Ϸվ

Indeks
Prethodno
ć
Cjeloviti tekst
Postupak :
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A10-0014/2025

Podneseni tekstovi :

A10-0014/2025

Rasprave :

PV10/03/2025-18
CRE10/03/2025-18

Glasovanja :

PV11/03/2025-6.7
CRE11/03/2025-6.7

Doneseni tekstovi :

P10_TA(2025)0027

Usvojeni tekstovi
PDF191kWORD62k
Utorak, 11. ožujka 2025.-Strasbourg
Europski socijalni fond plus nakon 2027.
P10_TA(2025)0027A10-0014/2025

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2025. o Europskom socijalnom fondu plus nakon 2027. ()

Europski parlament,

–uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno članak46. točku(d), članak149., članak153. stavak2. točku(a) te članke 164., 175. i 349.,

–uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća od 24.lipnja2021. o uspostavi Europskog socijalnog fonda plus (ESF+)(1),

–uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2024/3236 Europskog parlamenta i Vijećaod 19.prosinca2024. o izmjeni uredaba (EU) 2021/1057 i (EU) 2021/1058 u pogledu regionalne hitne potpore za obnovu (RESTORE)(2),

–uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD), koja je stupila na snagu 21.siječnja2011. u skladu s Odlukom Vijeća 2010/48/EZ od 26.studenoga2009. o sklapanju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom od strane Europske zajednice(3),

–uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava koji su 17.studenoga2017. proglasili i potpisali Vijeće, Parlament i Komisija,

–uzimajući u obzir Izjavu iz La Hulpea o budućnosti europskog stupa socijalnih prava koju su 16.travnja2024. potpisali Parlament, Komisija, Europski gospodarski i socijalni odbor i Vijeće,

–uzimajući u obzir Deklaraciju iz Liègea od 5.ožujka2024. o cjenovno pristupačnom, pristojnom i održivom stanovanju za sve,

–uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27.ožujka2024. o devetom izvješću o koheziji (),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20.ožujka2024. naslovljenu „Manjak radne snage i vještina u EU-u: akcijski plan”,

–uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 12.ožujka2021. o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma(4),

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4.ožujka2021. naslovljenu „Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava” () i njezine glavne predložene ciljeve za 2030. u pogledu zapošljavanja, osposobljavanja i smanjenja siromaštva,

–uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7.listopada2020. naslovljenu „Unija jednakosti: strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma” (),

–uzimajući u obzir godišnja izvješća Europskog revizorskog suda od 9.listopada2024. o uspješnosti proračuna EU-a za 2019. i 2021.,

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23.studenoga2023. o stvaranju radnih mjesta – pravedna tranzicija i ulaganja s učinkom(5),

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 21.studenoga2023. naslovljenu „Djeca na prvome mjestu – jačanje jamstva za djecu, dvije godine nakon njegova donošenja”(6),

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13.prosinca2022. naslovljenu „Prema jednakim pravima za osobe s invaliditetom”(7),

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29.travnja2021. o europskom jamstvu za djecu(8),

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10.veljače2021. o smanjenju nejednakosti s posebnim naglaskom na siromaštvu unatoč zaposlenju(9),

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21.siječnja2021. o pristupu pristojnim i cjenovno pristupačnim mogućnostima stanovanja za sve(10),

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21.siječnja2021. o Strategiji EU-a za rodnu ravnopravnost(11),

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24.studenoga2020. o snižavanju stopa beskućništva u EU-u(12),

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8.listopada2020. o Garanciji za mlade(13),

–uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 5.srpnja2022. naslovljenu „Prema zajedničkom europskom djelovanju u području skrbi”(14),

–uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18.lipnja2020. o europskoj strategiji za osobe s invaliditetom za razdoblje nakon 2020.(15),

–uzimajući u obzir izvješće Marija Draghija od 9.rujna2024. o budućnosti europske konkurentnosti,

–uzimajući u obzir izvješće Enrica Lette od 10.travnja2024. naslovljeno „Much more than a market” (Mnogo više od tržišta),

–uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,

–uzimajući u obzir mišljenje Odbora za regionalni razvoj,

–uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (10‑0014/2025),

A.budući da se Europskim socijalnim fondom plus (ESF+) podupiru i dopunjuju politike država članica te im se dodaje vrijednost kako bi se osigurale jednake mogućnosti, jednak pristup tržištu rada, pravedni i visokokvalitetni radni uvjeti te socijalna zaštita i uključenost, s posebnim naglaskom na kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju, cjeloživotnom učenju, ulaganju u djecu i mlade te pristupu osnovnim uslugama;

B.budući da je ESF+ jedini fond EU-a koji je prvenstveno usmjeren na socijalne politike i stoga je sam po sebi jedinstven te vrlo učinkovit i nužan u postizanju socijalne uključenosti, zajedno s kohezijskom politikom; budući da se ESF+ mora upotrebljavati na najučinkovitiji način kako bi se strukturnim reformama postigle sustavne promjene, pri čemu naglasak treba biti na njegovoj komplementarnosti s proračunima država članica kako bi se one motivirale na korištenje fonda za te reforme, bez obzira na to što je od presudne važnosti razviti i sveobuhvatnije socijalne politike na razini EU-a za borbu protiv nejednakosti i isključenosti;

C.budući da su kohezijska politika, europski strukturni i investicijski fondovi, a posebno ESF+, snažni alati za koheziju među državama članicama, regijama i područjima, uključujući urbana i ruralna područja;

D.budući da se sve regije EU-a nalaze u različitim situacijama i da imaju različite potrebe; budući da su lokalne zajednice izravni korisnici fonda ESF+ te je preduvjet da regionalni i lokalni dionici budu izravno uključeni u oblikovanje tog instrumenta; budući da je lokalni razvoj pod vodstvom zajednice sredstvo za uključivanje građana na lokalnoj razini u razvoj odgovora na socijalne, ekološke i gospodarske izazove današnjice te je stoga važan alat za olakšavanje provedbe fonda ESF+; budući da je provedba fonda ESF+ na nacionalnoj razini često popraćena nepotrebnim administrativnim opterećenjem te složenim ili neučinkovitim pravilima;

