PRIJEDLOG REZOLUCIJEo održivoj obnovi i integraciji Ukrajine u euroatlantsku zajednicu
12.6.2023-()
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Helmut Scholz
u ime Kluba zastupnika The Left
9‑0277/2023
Rezolucija Europskog parlamenta o održivoj obnovi i integraciji Ukrajine u euroatlantsku zajednicu
()
Europski parlament,
–uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane[1] te popratno područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine između Europske unije i Ukrajine, potpisan 2014.,
–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17.lipnja2022. naslovljenu „Mišljenje Komisije o zahtjevu Ukrajine za članstvo u Europskoj uniji” () i naknadne zaključke Europskog vijeća od 23. i 24.lipnja2022.,
–uzimajući u obzir sve izjave o radnom pravu i pravima radnika u Ukrajini, uključujući Rezoluciju Europskog parlamenta od 2. veljače 2023. o pripremi sastanka na vrhu EU-a i Ukrajine[2],
–uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija od 11.listopada2022. o ulozi gradova i regija EU-a u obnovi Ukrajine,
–uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A.budući da je Ukrajina pretrpjela znatne ljudske i gospodarske gubitke od početka ruske vojne agresije; budući da će za obnovu zemlje biti potrebne međunarodna solidarnost i aktivna potpora;
B.budući da se u zajedničkoj procjeni koju su 23.ožujka2023. objavili ukrajinska vlada, Grupa Svjetske banke, Komisija i UN procjenjuje da su se troškovi obnove i oporavka u Ukrajini povećali na 411milijardiUSD (protuvrijednost od 383milijardeEUR); budući da je u drugoj Brzoj procjeni štete i potreba utvrđeno da ukupna procijenjena potreba za obnovom i oporavkom iznosi 411milijardiUSD, što je 2,6 puta više od procijenjenog BDP-a te zemlje za 2022.; budući da su najveće potrebe procijenjene u prometu (22%), stanovanju (17%), energetici (11%), socijalnoj zaštiti i sredstvima za život (10%), upravljanju opasnostima od eksploziva (9%) i poljoprivredi (7%); budući da su zemljopisna područja s najvećim porastom potreba regije na prvoj crti bojišta, i to regije gradova Donecka, Harkiva, Luhanska i Hersona;
C.budući da je poslijeratna obnova mnogo više od fizičke obnove ili preoblikovanja gospodarstva zemlje, što se posebno odnosi na obnovu infrastrukture te razminiranje i dekontaminaciju poljoprivrednih područja, s obzirom na to da uključuje i pomirenje, demokratizaciju i poštovanje vladavine prava i ljudskih prava; budući da su zbog uvođenja ratnog izvanrednog stanja u Ukrajini, koje je bilo opravdano zbog ruske invazije, ovlasti koncentrirane u uredu predsjednika i pri izvršnoj vlasti, čime se vrši pritisak na demokratska i radnička prava, decentralizaciju, medijske i vjerske slobode, prava manjina, transparentnost u donošenju odluka i odgovornost;
D.budući da je Ukrajina postala zemlja kandidatkinja za članstvo u EU-u i da prije početka pristupnih pregovora mora ispuniti kopenhaške kriterije;
E.budući da je ukrajinsko civilno društvo pokazalo svoju zrelost kao nadzornik i okosnica demokratskog napretka Ukrajine te je sada ključna sastavnica otpornosti Ukrajine na rusku agresiju; budući da ukrajinska vlada pozdravlja ulogu civilnog društva u humanitarnoj pomoći i društvenom oporavku, ali i dalje ne uključuje civilno društvo i lokalne vlasti u spornija područja, posebno u planiranje poslijeratne obnove; budući da uspjeh poslijeratne obnove Ukrajine ovisi o uključenosti ukrajinskog civilnog društva u proces obnove i oporavka;
F.budući da su prvi koraci u predratnim procesima decentralizacije postali važan i općenito dobrodošao čimbenik sve većeg osnaživanja regionalnih i lokalnih vlasti; budući da se pokazalo da su oni ključni mehanizam koji je mnogim zajednicama omogućio opstanak i ustrajnost tijekom rata; budući da je zbog te decentralizacije također došlo do ograničavanja moći i utjecaja regionalnih oligarha na donošenje odluka na regionalnoj i nacionalnoj razini; budući da će preuzimanje odgovornosti i sudjelovanje zajednice na lokalnoj i regionalnoj razini biti ključni za održivost rezultata obnove, modernizacije i oporavka;
