Dugoročni proračun EU-a jednostavno objašnjen
Kako se financira EU i u što ulaže novac? Nastavite čitati i saznajte što je dugoročni proračun i kako se o njemu odlučuje.
Od dugoročnog proračuna EU-a korist imaju milijuni studenata, tisuće istraživača, gradovi, poslovni subjekti, regije i nevladine organizacije. On doprinosi zdravijoj i sigurnijoj hrani, novim i boljim cestama, željezničkim prugama i zračnim lukama, čišćem okolišu i boljoj sigurnosti na vanjskim granicama EU-a. Udruživanjem resursa Europa postaje snažnija i moguće je financiranje projekata koji poboljšavaju živote građana.
Što je dugoročni proračun EU-a
Dugoročni proračun EU-a, poznat i pod nazivom višegodišnji financijski okvir (VFO), postavlja granicu ulaganja EU-a u raznim područjima za razdoblje od najmanje pet godina. Zadnji dugoročni proračun donesen je za razdoblje od sedam godina.
Jedan od razloga postojanja dugoročnog proračuna je predvidljivost financiranja projekata. Ona je potrebna primjerice istraživačima na znanstvenim projektima koji se provode nekoliko godina.
Kako bi se moglo reagirati na nepredvidive i izvanredne situacije, poput pandemije koronavirusa, dugoročni proračun mora biti fleksibilan i sadrži instrumente koji omogućavaju korištenje novca tamo gdje je najpotrebniji. Na primjer, Fond solidarnosti EU-a postoji zbog pružanja financijske pomoći državi članici u slučaju velike katastrofe, dok Europski fond za prilagodbu globalizaciji pomaže kod traženja novog posla zaposlenicima koji su zbog strukturnih promjena u svjetskoj trgovini ili ekonomske krize postali višak.
Za razliku od nacionalnih proračuna, EU je više investicijski proračun. Njime se primjerice ne financira primarno obrazovanje ili nacionalna obrana. Umjesto toga, fokus je na ključnim područjima koja Europljanima pružaju dodatnu vrijednost kroz jačanje rasta i konkurentnosti.
Na što EU troši novac
Proračun podržava istraživanja i inovacije, ulaganja u transeuropske mreže i razvoj malog i srednjeg poduzetništva (SME), kojima je cilj potaknuti rast i stvoriti nove poslove u EU-u.
Zajednička poljoprivredna politika EU-a, kao i Zajednička ribarstvena politika i okoliš, pod trenutačnim dugoročnim proračunom dobivaju najviše sredstava. Slijedi ulaganje u „kohezijske” programe kojima je cilj smanjiti razlike u stupnju razvoja regija EU-a. Kroz dugoročni proračun financiraju se i međunarodna humanitarna pomoć i razvojni projekti.
Saznajte više o , kao i .
Kako se financira dugoročni proračun
Dugoročni proračun EU-a ima složenu strukturu i nekoliko izvora prihoda.
Oni uključuju:
- doprinose država EU-a
- uvozne carine na proizvode izvan EU-a
- kazne za kompanije koje krše pravila tržišnog natjecanja EU-a
- od 1. siječnja 2021., novi doprinos država članica EU-a na temelju količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada
U bliskoj budućnosti proračunu EU-a moglo bi se dodati više izvora prihoda. U studenome 2023., Parlament je podržao prijedlog Komisije o uvođenju triju novih izvora: prihodi od trgovanja emisijama; prihodi od pristojbe na ugljik za uvezenu robu i doprinos na temelju dobiti poduzeća.
Prije stupanja na snagu, prijedlog mora jednoglasno odobriti Vijeće EU-a i ratificirati 27 država članica.
Kako se odlučuje o dugoročnom proračunu EU-a
Sadašnji dugoročni proračun donesen je za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Prije kraja tog razdoblja, Europska komisija izradit će prijedlog za sljedeći dugoročni proračun, a očekuje se da će se to dogoditi tijekom 2025. godine.
Europski parlament već radi na svojim prioritetima za novi dugoročni proračun. Kada Komisija iznese svoj prijedlog, zastupnici će ga razmotriti i donijeti svoje pregovaračko stajalište. Zatim će započeti pregovore s državama članicama u Vijeću kako bi postigli dogovor prije kraja 2027. Dugoročni proračun EU-a jednoglasno donose države članice u Vijeću, a prije toga, Europski parlament mora dati svoju suglasnost.