷ke Europskog vije膰a od 22.听o啪ujka听2018.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir posebno izvje拧膰e Me膽uvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) 鈥濭lobalno zatopljenje od 1,5听掳C水, njegovo 5.听izvje拧膰e o procjeni (AR5) i objedinjeno izvje拧膰e,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir 9.听izdanje Izvje拧膰a o odstupanju emisija u sklopu Programa UN-a za okoli拧 koje je usvojeno 27.听studenoga听2018.,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir Konvenciju o biolo拧koj raznolikosti,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoli拧, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za industriju, istra啪ivanje i energiju,

鈥撎�听uzimaju膰i u obzir 膷lanak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.听听budu膰i da je 24.听konferencija stranaka UNFCCC-a (COP24) rezultirala usvajanjem Pravilnika iz Katowica koji pru啪a pravnu jasno膰u u pogledu provedbe Pari拧kog sporazuma;

1. 1.听听nagla拧ava da se europski gra膽ani ve膰 suo膷avaju s izravnim u膷incima klimatskih promjena; isti膷e da su prema podacima Europske agencije za okoli拧 prosje膷ni godi拧nji gubici prouzro膷eni ekstremnim vremenskim i klimatskim pojavama u Uniji od 2010. do 2016. iznosili oko 12,8听milijardi听eura te da bi 拧teta u EU-u zbog klimatskih promjena, ako se ni拧ta ne poduzme, mogla iznositi barem 190听milijardi听eura do 2080., 拧to je neto gubitak blagostanja od 1,8听% njegovog trenuta膷nog BDP-a; nagla拧ava da bi se u slu膷aju scenarija s visokom stopom emisija godi拧nji tro拧kovi zbog poplava u EU-u mogli pove膰ati na 1听bilijun听EUR do 2100.听godine i da bi elementarnim nepogodama moglo do iste godine biti pogo膽eno otprilike dvije tre膰ine gra膽ana Europe u usporedbi s dana拧njim stanjem kada takve nepogode poga膽aju 5听% stanovni拧tva; dodatno nagla拧ava da 膰e, prema navodima Europske agencije za okoli拧, do听2030. godine 50听% naseljenih podru膷ja EU-a biti pogo膽eno ozbiljnom nesta拧icom vode;

2. podsje膰a na rezultate istra啪ivanja Eurobarometra iz studenoga听2018. prema kojima 93听% Europljana smatra da su klimatske promjene prouzro膷ene ljudskim aktivnostima, a njih 85听% sla啪e se da se borbom protiv klimatskih promjena i u膷inkovitijom uporabom energije mogu potaknuti gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u Europi; primje膰uje da su klimatske promjene me膽u glavnim prioritetima ljudi u Europi;

3. isti膷e da je posebno izvje拧膰e Me膽uvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) o porastu temperature od 1,5听掳C najopse啪nija i najnovija procjena na膷ina ubla啪avanja klimatskih promjena u skladu s Pari拧kim sporazumom;

4. nagla拧ava da prema tom izvje拧膰u ograni膷avanje globalnog zatopljenja na 1,5听掳C bez ili uz ograni膷eno prema拧ivanje te vrijednosti podrazumijeva postizanje globalne nulte stope emisija stakleni膷kih plinova najkasnije do 2067. i smanjivanje godi拧njih globalnih emisija stakleni膷kih plinova do 2030. na najvi拧e 27,4听Gt ekvivalenta CO2 godi拧nje; isti膷e da, u kontekstu tih nalaza, kao globalni predvodnik i za sigurne izglede za zadr啪avanje porasta globalne temperature na razini ni啪oj od 1,5听掳C do 2100., Unija treba te啪iti tomu da nultu neto stopu emisija stakleni膷kih plinova postigne 拧to je prije mogu膰e, a najkasnije do 2050.;

5. izra啪ava zabrinutost zbog Izvje拧膰a o odstupanju emisija u sklopu Programa UN-a za okoli拧 za 2018., koje otkriva da trenuta膷ni nacionalno utvr膽eni doprinosi u velikoj mjeri prema拧uju granicu zatopljenja koja je znatno ni啪a od 2听掳C iz Pari拧kog sporazuma, 拧to umjesto te granice dovodi do procijenjenog zatopljenja od 3,2听掳C[2] do 2100.; isti膷e da sve strane trebaju hitno pove膰ati svoje klimatske ambicije do 2020.;

6. pozdravlja objavu komunikacije Komisije 鈥災宨st planet za sve 鈥� Europska strate拧ka dugoro膷na vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo水, u kojoj su istaknute mogu膰nosti koje preobrazba u gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleni膷kih plinova pru啪a europskim gra膽anima i europskom gospodarstvu, uklju膷uju膰i institucije EU-a, nacionalne parlamente, poslovni i socijalni sektor, nevladine organizacije, kao i gra膽ane; podupire cilj da se postigne nulta neto stopa emisija stakleni膷kih plinova do 2050. i tra啪i od dr啪ava 膷lanica da u膷ine isto na posebnom sastanku na vrhu EU-a u gradu Sibiu u svibnju听2019.;