E.budući da različite osobe u ranjivom položaju imaju različite potrebe, kao što su djeca, samohrani roditelji i velike obitelji, siromašne žene, nezaposlene osobe i osobe na nesigurnim radnim mjestima, migranti, radnici migranti i žrtve trgovine ljudima, osobe s invaliditetom, mladi i stariji, beskućnici i Romi; budući da je digitalna i zelena tranzicija prijeko potrebna te da donosi brojne mogućnosti, ali i izazove za sve, primjerice jaz u digitalnim vještinama i digitalni rodni jaz, kao i potrebu za prekvalifikacijom radnika, te budući da EU, kako bi uspio u tom nastojanju, mora osigurati pravednu tranziciju u kojoj nitko neće biti zapostavljen; budući da u EU-u postoje osobe koje se nalaze u ranjivom položaju te koje su ostale na marginama socijalnih politika i programa koji se financiraju iz fonda ESF+; budući da su potrebni izvanredni napori i strukturne promjene kako bi se doprlo do svih osoba koje se nalaze u ranjivom položaju i spriječilo povećanje broja osoba koje se nalaze u takvoj situaciji;

F.budući da oko 100 milijuna osoba u EU-u ima neki oblik invaliditeta; budući da je samo polovica osoba s invaliditetom zaposlena; budući da je 28,8% osoba s invaliditetom izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti(16); budući da se osobe s invaliditetom koje žive u EU-u i dalje suočavaju s višestrukim i intersekcijskim oblicima diskriminacije u svim područjima života, uključujući uskraćivanje pristojnog smještaja; budući da osobe s invaliditetom imaju pravo uživati temeljna prava na ravnopravnoj osnovi te da imaju pravo na puno i učinkovito sudjelovanje u svim područjima života i društva;

G.budući da 22,3% žena živi u siromaštvu, u usporedbi s 20,3% muškaraca te da su žene i dalje više pogođene siromaštvom i više izložene riziku od socijalne isključenosti nego muškarci(17); budući da žene u EU-u u prosjeku zarađuju 12,7% manje od muškaraca i da je ta razlika u plaćama između spolova tijekom desetljeća dovela do rodno uvjetovane razlike u mirovinama od 29,5%, što je dovelo do nejednake razine ekonomske neovisnosti starijih žena i muškaraca; budući da gotovo polovica samohranih majki živi u siromaštvu ili su u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti;

H.budući da je 2023. godine 94,6 milijuna ljudi u EU-u, što je oko 21,4% stanovništva, živjelo u kućanstvima izloženima riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, pri čemu je stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti u 27 država članica EU-a bila 24,8%(18); budući da je 2020. oko 14% kućanstava s djecom (7,8 milijuna kućanstava) uključivalo samohranog roditelja; budući da je gotovo polovina samohranih majki (48%) i trećina samohranih očeva (32%) izložena riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti(19); budući da je stoga gotovo svako četvrto dijete u EU-u kao cjelini izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti; budući da je stopa nezaposlenosti mladih u EU-u gotovo 15%; budući da nezaposlenost, posebno u mladosti, može dovesti do financijskih problema, kao i do socijalne izolacije, problema s mentalnim zdravljem i slabijeg osjećaja sreće;

I.budući da ukupno povećanje očekivanog životnog vijeka i demografsko starenje u Europi dovode do sve veće potražnje za skrbi u svim dobnim skupinama; budući da 80% dugotrajne skrbi pružaju neformalni pružatelji skrbi, uglavnom žene; budući da se sektor skrbi suočava sa sve većim nedostatkom radnika u svim državama članicama; budući da je cilj europske strategije za skrb osigurati kvalitetne, cjenovno pristupačne i dostupne usluge skrbi, u sklopu kojih će pružatelji skrbi diljem EU-a imati bolje radne uvjete i ravnotežu između poslovnog i privatnog života; budući da se programi, projekti i mjere kojima se promiču aktivno starenje i međugeneracijske veze podupiru preko fonda ESF+; budući da je ESF+ glavni instrument financiranja za potporu državama članicama pri provedbi pravila na razini EU-a za poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi;

J.budući da se dostupnost i cjenovna pristupačnost pristojnog stanovanja smanjuju; budući da je stanovanje prvenstveno u nadležnosti država članica, u skladu s načelom supsidijarnosti; budući da se razlozi za trenutačnu situaciju u području stanovanja mogu razlikovati od jedne države članice do druge, kao što su prekomjerna liberalizacija tržišta, špekulacije nekretninama, nereguliran kratkoročni najam, pad kupovne moći siromašnih osoba i nedostatak socijalnih i javnih stanova, te je onda jedan od glavnih izazova s kojima se Europljani danas suočavaju; budući da smo daleko od postizanja cilja iskorjenjivanja beskućništva do 2030.; budući da će EU imati svojeg prvog povjerenika za rješavanje problema stambene krize i prvi europski plan za cjenovno pristupačno i održivo stanovanje, koji se očekuje 2025.; budući da bi taj plan trebao biti posebno usmjeren na djecu beskućnike; budući da takvi prijedlozi, u skladu s načelom supsidijarnosti, trebaju biti u skladu s nacionalnim mjerama kako bi se poboljšao pristup održivom i cjenovno pristupačnom stanovanju te kvaliteta svakodnevnog života, a to su primjerice mjere koje se odnose na kratkoročni najam ili ostale tržišne intervencije u izrazito problematičnim područjima;

K.budući da je svako četvrto dijete u EU-u i dalje izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti(20) i budući da se, ako se trenutačni trend nastavi, neće ostvariti cilj smanjenja broja siromašne djece za najmanje pet milijuna do 2030.; budući da je cilj europskog jamstva za djecu sprečavati i suzbijati siromaštvo djece i socijalnu isključenost potrebite djece jamčenjem učinkovitog i besplatnog visokokvalitetnog ranog odgoja, obrazovanja, školskih aktivnosti, barem jednog besplatnog i zdravog školskog obroka dnevno, kao i zdravstvene skrbi te učinkovitog pristupa zdravoj prehrani i odgovarajućem stanovanju; budući da je izvršna potpredsjednica Komisije za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i pripravnost odgovorna za jačanje jamstva za djecu; budući da sredstva iz fonda ESF+ sama po sebi nisu dovoljna za rješavanje problema siromaštva djece u EU-u te bi stoga, u skladu s načelom supsidijarnosti, države članice trebale hitno riješiti to pitanje kao prioritetno te bi trebalo poboljšati razmjenu i koordinaciju najboljih praksi koje bi istodobno trebalo dopuniti iz fonda ESF+ na razini EU-a;

