Ϸվ

Prijedlog rezolucije - B9-0137/2022Prijedlog rezolucije
B9-0137/2022

PRIJEDLOG REZOLUCIJEo Delegiranoj uredbi Komisije od 19. studenoga 2021. o izmjeni Uredbe (EU) br.347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije

2.3.2022-()

podnesen u skladu s člankom 111. stavkom 3. Poslovnika

Marie Toussaint
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Eric Andrieu, Maria Arena, Manon Aubry, Pernando Barrena Arza, Manuel Bompard, Marc Botenga, Pascal Canfin, Leila Chaibi, Clare Daly, Pascal Durand, Lucia Ďuriš Nicholsonová, Cornelia Ernst, Claudia Gamon, Raphaël Glucksmann, Sylvie Guillaume, José Gusmão, Anja Hazekamp, Martin Hojsík, Sophia in ‘t Veld, Karin Karlsbro, Petros Kokkalis, Aurore Lalucq, Pierre Larrouturou, Chris MacManus, Marisa Matias, Nora Mebarek, Sirpa Pietikäinen, Sira Rego, Andreas Schieder, Michal Šimečka, Nikolaj Villumsen, Mick Wallace, Emma Wiesner, Michal Wiezik

ʴDzٳܱ貹:
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument:
B9-0137/2022
Podneseni tekstovi :
B9-0137/2022
Rasprave :
Doneseni tekstovi :

9‑0137/2022

Rezolucija Europskog parlamenta o Delegiranoj uredbi Komisije od 19.studenoga2021. o izmjeni Uredbe (EU) br.347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije

()

Europski parlament,

uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2021)08409),

uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br.347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17.travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Odluke br.1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br.713/2009, (EZ) br.714/2009 i (EZ) br.715/2009[1], a posebno njezin članak3. stavak4. i članak 16. stavak 5.,

uzimajući u obzir članak 111. stavak 3. Poslovnika,

A.budući da se Europska unija temelji na vrijednostima vladavine prava i poštovanja ljudskih prava;

B.budući da je malteška istraživačka novinarka i blogerica koja je istraživala slučajeve korupcije, Daphne Caruana Galizia, ubijena 16.listopada2017. u eksploziji bombe koja je podmetnuta u njezin automobil;

C.budući da je Europski parlament u svojoj Rezoluciji od 29. travnja 2021. o ubojstvu Daphne Caruane Galizije i vladavini prava na Malti[2] pozdravio nastavak javne neovisne istrage o ubojstvu Daphne Caruane Galizije, pozvao vladu i nadležna malteška tijela da u potpunosti provedu sve preporuke koje proizlaze iz istrage i primio na znanje da su istrage o ubojstvu koje su malteške vlasti vodile uz pomoć Europola rezultirale identifikacijom, optužnicom i suđenjem koje je u tijeku protiv nekoliko osumnjičenika i jednog potencijalnog naručitelja ubojstva, vlasnika poduzeća 17 Black Ltd. sa sjedištem u Dubaiju i bivšeg člana upravnog odbora društva ElectroGas Malta Ltd.;

D.budući da bi Komisija trebala pružiti čvrsta jamstva na način da sredstva Unije ne završe u rukama kriminalaca;

E.budući da prethodni popisi projekata od zajedničkog interesa Unije koje je Komisija utvrdila delegiranim aktima u skladu s člankom 3. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 347/2013 i sadašnji peti popis projekata od zajedničkog interesa Unije donesen delegiranim aktom koji se odnosi na ovu rezoluciju uključuju plinovod koji povezuje Maltu i Italiju – plinovod Melita TransGas (MTGP);

F.budući da su projekti od zajedničkog interesa prihvatljivi za financiranje iz Instrumenta za povezivanje Europe uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1153 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Europe i stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014[3];

G.budući da je Unija stranka Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC)[4];

H.budući da je 17. prosinca 1997. potpisana Konvencija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju, 26. studenog 2009. usvojena je Preporuka vijeća OECD-a o daljnjoj borbi protiv mita, a 11. travnja 1996. usvojena je Preporuka vijeća OECD-a o poreznom odbitku na mito plaćeno stranim javnim dužnosnicima;

I.budući da je Konvencija sastavljena na temelju članka K.3 stavka 2. točke (c) Ugovora o Europskoj uniji o borbi protiv korupcije u kojoj sudjeluju dužnosnici Europskih zajednica ili dužnosnici država članica Europske unije stupila na snagu 28. rujna;