Metode europske strategije za postizanje nulte stope emisija do sredine stolje膰a

听

7. poziva Europsku uniju da borbu protiv globalnog zatopljenja upi拧e me膽u svoje temeljne vrijednosti;

8. napominje da se strategijom uvodi osam metoda gospodarske, tehnolo拧ke i dru拧tvene preobrazbe potrebne da bi Unija ispunila dugoro膷ni cilj povezan s temperaturom iz Pari拧kog sporazuma; primje膰uje da bi samo dvije od njih omogu膰ile Uniji da postigne nultu neto stopu emisija stakleni膷kih plinova najkasnije do 2050.; isti膷e da to zahtijeva hitro djelovanje i znatan trud od lokalne i regionalne pa sve do nacionalne i europske razine, uz istodobnu uklju膷enost svih nejavnih aktera; prepoznaje da bi regionalno utvr膽eni doprinosi (RDC) i lokalno utvr膽eni doprinosi (LDC) mogli biti va啪ni alati u premo拧膰ivanju jaza u pogledu emisija; podsje膰a na to da dr啪ave 膷lanice imaju obvezu donijeti dugoro膷ne nacionalne strategije kako je utvr膽eno u Uredbi o upravljanju; stoga poziva dr啪ave 膷lanice da utvrde jasne kratkoro膷ne i dugoro膷ne ciljeve i politike u skladu s ciljevima Pari拧kog sporazuma kako bi poduprle ulaganja u metode postizanja nulte neto stope emisija;

9. sa zabrinuto拧膰u napominje da ovisnost EU-a o uvozu energije danas iznosi otprilike 55听%; EU uvozi 90听% svoje nafte i 70听% svojeg plina; isti膷e da bi se u scenariju s nultom neto stopom emisija ta ovisnost smanjila na 20听% do 2050., 拧to bi pozitivno utjecalo na trgovinsku bilancu i geopoliti膷ki polo啪aj EU-a; napominje da bi kumulativna u拧teda na tro拧kovima uvoza fosilnih goriva u razdoblju 2031.听鈥撎�2050. iznosila od 2 do 3听bilijuna听EUR, 拧to bi se moglo potro拧iti na druge prioritete europskih gra膽ana;

10. isti膷e da bi se smanjenjem one膷i拧膰enja zraka u scenariju s nultom neto stopom emisija stopa prijevremene smrti zbog sitnih 膷estica smanjila za vi拧e od 40听%; primje膰uje da bi se u takvom scenariju 拧tete za zdravlje smanjile za otprilike 200听milijardi听EUR godi拧nje;

11. pozdravlja uvo膽enje dviju metoda za postizanje nulte neto stope emisija stakleni膷kih plinova do 2050. te potporu Komisije u tom pogledu i smatra da je cilj postizanja te stope do sredine stolje膰a jedini koji je uskla膽en s obvezama Unije u okviru Pari拧kog sporazuma i 啪ali zbog toga 拧to u okviru strategije nisu razmotreni na膷ini postizanja nulte neto stope emisije stakleni膷kih plinova prije 2050.听godine;

12. nagla拧ava da su klimatske promjene i biolo拧ka raznolikost nerazdvojivo povezane; duboko je zabrinut zbog neuspjeha u zaustavljanju gubitka biolo拧ke raznolikosti na globalnoj razini; isti膷e da biolo拧ka raznolikost ima temeljnu unutarnju vrijednost i da je od klju膷ne vla啪nosti za na拧e postojanje;

Dru拧tveni aspekti klimatskih promjena i pravedne tranzicije

听

13. pozdravlja to 拧to Komisija smatra da je nulta neto stopa emisija mogu膰a bez neto gubitka radnih mjesta i s odobravanjem prima na znanje detaljnu procjenu tranzicije u energetski intenzivnoj industriji; isti膷e da bi se, ako se dobro provede uz odgovaraju膰e potpore najugro啪enijim regijama, sektorima i gra膽anima, pravednom tranzicijom prema nultoj neto stopi emisija stakleni膷kih plinova mogao stvoriti neto dobitak u pogledu radnih mjesta u Uniji: u scenariju s nultom neto stopom emisija zaposlenost u cijelom gospodarstvu pove膰at 膰e se za dodatnih 2,1听milijun radnih mjesta do 2050. u usporedbi s pove膰anjem od 1,3听milijuna dodatnih radnih mjesta u scenariju sa smanjenjem emisija od 80听%; stoga smatra da bi Komisija u okviru Europske panorame vje拧tina trebala razviti obnovljenu reviziju vje拧tina s regionalnim podacima o potrebnim vje拧tinama za klimatski neutralnu Europu kako bi se tim najugro啪enijim regijama, sektorima i ljudima pru啪ila potpora u ponovnom osposobljavanju za kvalitetna radna mjesta budu膰nosti u tim regijama;