G.budući da je 26.siječnja2023. pokrenuta multilateralna platforma za koordinaciju donatora koju zajednički vode Komisija i ukrajinska vlada kako bi se podržao proces popravka, oporavka i obnove Ukrajine; budući da ukrajinsko civilno društvo i razne političke stranke u Verhovnoj radi nisu uključeni u postupak donošenja odluka, u kojem ukrajinska vlada, države članice EU-a, europske institucije i međunarodne financijske institucije utvrđuju sljedeće korake za njihovo sudjelovanje u Ukrajini i potporu Ukrajini; budući da su planovi koje su ti dionici izradili o obnovi i uvjetovanosti sastavljeni bez transparentnosti ili sudjelovanja javnosti;
H.budući da su ukrajinska vlada i međunarodni donatori izradili planove o obnovi i uvjetovanosti bez transparentnosti ili sudjelovanja javnosti; budući da bi ti planovi trebali imati snažnije demokratske temelje kako bi se izbjegao izostanak demokratske potpore koji je bio značajka demokratskog sudjelovanja u razvoju zemlje prije i nakon 2014. godine;
I.budući da je američki div među investicijskim fondovima BlackRock u suradnji s ukrajinskom vladom pokrenuo ukrajinski razvojni fond radi privlačenja javnog i privatnog kapitala za obnovu Ukrajine; budući da je ukrajinsko Ministarstvo gospodarstva imenovalo konzultante koje je BlackRock platio za savjetovanje o pokretanju fonda; budući da je Charles Hatami, voditelj BlackRockeove Grupe za financijske institucije i savjetovanje o financijskim tržištima, izjavio da će se u obnovi stvoriti znatne prilike za ulagače;
J.budući da će se 21.i22.lipnja2023. zapadni donatori i ulagači okupiti u Londonu na Konferenciji o oporavku Ukrajine, na kojoj se namjeravaju uskladiti strukture, instrumenti i strategije potrebni za privlačenje stranih ulaganja;
K.budući da je Ukrajina, najveća zemlja u istočnom susjedstvu EU-a, vrlo privlačna međunarodnim ulagačima zbog svojeg jedinstvenog zemljopisnog položaja, prirodnih resursa, morskih luka i visokokvalificiranih ljudi; budući da je od 2019. vlada Zelenskog stvorila uvjete za stabilnu privatizaciju u Ukrajini; budući da je taj proces uvelike ubrzan od početka rata; budući da su međunarodne financijske institucije promicale taj proces koristeći se instrumentima uvjetovanosti za dobivanje financijske potpore; budući da Komisija nije predočila dokaze o načinima korištenja bespovratnih sredstava i zajmova makrofinancijske pomoći EU-a u skladu s uvjetima koje je zatražio Parlament;
L.budući da se u Ukrajini nalazi 35% europske biološke raznolikosti i budući da će obnova prirode biti važna za obnovu Ukrajine nakon rata; budući da šteta za okoliš uzrokovana ratom uključuje degradaciju ekosustava, onečišćenje zraka i vode te onečišćenje obradivih polja i pašnjaka; budući da su od početka rata požari poharali najmanje 200000 hektara šuma, da je u dim otišlo 680000 tona fosilnih goriva, a 180000 kubičnih metara tla kontaminirano je streljivom; budući da su u ratu degradirana zaštićena područja i uništena postrojenja za pročišćavanje vode; budući da je ukrajinsko poljoprivredno zemljište ključno za globalnu opskrbu hranom; budući da je poljoprivreda u središtu našeg prehrambenog sustava; budući da postoji hitna potreba za dekarbonizacijom našega gospodarstva i pretvaranjem poljoprivrede u klimatski i ekološki prihvatljiv i održiv sustav; budući da povezanost zdravih ljudi, zdravih društava i zdravog planeta stavlja održive prehrambene sustave u središte europskog zelenog plana;
M.budući da je od 2014. ključni uvjet za financiranje iz međunarodnih financijskih institucija kao što su Europska banka za obnovu i razvoj, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka bio da Ukrajina ukine moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta kako bi se stvorilo tržište zemljišta; budući da je vlada Zelenskog, unatoč velikom protivljenju u zemlji, u ožujku 2020. ukinula 19-godišnji moratorij Ukrajine na prodaju poljoprivrednog zemljišta; budući da je to dovelo do toga da su najveći zemljoposjednici kombinacija oligarha i niza stranih, uglavnom europskih i sjevernoameričkih, ulagača, uključujući fond privatnog vlasničkog kapitala sa sjedištem u SAD-u i državni fond Saudijske Arabije;
