合法博彩网站

Ustrojstvo i听na膷in rada Europskog parlamenta utvr膽eni su Poslovnikom. Aktivnostima Europskog parlamenta upravljaju politi膷ka tijela, odbori, izaslanstva i听klubovi zastupnika.

Pravna osnova

• 膶lanak听14. Ugovora o听Europskoj uniji (UEU) i听膷lanci听223., 224., 226., 229., 231. i听232. Ugovora o听funkcioniranju Europske unije (UFEU).
• Poslovnik Europskog parlamenta.

膶lanstvo i听sastav

Op膰a pravila o听sastavu Europskog parlamenta utvr膽ena su u听膷lanku听14. stavku听2. UEU-a, kojim je propisano da odluku o听utvr膽ivanju njegova sastava jednoglasno donosi Europsko vije膰e na inicijativu Parlamenta i听uz njegovu suglasnost. U听istom se 膷lanku navodi i听daParlament ne膰e imati vi拧e od 751听predstavnika gra膽ana EU-a (750听zastupnika i听predsjednik). Nadalje, zastupljenost gra膽ana 鈥瀘padaju膰e je proporcionalna鈥�, a听minimalni je prag 拧est zastupnika iz svake dr啪ave 膷lanice. Nijedna dr啪ava 膷lanica ne mo啪e imati vi拧e od听96 zastupni膷kih mjesta.

Na膷elo opadaju膰e proporcionalnosti zna膷i da iako se ukupan broj zastupni膷kih mjesta dodjeljuje na temelju broja stanovnika, dr啪ave 膷lanice s听vi拧e stanovnika pristaju na to da budu podzastupljene kako bi se postigla bolja zastupljenost dr啪ava 膷lanica s听manje stanovnika: 拧to je zemlja ve膰a, to je broj zastupni膷kih mjesta u听odnosu na broj stanovnika manji. To je na膷elo dodatno definirano u听naknadnim odlukama Europskog vije膰a koje su donesene na temelju 膷lanka听14. stavka听2. UEU-a od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona.

Sljede膰i izbori za Europski parlament odr啪at 膰e se od 6. do 9.听lipnja 2024. Europsko vije膰e je 22.听rujna 2023., nakon zakonodavne rezolucije Parlamenta od 15.听lipnja 2023. o听sastavu Europskog parlamenta, donijelo odluku o听utvr膽ivanju sastava Parlamenta 膷ime je broj zastupni膷kih mjesta pove膰an sa 705 na 720. Broj zastupnika u听Europskom parlamentu koji 膰e se birati po dr啪avi 膷lanici bit 膰e sljede膰i:

Ustroj

A. Predsjednik

U skladu s听Poslovnikom predsjednik Parlamenta bira se iz redova zastupnika na mandat od dvije i听pol godine, uz mogu膰nost ponovnog izbora (膷lanak听19.). Predsjednik predstavlja Parlament u听me膽unarodnim odnosima i听u听odnosima s听drugim institucijama EU-a. Isto tako, nadgleda rasprave na plenarnoj sjednici i听brine se za to da se postupa u听skladu s听Poslovnikom. Na po膷etku svakog sastanka Europskog vije膰a predsjednik Europskog parlamenta iznosi stajali拧ta i听preokupacije Parlamenta u听pogledu to膷aka na dnevnom redu i听drugih tema. Nakon 拧to Parlament usvoji prora膷un Europske unije, predsjednik ga potpisuje, 膷ime on stupa na snagu. Sve zakonodavne akte usvojene redovnim zakonodavnim postupkom potpisuju i听predsjednik Parlamenta i听predsjednik Vije膰a Europske unije. Predsjednika mo啪e mijenjati jedan od 14听potpredsjednika (膷lanak听23. Poslovnika).