14. smatra da klimatska tranzicija u Europi mora biti ekolo拧ki, gospodarski i dru拧tveno odr啪iva; isti膷e da je, kako bi se zajam膷ilo politi膷ko prihva膰anje me膽u gra膽anima, va啪no uzeti u obzir distribucijske u膷inke klimatskih politika i politika dekarbonizacije, osobito na osobe s niskim dohotkom; stoga smatra da je dru拧tvene u膷inke potrebno u cijelosti uzeti u obzir u svim klimatskim politikama na razini EU-a i nacionalnoj razini kako bi se zajam膷ila dru拧tvena i ekolo拧ka preobrazba u Europi; u tom pogledu nagla拧ava da prilago膽ene i dostatno financirane strategije na svim razinama moraju biti osmi拧ljene na osnovi uklju膷ivih postupaka i u bliskoj suradnji s lokalnim i regionalnim javnim institucijama, sindikatima, obrazovnim ustanovama, organizacijama civilnog dru拧tva i privatnim sektorom kako bi se zajam膷ilo da u toj tranziciji svi europski gra膽ani imaju jednake 拧anse;

15. podsje膰a na to da je trenuta膷no otprilike 50 do 125听milijuna europskih gra膽ana izlo啪eno riziku od energetskog siroma拧tva[3]; isti膷e da energetska tranzicija mo啪e nerazmjerno utjecati na osobe s niskim dohotkom i dodatno pove膰ati energetsko siroma拧tvo; prepoznaje da energetska politika mora uklju膷ivati socijalnu dimenziju i zajam膷iti da nitko ne bude zapostavljen; poziva dr啪ave 膷lanice da poduzmu mjere usmjerene na budu膰nost kako bi zajam膷ile pravednu energetsku tranziciju i pristup energiji za sve gra膽ane EU-a;

16. smatra da mladi imaju sve ja膷u dru拧tvenu i ekolo拧ku svijest, koja ima mo膰 preobraziti na拧a dru拧tva u dru拧tva koja 膰e u budu膰nosti biti otporna na klimatske promjene te da obrazovanje mladih predstavlja jedan od naju膷inkovitijih alata za borbu protiv klimatskih promjena; isti膷e potrebu za time da se mla膽e generacije uklju膷e u izgradnju me膽unarodnih, me膽ukulturnih i me膽ugeneracijskih odnosa, koji su temelj kulturnih promjena na osnovi kojih 膰e se podupirati globalni napori za stvaranje odr啪ivije budu膰nosti;

17. pozdravlja 膷injenicu da ljudi diljem Europe postaju sve aktivniji u demonstracijama posve膰enima pravednoj klimatskoj politici, posebno u okviru 拧trajkova u 拧kolama; pozdravlja pozive tih aktivista na ambicioznije mjere i smatra da bi nacionalne, regionalne i lokalne vlasti te EU trebali obratiti pozornost na te pozive;

Prijelazne ciljane vrijednosti

18. nagla拧ava da najisplativiji na膷in za postizanje nulte neto stope stakleni膷kih plinova do 2050. podrazumijeva podizanje i uskla膽ivanje ambicija za 2030. sa scenarijima s nultom netom emisijom ugljika do 2050.; smatra da je od iznimne va啪nosti da Unija po拧alje jasnu poruku da je spremna ponovno razmotriti svoj doprinos Pari拧kom sporazumu, najkasnije do sastanka na vrhu Ujedinjenih naroda o klimi u New Yorku u rujnu听2019.;

19. podupire a啪uriranje nacionalno utvr膽enih doprinosa Unije s ciljem smanjenja emisija stakleni膷kih plinova u cijelom gospodarstvu od najmanje 55听% do 2030. u odnosu na razine iz 1990.; poziva stoga 膷elnike EU-a da prikladno podupru pove膰anje ambicija u pogledu nacionalno utvr膽enog doprinosa Unije na posebnom sastanku EU-a u gradu Sibiu u svibnju 2019., u svjetlu sastanka na vrhu Ujedinjenih naroda o klimi u rujnu 2019.;

20. stoga smatra da bi Komisija najkasnije tijekom razdoblja revizija klimatskog paketa za 2030. od 2022. do 2024. i drugog relevantnog zakonodavstva trebala podnijeti zakonodavne prijedloge o pove膰anju ambicija u skladu s a啪uriranim nacionalno utvr膽enim doprinosima i ciljem postizanja nulte neto stope emisija; smatra da bi se nedovoljno ambicioznim planovima za 2030.听godinu ograni膷ile budu膰e opcije te mo啪da ograni膷ila dostupnost nekih mogu膰nosti za isplativu dekarbonizaciju; smatra da su te revizije va啪an korak u osiguranju ispunjenja klimatskih obveza EU-a;