J.budući da je Unija sklopila Pariški sporazum o klimatskim promjenama koji je uslijedio nakon 21. konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama („Pariški sporazum”) kojim se njegove stranke obvezuju na zadržavanje povećanja globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te ulaganje napora u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju;

K.budući da emisije stakleničkih plinova iz fosilnih goriva najviše doprinose klimatskim promjenama; budući da su nove plinske infrastrukture osmišljene tako da traju najmanje 40 do 50 godina, a u nekim slučajevima čak i duže; budući da izvedba projekata izgradnje nove plinske infrastrukture navedenih u 5. popisu projekata od zajedničkog interesa Unije dovodi do nove ovisnosti o fosilnim gorivima koja nije u skladu s obvezama Pariškog sporazuma; budući da je broj elektroenergetskih projekata drastično pao između četvrtog i petog popisa projekata od zajedničkog interesa Unije, sa samo 67 elektroenergetskih projekata na petom popisu u usporedbi sa 102 na četvrtom popisu projekata od zajedničkog interesa;

L.budući da je Unija donijela Uredbu (EU) 2021/1119 od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999[5] („Europski zakon o klimi”), kojom se utvrđuje obveza Komisije da prije usvajanja ocijeni usklađenost svih nacrta mjera ili zakonodavnih prijedloga, uključujući proračunske prijedloge, s ciljem klimatske neutralnosti iz članka 2. stavka 1. i klimatskim ciljevima Unije za 2030. i 2040., i da rezultate te ocjene objavi u trenutku donošenja;

M.budući da je Europski parlament donio Rezoluciju od 28.studenoga2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi[6];

N.budući da je Komisija donijela Komunikaciju od 11.prosinca 2019. o europskom zeleni planu u kojoj se iznosi nova strategija rasta kojom se Uniju nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem će se cilj klimatske neutralnosti postići najkasnije do 2050., i budući da je Europski parlament donio rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu[7];

O.budući da je Europsko vijeće u svojim zaključcima od 12. prosinca 2019. podržalo cilj postizanja klimatski neutralnog EU-a do 2050.,

P.budući da je Europski parlament donio Rezoluciju od 21. listopada 2021. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama, održanu 2021. u Glasgowu u Ujedinjenoj Kraljevini (COP26)[8];;

Q.budući da je ključno postići Unijine ciljeve sigurnosti opskrbe i energetske neovisnosti, ali da će precjenjivanje, višak kapaciteta i neiskorištena postrojenja dovesti samo do viših tarifa, čime će se ugroziti konkurentnost industrija i povećati računi za energiju za kućanstva, koja su već pod pritiskom u trenutačnoj krizi cijena energije;

R.budući da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 21. listopada 2021. o strategiji EU-a za smanjenje emisija metana[9] napomenuo da gotovo 20% emisija metana u EU-u potječe iz energetskog sektora, uključujući vađenje, proizvodnju, preradu, prijevoz, skladištenje, prijenos i distribuciju nafte i plina; i pozvao na zaustavljanje potpore EU-a širenju infrastrukture za fosilna goriva;

S.budući da, prema posljednjem izvješću Međunarodne agencije za energiju o postizanju nulte neto stope emisija do 2050., nema potrebe za ulaganjima u nove izvore fosilnih goriva na putu nulte neto stope emisija, što je zaključak koji Komisija dijeli u svojem prijedlogu uredbe o izmjeni smjernica za transeuropsku energetsku infrastrukturu;

T.budući da postoji potreba za izdavanjem smjernica o potrošnji u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, kao i odabirom projekata za peti popis projekata od zajedničkog interesa Unije u skladu s obvezama Unije i država članica koje proizlaze iz Pariškog sporazuma i Europskog zakona o klimi[10];

1.ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji te da je obavijesti da Delegirana uredba ne može stupiti na snagu;

3.poziva Komisiju da što prije, a najkasnije u lipnju ove godine, ubrzanim postupkom podnese novi delegirani akt popraćen ocjenom dosljednosti, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 1. i člankom 6. Europskog zakona o klimi, te da spriječi svaku gradnju nove infrastrukture za fosilna goriva koja bi mogla prouzročiti ovisnost o tim izvorima, kako bi se osigurala usklađenost s obvezama Unije i država članica iz Pariškog sporazuma;

4.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću te vladama i parlamentima država članica.

Posljednje ažuriranje: 8. ožujka 2022.
Pravna obavijest-Politika zaštite privatnosti