B. Plenarna sjednica

Plenarna je sjednica Europski parlament u听u啪em smislu, a听predsjeda joj predsjednik Parlamenta. Parlament se u听punom sastavu sastaje svakoga mjeseca u听Strasbourgu (osim kolovoza) na sjednici koja traje 膷etiri dana, od ponedjeljka do 膷etvrtka. Dodatne sjednice odr啪avaju se u听Bruxellesu. Sjednica je podijeljena u听vi拧e dnevnih sjednica (膷lanak听153. Poslovnika). Mjesta dodijeljena zastupnicima u听vije膰nici odre膽uju se na temelju politi膷ke pripadnosti, slijeva nadesno i听u听dogovoru s听predsjednicima klubova. Dnevnu sjednicu otvara predsjednik, ponekad odavanjem po膷asti ili govorom o听nekoj aktualnoj temi. Predsjedniku u听vr拧enju te zada膰e poma啪e 膷etrnaestero potpredsjednika, koji po potrebi preuzimaju predsjedanje. Kako bi se olak拧ala suradnja me膽u institucijama u听postupku dono拧enja odluka, na dnevnim sjednicama sudjeluju i听Europska komisija i听Vije膰e Europske unije. Na zahtjev Parlamenta predstavnici tih dviju institucija mogu biti pozvani dati izjavu ili izvijestiti o听aktivnostima tih institucija.

C. Politi膷ka tijela

Politi膷ka su tijela Parlamenta 笔谤别诲蝉箩别诲苍颈拧迟惫辞 (膷lanak听24. Poslovnika听鈥斕齪redsjednik i听14听potpredsjednika), Konferencija predsjednika (膷lanak听26.听鈥斕齪redsjednik i听predsjednici klubova zastupnika), pet kvestora (膷lanak听28.听鈥斕齩dgovorni za administrativne i听financijske poslove zastupnika), Konferencija predsjednika odbora (膷lanak听29.) i听Konferencija predsjednika izaslanstava (膷lanak听30.). Mandat predsjednika, potpredsjednika i听kvestora te predsjednika odbora i听izaslanstava traje dvije i听pol godine (膷lanak听19. Poslovnika).

D. Odbori i听izaslanstva

Zastupnici djeluju u听20听odbora, 膷etiri pododbora i听44听izaslanstava (me膽uparlamentarna izaslanstva i听izaslanstva u听zajedni膷kim parlamentarnim odborima, odborima za parlamentarnu suradnju i听multilateralnim parlamentarnim skup拧tinama)[1]. Parlament ima svoje izaslanstvo i听pri Zajedni膷koj skup拧tini osnovanoj sporazumom izme膽u afri膷kih, karipskih i听pacifi膷kih zemalja i听EU-a[2]. Parlament tako膽er mo啪e osnovati posebne odbore (膷lanak听207. Poslovnika) ili istra啪ne odbore (膷lanak听226. UFEU-a i听膷lanak听208. Poslovnika). Parlament je 10.听travnja 2024. donio novi 膷lanak听207.a o听privremenim zakonodavnim odborima kako bi se omogu膰ila bolja raspodjela zada膰a. Novim pravilima utvr膽uje se da 鈥瀉ko je predmet u听nadle啪nosti vi拧e od tri odbora, pri 膷emu ne prevladava nadle啪nosti nijednog odbora, Konferencija predsjednika mo啪e, kao zadnju mogu膰nost, na temelju preporuke Konferencije predsjednika odbora predlo啪iti Parlamentu osnivanje privremenog zakonodavnog odbora za postupanje s听odre膽enim prijedlogom pravno obvezuju膰eg akta ili predzakonodavnog strate拧kog dokumenta鈥�.

Na temelju 膷lanka听213. Poslovnika svaki odbor ili izaslanstvo bira svoje vlastito predsjedni拧tvo koje se sastoji od predsjednika i听do 膷etvero potpredsjednika.