21. smatra da 膰e u svrhu daljnjeg osiguravanja pove膰ane stabilnosti tr啪i拧ta biti korisno da EU odredi jo拧 jednu privremenu ciljanu vrijednost smanjenja emisija do 2040. kojom se mo啪e osigurati dodatna stabilnost i postizanje dugoro膷ne ciljane vrijednosti do 2050.;

Doprinos po sektorima

听

22. isti膷e va啪nost usvajanja integriranog, me膽usektorskog pristupa kako bi se olak拧ali napori u pogledu dekarbonizacije u energetskom sustavu i drugim povezanim sektorima te ostvarile koristi od ve膰e u膷inkovitosti; priznaje da integracija energetskih sustava mo啪e pru啪iti ve膰u fleksibilnost, bolju u膷inkovitost sustava, ve膰u uporabu obnovljivih izvora energije u svim nositeljima energije i isplativu energetsku tranziciju;

23. isti膷e da sustavom EU-a za trgovanje emisijama nije postignuto smanjenje emisija od njegova osnutka 2005. i da su zbog njega odgo膽eni razgovori o ozbiljnim klimatskim mjerama na razini EU-a; vjeruje da tr啪i拧te ugljika predstavlja manjkavi sustav jer se ne mo啪e popraviti putem preispitivanja i da se klimatske promjene ne mogu zaustaviti tr啪i拧nim silama; poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da napuste sustav EU-a za trgovanje emisijama i da daju prednost izravnim propisima za industriju fosilnih goriva i najve膰ih one膷i拧膰iva膷a;

24. nagla拧ava va啪nost inovacija i poti膷e njihovu primjenu u 拧irokom rasponu tehnologija radi dekarbonizacije gospodarstva, na primjer prometni sustav bez emisija, kru啪no gospodarstvo i biogospodarstvo; poziva na prekid potpore za fosilnu energiju i na uporabu financiranja za gospodarske djelatnosti, osobito s naglaskom na sektor mikropoduze膰a i MSP-ova, za istra啪ivanje i dizajn povezane s 膷istom tehnologijom i (lokalnom) proizvodnjom obnovljive energije, kao i za lokalnu odr啪ivu proizvodnju hrane odvojenu od intenzivnog uzgoja;

25. podsje膰a da se 71听% sve energije koristi samo za grijanje prostora i da 膰e energetski u膷inkoviti domovi postati norma u klimatski neutralnom EU-u, 拧to 膰e osigurati bolje zdravlje i udobnost svim Europljanima;

26. nagla拧ava sredi拧nju ulogu obnovljivih izvora energije u prijelazu na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleni膷kih plinova jer je energija trenuta膷no odgovorna za 75听% emisija stakleni膷kih plinova u Europi;

27. smatra da 膰e tehnolo拧ka postignu膰a i rje拧enja, energetska u膷inkovitost, kako u okviru ponude, tako i u okviru potra啪nje, i odr啪iva obnovljiva energija u prijevoznom, gra膽evinskom i energetskom sektoru te sektoru grijanja i hla膽enja, kao i na膷ela kru啪nog gospodarstva, imati klju膷nu va啪nost u smanjenju emisija stakleni膷kih plinova;

28. poziva na uspostavu visoko energetski u膷inkovitog energetskog sustava zasnovanog na obnovljivim izvorima energije te tra啪i od Komisije i dr啪ava 膷lanica da poduzmu sve potrebne mjere u tom pogledu jer 膰e se ta va啪nost automatski prenijeti i na druge gospodarske sektore; poziva na dono拧enje obvezuju膰e Direktive o energetskoj u膷inkovitosti kako bi se postigao uspjeh u u膷inkovitom ostvarenju njezinih ciljeva; nagla拧ava da se sve metode zasnivaju na pretpostavci potpune dekarbonizacije energetskog sektora najkasnije do 2050., drasti膷nom smanjenju fosilnih goriva i sna啪nom porastu obnovljivih izvora energije;

29. isti膷e da na膷elo energetske u膷inkovitosti na prvom mjestu mora biti uzeto u obzir uzdu啪 膷itavog energetskog lanca, uklju膷uju膰i proizvodnju, prijenos, distribuciju i krajnju uporabu energije, te da se energetska u膷inkovitost uvijek mora razmatrati prilikom dono拧enja odluka relevantnih za planiranje ili financiranje energetskog sustava;

30. nagla拧ava da je Direktiva o ekolo拧kom dizajnu znatno pridonijela klimatskim ciljevima EU-a smanjenjem emisija stakleni膷kih plinova za 320 milijuna tona ekvivalenata CO₂ godi拧nje te da se procjenjuje da 膰e do 2020. potro拧a膷i u EU-u u拧tedjeti ukupno 112听milijardi听EUR ili otprilike 490听EUR godi拧nje po ku膰anstvu, kao rezultat Direktive; poziva na regulaciju dodatnih proizvoda u okviru Direktive o ekolo拧kom dizajnu, uklju膷uju膰i tablete i pametne telefone, te na a啪uriranje postoje膰ih standarda kako bi se odrazio tehnolo拧ki razvoj;