L.budući da je potrebno poboljšati socijalnu i ekonomsku integraciju migranata, uključujući radnike migrante, izbjeglice i žrtve trgovine ljudima, kako bi se osiguralo njihovo uključivanje u naša društva; budući da uspješno uključivanje ne zahtijeva samo jednak pristup tržištu rada već i potpuno sudjelovanje u društvu; budući da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti migrantima koji dolaze iz trećih zemalja i migrantima bez osobnih dokumenata; budući da razni fondovi EU-a, uključujući ESF+ i Fond za azil, migracije i integraciju, imaju vlastitu ulogu u tom pogledu;

M.budući da se broj stanovnika EU-a smanjuje; budući da u nekim regijama EU-a dolazi do depopulacije, dok je u određenim urbanim područjima sve veća koncentracija stanovništva; budući da je potrebno uložiti napore u poboljšanje razvoja i kohezije u tim područjima; budući da će demografske promjene dovesti do manjeg broja radnika, što će zahtijevati usavršavanje, prekvalifikaciju i širenje radne snage;

N.budući da se u izvješću Marija Draghija o budućnosti europske konkurentnosti upozorava na znatan nedostatak vještina s kojim se EU suočava, pri čemu 77% trgovačkih društava iz EU-a izvješćuje o tome da čak i novozaposleni nemaju potrebne vještine, a 42% Europljana nema osnovne digitalne vještine; budući da se u izvješću izražava žaljenje zbog nedovoljnog broja radnika koji se osposobljavaju i zbog nedostatka napretka u tom području, a pritom više od 50 milijuna radnika treba osposobljavanje kako bi se ostvario glavni cilj u pogledu broja odraslih koji svake godine sudjeluju u osposobljavanju; budući da su za europska društva od presudne važnosti radnici koji su osposobljeni u strukovnim zanimanjima i osobe s praktičnim vještinama; budući da se povećanje europske konkurentnosti ne može postići bez jačanja ljudskog kapitala; budući da pravovremena ulaganja u prekvalifikaciju i usavršavanje radnika koji su izloženi riziku od gubitka posla ili onih čije su vještine zastarjele mogu, među ostalim, pomoći u sprečavanju njihova siromaštva;

O.budući da bi posebnu pozornost, uključujući konkretne mjere usmjerene na potrebe na terenu, trebalo posvetiti ruralnim područjima, područjima pogođenima industrijskom tranzicijom, najudaljenijim regijama i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim, gospodarskim ili demografskim poteškoćama, kao što su rijetko naseljene regije, otoci, planinska područja i prekogranične regije;

P.budući da je Komisija predložila minimalne ciljeve za 2030. kako bi se osigurao napredak prema jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma u okviru desetogodišnjeg plana za potporu Romima u EU-u; budući da ti ciljevi, među ostalim, obuhvaćaju smanjenje jaza u pogledu stambene oskudice za najmanje jednu trećinu, smanjenje udjela romske djece koja pohađaju segregirane osnovne škole za najmanje pola u državama članicama sa znatnim brojem romskog stanovništva te smanjenje jaza između Roma i opće populacije u pogledu siromaštva za najmanje pola; budući da će ESF+ i dalje biti glavni financijski instrument za postizanje ciljeva za Rome do 2030.;

Načela fonda ESF+ za razdoblje nakon 2027.

1.ustraje u tome da ESF+ mora i dalje biti ključni i primarni instrument za potporu državama članicama, regijama, lokalnim zajednicama i ljudima u jačanju socijalne dimenzije Unije i ostvarivanju društveno-gospodarskog razvoja u okviru kojega nitko neće biti zapostavljen;

2.naglašava da se u okviru fonda ESF+ pažnja mora posvetiti rješavanju socijalnih problema kao što su posljedice klimatskih promjena i digitalizacije, te se mora doprinijeti njihovu rješavanju i prilagođavanju na njih, uz istodobno rješavanje socijalnih problema kao što su sve veći troškovi života i plaće koje se ne povećavaju jednakom brzinom, promicanje socijalne otpornosti, smanjenje nejednakosti i zaštita najranjivijih skupina; ustraje u tome da bi fondom ESF+ trebalo poticati dugoročna ulaganja i rast, s naglaskom na socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, uz istodobno podupiranje strukturne preobrazbe diljem EU-a i jačanje konvergencije među državama članicama;

3.ustraje u tome da se u okviru fonda ESF+ mora nastaviti jačati uzlazna socijalna konvergencija, posebno za najpotrebitije, te ulagati u ljudski kapital, zapošljavanje, razvoj vještina i socijalnu uključenost, uz istodobno jačanje poduzetništva i socijalnih inovacija, ulaganje u djecu, rješavanje pitanja digitalne i zelene tranzicije, demografskih izazova i regija pogođenih krizama, među ostalim ruske ratne agresije na Ukrajinu;

4.ustraje u tome da se fondom ESF+ moraju i dalje poboljšavati mogućnosti za zapošljavanje, da se mora omogućavati pravedna mobilnost radnika, poticati otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, osiguravati pravedni radni uvjeti i povećavati stopa sudjelovanja u zapošljavanju, posebno žena, osoba s invaliditetom i ostalih osoba u ranjivom položaju kako bi se povećala socijalna i ekonomska otpornost te time pomoglo u prilagodbi industrijskim promjenama, među ostalim osposobljavanjem, prekvalifikacijom i usavršavanjem;

5.ističe potrebu da se ESF+ temelji na strategiji socijalnog ulaganja i cjeloživotnog pristupa podupiranjem mjera kojima se ljudima mogu pružiti srednjoročna i dugoročna rješenja;

6.ustraje u tome da bi ciljevi fonda ESF+ trebali biti postizanje socijalne uključenosti, visokih razina zaposlenosti s visokokvalitetnim i održivim radnim mjestima, odgovarajućim plaćama, pristojnim radnim uvjetima, uključujući dobrobit radnika, zdravo radno okružje i pravedne sustave socijalnog osiguranja u državama članicama, kao i s mogućnostima za strukovno obrazovanje i osposobljavanje te cjeloživotno učenje za sve, uzimajući u obzir posebne potrebe osoba koje se nalaze u ranjivom položaju, kako bi se razvila kvalificirana, konkurentna i otporna radna snaga spremna za usporednu tranziciju i budući svijet rada te kako bi se uspostavila pravedna socijalna zaštita i uključiva i povezana društva, u cilju iskorjenjivanja siromaštva, suzbijanja nejednakosti i ostvarivanja načela i glavnih ciljeva utvrđenih u europskom stupu socijalnih prava;

