PRIJEDLOG REZOLUCIJEo stanju u Nikaragvi
12.6.2023-()
u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika
Tilly Metz, Saskia Bricmont, Hannah Neumann, Viola vonCramon‑Taubadel, Malte Gallée, Jordi Solé, Bronis Ropė, Francisco Guerreiro, Ignazio Corrao, Nicolae Ştefănuță
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucijeRC-B9-0272/2023
9‑0273/2023
Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Nikaragvi
()
Europski parlament,
–uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Nikaragvi, a posebno one od 9. lipnja 2022. o instrumentalizaciji pravosuđa kao represivnog alata u Nikaragvi[1] i od 15. rujna 2022. o Nikaragvi, posebno o uhićenju biskupa Rolanda Álvareza[2],
–uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 16.veljače2023. o oduzimanju nikaragvanskog državljanstva pripadnicima političke oporbe,
–uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 4.kolovoza2022. o zatvaranju radijskih postaja i organizacija civilnog društva u Nikaragvi,
–uzimajući u obzir uredbe i odluke Vijeća o mjerama ograničavanja zbog teških kršenja i povreda ljudskih prava u Nikaragvi,
–uzimajući u obzir izvješće Skupine stručnjaka za ljudska prava u Nikaragvi od 2.ožujka2023.,
–uzimajući u obzir poglavlje IV.B o Nikaragvi godišnjeg izvješća Međuameričke komisije za ljudska prava za 2022.,
–uzimajući u obzir priopćenje za medije američkog Ministarstva financija od 19. travnja 2023. o sankcioniranju triju nikaragvanskih pravosudnih dužnosnika uključenih u povrede ljudskih prava,
–uzimajući u obzir priopćenje za medije Međuameričke komisije za ljudska prava od 19. kolovoza 2022. o represiji i uhićenjima članova Rimokatoličke crkve u Nikaragvi,
–uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Opću deklaraciju o ljudskim pravima i Standardna minimalna pravila UN-a za postupanje sa zatvorenicima (tzv. pravila Nelsona Mandele),
–uzimajući u obzir Američku konvenciju o ljudskim pravima iz 1969. (Pakt iz San Joséa),
–uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Srednje Amerike, s druge strane (Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike)[3],
–uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,
A.budući da je u svojem izvješću podnesenom Vijeću UN-a za ljudska prava u ožujku 2023. UN-ova skupina stručnjaka za ljudska prava u Nikaragvi zaključila da režim Ortega-Murillo u velikim razmjerima, sustavno te politički motivirano krši ljudska prava civilnog stanovništva, što predstavlja zločine protiv čovječnosti te je pozvala međunarodnu zajednicu da uvede sankcije uključenim institucijama i pojedincima;
B.budući da kršenja i povrede ljudskih prava počinjeni od travnja 2018. nisu izolirana pojava, nego rezultat dinamičnog procesa ukidanja diobe vlasti i demokratskih jamstava te potpunog koncentriranja vlasti u rukama predsjednika i potpredsjednika Republike Nikaragve;
C.budući da je 9. veljače 2023. režim Ortega-Murillo oslobodio 222 politička zatvorenika i deportirao ih u Sjedinjene Američke Države te ih okarakterizirao kao „izdajnike”, oduzeo im državljanstvo, zbog čega je većina ostala bez državljanstva, i zaplijenio im imovinu; budući da je državljanstvo oduzeto od dodatne 94 osobe koje su proglašene „izdajnicima” i „bjeguncima pred zakonom”;
D.budući da je 10. veljače, nakon što je odbio napustiti Nikaragvu zajedno s ostalih 222 pritvorenih političkih zatvorenika, biskup Rolando José Álvarez Lagos iz Matagalpe, bez zakonitog sudskog postupka, osuđen na više od 26 godina zatvora tijekom sudskog saslušanja u Managui; budući da je sudac Žalbenog suda Manague također najavio da će biskup Álvarez biti kažnjen i lišen nikaragvanskog državljanstva;
E.budući da je 19. travnja američko Ministarstvo financija za kontrolu strane imovine objavilo imena triju nikaragvanskih pravosudnih dužnosnika koji su sudjelovali u kršenju ljudskih prava koje provodi režim nikaragvanskog predsjednika Daniela Ortege i širem ugnjetavanju građana Nikaragve koji se protive njegovu režimu; budući da su te tri navedene osobe suci ili predsjedavajući suci na Okružnom žalbenom sudu u Managui, Drugom okružnom osnovnom sudu u Managui i Prvom kaznenom žalbenom sudu u Managui; budući da su ti sudovi potvrdili odluke kojima je od više od 300 građana Nikaragve oduzeto državljanstvo;