N.budući da su i dalje prisutni značajni pokretači korupcije, iako se općenito smatra da Ukrajina od 2014. bilježi pozitivan trend u pogledu kontroliranja iste; budući da oligarsi i dalje kontroliraju velike dijelove ukrajinskoga gospodarstva, uključujući poljoprivredni sektor; budući da su međunarodni analitičari i ukrajinsko civilno društvo zabrinuti da će porasti broj slučajeva korupcije kada se međunarodna pomoć preusmjeri s vojne pomoći na obnovu uništene infrastrukture; budući da nedavni trendovi u upravljanju koji su se razvili ili ubrzali od ruske invazije, kao što su sve veća centralizacija, ponovno pojavljivanje oligarha i nedostatak dosljednosti u borbi protiv korupcije, potencijalno utječu na rizik od korupcije tijekom obnove;
O.budući da je u okviru izvanrednog stanja nacionalna vlada poduzela korake kako bi izvršila veću kontrolu nad medijskim okruženjem, posebno monopolizacijom televizijskih vijesti, zatvaranjem kanala za koje se smatra da su proruski i uvođenjem instrumenata za državnu cenzuru; budući da se tim mjerama ograničava sposobnost neovisnih medijskih kuća i istražitelja da otkriju moguće zlouporabe moći i korupciju;
1.iznova najoštrije osuđuje napad na ukrajinsku teritorijalnu cjelovitost i suverenitet kao posljedicu invazije Ruske Federacije na Ukrajinu; osuđuje tu invaziju kao ratnu agresiju koja predstavlja teško kršenje međunarodnog prava, a posebno Povelje UN-a, i za koju nema opravdanja; izražava svoju najiskreniju solidarnost s narodom Ukrajine; ističe da su potrebni hitni, intenzivni i trajni diplomatski napori kako bi se odmah okončao rat u Ukrajini i zaustavile patnje ukrajinskog naroda;
2.ustraje u tome da Rusija mora preuzeti odgovornost za štetu koju je uzrokovala u Ukrajini; pozdravlja činjenicu da EU razmatra mogućnosti za usmjeravanje zamrznutih ruskih sredstava od onih koji su odgovorni za rat prema obnovi Ukrajine; napominje da se radi o dosad nezabilježenom pothvatu i ustraje u tome da bi se svaka odluka o tome trebala donijeti u skladu s pravom EU-a i međunarodnim pravom; poziva na stvaranje odgovarajućeg univerzalnog međunarodnog pravnog okvira primjenjivog na druge ratne zone i zone sukoba u svijetu;
3.pozdravlja činjenicu da se međunarodna zajednica već počela pripremati za proces obnove Ukrajine nakon rata; ustraje u tome da bi to trebalo poslužiti kao uzor za druga područja u svijetu pogođena ratovima i sukobima tako što će se uzeti u obzir potrebe civilnih društava u izravno i neizravno pogođenim zemljama te hitno provesti zadaća kombiniranja tih napora s potrebom za hitnim restrukturiranjem globalnoga gospodarstva kako bi se suzbile klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti;
4.podsjeća da bi poslijeratni proces obnove trebao koristiti svakom ukrajinskom građaninu i multietničkom društvu te zemlje u cjelini; naglašava da proces obnove mora slijediti pristup odozdo prema gore i ustraje na sudjelovanju građana iz svih dijelova ukrajinskog društva, kao i regionalnih i lokalnih vlasti i sindikata, u postupcima donošenja odluka kojima se određuje budućnost zemlje;
5.zabrinut je zbog toga što će o budućem gospodarskom modelu Ukrajine odlučivati sadašnja vlada bez parlamentarnih ili participativnih demokratskih savjetovanja; poziva Ukrajinu i njezine međunarodne donatore da odmah iskoriste potrebne instrumente kako bi se zajamčilo da ukrajinski narod ima pravo odlučivati o tome kako će se obnova odvijati i kako će izgledati; poziva organizatore Konferencije za oporavak Ukrajine u Londonu u lipnju da najave osnivanje odbora sastavljenog od vodećih stručnjaka iz civilnog društva koji bi savjetovali multilateralnu platformu za koordinaciju donatora; poziva multilateralnu platformu za koordinaciju donatora, koja koordinira sva donirana sredstva za obnovu Ukrajine, da u svim fazama planiranja i provedbe u potpunosti uključi Europski savez gradova i regija za obnovu Ukrajine kao punopravnog partnera;
6.ustraje u tome da se poslijeratno pomirenje, obnova i integracija Ukrajine u EU temelje na demokraciji, vladavini prava, poštovanju temeljnih ljudskih prava, građanskoj jednakosti, socijalnoj pravdi, međuetničkoj i vjerskoj toleranciji, rodnoj ravnopravnosti i poštovanju ekološke i klimatske pravde;