31. nagla拧ava da se strategijom potvr膽uje da su emisije stakleni膷kih plinova u prijevoznom sektoru i dalje u porastu te da trenuta膷ne politike ne膰e biti dovoljne za dekarbonizaciju tog sektora do 2050.; nagla拧ava va啪nost jam膷enja promjene sa zra膷nog na 啪eljezni膷ki prijevoz te prema javnom prijevozu i zajedni膷koj mobilnosti; napominje da cestovni promet pridonosi otprilike jednoj petini ukupnih emisija ugljikova dioksida u EU-u; stoga poziva dr啪ave 膷lanice i Komisiju da poduzmu odlu膷ne korake kako bi potro拧a膷ima u svim dr啪avama 膷lanicama omogu膰ile dostupnost vozila s nultom i niskom stopom emisija, uz istodobno izbjegavanje pove膰ane uporabe starih vozila s visokom razinom one膷i拧膰enja u dr啪avama 膷lanicama s niskim dohotkom; dodatno nagla拧ava ulogu pametnih tehnologija, kao 拧to su infrastrukture za pametno punjenje, kako bi se uspostavile sinergije izme膽u elektrifikacije prijevoza i razvoja obnovljivih izvora energije;

32. 啪ali zbog 膷injenice da subvencije koje su uspostavile neke dr啪ave 膷lanice pod naslovom 鈥瀊onus za pretvorbu鈥� zapravo pogoduju stjecanju automobila s dizelskim i benzinskim motorima za vi拧e od 90听% i poziva dr啪ave 膷lanice da izmijene te bonuse kako bi postigle cilj u膷inkovitog stjecanja najmanje 50听% elektri膷nih automobila i automobila s nultim emisijama;

33. nagla拧ava da za postizanje klimatske neutralnosti gospodarstva EU-a kao cjeline svi sektori trebaju pridonijeti, uklju膷uju膰i me膽unarodni zrakoplovni i pomorski promet; napominje da analiza Komisije pokazuje da trenuta膷nim ciljevima i mjerama koje predvi膽aju IMO i ICAO, 膷ak i ako se provode u cijelosti, nedostaju potrebna smanjenja emisija te da su potrebne zna膷ajne dodatne mjere uskla膽ene s ciljem u cijelom gospodarstvu koji se odnosi na nultu neto stopu emisija; nagla拧ava potrebu za ulaganjem u tehnologije i goriva s nultom i niskom stopom ugljika u tim sektorima; poziva Komisiju da u tim sektorima provede na膷elo da je one膷i拧膰iva膷 onaj koji pla膰a, osobito u pogledu oporezivanja kerozina i cijena zrakoplovnih karata; podsje膰a da se predvi膽a da 膰e emisije stakleni膷kih plinova iz me膽unarodnog pomorskog prometa narasti za 250听% do 2050.; pozdravlja 膷injenicu da je sektor me膽unarodnog pomorskog prometa sam sebi postavio cilj za potpuno smanjenje emisija stakleni膷kih plinova; sa zabrinuto拧膰u primje膰uje manjak napretka u pogledu pretvaranja ovog cilja u stvarne mjere, kao 拧to je dodjela Sredozemnom moru statusa SECA-e, zone s kontroliranim udjelom sumpora za prekooceanske brodove, velike brodske prijevoznike, kao 拧to je ve膰 u膷injeno za Sjeverno more i kanal la Manche;

34. isti膷e da poljoprivredni sektor, osobito industrija uzgoja stoke, predstavlja oko 10听% ukupnih emisija stakleni膷kih plinova u EU-u, 拧to ga 膷ini najve膰im izvorom metana i ima ozbiljan negativan u膷inak na biolo拧ku raznolikost diljem svijeta; duboko je zabrinut zbog 膷injenice da su tijekom posljednjih nekoliko godina emisije stakleni膷kih plinova iz poljoprivrede porasle i da poljoprivreda predstavlja izvor 膷ak 60听% trenuta膷nih emisija metana u svijetu; nagla拧ava da smanjenje emisija sna啪nog stakleni膷kog plina metana kratkog vijeka predstavlja neophodnu strategiju za zadr啪avanje globalnog zatopljenja na razini ispod 1,5听掳C;

35. podsje膰a na to da je metan sna啪an stakleni膷ki plin s potencijalom zagrijavanja u razdoblju od 100听godina koji je 28听puta ve膰i od CO₂[4] te da smanjenje emisija metana mo啪e imati va啪nu ulogu u smanjenju koncentracija prizemnog ozona i njihova negativnog u膷inka na kvalitetu zraka i zdravlje ljudi; pozdravlja namjeru Komisije da smanji emisije metana u predmetnim sektorima, 拧to bi moglo dovesti do dodatnih smanjenja koncentracija ozona u EU-u, te da promi膷e smanjenja emisija metana na me膽unarodnoj razini;