E. Klubovi zastupnika

Zastupnici u听Parlamentu ne povezuju se u听nacionalna izaslanstva nego u听transnacionalne skupine prema svojem politi膷kom opredjeljenju. Prema Poslovniku klub zastupnika u听Parlamentu mora imati zastupnike iz najmanje jedne 膷etvrtine dr啪ava 膷lanica te ih mora biti najmanje 23 (膷lanak听33. Poslovnika). Klubovi zastupnika odr啪avaju redovite sastanke u听tjednu prije sjednice i听u听tjednu dok traje sjednica, a听okupljaju se i听na seminarima kako bi utvrdili glavna na膷ela svojeg djelovanja. Neki klubovi zastupnika odgovaraju nadnacionalnim politi膷kim strankama koje djeluju na razini EU-a.

F. Europske politi膷ke stranke i听zaklade

Europski parlament zauzima se za stvaranje okru啪ja koje 膰e doprinositi razvoju istinski europskih politi膷kih stranaka i听zaklada, 拧to uklju膷uje i听dono拧enje okvirnog zakonodavstva. 膶lanak听224. UFEU-a sadr啪i pravnu osnovu za dono拧enje statuta politi膷kih stranaka na europskoj razini i听pravila o听njihovu financiranju u听skladu s听redovnim zakonodavnim postupkom. Godine 2003. uspostavljen je sustav financiranja europskih politi膷kih stranaka kojim je omogu膰eno osnivanje politi膷kih zaklada na razini听EU-a[3]. Kao odgovor na odre膽ene 拧tetne prakse i听u听cilju ja膷anja europske dimenzije europskih politi膷kih stranaka ta su pravila izmijenjena od 3.听svibnja听2018., kojom je osigurana pravednija raspodjela sredstava i听bolja provedba pravila.

Trenuta膷no postoje sljede膰e europske politi膷ke stranke: Europska pu膷ka stranka, Stranka europskih socijalista, Stranka saveza liberala i听demokrata za Europu, Europska stranka zelenih, Stranka europskih konzervativaca i听reformista, Stranka europske ljevice, Stranka Identitet i听demokracija, Europska demokratska stranka, Europski slobodni savez i听Europski kr拧膰anski politi膷ki pokret. Nadnacionalne stranke blisko sura膽uju s听odgovaraju膰im klubovima zastupnika unutar Europskog parlamenta.

Me膽u va啪nijim europskim politi膷kim zakladama su: Centar za europske studije Wilfried Martens, Zaklada za europske napredne studije, Europski liberalni forum, Zelena europska zaklada, Institut europskih demokrata, Preobrazimo Europu i听Novi smjer听鈥斕齔aklada za europsku reformu.

Parlament je 22.听studenoga听2012. donio u听kojoj je apelirao na europske politi膷ke stranke da nominiraju svoje kandidate za predsjednika Komisije, 膷ime bi se oja膷ala politi膷ka legitimnost i听Parlamenta i听Komisije. Taj je model primijenjen uo膷i izbora 2014., kada su se za to mjesto prvi put natjecali vode膰i kandidati stranaka. Parlament je nakon tih izbora, 22.听listopada听2014., jednog od vode膰ih kandidata, Jean-Claudea Junckera, izabrao za predsjednika Komisije. U听svojoj o听reviziji Okvirnog sporazuma o听odnosima izme膽u Europskog parlamenta i听Europske komisije Parlament je izjavio da je spreman odbiti bilo kojeg kandidata za predsjednika Komisije koji uo膷i europskih izbora 2019. ne bude nominiran kao vode膰i kandidat (鈥濻pitzenkandidat鈥�) neke od europskih politi膷kih stranaka. Postupak odabira vode膰eg kandidata, od kojega se na kraju ipak odustalo uo膷i izbora 2019., smatra se prilikom za stvaranje 拧ire platforme za raspravu me膽u kandidatima, 膷ime se ulozi predsjednika Komisije pridodaju i听ve膰a transparentnost i听ve膰i politi膷ki legitimitet i听膷ime se ja膷a uklju膷enost i听osvije拧tenost gra膽ana EU-a u听tom procesu. Parlament je 3.听svibnja听2022. donio 蝉迟补箩补濒颈拧迟别 u听prvom 膷itanju o听reformi izbornog prava u听kojem smatra da bi se postupak vode膰ih kandidata mogao formalizirati politi膷kim dogovorom izme膽u europskih politi膷kih tijela i听me膽uinstitucijskim sporazumom izme膽u Parlamenta i听Europskog vije膰a. Tako膽er je pozvao europske politi膷ke stranke, europska udru啪enja bira膷a i听europske izborne subjekte da nominiraju svoje kandidate za mjesto predsjednika Komisije najmanje 12听tjedana prije dana izbora te je rekao da o膷ekuje da 膰e kandidati biti uvr拧teni na prvo mjesto odgovaraju膰eg popisa izborne jedinice na razini Unije.