7.poziva na uspostavu čvrstog, osnaženog i zasebnog fonda ESF+ sa znatno povećanom javnom potporom za instrumente u državama članicama kako bi se osobama u ranjivom položaju i onima kojima je pomoć najpotrebnija u našim društvima pružila potpora, kako bi se ulagalo u ljude i vještine, pomoglo u izvlačenju ljudi iz siromaštva i socijalne isključenosti te poticala socijalna ulaganja i socijalno poduzetništvo; stoga ustraje u tome da bi za postizanje ciljeva fonda ESF+ za razdoblje nakon 2027. bilo potrebno znatno i potkrijepljeno povećanje proračuna fonda u okviru njegove financijske omotnice za razdoblje 2028.–2034.;

8.poziva Komisiju da osigura povećana, namjenska i dobro raspoređena sredstva za postizanje ciljeva fonda ESF+, kao i ciljeva europskog stupa socijalnih prava te njegova akcijskog plana i glavnih ciljeva; stoga izražava zabrinutost zbog pokušaja da se postojeći ESF+ podijeli ili spoji s drugim fondovima jer bi tako mogli nastati veliki rizici za ostvarivanje njegovih ciljeva i ciljeva europskog stupa socijalnih prava te njegova akcijskog plana i glavnih ciljeva; upozorava na to da se objedinjavanjem, racionalizacijom, centraliziranjem ili spajanjem fondova možda neće poboljšati njihova učinkovitost; u tom pogledu naglašava da se svakim mogućim preoblikovanjem fonda ESF+ moraju očuvati njegova učinkovitost i svrha tako što će se prednost dati ciljevima u pogledu promicanja zapošljavanja, socijalne uključenosti, obrazovanja, osposobljavanja i razvoja vještina te da se njime mora upravljati što bliže korisnicima;

9.smatra da bi ESF+ trebao zadržati model podijeljenog upravljanja te da stoga treba izbjeći situaciju u kojoj bi drukčije upravljanje fondom ESF+ moglo dovesti do gubitka prioriteta koji se pridaje socijalnim aspektima, uključujući projekte zapošljavanja, obrazovanja, razvoja vještina, osposobljavanja i socijalne uključenosti, do gubitka fokusa te do toga da financijska sredstva ne dopiru do lokalnih razina, do osoba u ranjivoj situaciji i do onih kojima je pomoć najpotrebnija, a istodobno bi se povećao rizik od preraspodjele sredstava u druge svrhe;

10.poziva Komisiju i države članice da osiguraju sudjelovanje socijalnih partnera, organizacija civilnog društva, uključujući neprofitne socijalne službe, socijalna poduzeća, pružatelje usluga obrazovanja i osposobljavanja te predstavnike ciljnih skupina u fazi osmišljavanja, provedbe, praćenja i evaluacije fonda ESF+, kao i da im pružaju informacije i s njima se savjetuju, te da dodijele odgovarajuća sredstva u tu svrhu i spriječe isključivanje manjih aktera; poziva Komisiju da poštuje načelo partnerstva na razini EU-a jer je ono presudno za uspjeh fonda ESF+ i mora se zadržati u sklopu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO); poziva na uključivanje organizacija civilnog društva u odbor za ESF+ jer su one glavni provedbeni partneri fonda;

11.ističe potrebu da se modelom upravljanja fondom ESF+, u okviru kojega će se i dalje zadržati visoka razina transparentnosti, omogući da se nacionalne, regionalne i lokalne posebnosti i izazovi dobro odražavaju u operativnim programima, među ostalim uzimanjem u obzir stručnog znanja nacionalnih i regionalnih dionika, uključujući civilno društvo, te osiguravanjem da se sredstva dodjeljuju organizacijama i aktivnostima usmjerenima na osobe kojima je potrebna pomoć;

12.ističe da su dostupnost besplatnih i kvalitetnih javnih usluga kao što su rani i predškolski odgoj i obrazovanje, obrazovanje i zdravstvo te jednak pristup tim uslugama, kao i pristup odgovarajućem, cjenovno pristupačnom i pristojnom stanovanju i osnovnim uslugama, kao što su cjenovno pristupačna energija, sanitarni uvjeti, voda i zdrava prehrana, nužni uvjeti za osiguravanje jednakih mogućnosti i poboljšanje razina zaposlenosti, poboljšanje životnih i radnih uvjeta te za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti; ističe ulogu koju u tom pogledu može imati ESF+; skreće posebnu pozornost na položaj starijih osoba koje, zbog sve većih životnih troškova i sve manje kupovne moći koju im pruža mirovina, žive u teškom siromaštvu ili im prijeti rizik od njega, što često dovodi do toga da ne mogu pokriti svoje osnovne potrebe kao što su hrana, stanovanje i pristup ustanovama za skrb, što pak dovodi do gubitka društvenog dostojanstva;

13.primjećuje da je trenutačni program za ESF+ donesen prije kriza koje su prouzročile visoku inflaciju i povećane troškove života te su stoga potrebna veća javna i socijalna ulaganja tako da postojeći ESF+ može zadovoljiti trenutačne potrebe; stoga poziva Komisiju da u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru za ESF+ osigura sveobuhvatan, stabilan i opsežan proračun utemeljen na potrebama i pravima, u okviru kojega se uzimaju u obzir inflacija, povećani troškovi života, stope siromaštva i potreba za cjenovno pristupačnim stanovanjem;

14.ističe da bi u sklopu fonda ESF+ nakon 2027. trebalo ulagati u rješavanje trajnih socijalnih problema te bi se trebalo držati općih i posebnih ciljeva utvrđenih u trenutačnom fondu ESF+, a istodobno treba izgraditi sposobnost za reagiranje na promjenljive socioekonomske okolnosti i prilagođavanje njima; ističe važnost načela fonda koji se odnose na podijeljeno upravljanje, jasne ciljeve i tematske koncentracije te smatra da bi se većina sredstava iz fonda trebala trošiti što je moguće bliže onima koji se fondom koriste, u bliskoj suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima i organizacijama; ističe potrebu za razmjenom najboljih praksi o najučinkovitijoj i najtransparentnijoj provedbi fonda ESF+; ističe potrebu za kontinuiranom procjenom učinka i djelotvornosti inicijativa ESF-a;