36. napominje da je gra膽evinski sektor EU-a trenuta膷no odgovoran za 40听% potro拧nje energije u Europi i 36听% emisija CO₂[5]; poziva na iskori拧tavanje potencijala za u拧tedu energije te na smanjenje uglji膷nog otiska, u skladu s ciljem Direktive o energetskim svojstvima zgrada da se do 2050. postigne energetski visokou膷inkovit i dekarbonizirani fond zgrada; isti膷e da u膷inkovitija potro拧nja energije u zgradama predstavlja znatan potencijal za dodatno smanjenje emisija stakleni膷kih plinova u Europi; osim toga smatra da je postizanje zgrada s niskim energetskim potrebama koje se u cijelosti opskrbljuju energijom iz obnovljivih izvora klju膷no za uskla膽ivanje s Pari拧kim sporazumom i planom EU-a za rast, lokalna radna mjesta i bolje 啪ivotne uvjete gra膽ana diljem Europe;

37. ponavlja svoj poziv Komisiji da 拧to prije istra啪i mogu膰e politike za hitro suo膷avanje s emisijama metana kao dio strate拧kog plana Unije za metan te da u tom pogledu iznese zakonodavne prijedloge Europskom parlamentu i Vije膰u; isti膷e da 膰e poljoprivreda postati jedan od najva啪nijih preostalih izvora emisija stakleni膷kih plinova u EU-u 2050., osobito zbog emisija metana i du拧ikova oksida;isti膷e potencijal poljoprivrednog sektora u borbi protiv izazova klimatskih promjena, na primjer smanjenjem broja grla stoke te ekolo拧kim i tehnolo拧kim inovacijama, kao i hvatanjem ugljika u tlu;

38. nagla拧ava odgovornost politika EU-a tijekom godina u pogledu Zajedni膷ke poljoprivredne politike, pove膰anja koncentracije proizvodnje, razina intenzivnog uzgoja i zlostavljanja 啪ivotinja, s velikim dozama kemikalija (pesticidi i gnojiva), 膷ime se pro拧iruju regionalne neravnote啪e te strana vanjska ovisnost o poljoprivrednoj robi; poziva na oslanjanje na stvarnu tradiciju biolo拧ke raznolikosti svake zemlje koja mo啪e smanjiti emisije stakleni膷kih plinova u skladu s prijelazom na klimatski neutralno gospodarstvo umjesto zadavanja te拧kog udarca okoli拧u kojim se uzrokuje ve膰e one膷i拧膰enje zemlje, vode i zraka, osobito u Europi, i na ponovnu uspostavu odr啪ive poljoprivredne politike u dr啪avama 膷lanicama;

39. 啪ali zbog toga 拧to u strategiji Komisije nije prihva膰ena mogu膰nost ja膷anja djelovanja EU-a u pogledu fluoriranih stakleni膷kih plinova; isti膷e da su spre膷avanje nezakonite trgovine fluorougljikovodika uvo膽enjem sustava licenciranja fluorougljikovodika, zabrana uporabe fluorougljikovodika u sektorima koji ga vi拧e ne trebaju, dodjela kvota za fluorougljikovodik s pomo膰u sustava nadmetanja i potpuna provedba Uredbe o fluoriranim stakleni膷kim plinovima zabranom svih nepotrebnih uporaba sumporova heksafluorida (SF₆), jasne mogu膰nosti za doprinos tome da EU ostvari ciljeve Pari拧kog sporazuma;

40. zabrinut je zbog razlike izme膽u ambicija za slobodnu trgovinu i klimatske mjere te zbog negativnog u膷inka koji 膰e budu膰i trgovinski sporazumi, kao 拧to su TTIP, CETA i TiSA, imati na ciljeve odr啪ivog razvoja; prema tome, poziva Europsku komisiju da na obvezuju膰i na膷in zajam膷i ljudska prava i ciljeve odr啪ivog razvoja u svim trgovinskim politikama i da u膷inkovito po拧tuje demokratski suvereni politi膷ki prostor vlada kako bi mogle donositi propise i odluke u korist svojeg stanovni拧tva;

41. poziva na provedbu 拧ireg europskog pravnog okvira u skladu s kojim bi Sud Europske unije mogao donositi presude o klimatskim i okoli拧nim kaznenim djelima, uz potpuno po拧tovanje nacionalnih kompetencija;

42. nagla拧ava potrebu za uporabom odr啪ivih praksi gospodarenja 拧umama kojima se odr啪ava ravnote啪a izme膽u triju glavnih stupova odr啪ivog razvoja: ekolo拧kog, gospodarskog i socio-kulturnog razvoja u svrhu pru啪anja potpore mjerama upravljanja sa znatnim u膷incima skladi拧tenja i sekvestracije ugljika, kao 拧to je uporaba drva kao gra膽evinskog materijala u gradovima i ruralnim podru膷jima, zamjene fosilnih goriva i alata za bolje o膷uvanje vode;

