PRIJEDLOG REZOLUCIJEo održivoj obnovi i integraciji Ukrajine u euroatlantsku zajednicu
12.6.2023-()
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Viola vonCramon‑Taubadel, Francisco Guerreiro, Nicolae Ştefănuță, Alviina Alametsä, Alice Kuhnke, Jakop G. Dalunde, Malte Gallée
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucijeRC-B9-0270/2023
9‑0270/2023
Rezolucija Europskog parlamenta o održivoj obnovi i integraciji Ukrajine u euroatlantsku zajednicu
()
Europski parlament,
–uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ukrajini,
–uzimajući u obzir Povelju UN-a, Hašku konvenciju, Ženevske konvencije i njihove dodatne protokole te Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda (MKS),
–uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane[1],
–uzimajući u obzir izjavu sa sastanka na vrhu održanog 2008. u Bukureštu,
–uzimajući u obzir izvješće Komisije od 1. veljače 2023. naslovljeno „Analitičko izvješće nakon Komunikacije Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću – Mišljenje Komisije o zahtjevu Ukrajine za članstvo u Europskoj uniji od 1.veljače 2023. (SWD(2023)0030),
–uzimajući u obzir izjavu potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella i povjerenika za upravljanje kriznim situacijama Janeza Lenarčiča o razaranju brane Kahovka 6.lipnja2023.,
–uzimajući u obzir izjavu koju je 6. lipnja 2023. Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda dao zamjenik glavnog tajnika za humanitarna pitanja i koordinator za pružanje hitne pomoći,
–uzimajući u obzir memorandum Atlantskog vijeća upućen čelnicima NATO-a od 19.travnja 2023.,
–uzimajući u obzir priopćenje ministara vanjskih poslova skupine G7 u Japanu od 18.travnja 2023.,
–uzimajući u obzir drugu brzu procjenu štete i potreba u Ukrajini: veljača 2022. – veljača2023. Svjetske banke, ukrajinske vlade, Europske unije i Ujedinjenih naroda od 20.ožujka 2023.,
–uzimajući u obzir zajedničku izjavu nakon 24.sastanka na vrhu između EU-a i Ukrajine održanog 3. veljače 2023.,
–uzimajući u obzir rezoluciju Opće skupštine UN-a ES-11/5 od 14.studenoga2022. naslovljenu „Daljnje mjere za pravni lijek i obeštećenje za agresiju nad Ukrajinom”,
–uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A.budući da je Ruska Federacija 24. veljače 2022. pokrenula ničim izazvanu, neopravdanu i nezakonitu ratnu agresiju na Ukrajinu; budući da je ruska agresija na Ukrajinu započela 2014. okupacijom dijelova regije Donbasa te okupacijom i pripojenjem ukrajinske Autonomne Republike Krima;
B.budući da je Rusija 6. lipnja 2023., na početku ukrajinskog protunapada, napala branu hidroelektrane Kahovka, koja se nalazi u dijelu Ukrajine pod ruskom okupacijom, što je dovelo do velike pukotine i nekontrolirane navale vode te izazvalo ekološku katastrofu s nesagledivim dugoročnim posljedicama; budući da je Rusija, prije dizanja brane u zrak, podigla razinu vode u akumulaciji Kahovka na rekordno visoku razinu; budući da će struktura brane u skoroj budućnosti vjerojatno dodatno oslabiti, što će prouzročiti dodatne poplave; budući da su iz ukrajinske hidroenergetske kompanije Ukrhydroenergo izjavili da je brana Nova Kahovka „potpuno uništena” i da se ne može obnoviti;
C.budući da je koordinator Ujedinjenih naroda za pružanje hitne pomoći u Vijeću sigurnosti izvijestio da je razaranje brane Kahovka jedan od najvećih primjera uništavanja civilne infrastrukture od početka potpune ruske invazije na Ukrajinu te upozorio da će imati ozbiljne i dalekosežne posljedice za tisuće ljudi u južnoj Ukrajini; budući da je prema Ženevskoj konvenciji razaranje brane ratni zločin koji uzrokuje masovno uništenje;