15.naglašava da bi se ESF+ nakon 2027. prije svega trebao baviti strukturnim socijalnim i gospodarskim izazovima; izražava zabrinutost zbog toga što se ESF+ u više navrata upotrebljavao kao instrument za odgovor na hitne situacije i naglašava da je taj pristup rizičan za dugoročnu politiku i investicijske ciljeve kohezijske politike te postoji rizik od toga da se ne može dostatno doprijeti do ljudi kojima je kohezijska politika namijenjena;

16.stoga poziva Komisiju da zaštiti dodijeljena proračunska sredstva za ESF+ kako bi se mogla upotrijebiti za njegove glavne ciljeve i korisnike te da predloži instrument financijske pričuve kojim bi se EU-u omogućilo da brzo i fleksibilno odgovori na socijalne krize i krizne situacije, pri čemu će se ESF+ i ostali kohezijski fondovi dopuniti, bez obzira na to hoće li se taj instrument temeljiti na uspjehu privremenog instrumenta EU-a pokrenutog 2020. pod nazivom „Potpora radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE)”, hoće li to biti sustav reosiguranja EU-a u slučaju nezaposlenosti ili će se temeljiti na Fondu solidarnosti EU-a, a koji će biti osmišljen za sanaciju štete prouzročene prirodnim katastrofama ili izvanrednim stanjima u području javnog zdravlja; stoga poziva Komisiju da osigura dostatna financijska sredstva s obzirom na to da se rizici u tim područjima zbog klimatskih promjena povećavaju;

Ciljevi, prioriteti i proračun

17.naglašava da bi horizontalna načela, kao što su rodna ravnopravnost, borba protiv diskriminacije na temelju spola, roda, seksualne orijentacije, dobi, vjere ili uvjerenja, nacionalnosti ili rasnog ili etničkog podrijetla(21), kao i sloboda kretanja, trebala biti sastavni dio fonda ESF+; ističe važnost intersekcijskog pristupa tijekom cijelog razvoja, provedbe, praćenja i evaluacije fonda;

18.ističe važnost socijalne uključenosti osoba s invaliditetom i stoga ustraje u tome da se fondom ESF+ podupire zapošljavanje osoba s invaliditetom osiguravanjem radnog iskustva i osposobljavanja, a posebno olakšavanjem prelaska iz zaštićenih radionica na otvoreno tržište rada;

19.naglašava da je potrebno uložiti više napora kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom imaju kvalitetnu potporu i uživaju prava opisana u Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom; naglašava da bi se u predstojećem fondu ESF+ i dalje trebao davati prioritet samostalnom životu i prelasku s institucionalne skrbi na skrb i potporu u zajednici te bi trebalo omogućiti programe pomoći u kući i osobne pomoći; poziva da se fondom ESF+ ostvare ciljevi Europske strategije za prava osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030., a posebno da se olakša primjena predstojećih smjernica EU-a za samostalan život i uključenost u zajednicu, predstojećeg okvira za izvrsne socijalne usluge za osobe s invaliditetom, i paketa za zapošljavanje osoba s invaliditetom;

20.ustraje u tome da bi ESF+ trebao biti usmjeren na one osobe u našem društvu koje su u nepovoljnom položaju, posebno na marginalizirane osobe i zajednice kao što su djeca u ranjivom položaju i starije osobe, etničke manjine, Romi, osobe s invaliditetom ili kroničnim bolestima, beskućnici, skupine s niskim dohotkom, dugoročno nezaposleni, kao i osobe koje žive u ruralnim područjima, na otocima ili u udaljenim regijama i koje se suočavaju s jedinstvenim socioekonomskim problemima; ističe da ESF+ mora biti uključiv te da posebnu pozornost treba posvetiti svim vrstama obitelji, osobama i obiteljima u područjima pogođenima depopulacijom, u kojima pristup uslugama i mogućnostima može biti ograničeniji, te djeci bez roditeljske skrbi; nadalje ističe da bi fondom ESF+ trebalo poticati donošenje mjera kojima se sprečava razdvajanje obitelji kad je riječ o obiteljima u nesigurnim situacijama, uključujući programe obrazovanja o roditeljstvu, terapiju usmjerenu na obitelj i osposobljavanje za zapošljavanje;

21.naglašava da bi u okviru fonda ESF+ trebalo ulagati u projekte usmjerene na zapošljavanje žena te na njihovu socijalnu i gospodarsku uključenost, s posebnim naglaskom na samohranim majkama i kućanstvima koja vode žene; ustraje u tome da fondom ESF+ treba podupirati žene koje su u ranjivom položaju i kojima je potrebna dodatna potpora za (re)integraciju u društva i na tržište rada, uključujući žene koje su žrtve rodno uvjetovanog nasilja, među ostalim ekonomskog nasilja; poziva na međusektorski rodni pristup(22) u okviru fonda ESF+;

22.poziva Komisiju da, s obzirom na trenutačne izazove, u posebne ciljeve fonda ESF+ uključi promicanje pravedne tranzicije, iskorjenjivanje beskućništva, promicanje socijalnih poduzeća u okviru socijalne ekonomije i socioekonomsku integraciju osoba u ranjivom položaju, uključujući migrante, mlade, starije osobe i osobe koje žive u područjima pogođenima gubitkom stanovništva te osobe s invaliditetom ili kroničnim bolestima, kao i osobe koje se vraćaju na tržište rada nakon duže odsutnosti;

23.naglašava da postizanje ciljeva europskog stupa socijalnih prava u pogledu siromaštva postaje izazov, osim ako se posebna potpora ne usmjeri na razvoj srednjoročnih i dugoročnih rješenja za izlazak ljudi iz siromaštva i uklanjanje strukturnih uzroka nejednakosti, povećanje njihove otpornosti na predstojeće izazove, uklanjanje trenutačnih nedostataka u nacionalnim sustavima socijalne zaštite, a time i jačanje sustava socijalne skrbi, i ciljano ublažavanje socijalnog učinka kriza; ustraje u pružanju potpore kako bi se svima osigurali pristojni životni uvjeti bez zanemarivanja ikoga, s pristupom visokokvalitetnim osnovnim javnim uslugama; poziva na to da strategija EU-a za borbu protiv siromaštva, navedena u političkim smjernicama predsjednice Komisije Ursule von der Leyen za razdoblje 2024.–2029., premaši prijedloge u okviru politika i da se u okviru predstojećeg VFO-a u svim fondovima dodijeli više sredstava za socijalnu pravdu te da se olakša provedba fonda ESF+ na terenu; ističe ulogu fonda ESF+ u provedbi te strategije;