F.budući da posljednjih godina nikaragvanski režim donosi i primjenjuje sve represivniji regulatorni okvir; budući da se trenutačno pogoršavanje stanja ljudskih, građanskih i političkih prava odvija u kontekstu sustavnog progona, kriminalizacije, uznemiravanja, policijskog zlostavljanja i opće represije usmjerene na borce za ljudska prava, novinare i druge koji izražavaju nesuglasje s nikaragvanskim režimom;
G.budući da su se pojačali napadi na slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijedi, a Ured javnog tužitelja prijetio je nekolicini novinara, boraca za ljudska prava i vjerskih vođa, što je mnoge od njih potaknulo da napuste Nikaragvu kako bi zatražili međunarodnu zaštitu;
H.budući da je od travnja 2018. nikaragvanski režim zatvorio više od 3300 neprofitnih organizacija i zaklada, uključujući ženske organizacije i organizacije povezane s Katoličkom crkvom, te je ukinuo pravni status nekolicini sveučilišta kako bi suzbio neslaganje studenata;
I.budući da se 2022. povećao priljev migranata iz Nikaragve u druge zemlje kao posljedica političke, socijalne i gospodarske krize te krize ljudskih prava; budući da je od 2018. više od 192000 Nikaragvanaca pobjeglo u Kostariku kao tražitelji azila ili kao izbjeglice; budući da bi taj trend mogao ugroziti kostarikanski sustav azila i preopteretiti mreže potpore u toj zemlji;
J.budući da su razvoj i jačanje demokracije i vladavine prava te poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda sastavni dio vanjskih politika EU-a te su obuhvaćeni Sporazumom o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike iz 2012.;
1.osuđuje sustavnu represiju i proizvoljna pritvaranja članova oporbe, studenata, organizacija civilnog društva i vjerskih vođa u Nikaragvi;
2.naglašava da pravosudni sustav Nikaragve nije neovisan o izvršnoj vlasti; izražava zabrinutost zbog primjene kaznenog zakona za progon stvarnih protivnika ili osoba koje se doživljavaju protivnicima, za suzbijanje bilo kakve kritike ili protivljenja te za kriminalizaciju ostvarivanja građanskih i političkih prava, kao što su sloboda izražavanja, savjesti i vjeroispovijedi, te obrana i promicanje ljudskih prava;
3.osuđuje činjenicu da je najmanje 317 osoba proizvoljno lišeno nikaragvanskog državljanstva; potiče nikaragvanski režim da osigura potpuni pristup i uživanje prava na državljanstvo te da poduzme mjere za sprečavanje i iskorjenjivanje apatridnosti; potiče nikaragvanski režim da jamči spajanje obitelji olakšavanjem izdavanja i potvrđivanja osnovne službene dokumentacije kako bi se osobama čija se prava krše omogućilo da ostvare svoja državljanska prava; potiče nikaragvanski režim da obustavi sudske postupke protiv osoba koje su puštene iz zatvora i izgnane, izbriše njihovu kaznenu evidenciju i prestane progoniti njihove obitelji;
4.poziva na trenutačno oslobađanje svih pojedinaca koji su proizvoljno lišeni slobode; poziva nikaragvanski režim da odmah prekine politički motivirane progone, uključujući kriminalizaciju i proizvoljna pritvaranja, proizvoljno oduzimanje državljanstva i prisilnu deportaciju;
5.poziva da se stave izvan snage restriktivni zakoni doneseni od 2018. kojim se nepropisno zadire u građanski i demokratski prostor; poziva nikaragvanski režim da posebno stavi izvan snage nedavne zakonodavne promjene kojima se krše mjerodavni međunarodni i međuamerički standardi, osigura sveobuhvatnu odštetu i pravnu zaštitu te uvede jamstva o neponavljanju;
6.izražava zabrinutost zbog životne opasnosti te tjelesnog i psihičkog integriteta 47 preostalih političkih zatvorenika, posebno onih koji trpe zlostavljanja u pritvoru koja se mogu smatrati mučenjem; izražava duboku zabrinutost zbog situacije u kojoj se nalaze zatvorenice koje se suočavaju s dodatnom agresijom zbog svojeg spola; ističe porast zastrašivanja i agresije te loše postupanje prema obiteljima zatvorenika, osobito tijekom posjeta; podsjeća da Nikaragva mora poštovati Standardna minimalna pravila UN-a za postupanje sa zatvorenicima;