7.ustraje u tome da bi se postupkom obnove trebali postaviti temelji za dugoročan održivi rast koji se temelji na strategiji integriranog teritorijalnog planiranja, iskorištavajući sustavne pristupe za održiva, zelena, pametna i uključiva područja, i načelu „bolje ponovne izgradnje” Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj; ustraje u tome da bi međunarodna sredstva dodijeljena Ukrajini trebala doprinijeti cilju koji je postavila ukrajinska vlada da se smanje sve emisije stakleničkih plinova za 65% do 2030.; poziva ukrajinsku vladu i međunarodne donatore da zajamče da ulaganja u energetski sektor doprinose dekarbonizaciji i smanjenju ovisnosti Ukrajine o fosilnim gorivima;
8.s ozbiljnom zabrinutošću primjećuje da poslijeratni planovi obnove koje su predložile međunarodne financijske institucije i koje podupire EU zanemaruju ta temeljna načela i osnažuju strane donatore i ulagače te ukrajinske oligarhe predlaganjem politika privatizacije i liberalizacije; hitno poziva na to da se predstavnici civilnog društva i predstavnici lokalnih vlasti delegiraju savjetodavnim skupinama u različitim ukrajinskim ministarstvima i da ih se uključi u multilateralnu platformu za koordinaciju donatora;
9.poziva Komisiju da osigura sudjelovanje stručnjaka iz civilnog društva i predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti na predstojećoj Konferenciji o oporavku Ukrajine u Londonu, kao i u svim budućim raspravama o obnovi Ukrajine; poziva Komisiju da pokaže svoju političku volju za uključivanjem civilnog društva Ukrajine u proces oporavka i obnove integracijom financijske potpore organizacijama civilnog društva te regionalnim i lokalnim vlastima u mehanizme financiranja relevantnih projekata oporavka;
10.naglašava da uspješna obnova i oporavak u osnovi ovise o jačanju kapaciteta lokalnih i regionalnih zajednica da planiraju i provode vlastite projekte oporavka, privuku financijska sredstva međunarodnih donatora i nacionalnih izvora financiranja te uključe privatna poduzeća u partnerstva za oporavak; skreće pozornost na Europski savez gradova i regija za obnovu Ukrajine pokrenut 30.lipnja2022. kao sredstvo za utvrđivanje lokalnih i regionalnih potreba u Ukrajini, koordinaciju napora s gradovima i regijama EU-a koji su spremni upotrijebiti resurse za potporu učinkovitoj i održivoj obnovi Ukrajine, omogućavanje suradnje između njezinih središnjih partnera i institucija EU-a u okviru multilateralne platforme za koordinaciju donatora te među lokalnim i regionalnim vlastima i udrugama EU-a i Ukrajine te predstavljanje projekata obnove koje provode ukrajinske lokalne vlasti;
11.duboko žali zbog toga što se Komisija nije na odgovarajući način savjetovala s Parlamentom o svojim pripremnim aktivnostima za obnovu Ukrajine; ponavlja da razumije primjenu ubrzanih postupaka u vrijeme rata, ali ustraje na svojim pravima suodlučivanja i nadzora u pogledu makrofinancijske pomoći trećim zemljama, uključujući Ukrajinu; posebno ustraje da bude uključen u savjetovanje o uvjetovanju financijske pomoći i upućuje na svoja prava praćenja;
12.naglašava da se u međunarodnoj financijskoj potpori prednost mora dati ponovnoj izgradnji stambenih, nestambenih i infrastrukturnih lokacija koje je uništila ruska vojska te da bi se njome trebale pružiti mogućnosti za ukrajinska poduzeća i stvoriti radna mjesta za ukrajinski narod; odbacuje svaki scenarij u kojem obnovu Ukrajine podupiru međunarodni donatori na temelju toga da se zajmovi moraju potrošiti na dobavljače u njihovim zemljama, a ne u Ukrajini;
13.poziva Komisiju da se pobrine za to da obnova Ukrajine bude u skladu s načelima na kojima se temelji zeleni plan EU-a i da doprinese prevladavanju trostruke krize planeta s kojom se čovječanstvo trenutačno suočava, i to klimatskih promjena, onečišćenja i gubitka biološke raznolikosti, koji su međusobno povezani i međuovisni;