D.budući da su i Ukrajina i Rusija dosad prijavile nekoliko smrtnih slučajeva zbog tih poplava; budući da su tisuće ljudi evakuirane unatoč stalnom ciljanom granatiranju pogođenog područja koje su provodile ruske snage; budući da Ukrajina procjenjuje da su deseci tisuća ljudi i dalje blokirani u pogođenom području te da su stotine tisuća ljudi ostale bez pristupa sigurnoj pitkoj vodi;
E.budući da su uništeni deseci tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta zbog čega su uništeni ovogodišnji usjevi; budući da su stotine tisuća hektara zemljišta trenutačno izložene riziku od dezertifikacije; budući da je rijeka Dnjepar kontaminirana sa 150 tona industrijskog maziva, a postoji rizik od curenja dodatnih 300 tona, čime se u Ukrajini nastavlja trend ekocida uzrokovanog ruskim djelovanjem; budući da se očekuje da će se zbog razaranja brane poplaviti 55000 hektara šuma i uništiti 80000 hektara zaštićenih prirodnih područja; budući da je zbog poplava poginuo nepoznat broj divljih životinja, kućnih ljubimaca i stoke, uključujući stotine životinja iz zoološkog vrta „Fairytale Díbrova”;
F.budući da je silina poplave pomaknula mine zbog čega postoji ozbiljna zabrinutost za sigurnost ljudi u toj regiji, a Crveni križ izvijestio je da više ne zna gdje su lokacije mina;
G.budući da je ukrajinsko državno poduzeće za nuklearnu energiju Energoatom izvijestilo da smanjenje vodostaja u akumulaciji Kahovka zbog ruskog razaranja brane predstavlja dodatnu prijetnju nuklearnoj elektrani (NE) Zaporižja; budući da stručnjaci Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) koji su na terenu pomno prate situaciju i navode da im je potreban širi pristup postrojenju kako bi provjerili „znatno odstupanje” u podacima o razinama vode koja se upotrebljava za hlađenje reaktora elektrane iz probijene brane Kahovka;
H.budući da se u drugoj brzoj procjeni štete i potreba procjenjuje da su troškovi obnove i oporavka u Ukrajini porasli na najmanje 383milijarde EUR; budući da je 26. siječnja 2023. pokrenuta multilateralna platforma za koordinaciju donatora za potporu procesu sanacije, oporavka i obnove Ukrajine;
I.budući da je zbog gubitka života, egzistencije, prihoda i imovine 7,1milijuna ljudi gurnuto u siromaštvo, a izgubljeno je 15 godina napretka u razvoju; budući da je rat pogoršao nejednakosti, posebno one koje pogađaju žene, djecu i osobe s invaliditetom, te je doveo do dramatičnih zastoja u postizanju ciljeva održivog razvoja, posebno onih povezanih sa siromaštvom, zdravljem, obrazovanjem, gospodarskim rastom, energijom, mirom i pravosuđem; budući da će potrebe za obnovom nastaviti rasti dokle god traje rat;
J.budući da je Ukrajina 28. veljače 2022. podnijela zahtjev za pristupanje Europskoj uniji; budući da je unatoč ruskoj agresiji i nesigurnoj socioekonomskoj situaciji ukrajinska vlada uspjela ostvariti određeni uspjeh u nastavku reformi kojima se promiču decentralizacija i demokratizacija; budući da će Komisija prije paketa za proširenje koji se očekuje ujesen 2023. usmeno izvijestiti o ocjeni procesa reforme u cilju integracije Ukrajine u Europsku uniju;
K.budući da je Ukrajina 2008. podnijela zahtjev za sudjelovanje u Akcijskom planu za članstvo u NATO-u; budući da su se 2008. u Bukureštu članice NATO-a složile da se Ukrajina može pridružiti NATO-u; budući da je Ukrajina zahtjev za pristupanje NATO‑u službeno podnijela 30. rujna 2022.; budući da je 19. travnja 2023. Sjevernoatlantsko vijeće pozvalo da se Ukrajini s vremenom omogući članstvo u NATO-u, čemu prethode prijelazni koraci za poboljšanje suradnje i dugoročne sposobnosti Ukrajine da se brani;
1.ponovno osuđuje nastavak ruske ratne agresije na Ukrajinu kao i sudjelovanje Bjelarusa u tom ratu te zahtijeva od Rusije da odmah prekine sve vojne aktivnosti u Ukrajini i bezuvjetno povuče sve snage i vojnu opremu s cijelog međunarodno priznatog teritorija Ukrajine;