Komisija je 2018. u听svojoj komunikaciji o听 iznijela ideju transnacionalnih lista kao korak prema pobolj拧anju legitimnosti institucija EU-a u听o膷ima gra膽ana. Stvaranjem europske izborne jedinice mogla bi se oja膷ati europska dimenzija europskih izbora jer bi se time gra膽anima pru啪ila prilika da se pove啪u s听kandidatima diljem Europe. Me膽utim, Parlament je smatrao da jo拧 nije do拧lo vrijeme za stvaranje transnacionalne izborne jedinice za europske izbore 2019., ali je ostavio mogu膰nost za budu膰u raspravu. U听svojem prethodno navedenom o听reformi izbornog prava Parlament je predlo啪io 鈥瀠vo膽enje obvezuju膰e zemljopisne zastupljenosti na listama za izbornu jedinicu na razini Unije鈥� i听potaknuo 鈥瀍uropske politi膷ke stranke, europska udru啪enja bira膷a i听druge europske izborne subjekte da na listama na razini Unije imenuju kandidate iz svih dr啪ava 膷lanica鈥�. Ta izborna reforma trebala bi dovesti do stvaranja 28听transnacionalnih mjesta u听izbornoj jedinici na razini EU-a povrh trenuta膷nih 705听mjesta, uz potpuno po拧tovanje geografske i听rodne ravnote啪e.

G. Glavno tajni拧tvo Parlamenta

Na 膷elu Glavnog tajni拧tva Europskog parlamenta nalazi se kojeg imenuje 笔谤别诲蝉箩别诲苍颈拧迟惫辞 (膷lanak听234. Poslovnika). Sastav i听ustrojstvo Glavnog tajni拧tva utvr膽uje 笔谤别诲蝉箩别诲苍颈拧迟惫辞, a听trenuta膷no ga 膷ini 13听glavnih uprava i听pravna slu啪ba. Zada膰a Glavnog tajni拧tva jest koordinirati zakonodavni rad i听organizirati plenarne i听druge sjednice. Ono tako膽er pru啪a tehni膷ku, pravnu i听stru膷nu pomo膰 parlamentarnim tijelima i听zastupnicima u听Parlamentu i听tako ih podupire u听izvr拧avanju njihovih mandata. Tajni拧tvo pru啪a usluge usmenog i听pismenog prevo膽enja za sve sjednice i听formalne dokumente.

Na膷in rada

U skladu s听Ugovorima Parlament samostalno organizira svoj rad. Usvaja Poslovnik ve膰inom glasova svojih zastupnika (膷lanak听23. UFEU-a). Ako Ugovorima nije druga膷ije odre膽eno, Parlament donosi odluke ve膰inom danih glasova (膷lanak听231. UFEU-a). Odlu膷uje o听dnevnom redu sjednica, koje prije svega obuhva膰aju usvajanje izvje拧膰a koja su pripremili odbori, pitanja za Komisiju i听Vije膰e Europske unije, aktualne i听hitne rasprave te izjave Predsjedni拧tva. Sjednice odbora i听plenarne sjednice otvorene su za javnost i听prenose se internetom.