14.zabrinut je zbog koncentracije zemljišta u rukama poljoprivrednih poduzeća, oligarha i snažnih financijskih interesa, s obzirom na to da situacija otvara pitanja pravednosti i gospodarske pravde u zemlji u kojoj su resursi u rukama malog broja pojedinaca; poziva ukrajinsku vladu i njezine partnere u obnovi da osiguraju pravedan i ravnopravan pristup zemljištu i financiranju kako bi se osigurala gospodarska održivost i dobrobit osam milijuna poljoprivrednika u zemlji;
15.zabrinut je što se planovi ukrajinske vlade za oporavak i obnovu temelje na neoliberalnim idejama privatizacije, liberalizacije i stranih ulaganja; upozorava da obnova ne bi trebala dovesti do jačanja postojećih oligarhija u Ukrajini i da ne bi smjela postaviti temelje za daljnju koncentraciju zemljišta u rukama oligarha, stranih interesa i velikih poljoprivrednih poduzeća; stoga naglašava da je potrebno osigurati transparentnost, odgovornost i javnu kontrolu raspodjele sredstava za obnovu;
16.sa zabrinutošću napominje da su, dok u zemlji vlada izvanredno stanje usred ruske invazije, vlada Zelenskog i vladajuća stranka „Sluga naroda” progurali reforme radne i socijalne politike koje su u suprotnosti s pravnom stečevinom EU-a; potiče sve ukrajinske političke i gospodarske institucije i dionike da osiguraju da su proces oporavka i obnove u skladu s pravnom stečevinom EU-a u području socijalnih pitanja i konvencijama Međunarodne organizacije rada; poziva Komisiju da ukrajinskoj vladi jasno dâ do znanja da se pristupni proces mora temeljiti na usklađivanju s temeljnim vrijednostima EU-a, vladavini prava, socijalnom tržišnom gospodarstvu, socijalnom dijalogu i ulozi socijalnih partnera te da mora uključivati potpuno poštovanje sindikalnih i socijalnih prava; poziva ukrajinsku vladu da odmah zaustavi napade na radnička i sindikalna prava te da povuče nedavno donesene izmjene svojeg zakona o radu; ustraje u tome da se provedu savjetovanja sa socijalnim partnerima o svim reformama radnog prava i da sindikati budu uključeni u sve programe usmjerene na oporavak i obnovu Ukrajine; poziva ukrajinske poslodavce i strane ulagače da poštuju prava radnika, uključujući pravedne plaće, sigurne radne uvjete i prava na kolektivno pregovaranje;
17.poziva Komisiju da u velikoj mjeri uključi i Europski gospodarski i socijalni odbor i Europski odbor regija u pripremne i provedbene faze potpore za oporavak i obnovu Ukrajine te da im također omogući da daju svoj doprinos tim reformama;
18.poziva ukrajinsku vladu i Komisiju da poboljšaju transparentnost i odgovornost u upravljanju sredstvima kako bi se ukrajinskom narodu i poreznim obveznicima EU-a omogućilo da razumiju kako se novac koristi objavljivanjem i detaljnim priopćavanjem planova oporavka, potrebnih resursa i napretka ukrajinskog društva; poziva ukrajinsku vladu da znatno poboljša medijski pluralizam i omogući kritički nadzor nad korištenjem sredstava od strane medija i civilnog društva, među ostalim kako bi se omogućila borba protiv korupcije i nepotizma;
19.potiče EU, države članice i međunarodne financijske institucije da umjesto zajmova osiguraju bespovratna sredstva jer Ukrajina u kratkom roku vjerojatno neće moći servisirati i otplaćivati dodatne dugove; ističe da bi se zajmovima povećao rizik od dužničke krize u budućnosti s obzirom na to da je vanjski dug Ukrajine i prije rata iznosio približno 130milijardiEUR, odnosno 80% BDP-a; poziva EU i međunarodne financijske institucije da daju zajmove bez kamata ili s vrlo niskim kamatama, posebno za projekte usmjerene na pomoć općinama; predlaže opraštanje duga Ukrajini kako bi joj se pomoglo da podmiri svoje trenutačne hitne troškove i kako bi se olakšala obnova strateške infrastrukture uništene tijekom rata;
20.ističe da ne postoji „ubrzani put” za članstvo u EU-u te da je pristupanje i dalje složen i strukturiran proces utemeljen na zaslugama koji iziskuje učinkovitu provedbu reformi i prenošenje pravne stečevine EU-a; naglašava potrebu za pripremom EU-a za daljnje proširenje, među ostalim provedbom reformi, kako bi postao društveno i ekološki održiviji;
21.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europskoj banci za obnovu i razvoj te vladi i parlamentu Ukrajine.
- [1] SLL161, 29.5.2014., str.3.
- [2] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0029.