2.izražava svoju bezuvjetnu solidarnost s ukrajinskim narodom, u potpunosti podupire neovisnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine u okviru njezinih međunarodno priznatih granica te ističe da taj rat predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog prava;
3.najoštrije osuđuje Rusku Federaciju zbog razaranja i posljedičnog proboja brane Nova Kahovka na području južne Ukrajine pod ruskom okupacijom, pri čemu je katastrofu izazvanu ljudskim djelovanjem koristila kao oružje u ratu; naglašava da taj užasan čin ruske agresije predstavlja ekocid jer su zbog njegovih posljedica već vidljivi znakovi masovne štete i uništenja ekosustava;
4.naglašava da je rusko razaranje brane očiti napad na ključnu civilnu infrastrukturu i stoga predstavlja ratni zločin; podsjeća da se u međunarodnom pravu navodi da objekti koji sadrže opasne sile moraju imati posebnu zaštitu upravo zato što njihovo razaranje može prouzročiti ozbiljne gubitke za civilno stanovništvo;
5.nadalje, osuđuje daljnje rusko granatiranje Hersona, koje je usmjereno na spasitelje i evakuacijska skloništa te ozbiljno ugrožava napore humanitarne evakuacije;
6.pozdravlja brz odgovor Komisije putem njezina Mehanizma za civilnu zaštitu; poziva Komisiju, države članice i širu međunarodnu zajednicu da kao odgovor na tu katastrofu pruže hitnu humanitarnu pomoć, uključujući smještaj, hranu i vodu sigurnu za piće, te da pruže ciljanu dugoročnu pomoć kako bi se što je više moguće ublažio dugoročni ekološki učinak; nadalje, poziva Komisiju i države članice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi zaštitile Ukrajinu od daljnjih ekocida Ruske Federacije;
7.izražava trajnu zabrinutost zbog stanja u NE Zaporižja; zahtijeva trenutačan pristup osoblja IAEA-e relevantnim objektima u NE Zaporižja kako bi mogli razjasniti razloge nepodudarnosti u pogledu razine vode u akumulaciji Kahovka; podržava napore za održavanje kontinuirane prisutnosti IAEA-e u NE Zaporižja kako bi se pružila potpora Ukrajini i stvorila zona nuklearne sigurnosti i zaštite oko NE Zaporižja; ističe važnost jačanja međunarodnog okvira za zaštitu nuklearnih postrojenja namijenjenih miroljubivim svrhama, među ostalim u oružanim sukobima;
8.ponavlja da je duboko zabrinut zbog šireg dugoročnog utjecaja tog sukoba na okoliš; podsjeća na prethodna ruska vojna djelovanja koji predstavljaju ekocid protiv ukrajinske flore i faune te ih osuđuje, uključujući sječu ukrajinskih šuma, rudarenje velikih područja te trovanje zraka i vodnih resursa;
9.ponavlja da će Ruska Federacija morati odgovarati za zločine koje nastavlja činiti u Ukrajini i financijski nadoknaditi Ukrajini troškove njezine održive dugoročne obnove; ustraje u tome da se odgovorni vladini dužnosnici i vojni čelnici te ostali počinitelji ratnih zločina moraju privesti pravdi; ponovno ističe da pruža punu podršku radu Međunarodnog kaznenog suda u cilju doprinosa ukidanju prakse nekažnjavanja počinitelja najtežih zločina koji utječu i na međunarodnu zajednicu;
10.ponovno izražava podršku preporuci Opće skupštine UN-a da se uspostavi međunarodni registar štete u kojem bi se evidentirali dokazi o štetama, gubicima ili povredama nanesenima fizičkim i pravnim osobama te raširenoj, dugoročnoj i teškoj šteti nanesenoj prirodnom okolišu i klimi, uključujući dokaze o ekocidu koji je uzrokovala Rusija, te da se promiče i koordinira prikupljanje dokaza;
11.naglašava da nije važno samo ponovno izgraditi ono što je u Ukrajini uništeno, već da se obnova mora temeljiti na viziji čiste i održive Ukrajine koja koristi obnovljive izvore energije u skladu s ciljevima europskog zelenog plana; u tom pogledu pozdravlja napore koji su već u tijeku u pogledu održive obnove u oslobođenim područjima zemlje;
12.naglašava da Ukrajina mora osigurati transparentnost u potrošnji kako bi obnova bila održiva, učinkovita i djelotvorna; u tom pogledu ističe važnu ulogu civilnog društva, lokalnih vlasti i socijalnih partnera u cjelokupnom oporavku i obnovi Ukrajine, u pripremi sada odnosno u provedbi nakon završetka rata; naglašava da uključivanje tih aktera doprinosi transparentnosti i pravednosti;