Sjedi拧te i听mjesta rada Parlamenta

Od 7.听srpnja听1981. Parlament je donio nekoliko rezolucija o听svojem sjedi拧tu, pozivaju膰i vlade dr啪ava 膷lanica da po拧tuju svoju obvezu uspostavljanja jednog sjedi拧ta institucija Unije, kako im je to nalo啪eno u听Ugovorima. Budu膰i da dr啪ave 膷lanice dugo nisu odgovorile na te pozive, donesen je niz odluka o听organizaciji i听mjestima rada Parlamenta (Luxembourg, Strasbourg i听Bruxelles). Na Europskom vije膰u u听Edinburghu 11. i听12.听prosinca听1992. vlade dr啪ava 膷lanica postigle su sporazum o听sjedi拧tima institucija, kojim je predvi膽eno sljede膰e:

• sjedi拧te Parlamenta je u听Strasbourgu, gdje bi se trebalo odr啪ati 12听mjese膷nih sjednica, uklju膷uju膰i sjednicu na kojoj se donosi odluka o听godi拧njem prora膷unu EU-a;
• dodatne sjednice trebalo bi odr啪ati u听Bruxellesu;
• parlamentarni odbori trebali bi se sastajati u听Bruxellesu;
• glavno tajni拧tvo Parlamenta i听njegovi potporni odjeli trebali bi ostati u听Luxembourgu.

Parlament je tu odluku kritizirao. Me膽utim, Sud Europske unije potvrdio je da je sjedi拧te Parlamenta utvr膽eno u听skladu s听aktualnim 膷lankom听341. UFEU-a (presuda od 1.听listopada听1997.听鈥斕鼵-345/95). Sr啪 te odluke ugra膽ena je u听Ugovor iz Amsterdama u听obliku protokola prilo啪enog Ugovorima.

Iako je iznio kritiku u听pogledu tih odluka, Parlament mora svoj godi拧nji kalendar sastavljati u听skladu s听njima na prijedlog Konferencije predsjednika. Parlament tijekom godine u听pravilu odr啪i 12听膷etverodnevnih sjednica u听Strasbourgu i听拧est dvodnevnih sjednica u听Bruxellesu. Zastupnici u听Europskom parlamentu pokrenuli su nekoliko inicijativa kako bi se izbjeglo zasjedanje u听Strasbourgu. Za godinu 2012., primjerice, usvojen je kalendar koji je uklju膷ivao dvije dvodnevne sjednice u听istom kalendarskom tjednu u听listopadu u听Strasbourgu, 膷ime je ukupno trajanje sjednica u听Strasbourgu bilo smanjeno za 膷etiri dana. Me膽utim, Sud Europske unije presudio je, nakon pritu啪be koju je podnijela Francuska, da su potrebne dvije pune sjednice (Predmet听C-237/11) kako bi se po拧tovale donesene odluke.

U skladu s听膷lankom 229. UFEU-a Parlament mo啪e odr啪avati izvanredne sjednice na zahtjev ve膰ine svojih zastupnika ili na zahtjev Vije膰a Europske unije ili Komisije. Neposredno nakon Europskog vije膰a 14. i听15.听prosinca听2006. Parlament je 18.听prosinca听2006. prvi put odr啪ao dodatnu plenarnu sjednicu u听Bruxellesu. Ta se praksa odr啪avanja plenarne sjednice neposredno nakon sastanaka Europskog vije膰a otad ustalila.

Od izbijanja pandemije bolesti COVID-19 Parlament zastupnicima omogu膰uje i听da sudjeluju na plenarnim sjednicama na daljinu i听da se koriste postupcima glasovanja na daljinu.

Zastupnici u听Parlamentu prema klubovima zastupnika i听dr啪avama 膷lanicama

Tablica u听kojoj se nalazi pregled klubova zastupnika i听njihov sastav mo啪e se na膰i na posebnoj internetskoj stranici Parlamenta.

听

Eeva Pavy

04-2024