24.naglašava da su za rješavanje problema siromaštva djece potrebne sveobuhvatne i integrirane mjere koje se financiraju na odgovarajući način, kao i učinkovita provedba europskog jamstva za djecu na nacionalnoj razini te ustraje u potrebi da, u skladu s načelom supsidijarnosti, države članice hitno riješe to pitanje s pomoću opsežnih proračunskih sredstava i spreman je poboljšati koordinaciju i razmjenu najboljih praksi na razini EU-a te istodobno nastaviti pružati komplementarnu potporu u okviru fonda ESF+; nadalje ustraje u tome da bi sve države članice trebale dodijeliti najmanje 5% svojih sredstava iz fonda ESF+ za rješavanje problema siromaštva djece, a one države članice sa stopom djece izložene riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti koja je iznad prosjeka EU-a trebale bi dodijeliti veći postotak kako bi se taj problem učinkovito riješio; ustraje u transparentnoj i učinkovitoj upotrebi proračuna europskog jamstva za djecu što je moguće bliže ciljnim skupinama te u suradnji s cijelim spektrom dionika i lokalnih organizacija;

25.potiče Komisiju da, u skladu s glavnim dvama ciljevima fonda te kako bi se njihova važnost odrazila u jednakoj mjeri, poveća sredstva za socijalnu uključenost iznad trenutačnih 25%, a sredstva za pomoć u hrani i osnovnu materijalnu pomoć za najpotrebitije na 5%, kao odgovor na sve veće troškove života i hrane;

26.pozdravlja najavu predsjednice Komisije o izradi europskog plana cjenovno pristupačnog stanovanja i pokretanju paneuropske platforme za ulaganja u cjenovno pristupačno i održivo stanovanje; dijeli ambiciju da se prednost da rješavanju stambene krize, u skladu s načelom supsidijarnosti, te ističe da bi fondom ESF+ nakon 2027. trebalo poboljšati pravodoban i jednak pristup cjenovno pristupačnim, pristojnim, dostupnim, uključivim, održivim i visokokvalitetnim uslugama kojima se promiče pristup stanovanju, uključujući mjere kao što su socijalno stanovanje i programi cjenovno pristupačnog najma; smatra da sve države članice moraju uložiti dovoljnu količinu svojih sredstava iz fonda ESF+ u suzbijanje beskućništva te traži od Komisije da za to predloži znatna sredstva;

27.naglašava da je potrebno osigurati dostatno financiranje fonda ESF+ nakon 2027. za visokokvalitetno, pristupačno javno obrazovanje i osposobljavanje za sve, kao i za socijalno pravo radnika da sudjeluju u razvoju vještina, usavršavanju, prekvalifikaciji i cjeloživotnom učenju te za rješavanje problema nedostatka vještina i odljeva mozgova, čime bi se osiguralo da se pojedinci mogu uspješno snaći tijekom tranzicije na tržištu rada, a da se pritom ne suočavaju ni s jednom vrstom diskriminacije, posebno kad je riječ o radnicima pogođenima digitalnom i zelenom tranzicijom, te bi se promicale posebne mjere za starije radnike kako bi se što bolje iskoristili njihovi talenti i iskustvo; u tom kontekstu poziva na blisku suradnju među ključnim akterima, uključujući obrazovne ustanove, poslodavce, radnike, vlade i lokalne vlasti;

28.ističe potencijal fonda ESF+ u poticanju inovacija i digitalnih vještina, uz istodobno pružanje potpore radnicima pogođenima digitalnom i zelenom tranzicijom ciljanim usklađivanjem programa obrazovanja i osposobljavanja s promjenjivim potrebama ključnih sektora i osiguravanjem pristupa mogućnostima cjeloživotnog učenja kako bi radnici svih dobnih skupina mogli kontinuirano prilagođavati svoje vještine novim potrebama za zapošljavanjem u gospodarstvu koje se brzo mijenja; ističe potrebu za većim subvencijama i razvojem programa kojima se podupiru radnici u okviru digitalne i zelene tranzicije, uključujući dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radnika;

29.ustraje u tome da bi mjere usmjerene na poboljšanje pristupa tržištu rada i promicanje stjecanja vještina trebale biti osmišljene tako da se promiče i prepoznaje autonomija pojedinaca, predviđaju buduće potrebe za vještinama i usmjerava na zaposlene kojima prijeti rizik od budućeg gubitka radnog mjesta; u tom kontekstu podsjeća na širok raspon inicijativa za jačanje vještina koje se poduzimaju na razini EU-a te koje mogu pružiti korisne smjernice za razvoj programa obrazovanja i osposobljavanja na nacionalnoj i regionalnoj razini;

30.poziva na jačanje napora za potporu provedbi Garancije za mlade; potiče Komisiju na to da predloži povećanje iznosa na više od sadašnjih 12,5% sredstava iz fonda ESF+ za sve države članice kako bi se podržale ciljane mjere i strukturne reforme kojima se podupiru kvalitetno zapošljavanje mladih, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, posebno pripravništvo i naukovanje, prelazak iz škole na posao, načini ponovnog uključivanja u obrazovanje ili osposobljavanje i prilike za ponovno uključivanje u obrazovanje; u tom kontekstu ponavlja poziv državama članicama da zabrane izrabljivačke prakse, uključujući neplaćeno pripravništvo; ističe potrebu za mehanizmima praćenja i evaluacije kako bi se osigurali dugoročan učinak i djelotvornost;

31.ističe važnost fonda ESF+ u usmjeravanju na različite skupine s različitim potrebama; stoga ističe važnost dodjeljivanja potpore, među ostalim, za projekte u području socijalne uključenosti osoba s invaliditetom, Roma, sve starijeg stanovništva u društvu, žena i djece, kućanstava koje vode žene te velikih kućanstava i obitelji, kao i za projekte socioekonomske integracije migranata, uključujući radnike migrante, s posebnim naglaskom na migranticama; nadalje naglašava da bi se sredstvima iz fonda ESF+ trebali podupirati projekti za ostvarivanje socijalnih i obrazovnih ciljeva te za poboljšanje vještina u regijama u kojima postoji znatna depopulacija; ustraje u tome da se u ESF+ nakon 2027. uvrste drugi aspekti socijalne uključenosti, kao što su stanovanje, zdravstvene i obiteljske okolnosti te potpora za javne usluge i usluge koje se pružaju u zajednici; naglašava da ne postoji jedinstveno rješenje za sve i da se načini ispunjavanja tih potreba mogu razlikovati od regije do regije;