7.oštro osuđuje sve veća pravna ograničenja prostora za građansko djelovanje i izražavanje neslaganja u Nikaragvi, koja se događaju u širem kontekstu sve veće polarizacije i ozračja zastrašivanja i prijetnji u toj zemlji; osuđuje obrazac ozbiljnih kršenja građanskih i političkih prava, posebno zabrinjavajući porast slučajeva zastrašivanja, stigmatizacije, prijetnji, oduzimanja imovine i proizvoljnih uhićenja pripadnika oporbenih stranaka, novinara i drugih medijskih djelatnika, studenata, autohtonih naroda, boraca za ljudska prava i vjerskih vođa u toj zemlji;
8.poziva nikaragvanski režim da jamči zaštitu života i integriteta boraca za ljudska prava koji ostaju u Nikaragvi, uključujući, među ostalim, Vilmu Nuñez de Escorcia;
9.ističe ključnu ulogu civilnog društva, boraca za ljudska prava, novinara i vjerskih vođa u Nikaragvi; poziva Komisiju i države članice da pruže potporu svim žrtvama kršenja ljudskih prava i proizvoljnih pritvaranja u zemlji te da poduzmu mjere i provedu programe usmjerene na poboljšanje sigurnosne situacije svih prognanih osoba, uključujući osobe koje su trenutačno bez državljanstva jer im je ono oduzeto;
10.poziva nikaragvanski režim da okonča svoju politiku izolacije od međunarodne zajednice te da hitno dopusti povratak međunarodnih organizacija u tu zemlju, uključujući Međuameričku komisiju za ljudska prava i Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, kako bi se pratilo stanje ljudskih prava u zemlji;
11.poziva nikaragvanski režim da provede preporuke koje je UN-ova skupina stručnjaka za ljudska prava u Nikaragvi izdala u svojem izvješću, kao i preporuke visokog povjerenika UN-a za ljudska prava; poziva institucije Nikaragve da iskorijene nekažnjavanje teških kršenja i zlouporabe ljudskih prava te da žrtvama omoguće pristup pravdi i potpunu naknadu;
12.poziva nikaragvanski režim da pokrene uključiv nacionalni dijalog kako bi se osiguralo mirno i demokratsko rješenje političke i socijalne krize te krize ljudskih prava; poziva vlasti Nikaragve da provedu zakonodavne mjere i mjere javne politike kako bi se zajamčila demokratska načela i razdvajanje izvršne, zakonodavne, izborne i pravosudne grane vlasti;
13.apelira na EU da nikaragvanski režim, posebno njegove suce, pozove na odgovornost za represiju u zemlji i za sudske postupke pokrenute protiv pripadnika oporbe, njihove rodbine, drugih kritičara i društvenih vođa; poziva Vijeće da odmah započne postupak kako bi se ažurirao popis pojedinaca koji su pod sankcijama EU-a:
14.traži da EU u okviru svojeg vanjskog djelovanja i dijaloga nastavi davati prednost promicanju demokracije, vladavine prava, jednakosti i slobode medija te da surađuje s međunarodnom zajednicom u obrani dijaloga, demokracije i ljudskih prava u Nikaragvi;
15.podupire napore delegacije EU-a u Nikaragvi i Kostarici da pomno prati zbivanja u zemlji, među ostalim praćenjem suđenjâ i posjetima oporbenim vođama i kritičarima vlade koji se nalaze u zatvoru ili u kućnom pritvoru;
16.poziva Komisiju, ESVD i države članice da povećaju potporu članovima nikaragvanske oporbe koji se još uvijek nalaze u zemlji, kao i onima koji su trenutačno u egzilu;
17.poziva Komisiju, ESVD i države članice da povećaju potporu zemljama koje primaju znatan broj migranata koji bježe od nikaragvanskog režima, posebno Kostarici, kako bi se održala stabilnost u regiji;
18.poziva Komisiju da se pobrine da se njezinom pomoći za suradnju povećava potpora civilnom društvu, posebno borcima za ljudska prava, te da se njome ni na koji način ne doprinosi trenutačnim represivnim politikama vlasti Nikaragve;
19.nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Organizacije američkih država, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, Srednjeameričkom parlamentu te vladi i parlamentu Republike Nikaragve.