43. uvi膽a pozitivan, no u kona膷nici ograni膷en potencijal za po拧umljavanje u Europi; stoga smatra da uz inicijative za po拧umljavanje moraju postojati i inicijative i poticaji kojima 膰e se pobolj拧ati potencijal sekvestracije, uz istodobno osiguravanje i pobolj拧anje zdravlja postoje膰ih 拧umskih povr拧ina kako bi se postigle pogodnosti za klimu, odr啪ivo biogospodarstvo i biolo拧ku raznolikost; stoga podupire po拧umljavanje napu拧tenog i marginalno produktivnog poljoprivrednog zemlji拧ta i smanjenje prenamjene 拧umskih podru膷ja za druga膷ije uporabe zemlji拧ta, kao i ja膷anje za拧tite i obnove 拧umskih i mo膷varnih podru膷ja radi prirodnog uklanjanja ugljika;

44. isti膷e da mjere i politike EU-a utje膷u i na prirodne ponore, zemlji拧ta i 拧ume izvan Europe te da bi se strategijom EU-a za postizanje nulte neto stope emisija trebali sprije膷iti 拧tetni klimatski u膷inci mjera EU-a u tre膰im zemljama; u tom pogledu poziva Komisiju i dr啪ave 膷lanice da se zala啪u za dono拧enje 膷vrstih me膽unarodnih pravila u okviru Pravilnika iz Pariza, posebice u vezi s 膷lankom听6. Pari拧kog sporazuma kako bi se sprije膷ile rupe u ra膷unovodstvu ili dvostruko obra膷unavanje mjera po拧umljavanja kojima bi se mogli ubla啪iti globalni napori u pogledu klime;

45. poziva na uvo膽enje odvra膰aju膰eg poreza na papir kako bi se smanjila njegova uporaba na svim razinama, osobito u ogla拧avanju i prekomjernoj ambala啪i, te na zabranu sje膷e drve膰a za uporabu papira i namje拧taja izvan kultiviranih 拧uma; poti膷e na razvoj alternativnih praksi omogu膰enih zahvaljuju膰i vrlo visokom stupnju razvoja digitalne potpore u na拧im suvremenim dru拧tvima;

46. ukazuje na hitnu potrebu za smanjenjem utjecaja modela potro拧nje i proizvodnje EU-a ne samo unutar, nego i izvan EU-a, u kojima proizvodnja, osobito hrane za 啪ivotinje i biogoriva, stvara golemi pritisak na klimu i ekosustave s visokim zalihama ugljika, kao 拧to su pra拧ume i treseti拧ta; poziva na sna啪nu potporu za prijelaz na proteinske usjeve i energetsku tranziciju, kojima se mo啪e zna膷ajno smanjiti europski otisak, kojima su obuhva膰ene dodatne koristi za biolo拧ku raznolikost, sigurnost opskrbe hranom, ljudsko zdravlje i dobrobit 啪ivotinja koje 膰e donijeti te tranzicije;

47. nagla拧ava ulogu dugotrajnih drvnih proizvoda i njihovu ulogu u sektoru LULUCF-a do 2030.; isti膷e da bi se u budu膰em okviru trebao razmotriti i njihov doprinos iz kategorija poljoprivrednog zemlji拧ta, a ne samo iz kategorija 拧umskog i po拧umljenog zemlji拧ta kojim se upravlja;

48. isti膷e va啪nost pojednostavljivanja poljoprivrednih modela kojima se podupiru poljoprivredni sustavi otporni na ekstremne vremenske uvjete i najezde nametnika, uz pobolj拧anje sekvestracije ugljika u tlu, o膷uvanja vode i agrobiolo拧ke raznolikosti;

Financiranje i istra啪ivanje

49. smatra da bi se VFO za razdoblje od 2021. do 2027. trebao prije dono拧enja procijeniti u svjetlu cilja za postizanje klimatski neutralnog gospodarstva do 2050. te da bi se trebalo uspostaviti standardno ispitivanje rashoda otpornog na klimatske promjene u sklopu prora膷una EU-a; isti膷e da se klimatska pitanja moraju u potpunosti integrirati u sadr啪aj istra啪ivanja i inovacija te uzimati u obzir u svim fazama ciklusa istra啪ivanja kao jedno od na膷ela financiranja EU-a;

50. nagla拧ava va啪nost stvaranja pravednog fonda za tranziciju, osobito za regije na koje najvi拧e utje膷e dekarbonizacija, me膽u ostalim u rudarskim regijama, uzimaju膰i u obzir dru拧tvene u膷inke u sklopu postoje膰eg financiranja povezanog s klimom;

51. poziva ESB, koji je europska institucija, 拧to zna膷i da je obvezan Pari拧kim sporazumom, da ambiciozno pove膰a zajmove dodijeljene za pru啪anje potpore odr啪ivom razvoju i ekolo拧koj tranziciji i da nastoji posti膰i njihovo zna膷ajno pove膰anje iz godine u godinu o tro拧ku zajmova za sektore fosilnih goriva;