32.naglašava da se u okviru tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije fonda ESF+ podržavaju inicijative za rješavanje pitanja nesigurnog položaja mobilnih radnika te se osiguravaju financijska sredstva za savjetovanje povezano sa sindikatima, pri čemu se ističe važnost sudjelovanja predstavnika radnika u kolektivnom pregovaranju; poziva Komisiju i države članice da osiguraju stabilno financiranje za europsku mrežu nacionalnih i transnacionalnih sindikalnih usluga savjetovanja za takve radnike kako bi se poboljšala pravedna mobilnost radnika;

33.podsjeća na to da bi cilj fonda ESF+ trebao biti i pružanje zdravog i dobro prilagođenog radnog okružja kako bi se odgovorilo na zdravstvene rizike povezane s promjenama u načinima rada te na potrebe sve starijih radnika; ističe da je pandemija pospješila nastanak novih okolnosti i novih oblika rada koje je donijela digitalizacija, uključujući umjetnu inteligenciju, što je utjecalo na sigurnost na radu i zdravlje radnika; u tom kontekstu poziva na potporu i dostatno financiranje kako bi se osigurao učinkovit rad na zaštiti radnika od opasnih i štetnih tvari;

34.poziva na to da se fondom ESF+ u svim državama članicama potakne učinkovita provedba europske strategije za skrb ulaganjem u kvalitetne usluge i infrastrukturu utemeljene na zajednici i kućnoj njezi, u dugoročnu skrb i potporu osobama s invaliditetom i starijim osobama kojima je potrebna pomoć, kao i u kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje, i to preko visokokvalitetnih, cjenovno pristupačnih i dostupnih sustava skrbi koji se temelje na zajednici i usmjereni su na djecu i pojedinca te kojima se promiče autonomija osoba kojima je potrebna skrb, kao i njihovo dostojanstvo i dostojanstvo pružatelja skrbi; poziva na to da se preko plana o pružanju skrbi nastavi ulagati u formalnu i neformalnu potporu pružateljima skrbi te da se istodobno osiguraju dobri radni uvjeti za radnike u sektoru skrbi, uključujući odgovarajuće plaće; poziva države članice da u potpunosti iskoriste sredstva iz fonda ESF+ kako bi se učvrstio i dovršio postupak deinstitucionalizacije i osiguralo da svaka osoba može živjeti u obiteljskom okružju ili u zajednici;

35.podsjeća na to da su za osiguravanje uzlazne socijalne konvergencije potrebni javni rashodi; naglašava da provedba europskog stupa socijalnih prava i reforme u skladu s relevantnim preporukama po državama članicama u sklopu europskog semestra također ovise o snažnoj potpori iz fonda ESF+ za određene mjere politike, posebno one koje se odnose na jačanje sustava socijalne skrbi, osiguravanje uključivog, pristupačnog i visokokvalitetnog javnog obrazovanja i osposobljavanja, sustave skrbi i zdravstvenih usluga, među ostalim u području mentalnog zdravlja, smanjenje siromaštva djece te iskorjenjivanje beskućništva, kao i one koje se odnose na jednako postupanje prema ženama i muškarcima te jednake prilike za njih, što se mora zajamčiti i učvrstiti u svim područjima, uključujući sudjelovanje na tržištu rada, uvjete zaposlenja i napredovanje u karijeri;

36.podsjeća na to da politike EU-a mogu imati najveći učinak ako se koordiniraju s instrumentima financiranja i ostalim strateškim okvirima, kao što su europski semestar i preporuke za pojedinačne države; napominje da djelotvornost intervencija koje se financiraju iz fonda ESF+ ovisi o uspješnoj provedbi reformi;

37.naglašava da su socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje ključni za dobrobit na radnom mjestu te za smanjenje siromaštva unatoč zaposlenju, socijalne isključenosti i nejednakosti plaća; poziva Komisiju da dodijeli dosljedna, adekvatna i dostatna financijska sredstva za izgradnju kapaciteta radi osnaživanja socijalnih partnera kako bi imali relevantnu ulogu u područjima svoje nadležnosti, radi jačanja njihovih kapaciteta za sudjelovanje u socijalnom dijalogu i na razini EU-a i na nacionalnoj razini te radi jačanja djelovanja socijalnih partnera uz odgovarajuće minimalne obveze u svim državama članicama, te također poziva Komisiju da uključi tehničku pomoć za te tri svrhe; nadalje ustraje u tome da bi organizacijama civilnog društva i neprofitnim organizacijama trebalo na ravnopravnoj osnovi zajamčiti minimalan pristup financiranju kako bi se doprinijelo ciljevima fonda ESF+ u državama članicama te kako bi se oni ostvarili; istodobno ističe potrebu za razvojem institucionalnih kapaciteta s pomoću snažne i profesionalne administracije te za poticanjem inovacija u upravljanju javnim sektorom;

38.ističe važnost zadruga u vlasništvu zaposlenika, socijalnih poduzeća i ostalih alternativnih poslovnih modela za postizanje ciljeva EU-a u području uključenosti; naglašava da je iznimno važno da mala socijalna poduzeća, neprofitne socijalne službe i organizacije civilnog društva imaju pristup svim aspektima fonda ESF+; poziva na stopu sufinanciranja od najmanje 90% za mjere usmjerene na najpotrebitije i najmanje 70% za sve ostale mjere koje provode mali subjekti s ograničenim kapacitetom, kao što su organizacije civilnog društva, neprofitne socijalne službe i socijalna poduzeća, kako bi imali pristup financiranju te istodobno očuvali minimalan broja različitih stopa sufinanciranja;

Funkcioniranje fonda

39.poziva države članice da osiguraju koordinaciju između regionalnih i lokalnih vlasti i organizacija, kao i njihovo sudjelovanje u projektima koji se financiraju iz nacionalnih proračuna, te ustraje u tome da je potrebno zadržati partnerski pristup sadašnjeg fonda ESF+, koji je ključan za jačanje kvalitete programa koji se financiraju u okviru tog fonda; ponavlja da je potrebno donijeti pravila za upravljanje fondom u suradnji s lokalnim akterima koji najbolje poznaju potrebe ljudi te mogu razviti lokalizirana rješenja koja najbolje odgovaraju njihovim konkretnim područjima; ističe potrebu za uključivanjem regionalnih i lokalnih aktera u provedbu fonda;