13.naglašava da je za održiv socijalni i gospodarski oporavak Ukrajine potrebno ponovno uspostaviti socijalni dijalog; napominje da je socijalni dijalog obuhvaćen konvencijama Međunarodne organizacije rada i Sporazumom o pridruživanju između EU-a i Ukrajine;
14.poziva Komisiju da nastavi mobilizirati međunarodne partnere i sredstva za obnovu Ukrajine u tijesnoj suradnji s lokalnim tijelima i središnjom vladom Ukrajine, pri čemu treba inzistirati na ambicioznim demokratskim i institucijskim reformama, među ostalim u pogledu slobode medija, vladavine prava, borbe protiv korupcije i decentralizacije; ponovno poziva na to da se za obnovu Ukrajine razmotri upotreba zamrznute imovine sankcioniranih Rusa i Središnje banke Ruske Federacije;
15.poziva Komisiju i države članice da u svojim planovima za održivu obnovu Ukrajine primjenjuju uključiv i rodno osjetljiv pristup, a ti bi se planovi trebali temeljiti na načelima zelenog plana EU-a i osmisliti u suradnji s ukrajinskom vladom i ukrajinskim civilnim društvom; napominje da bi takav pristup osigurao da se pri financiranju projekata obnove vodi računa o potrebama žena, osoba s invaliditetom, starijih osoba, manjina i LGBTQ+ zajednice;
16.poziva Komisiju i Ukrajinu da se pripreme i za znatne (mentalne) zdravstvene potrebe nakon rata u regijama koje su prethodno bile okupirane, posebno za osobe koje su ruske okupatorske snage pritvarale, mučile, silovale ili na neki drugi način zlostavljale, među ostalim na Krimu; u tom pogledu traži da Rusija odmah pusti na slobodu sve političke zatvorenike na okupiranim područjima Ukrajine;
17.pohvaljuje Ukrajinu za napredak postignut u reformama nakon odluke Vijeća o dodjeli statusa kandidatkinje, u skladu s člankom 49. UEU-a i kao početka procesa koji se temelji na zaslugama; poziva Ukrajinu da prije Komisijinog paketa mjera za proširenje, koji će biti objavljen na jesen, nastavi provoditi potrebne reforme, posebno u području vladavine prava, demokracije, temeljnih sloboda, ljudskih prava i borbe protiv korupcije;
18.poziva Komisiju i države članice da nastave pripremati unutarnje strukture i osiguravati dodatna sredstva te veću tehničku pomoć i političku potporu kako bi se s Ukrajinom ostvarila konstruktivna suradnja na njezinu putu prema pristupanju Uniji te kako bi se promicala njezina integracija;
19.sa zanimanjem iščekuje usmeno izvješće Komisije o provedbi sedam potrebnih reformi kao i paket mjera za proširenje planiran za jesen ove godine;
20.poziva države članice da pokažu političku volju za revitalizacijom procesa proširenja i ispune svoja obećanja konkretnim pozitivnim koracima u procesu pristupanja zemalja koje se žele pridružiti Uniji i koje zaslužuju biti dio europske obitelji;
21.naglašava da ne mogu postojati alternative procesu pristupanja jer bi se bilo kakvim alternativama ugrozila predanost EU-a proširenju i zaustavile legitimne težnje zemalja koje žele postati države članice Unije;
22.naglašava da svaka europska demokracija ima pravo birati svoje saveze; napominje da je Ukrajina podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u te da su se od 2008. članice NATO-a načelno složile da se Ukrajina može pridružiti NATO-u; ističe da zbog aktualnog oružanog sukoba uzrokovanog ruskom ratnom agresijom na Ukrajinu Sjevernoatlantsko vijeće NATO-a ne očekuje trenutačno članstvo; naglašava da je potrebno pripremiti se za ubrzani postupak nakon rata ako se obje strane slože po tom pitanju;
23.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, predsjedniku, vladi i Verhovnoj radi Ukrajine te predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije.
- [1] SLL161, 29.5.2014., str.3.