52.啪ali zbog 膷injenice da se izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva i dalje pove膰avaju i iznose otprilike 55听milijardi听EUR godi拧nje; poziva EU i dr啪ave 膷lanice[6] da bez odlaganja provedu potpuno ukidanje svih europskih i nacionalnih subvencija za fosilna goriva, kao i da zaustave izdavanje novih dozvola za istra啪ivanje ili iskori拧tavanje za naftu ili plin i da prekinu s iskori拧tavanjem postoje膰ih koncesija do 2030.;

Uloga potro拧a膷a i kru啪nog gospodarstva

53. primje膰uje da je, unato膷 statisti膷kim podacima FAO-a koji ukazuju na smanjenje ukupne potro拧nje mesa i 啪ivotinjskih proizvoda po stanovniku u 28听dr啪ava 膷lanica EU-a od devedesetih听godina 20.听stolje膰a, ukupna proizvodnja mesa porasla tijekom 膷itavog razdoblja zbog 拧irenja inozemnih tr啪i拧ta, koja imaju jo拧 ve膰e razine ugljika, i trgovinske politike EU-a; primje膰uje da ograni膷ene mogu膰nosti unutar EU-a za proizvodnju mesa i 啪ivotinjskih proizvoda zna膷e da se trgovinskim politikama EU-a moraju poticati kratki lanci opskrbe za te proizvode;

54. poziva na dodatne mjere pru啪anja potpore tom trendu, me膽u ostalim u obliku porezne reforme u svrhu pove膰anja atraktivnosti zdravijih i okoli拧no prihvatljivijih izbora prehrambenih proizvoda, pru啪anja potpore inovacijama u podru膷ju odr啪ive hrane, educiranju javnosti o klimatskom u膷inku hrane i na zaustavljanje financijske potpore za stavljanje na tr啪i拧te 啪ivotinjskih bjelan膷evina;

55. poziva na primjenu smanjenog PDV-a za vlasnike restorana koji nabavljaju proizvode iz kratkih lanaca opskrbe te biraju ekolo拧ku hranu i proizvode;

56. isti膷e da je va啪no da EU ne ostvari samo zamjenu energije, ve膰 i zamjenu proizvoda i materijala, to jest, da proizvode i materijale koji se temelje na fosilnom gorivu ili koji tijekom proizvodnje stvaraju velike emisije zamijeni proizvodima koji se temelje na obnovljivim izvorima;

EU i globalno klimatsko djelovanje

听

57. isti膷e va啪nost poja膷anih inicijativa i stalnog dijaloga na odgovaraju膰im me膽unarodnim forumima te u膷inkovite klimatske diplomacije s ciljem poticanja sli膷nih politi膷kih odluka kojima se ja膷aju klimatske ambicije u drugim regijama i tre膰im zemljama; poziva EU da pove膰a vlastito financiranje borbe protiv klimatskih promjena i aktivno radi na ohrabrivanju dr啪ava 膷lanica da pru啪e ve膰u financijsku podr拧ku borbi protiv klimatskih promjena u tre膰im zemljama (razvojnom pomo膰i umjesto zajmovima), 拧to bi trebala biti nadopuna razvojnoj pomo膰i prekomorskim zemljama i ne bi se trebala dvostruko obra膷unavati kao financijska pomo膰 za razvoj i za za拧titu klime;

58. izra啪ava 啪aljenje 拧to ostala velika gospodarstva jo拧 ne rade na strategijama do 2050. te 拧to u ostalim velikim gospodarstvima gotovo uop膰e ne postoji rasprava o pove膰anju nacionalno utvr膽enih doprinosa kako bi se uskladili s ciljem na svjetskoj razini utvr膽enim u okviru Pari拧kog sporazuma; stoga poziva Vije膰e i Komisiju da pove膰aju klimatsku diplomaciju te da poduzmu druge odgovaraju膰e mjere za poticanje drugih velikih gospodarstava na postizanje sukladnosti sa zajedni膷kim okvirima i djelovanjima unutar formata UN-a kako bismo mogli zajedno ostvariti dugoro膷ne ciljeve Pari拧kog sporazuma;

59.听听isti膷e da je UN-ov sastanak na vrhu o klimi u rujnu 2019. trenutak da vo膽e najave pove膰anu ambiciju u pogledu nacionalno utvr膽enih doprinosa; smatra da bi EU trebao unaprijed zauzeti stajali拧te o a啪uriranju svojeg nacionalno utvr膽enog doprinosa kako bi na sastanak na vrhu do拧ao dobro pripremljen, uz blisku suradnju s me膽unarodnom koalicijom stranaka u potpori ve膰im klimatskim ambicijama;

听

掳

掳听听掳

60.听听nala啪e svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vije膰u, Komisiji te vladama i parlamentima dr啪ava 膷lanica.