40.ustraje u tome da se pravilima kojima se uređuje upotreba i provedba fonda ESF+ mora osigurati i poboljšati usklađenost s načelima vladavine prava, pravnom stečevinom EU-a, najvišim socijalnim standardima, kao i socijalnim pravima i demokratskim načelima EU-a, te da se ona moraju uskladiti s europskim stupom socijalnih prava, UN-ovim ciljevima održivog razvoja te temeljnim ljudskim i radničkim pravima, koja su također obuhvaćena Poveljom EU-a o temeljnim pravima;

41.poziva na to da se pravilima kojima se uređuje ESF+ omogući dodjela javnog novca samo onim poslodavcima koji poštuju prava radnika i primjenjiva pravila o radnim uvjetima; potiče Komisiju da uspostavi sveobuhvatnu bazu podataka kojom bi se dopunili podaci Eurostata kako bi se omogućilo pravodobno i pouzdano praćenje razvoja u području zapošljavanja, životnih uvjeta i industrijskih odnosa;

42.sa zabrinutošću primjećuje da nacionalne vlade često ometaju učinkovitu provedbu fonda ESF+ nametanjem nepotrebnih administrativnih opterećenja ili sprečavanjem lokalnih aktera u tome da upravljaju potporom u okviru fonda ili mogućnostima financiranja; poziva na smanjenje administrativnog opterećenja i birokracije, posebno pojednostavljenjem postupaka podnošenja zahtjeva za pristup sredstvima i postupaka izvješćivanja za organizacije, osobito organizacije civilnog društva i socijalne ekonomije, te one manje; naglašava da bi se pri osmišljavanju mjera pojednostavljenja trebalo savjetovati s korisnicima, uključujući neprofitne pružatelje socijalnih usluga; potiče na to da se pojednostavljenjem očuvaju temeljna načela podijeljenog upravljanja, transparentnosti, odgovornosti i neovisnog nadzora, kao i načela partnerstva, kojima se osigurava pravilno upravljanje javnim sredstvima;

43.uviđa da prekomjerno oslanjanje na parametre kao što je stopa pogreške može dovesti do većeg administrativnog opterećenja; napominje da različiti parametri, uključujući mjerenje uloženih resursa, ostvarenja, uspješnosti ili kvalitativnih mjera, mogu odgovarati različitim ciljevima i intervencijama;

44.poziva Komisiju da pruži dosljednu potporu i osigura komunikaciju s državama članicama kako bi im se pomoglo u tome da djelotvorno i transparentno uspostavljaju pojedinačne projekte, uključujući transparentne i predvidljive uvjete kojima se podnositeljima zahtjeva te krajnjim korisnicima financiranja pruža pravna jasnoća i predvidljivost;

45.poziva Komisiju da osigura temeljitiju evaluaciju djelotvornosti pojedinačnih intervencija bez nametanja novih velikih opterećenja pružateljima usluga, primjerice pojednostavljivanjem razmjene informacija između država članica i Komisije te osnivanjem službi za evaluaciju na razini EU-a i na nacionalnoj razini;

46.ponavlja da je digitalizacija jedan od važnih alata za smanjenje administrativnog opterećenja i pojednostavljenje prijava za financiranje te bi je kao takvu trebalo promicati i jačati digitalne vještine ljudi; međutim, upozorava na to da nisu svi građani pripremljeni za digitalizaciju i da bi zbog toga određene skupine osoba, posebno one najranjivije, kao što su starije osobe i osobe koje žive u slabo naseljenim područjima u kojima pristup uslugama i mogućnostima može biti ograničeniji, kao i projekti koji su im namijenjeni te organizacije civilnog društva, neprofitne socijalne usluge i socijalna poduzeća, mogli propustiti mogućnosti financiranja;

47.smatra da je potrebno učiniti više kako bi organizacije i građani bili upoznati sa svim mogućnostima koje ESF+ može pružiti; ustraje u tome da Komisija i države članice informativnim kampanjama trebaju podizati razinu osviještenosti te informirati i savjetovati organizacije o mogućnostima koje nudi ESF+; uviđa da i dalje postoji znatan nedostatak znanja i vještina, posebno u pogledu socijalnih usluga, pri pristupu trenutačnom fondu ESF+ i vođenju projekata koje financira EU; posebno smatra da bi se u budućoj uredbi o fondu ESF+ trebao rezervirati proračun za tehničku pomoć za uspostavu mreže nacionalnih službi za korisnike ili lako dostupnih informacijskih točaka koje nude usluge kao što je savjetovanje o radnim mjestima bez prethodne najave, a koje se koordiniraju na europskoj razini, kako bi se organizacijama na terenu učinkovito pružalo osposobljavanje, smjernice i potpora;

48.poziva Komisiju i države članice da na svim razinama ojačaju sinergije među projektima koji se podupiru iz fonda ESF+ i ostalih fondova EU-a;

o
oo

49.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

(1) SL L 231, 30.6.2021., str.21., ELI:http://data.europa.eu/eli/reg/2021/1057/oj.
(2) SLL, 2024/3236, 23.12.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/3236/oj.
(3) SL L 23, 27.1.2010., str.35., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2010/48(1)/oj.
(4) SL C 93, 19.3.2021., str.1.
(5) SL C, C/2024/4224, 24.7.2024., ELI:http://data.europa.eu/eli/C/2024/4224/oj.
(6) SL C, C/2024/4212, 24.7.2024., ELI:http://data.europa.eu/eli/C/2024/4212/oj.
(7) SLC177, 17.5.2023., str.13.
(8) SLC506, 15.12.2021., str.94.
(9) SL C 465, 17.11.2021., str.62.
(10) SLC456, 10.11.2021., str.145.
(11) SLC456, 10.11.2021., str.208.
(12) SLC425, 20.10.2021., str.2.
(13) SL C 395, 29.9.2021., str.101.
(14) SLC47, 7.2.2023., str.30.
(15) SLC362, 8.9.2021., str.8.
(16) https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Disability_statistics_-_poverty_and_income_inequalities
(17) https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Gender_pay_gap_statistics.
(18) https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Living_conditions_in_Europe_-_poverty_and_social_exclusion
(19) https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/edn-20210601-2
(20) https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/w/ddn-20240719-1
(21) Članak10. UFEU-a.
(22) Komunikacija Komisije od 5.ožujka2020. naslovljena „Unija jednakosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.” ().

Posljednje ažuriranje: 13. ožujka 2025.Pravna obavijest-Politika zaštite privatnosti